Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Zakonom o kaznenom postupku sud, tužitelj i istražno tijelo obvezni su prije bilo kakve postupovne radnje osobe koje podliježu aktivnostima izvršenja obavijestiti o njihovim pravima i obvezama.

Kaznena djela mogu se prijaviti javnom tužitelju ili istražnom tijelu usmeno ili u pisanom obliku. Prijavu može prihvatiti i drugo tijelo ili sud, koji će je poslati istražnom tijelu. Pravom nisu propisane nikakve formalnosti za prijavljivanje kaznenog djela; ona se mogu prijaviti putem pisma, pošte, elektroničke pošte ili osobno.

Kazneni postupci vode se na mađarskom jeziku, ali žrtva koja ne govori mađarski ima mogućnost upotrijebiti svoj materinski jezik ili bilo koji drugi jezik po vlastitom izboru. Čak i ako žrtva govori mađarski jezik, u kaznenom postupku može upotrijebiti jezik svoje države. Troškove usmenog i pisanog prevođenja ne snosi žrtva i nju se ne smije obvezati da unaprijed plati ili snosi takve troškove.

Žrtva kaznenog djela ima pravo na potporu službi za potporu žrtvama u slučaju fizičkih osoba protiv kojih je na državnom području Mađarske počinjeno kazneno djelo ili kazneno djelo protiv imovine te u slučaju u kojem je neka fizička osoba pretrpjela ozljedu kao izravnu posljedicu kaznenih djela ili kaznenih djela protiv imovine počinjenih na državnom području Mađarske, posebno kad je riječ o tjelesnoj ili emocionalnoj ozljedi, psihičkom šoku ili gospodarskom gubitku, pod uvjetom da su te osobe: mađarski državljani, državljani jedne od država članica EU-a, državljani bilo koje treće zemlje koje zakonito borave na području Europske unije, osobe bez državljanstva koje zakonito borave na državnom području Mađarske, žrtve trgovine ljudima ili bilo koje druge osobe za koje se smatra da ispunjavaju uvjete na temelju međunarodnih ugovora koje su zaključile država njihova državljanstva i Mađarska ili na temelju načela uzajamnosti.

Država pruža usluge potpore za žrtve nakon ocjene njihovih potreba, koje mogu uključivati: olakšavanje zaštite interesa žrtava, odobravanje trenutne novčane potpore, odobravanje potvrde o statusu žrtve, zaštitu svjedoka i osiguravanje sigurnog smještaja. Ako se ispune zakonom utvrđeni uvjeti, žrtva ima pravo i na naknadu od države.

Osim toga, osobna zaštita žrtvemože se naložiti ako se planiraju djela nasilja protiv osoba ili kaznena djela koja predstavljaju opću opasnost za osobe ili ako su ta djela počinjena protiv žrtava kako bi se spriječilo ili omelo njihovo sudjelovanje u kaznenom postupku ili ostvarivanje njihovih prava i izvršavanje njihovih obveza, ili ako je vjerojatno da će se takvo kazneno djelo dogoditi. Zahtjevi se mogu podnijeti ili evidentirati na sudu, kod javnog tužitelja ili istražnog tijela koje provodi kazneni postupak.

Kako bi se osiguralo sprječavanje ili prekid kaznenih djela protiv tjelesnog integriteta ili slobode osobe, osobna zaštita obuhvaća zaštitu privatnog stambenog objekta žrtve ili drugog boravišta, kao i osiguravanje prometnih putova i sigurno sudjelovanje u kaznenom postupku i drugim službenim radnjama.

Osobna zaštita konkretno se pruža redovitom uslugom ophodnje, tehničkim sredstvima, stalnim komunikacijskim vezama, osiguranjem zaštitne odjeće ili, ako druge metode osobne zaštite nisu djelotvorne, uslugama zaštitnog osoblja, koje se može angažirati na mjestu kojim upravlja tijelo za izvršavanje zakonodavstva ovlašteno da nalaže i pruža usluge osobne zaštite.

Ako se zaštita žrtve koja sudjeluje u posebno teškom kaznenom postupku ne može osigurati osobnom zaštitom i ako žrtva surađuje s nadležnim tijelom i ugrožena je te joj je stoga nužno pružiti posebne zaštitne mjere, žrtva može sudjelovati i u programu zaštite svjedoka u kojem joj se pružaju posebne zaštitne mjere ako se ispune posebni dodatni uvjeti.

Žrtva u određenim slučajevima ima pravo da je zastupa zakonski zastupnik u postupku, a ako djeluje kao zamjenski privatni tužitelj, ima pravo na besplatnu pravnu pomoć. Općenito, uvjet za to je da su žrtvi te usluge potrebne, odnosno, uzimajući u obzir dohodak osoba koje žive u istom kućanstvu, da neto mjesečni dohodak žrtve nije veći od odgovarajućeg najmanjeg iznosa starosne mirovine utvrđene na temelju radnog odnosa (koji je 2017. iznosio 28 500 HUF) i da ne posjeduje imovinu kojom bi se mogli pokriti troškovi pravnih usluga.

Žrtva može imati pravo uključiti se u kazneni postupak kako bi u bilo kojoj fazi kaznenog postupka od optuženika zatražila naknadu za štetu proizašlu iz kaznenog djela. Kako bi osigurala svoj građanskopravni zahtjev, žrtva može podnijeti zahtjev za blokadu optuženikove osobne imovine koju će naložiti sud ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da će namirenje tražbina biti ugroženo. Sud o građanskopravnom zahtjevu odlučuje u presudi u kojoj prihvaća ili odbija navedeni zahtjev. Ako bi se na taj način znatno odgodilo okončanje postupka, ili ako se u odnosu na optuženika donese oslobađajuća presuda, ili je donošenje odluke o zahtjevu u pogledu njegova merituma u kaznenom postupku onemogućeno zbog drugih uvjeta, sud nalaže izvršenje građanskopravnog zahtjeva drugim pravnim sredstvima.

Žrtva pod posebnim uvjetima ima pravo s optuženikom sudjelovati u postupku mirenja. Postupak mirenja ne može se provesti bez pristanka žrtve, a čak i uz pristanak žrtve ne provodi se automatski i ovisi o brojnim drugim uvjetima.

Izravni troškovi žrtve i njezina zastupnika nastali u predmetu troškovi su kaznenog postupka, kao i troškovi za žrtve povezani s njezinim prisustvom u svojstvu svjedoka. Za prvo od navedenog država ne odobrava predujam, a drugo se nadoknađuje nakon postupovne radnje. Optuženiku se nalaže da snosi troškove kaznenog postupka ako ga se proglasi krivim.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Zakonom o kaznenom postupku predviđa se zaštita prava u pogledu postupka u nadležnosti Mađarske neovisno o državljanstvu i boravištu. Služba za potporu žrtvama iste usluge pruža državljanima svih država članica EU-a i mađarskim državljanima.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Žrtvu se pojedinačno obavješćuje o odluci kojom se nalaže istraga samo ako žrtva nije prijavila kazneno djelo. Osim toga, u Zakonu o kaznenom postupku definirane su situacije i odluke o kojima se žrtvu mora obavijestiti.

Žrtva ima pravo da je se na njezin zahtjev, kad je riječ o kaznenom djelu koje je s njom povezano, obavijesti o puštanju pritvorene osobe ili njezinu bijegu iz zatvora, o njezinu uvjetnom otpustu, konačnom puštanju ili bijegu, kao i o prekidu izvršavanja kazne zatvora osobe osuđene na kaznu zatvora u određenom trajanju, puštanju ili bijegu osobe osuđene na policijski pritvor, kao i prekidu provođenja kazne pritvora, puštanju ili bijegu osobe koja je na prisilnom liječenju, puštanju, odlasku bez dopuštenja i uvjetnom puštanju osobe koja je na prisilnom liječenju i, u slučaju obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela, privremenom ili trajnom puštanju, napuštanju ustanove bez dopuštenja i prekidu obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela.

Žrtvu se mora posebno obavijestiti o sljedećim odlukama: dodjeli stručnjaka, privremenom prekidu istrage, završetku istrage, obustavi istrage, podizanju optužnice, djelomičnom izostavljanju dijela optužnice, odustajanju od tužbe i donošenju bilo kakve odluke čije se odredbe odnose izravno na žrtvu, kao i o donošenju konačne odluke.

Žrtvu se mora obavijestiti o mjestu i vremenu svih postupovnih radnji u kojima može sudjelovati. Takve radnje uključuju saslušanje stručnjaka tijekom istrage, inspekcija, rekonstrukcija, prezentacija u svrhu utvrđivanja identiteta, kao i suđenja i otvorenih sjednica tijekom sudskih postupaka.

Žrtva tijekom istrage može dobiti informacije te uz naknadu i primjerak svih stručnih mišljenja i spisa o istražnim radnjama tijekom kojih može biti prisutna te može dobiti primjerke drugih dokumenata ako to nije u suprotnosti s interesima istrage. Žrtva nakon zaključenja istrage može pregledati sve dokumente koji se odnose na kazneno djelo koje je počinjeno protiv nje.

Žrtva tijekom postupka može podnijeti žalbu ili pritužbu protiv svih odluka čije se odredbe odnose izravno na nju. Žrtva među ostalim može podnijeti pritužbu protiv odluka kojima se odbija njezina prijava kaznenog djela ili odluka o obustavi ili prekidu istrage.

Ako se prijava kaznenog djela odbije ili se istraga prekine i u određenim slučajevima u kojima je tužba službeno podnesena u pogledu dijela optužnice te se žrtvinom pritužbom nije postigao željeni rezultat, žrtva u zakonom utvrđenom roku može djelovati kao zamjenski privatni tužitelj. Žrtva može djelovati i kao zamjenski privatni tužitelj ako tužitelj na temelju ishoda istrage ne utvrdi da je riječ o kaznenom djelu koje podliježe javnom kaznenom progonu ili ako tužitelj nije od privatnog tužitelja preuzeo zastupanje kaznenog progona. Žrtva koja djeluje u svojstvu privatnog tužitelja može preko svojeg odvjetnika podnijeti prijedlog za kazneni progon i stoga može podići vlastitu optužnicu protiv optuženika.

Žrtva tijekom sudskog postupka može podnijeti žalbu samo protiv donošenja presude o građanskopravnom zahtjevu u pogledu njegova merituma, ali ne i protiv odluke o njezinu meritumu. Žrtva tijekom sudskog postupka može djelovati u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja ako tužitelj odustane od tužbe.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Kazneni se postupci vode na mađarskom jeziku, ali nepoznavanje mađarskog neće biti razlog za diskriminaciju. U kaznenom se postupku usmeno i u pisanom obliku možete koristiti svojim materinskim, regionalnim ili manjinskim jezikom ili drugim jezikom za koji ste naveli da ga govorite. U tim slučajevima imate pravo na usmenog prevoditelja i na besplatan prijevod službenih dokumenata koji su vam upućeni.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Nadležno će tijelo nastojati komunicirati s vama na jednostavan i razumljiv način, usmenim i pisanim putem. Informacije o vašim pravima i upozorenja o vašim obvezama priopćit će vam se na lako razumljiv način uzimajući u obzir vaše stanje i osobne sposobnosti. Nadležno je tijelo tijekom usmene komunikacije obvezno provjeriti razumijete li informacije koje su vam priopćene, a ako ih ne razumijete, objasnit će vam takve informacije ili takvo upozorenje. Ako ste maloljetna osoba ili osoba s invaliditetom, nadležno tijelo mora s posebnom pažnjom komunicirati s vama. Ako ste osoba oštećena sluha ili govora ili gluhoslijepa osoba, možete zatražiti tumača za znakovni jezik ili umjesto saslušanja možete dati pisanu izjavu.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Zaštitu žrtava i funkcije besplatne pravne pomoći na državnoj razini obavljaju državni uredi u glavnom gradu i u 19 županija. Ako ste žrtva kaznenog djela, državne vam agencije pružaju besplatnu prilagođenu pomoć u okviru koje dobivate sljedeće:

• informacije o svojim pravima i mogućnostima
• emocionalnu potporu
• praktičnu pomoć i pravne savjete u jednostavnim predmetima
• potvrdu svojeg statusa žrtve
• trenutna novčana potpora može vam biti odobrena na temelju zahtjeva podnesenog pet dana od datuma kada je predmetno kazneno djelo počinjeno.

Državni vam uredi u okviru besplatne pravne pomoći pružaju besplatne pravne savjete u predmetima u kojima su činjenice u predmetu relativno jednostavne, a ako nemate dovoljno financijskih sredstava, pravne službe mogu vam pružiti pravne usluge (npr. sastavljanje dokumenata) izvan okvira kaznenog postupka te zastupanje preko zakonskog zastupnika u postupku u okviru kaznenog postupka.

Podatke za kontakt ureda u Budimpešti i ureda u ostalim županijama možete pronaći na http://www.kormanyhivatal.hu/, a dodatne informacije o potpori žrtvama i besplatnoj pravnoj pomoći na https://igazsagugyiinformaciok.kormany.hu/aldozatsegito-szolgalat i http://igazsagugyihivatal.gov.hu/jogi-segitsegnyujtas.

Osim organizacija za potporu žrtvama, ako ste žrtva kaznenog djela možete se obratiti i brojnim organizacijama civilnog društva, kao što su:

• dobrotvorno udruženje „BIJELI PRSTEN”, članica udruženja Potpora žrtvama Europa (eng. Victim Support Europe), pruža financijske, pravne, psihološke i druge oblike potpore, kao i potporu žrtvama kaznenih djela i njihovim srodnicima, većinom onima kojima je to potrebno zbog njihova socijalnog stanja (http://fehergyuru.eu/)
• Nacionalna telefonska služba za informacije u kriznim situacijama (Országos KríziskezelÅ‘ és Információs Telefonszolgálat) pruža pomoć žrtvama nasilja u obitelji, zlostavljanja djece, prostitucije i trgovine ljudima te im prema potrebi može organizirati smještaj (http://bantalmazas.hu/)
• nevladina organizacija Hitna pomoć ESZTER (ESZTER Alapítvány és Ambulancia) pruža usluge besplatnog psihološkog liječenja i rehabilitacije zlostavljanoj i traumatiziranoj djeci i odraslima te pruža pravne informacije i savjete (http://eszteralapitvany.hu/)
• nevladina organizacija Udruga za prava žena NANE upravlja besplatnom linijom za pomoć i pruža osobnu pravnu pomoć, kao i usluge psihološkog i socijalnog savjetovanja punoljetnim i maloljetnim žrtvama nasilja u obitelji (http://nane.hu/).

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Ako se kao žrtva kaznenog djela obratite policiji, od policije ćete primiti pisanu obavijest o relevantnoj službi za potporu žrtvama i informacije o svojim mogućnostima za korištenje uslugama potpore žrtvama, a policija će na zahtjev izdati potrebnu potvrdu koju će vam uručiti ili koju će poslati službi za potporu žrtvama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Vaša osobna prava i pravo poštovanja osoba uključenih u kazneni postupak tijekom tog se postupka moraju poštovati, a zabranjeno je svako nepotrebno objavljivanje informacija o vašoj privatnosti. Stoga, ako je potreban vaš iskaz u svojstvu svjedoka, možete zatražiti da se s vašim podacima postupa povjerljivo te će se oni od tog trenutka otkriti samo tijelu zaduženom za predmet.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Podnošenje prijave za kazneno djelo kojim vam je nanesena ozljeda nije opći uvjet za ostvarivanje prava na usluge potpore žrtvama koje pruža država, ali pravo na novčanu potporu (naknada, trenutna novčana potpora) imate samo ako imate pisani dokaz o pokretanju kaznenog postupka.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Osobnu zaštitu možete dobiti nakon pokretanja kaznenog postupka. Ako ste u opasnosti zbog sudjelovanja u kaznenom postupku, od tijela zaduženog za postupak možete zatražiti da pruži osobnu zaštitu vama kao žrtvi ili svjedoku, kao i članovima vaše obitelji i srodnicima. Postupak odobravanja osobne zaštite može pokrenuti istražno tijelo zaduženo za postupak u predmetu, tužitelj ili sud, a odluku će donijeti policija koja pruža osobnu zaštitu.

Ako ćete biti saslušani u svojstvu svjedoka i vaš se iskaz odnosi na bitne okolnosti posebno ozbiljnog predmeta, može vas se proglasiti posebno zaštićenom osobom ako se dokazi koji proizlaze iz vašeg iskaza ne mogu zamijeniti i ako bi otkrivanje vašeg identiteta u odnosu na vaše sudjelovanje u kaznenom postupku ozbiljno ugrozilo život, tjelesni integritet ili osobnu slobodu vas ili vašeg srodnika.

Istražni sudac odlučit će hoće li svjedoka proglasiti posebno zaštićenom osobom, a prijedlog za to može dati tužitelj, pa stoga zahtjev za takvu vrstu zaštite morate podnijeti tužitelju. Ako vas se proglasi posebno zaštićenim svjedokom, može vas ispitati samo istražni sudac i ne možete biti pozvani na suđenje, a s vašim imenom, osobnim podacima i mjestom boravka postupat će se povjerljivo i oni se neće otkriti optuženiku i njegovim odvjetnicima obrane.

Možete primiti zaštitu i u okviru posebnog programa zaštite svjedoka. Ako sudjelujete u takvom programu, poziv na postupovne radnje ili obavijesti o njima ili dokumente možete primiti samo preko tijela odgovornog za vašu zaštitu, a adresa tog tijela bit će navedena kao vaše mjesto boravišta. Primjerci dokumenata koji sadržavaju podatke o vama ne smiju se davati nikome, uključujući nadležna tijela, ako to nije odobrilo tijelo zaduženo za vašu zaštitu. U tom slučaju možete odbiti dati iskaz u kojem se navode podaci o vašem novom identitetu ili mjestu boravišta, ili u kojem se upućuje na takve podatke.

Ako je djelo kojim vam je nanesena ozljeda kazneno djelo kažnjivo kaznom zatvora, možete podnijeti zahtjev sudu da optuženiku izda zabranu približavanja na razdoblje od 10 do 60 dana.

Koje su vrste zaštite dostupne? Tko mi može ponuditi zaštitu?

Sud, tužitelj i istražno tijelo tijekom kaznenog će postupka stalno ispitivati jeste li vi žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita na temelju činjenica i okolnosti povezanih s vašim osobnim stanjem i životnim uvjetima te prirodom okolnosti kaznenog djela, za koju se može utvrditi da ima posebne potrebe tijekom kaznenog postupka. Sud, tužitelj ili istražno tijelo zaduženo za provedbu kaznenog postupka u tom slučaju može naložiti mjere kojima vam se pruža osobna zaštita, pri čemu osobnu zaštitu i program zaštite definiran u odjeljku 7. pruža policija, dok zabranu približavanja može izdati sud.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

Da. Temeljna je funkcija suda, tužitelja i istražnog tijela spriječiti počinitelja kaznenog djela da počini daljnja kaznena djela. Cilj se ostvaruje s pomoću prisilnih mjera usmjerenih na optuženika i njegove osobne značajke koje uključuju gubitak ili ograničenje optuženikove slobode (npr. zabrana približavanja, ograničenje prava kretanja izvan doma) i, s druge strane, mjerama kojima se osigurava dužna pažnja i zaštita utemeljene na pružanje posebne pažnje vašim interesima kao žrtve.

Hoće li itko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Da. Postupovne radnje koje uključuju sudjelovanje vas kao svjedoka u kaznenom postupku moraju pripremiti i provesti sud, tužitelj i istražno tijelo tako da se one neopravdano ne ponavljaju i da se vi nepotrebno ne susrećete s optuženikom. Radi toga se, na primjer, vaše suočavanje s optuženikom na vaš zahtjev ili po službenoj dužnosti može izostaviti, optuženika se može ukloniti iz sudnice tijekom vašeg ispitivanja te vas se može ispitivati telekomunikacijskim sredstvima (čak i uz izobličenje vašeg lika ili glasa).

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Ako ste žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita na temelju činjenica i okolnosti povezanih s vašim osobnim stanjem i životnim uvjetima te prirodom okolnosti kaznenog djela, kazneni će se postupak provoditi izrazito pažljivo u odnosu na vas, a sve postupovne radnje koje utječu na vas (uzimajući u obzir interese postupka) pripremit će se i provesti tako da se vaše potrebe što više uzmu u obzir.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

U skladu s Konvencijom o pravima djeteta koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela 20. listopada 1989., u mađarskom pravnom sustavu osoba se smatra djetetom ako je mlađa od 18 godina.

U kaznenim postupcima koji se odnose na maloljetne žrtve opći je zahtjev za tijela i sudska tijela da osiguraju punu primjenu prava djece iz međunarodnih konvencija, posebno kad je riječ o načelu da se u odlukama koje se odnose na maloljetnike prvenstveno u obzir uzima najbolji interes djeteta.

Maloljetne žrtve u kaznenim postupcima imaju dodatna prava u odnosu na punoljetne osobe i pruža im se dodatna zaštita. Ako je žrtva u vrijeme pokretanja postupka mlađa od 18 godina, smatrat će je se „žrtvom s posebnim potrebama” i bez podnošenja posebnog zahtjeva u tu svrhu.

Opće je pravilo za žrtve s posebnim potrebama da se postupovne radnje moraju pripremiti i provesti izrazito pažljivo u odnosu na žrtve i tako da se njihove potrebe što više uzmu u obzir.

Žrtve mlađe od 18 godina imaju dodatna posebna prava u odnosu na punoljetne osobe.

1. Žurni sudski postupci moraju se provesti za kaznena djela počinjena protiv života, tjelesnog integriteta ili zdravlja ili spolne slobode te za kaznena djela spolnog zlostavljanja, kao i kaznena djela protiv interesa djece i obitelji ili nasilnih kaznenih djela protiv drugih osoba ako je zbog interesa djeteta opravdano da se kazneni postupak okonča što prije. Žurni kazneni postupci posebno su opravdani ako su bili znatno ugroženi tjelesni, psihički i moralni razvoj žrtve ili ako je optuženik u vrijeme postupka bio odgovoran za odgoj i nadziranje žrtve ili brigu za žrtvu ili na neki drugi način živi u njezinom okruženju.
2. U pisanoj i usmenoj komunikaciji s takvom žrtvom trebalo bi postupati s posebnom pažnjom Maloljetnike o njihovim pravima i obvezama treba obavijestiti primjereno njihovim godinama i zrelosti te im se prema potrebi mora pružiti dodatno pojašnjenje i objašnjenje.
3. Skrbnika maloljetnika mora se obavijestiti o sudskom pozivu i ta se obavijest mora dostaviti zajedno sa zahtjevom da se osigura prisutnost maloljetnika.
4. Pravni zastupnik, osoba u pratnji i skrbnik maloljetnika mogu biti prisutni tijekom ispitivanja maloljetnika kao svjedoka. Osoba u pratnji svjedoka ima pravo na povrat istih troškova kao i svjedok.
5. Svjedočenje maloljetnika ne smije se testirati instrumentom za ispitivanje vjerodostojnosti (poligraf).
6. Ako obveza osobne suradnje nije propisana zakonom, prava maloljetnika može izvršavati njegov pravni zastupnik.
7. Može se naložiti da se ispitivanje održi putem sustava komunikacije zatvorenog kruga (videokonferencija). Žrtva se u takvom slučaju nalazi u zasebnoj prostoriji i može komunicirati s osobama koje su prisutne u prostorijama suđenja putem uređaja koji istodobno prenosi videozapis i glas (videokonferencija).
8. Sud po službenoj dužnosti ili na zahtjev može suđenje zatvoriti za javnost kako bi zaštitio maloljetnika koji sudjeluje u postupku.
9. Ako tužitelj žrtvu s posebnim potrebama želi ispitivati kao svjedoka u kaznenom postupku koji se vodi zbog kaznenog djela počinjenog protiv spolne slobode, kaznenog djela spolnog zlostavljanja ili kaznenog djela protiv osobe ili srodnika, žrtvu može ispitivati samo osoba istog spola, pod uvjetom da je žrtva to zatražila i da to ne utječe negativno na interese postupka.

Žrtve mlađe od 14 godina imaju dodatna posebna prava osim onih prethodno navedenih.

1. Žrtvu se može saslušati kao svjedoka samo ako se dokazi koji proizlaze iz iskaza ne mogu zamijeniti drugim dokazima. Žrtva se suočava s optuženikom samo ako joj to neće prouzročiti osjećaj tjeskobe.
2. Sudski pozivi i obavijesti o ispitivanju svjedoka žrtvi se moraju uručiti preko njezina skrbnika. Činjenice iz sudskog poziva i obavijesti moraju se priopćiti pravnom zastupniku maloljetnika.
3. Prije podizanja optužnice istražni će sudac saslušati maloljetnika ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da bi ispitivanje na javnom saslušanju negativno utjecalo na njegov osobni razvoj. Pravni zastupnik, skrbnik i odvjetnik koji djeluje u ime svjedoka mogu tužitelju dostaviti prijedlog da svjedoka sasluša istražni sudac. Ako su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti, tužitelj će predložiti saslušanje maloljetnika na takav način. Optuženik i njegovi odvjetnici obrane ne smiju biti prisutni na sjednici kojom predsjeda istražni sudac.
4. Mjesto saslušanja svjedoka prostorija je posebno projektirana za saslušanje maloljetnika. Odstupanja od navedenog dopuštena su samo u iznimnim slučajevima. Saslušanje se može održati i putem sustava komunikacije zatvorenog kruga (videokonferencija).
5. Saslušanje svjedoka mlađeg od 14 godina mora se snimiti upotrebom uređaja za izradu videozapisa ili audiozapisa. U slučaju maloljetnika starijeg od 14 godina, navedeno je dopušteno samo pod uvjetom da se odobri plaćanje predujma za troškove.
6. Maloljetnika se ne može pozvati na javno saslušanje ako ga je prije podizanja optužnice saslušao istražni sudac.
7. Ako maloljetnika prije podizanja optužnice nije saslušao istražni sudac, ali ga je kasnije potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, maloljetnika se može saslušati samo izvan suđenja. Ako je maloljetnik napunio 14 godina tijekom suđenja, u posebno opravdanom slučaju može ga saslušati i sud tijekom suđenja. Obavijest optuženiku i njegovim odvjetnicima obrane može se izostaviti u oba slučaja.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Žrtve koje su preminule prije ili nakon pokretanja sudskog postupka mogu zamijeniti srodnik u izravnoj liniji, bračni drug, životni partner, brat ili sestra, pravni zastupnik ili uzdržavana osoba koja prima potporu na temelju sporazuma ili zakonodavstva, koji mogu ostvarivati prava žrtve.

Ako više osoba ima pravo na navedeno, dotične osobe mogu imenovati osobu koja ostvaruje prava žrtve. Ako takav sporazum ne postoji, osoba koja je poduzela prvi korak u postupku može ostvarivati prava žrtve.

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako obveza osobne suradnje nije propisana zakonom, prava žrtve može ostvarivati njegov pravni zastupnik. Odvjetnik ili punoljetan srodnik može nastupati kao zastupnik na temelju punomoći.

Ako podnositelj pritužbe podnese usmenu pritužbu, punoljetna osoba koju je on imenovao može biti prisutna na saslušanju kako bi mu pružila potporu (uključujući jezičnu potporu), pod uvjetom da prisutnost te osobe ne utječe negativno na interese postupka.

Ako je riječ o istražnim radnjama u kojima je vaša prisutnost obvezna ili na kojima možete biti prisutni, uz vas mogu biti prisutni i vaš zastupnik, osoba u pratnji i, ako se time ne narušavaju interesi postupka, punoljetna osoba koju se vi imenovali. Navedeno pravilo primjenjuje se na saslušanje žrtve i ispitivanje žrtve u svojstvu svjedoka.

U slučaju smrti privatnog zamjenskog tužitelja, u roku od 30 dana mogu ga zamijeniti srodnik u izravnoj liniji, bračni drug, životni partner, brat ili sestra, pravni zastupnik ili uzdržavana osoba koja prima potporu na temelju sporazuma ili zakonodavstva.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Pod kojim uvjetima? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Glavni je cilj postupka mirenja osigurati naknadu za posljedice kaznenog djela koje je počinio optuženik na način koji je prihvatljiv i žrtvi. Stoga bi se u postupku mirenja između optuženika i žrtve trebalo nastojati postići primjeren dogovor za naknadu štete.

Ako se ispune uvjeti utvrđeni zakonom, tužitelj ili, ako je predmet pred sudom, sudac, može odgoditi postupak za najviše šest mjeseci i naložiti mirenje.

Mirenje se može naložiti za kazneni postupak ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• mirenje je predložio optuženik ili žrtva ili su oboje pristali na mirenje
• kazneni postupak pokrenut je zbog kaznenog djela protiv života, tjelesnog integriteta ili zdravlja, ljudskog dostojanstva i drugih temeljnih ljudskih prava, prometnog prekršaja ili kaznenog djela protiv imovine ili prava intelektualnog vlasništva te je to kazneno djelo kažnjivo kaznom zatvora od najviše pet godina
• kazneni se postupak u skladu s Kaznenim zakonom nakon uspješnog postupka mirenja može okončati ili se kazna može smanjiti bez ograničenja
• osumnjičenik je priznao da je kriv prije podizanja optužnice te je pristao i u mogućnosti je osigurati povrat onim sredstvima i u onoj mjeri koje je prihvatila žrtva
• kazneni postupak može izostati s obzirom na prirodu kaznenog djela, načina na koje je ono počinjeno i osobnih okolnosti optuženika, ili postoje opravdani razlozi da će sud ocijeniti povrat koji je osigurao optuženik u okviru izricanja kazne.

Žrtva može iznijeti prijedlog da se mirenje naloži u bilo kojem trenutku postupka. Međutim, postupak mirenja može se naložiti samo jednom u predmetu pa se postupak mirenja ne može ponoviti ako se zbog bilo kojeg razloga okonča neuspješno.

Izmiritelj posebno osposobljen za tu svrhu kojeg zapošljava država odgovoran je za propisno funkcioniranje postupka mirenja. Žrtva u postupku mirenja može odabrati da se s optuženikom sastaje samo u prisutnosti izmiritelja, čija prisutnost u tom pogledu pruža primjereno jamstvo za osobnu sigurnost žrtve.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

• Zakon XIX. iz 1998. o kaznenim postupcima
• Zakon C iz 2012. o Kaznenom zakoniku
• Zakon LXIV. iz 1991. o objavljivanju Konvencije UN-a o pravima djeteta potpisana u New Yorku 20. listopada 1989.
• Zakon CXXXV. iz 2005. o potpori žrtvama kaznenih djela i naknadi od države
• Zakon LXXX. iz 2003. o besplatnoj pravnoj pomoći
• Zakon LXXXV. iz 2001. i programu zaštite za osobe koje sudjeluju u kaznenim postupcima i pomoćnoj nadležnosti
• Zakon CXXIII. iz 2006. o aktivnostima mirenja primjenjivima u kaznenim predmetima
• Odluka br. 64/2015 ministra unutarnjih poslova od 12. prosinca 2015. o zadaćama policije u pogledu potpore žrtvama
• Odluka vlade br. 34/1999 od 26. veljače 1999. o uvjetima i pravilima na temelju kojih se provodi osobna zaštita osoba koje sudjeluju u kaznenim postupcima i članova tijela nadležnih za kaznene postupke
• Zajednička odluka br. 23/2003 ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa od 24. lipnja 2003. o detaljnim pravilima o istražnim postupcima koje provode istražna tijela pod nadležnošću ministra unutarnjih poslova i pravila o vođenju evidencije istražnih radnji upotrebom drugih sredstava osim zapisnika
• Odluka br. 25/2016 ministra pravosuđa od 23. prosinca 2016. o povratu izravnih troškova optuženika i odvjetnika obrane optuženika koji provodi država i o troškovima i naknadama osoba koje sudjeluju u kaznenim postupcima
• Odluka br. 14/2008 ministra pravosuđa i izvršavanja zakonodavstva od 27. lipnja 2008. o naknadi troškova svjedocima
• Zajednička odluka br. 21/2003 ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i ministra financija od 24. lipnja 2003. o plaćanju predujma za troškove kaznenih postupaka
• Odluka br. 2/2013 središnje policijske postaje od 31. siječnja 2013. o zadaćama policije u pogledu potpore žrtvama.

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Svatko može prijaviti kazneno djelo.

Kaznena djela obično se prijavljuju tužitelju ili istražnom tijelu:

• osobno (pisanim ili usmenim putem) – usmene prijave bilježi predstavnik tijela koji će vas pitati o elementima i okolnostima kaznenog djela počinjenog protiv vas, identitetu počinitelja kaznenog djela i bilo kakvim dokazima koje posjedujete
• telefonom – policija upravlja besplatnom dežurnom telefonskom linijom pod nazivom „Telefonski svjedok” putem koje svjedoci i žrtve mogu anonimno prijaviti kaznena djela. Broj je besplatne dežurne telefonske linije 003680555111 i dostupna je 24 sata dnevno, a prijave zaprimaju suradnici središnje policijske postaje u Budimpešti. Više informacija o dežurnoj telefonskoj liniji na mađarskom je jeziku dostupno na službenim internetskim stranicama Mađarske policije na http://www.police.hu/en
• bilo kojim drugim sredstvom komunikacije, uključujući pozivom na pozivni broj EU-a za hitne slučajeve: 112.

Prijave mogu prihvatiti i druga tijela ili sudovi, koji su obvezni poslati ih istražnom tijelu. Ako je na temelju prijave potrebno poduzeti hitne mjere, ona se mora prihvatiti.

Sve se podnesene prijave odmah evidentiraju.

Prijavu možete podnijeti anonimno, što znači da ne morate dostaviti svoje identifikacijske ili kontaktne podatke. U svojoj prijavi morate navesti pojedinosti o kaznenom djelu. Ne postoji poseban obrazac koja tijela zahtijevaju za prijavljivanje kaznenih djela.

Ne postoji izričit rok za prijavljivanje kaznenog djela, ali nadležna tijela odbit će vašu prijavu ako je podnesete nakon određenog razdoblja. To razdoblje (takozvani rok zastare) obično je jednako najduljem razdoblju kazne za predmetno kazneno djelo i iznosi najmanje pet godina.

Za neka kaznena djela morate podnijeti i privatni podnesak, odnosno izjavu u kojoj izričito zahtijevate da počinitelj bude kažnjen, a rok je za podnošenje privatnog prijedloga 30 dana nakon što saznate identitet počinitelja kaznenog djela.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Podnositelja prijave ili žrtvu, ako ona nije podnijela prijavu, ali je njezin identitet poznat, obavješćuje se o pokretanju istražnog postupka.

Podnositelja prijave i građanskopravnu stranku mora se obavijestiti o odbijanju prijave.

Sud će odlučiti i obavijestiti vas o sljedećem:

• odbijanju vašeg zahtjeva da postanete zamjenski privatni tužitelj
• okončanju postupka ako istraga naložena na temelju prijave koju ste podnijeli kao privatni tužitelj nije bila uspješna.

Policija ili tužitelj moraju vas tijekom istrage obavijestiti o sljedećem:

• istražnim radnjama
• imenovanju vještaka u predmetu
• izdavanju zabrane približavanja protiv počinitelja kaznenog djela.

Kao žrtva kaznenog djela imate niz povlastica zahvaljujući kojima možete dobiti informacije o istražnom postupku:

• možete biti prisutni (ali vaša prisutnost nije obvezna) na saslušanju vještakâ, pregledu poprišta ili predmeta, dokaznim radnjama i obavljanju prepoznavanja te bi vas trebalo obavijestiti o tim radnjama, ali takva obavijest može izostati ako je to opravdano hitnošću istražne radnje i mora izostati ako se zaštita osobe uključene u postupak ne može jamčiti na neki drugi način
• možete pregledati zapisnik bilo koje istražne radnje kojoj možete prisustvovati, a druge spise možete pregledati samo ako to nije u suprotnosti s interesima istrage
• ako je riječ o istražnim radnjama u kojima je vaša prisutnost obvezna ili kojima možete prisustvovati, uz vas mogu biti prisutni i vaš zastupnik, osoba u pratnji i, ako se time ne narušavaju interesi postupka, punoljetna osoba koju ste vi imenovali; ako vas se ispituje kao svjedoka, punoljetna osoba koju ste imenovali isto tako može biti uz vas zajedno s odvjetnikom koji zastupa vaše interese
• imate pravo da vas se na vaš zahtjev u pogledu kaznenog djela koje je povezano s vama obavijesti o sljedećem:
  • o puštanju optuženika ili njegovu bijegu iz istražnog zatvora
  • o uvjetnom otpustu, konačnom puštanju ili bijegu, kao i o prekidu izvršavanja kazne zatvora osobe osuđene na određenu kaznu zatvora
  • puštanju ili bijegu osobe osuđene na pritvor, kao i prekidu izvršavanja kazne pritvora
  • puštanju ili bijegu osobe koja je na prisilnom liječenju
  • puštanju, odlasku bez dopuštenja i uvjetnom puštanju osobe koja je na prisilnom liječenju
  • u slučaju obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela, privremenom ili trajnom puštanju, napuštanje ustanove bez dopuštenja i prekidu obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela
• možete dobiti preslike stručnih mišljenja i spisa o istražnim radnjama kojima zakonski možete prisustvovati; druge preslike možete dobiti samo ako to nije u suprotnosti s interesima istrage i tek nakon što date svoj iskaz u svojstvu svjedoka; nakon završetka postupka na zahtjev možete dobiti preslike svih spisa koje su izradili policija ili tužitelj
• nakon završetka istrage možete pregledati predmetne spise, podnijeti zahtjeve i dostaviti primjedbe.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Da.

Država u kaznenom postupku odobrava sljedeće vrste pomoći u okviru besplatne pravne pomoći:

• osobno oslobođenje od podmirivanja troškova za zamjenske privatne tužitelje
• usluge zastupanja zakonskog zastupnika u postupku za oštećene strane, privatne tužitelje, privatne strane i ostale zainteresirane strane, kao i za zamjenske privatne tužitelje.

Imate pravo na takvu pomoć ako se smatra da vam je potrebna u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ali pravo na usluge zastupanja skrbnika u postupku odobrava se samo žrtvama, privatnim tužiteljima i drugim zainteresiranim stranama kojima je to potrebno jer zbog složenosti predmeta, nedovoljne pravne stručnosti ili drugih osobnih okolnosti ne bi mogli djelotvorno isticati svoja postupovna prava u slučaju da u postupku sudjeluju osobno.

Zahtjevi za pomoć mogu se podnijeti službi za besplatnu pravnu pomoć dostavljanjem jednog primjerka obrasca predviđenog za tu svrhu, a podnositelj zahtjeva mora priložiti dokumente i/ili službene potvrde kojima se dokazuje da ispunjava uvjete za pomoć ili mora predočiti službenu ispravu kojom se dokazuje da ispunjava uvjete za pomoć.

Zahtjevi za pomoć mogu se podnijeti službi za besplatnu pravnu pomoć najkasnije tijekom raspravne faze kaznenog postupka prije sjednice odjela suda koja se održava radi donošenja konačne odluke.

Ako vam služba za besplatnu pravnu pomoć odobri korištenje besplatnom pravnom pomoći, možete odabrati pružatelja usluga besplatne pravne pomoći iz registra predviđenog za tu svrhu.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Da.

Ako u postupku sudjelujete kao žrtva, privatni tužitelj, zamjenski privatni tužitelj ili građanskopravna stranka, vi ili vaši zastupnici dobit ćete povrat za sljedeće troškove:

• troškovi putovanja i smještaja
• troškovi mišljenja vještaka kojeg ste pozvali sami uz pristanak tužitelja/suda
• troškovi izrade potpune ili djelomične videozapisa ili audiozapisa postupka / stenografskog zapisa
• troškovi izrade jedne preslike predmetnih spisa
• troškovi komunikacije (telefon, telefaks, pošta, drugo)
• naknada troškova zastupanja.

Izravne troškove vas i vaših zastupnika, kao i naknade troškova zastupanja unaprijed plaćate vi bez obzira u kojem svojstvu sudjelujete u postupku.

Na zahtjev možete dobiti povrat troškova nastalih na temelju vašeg sudjelovanja u postupku u svojstvu svjedoka (troškovi putovanja, smještaja i hrane, troškovi povezani s uzimanjem slobodnih dana na radnom mjestu).

Troškovi putovanja: troškovi koji su stvarno nastali u pogledu putovanja od mjesta boravišta svjedoka do mjesta gdje se održava saslušanje i povratnog putovanja.

Troškovi smještaja: ako je saslušanje svjedoka počelo u vrijeme za koje je bilo potrebno da svjedok od mjesta boravišta do mjesta saslušanja putuje tijekom noći, svjedok će dobiti povrat troškova smještaja u komercijalnom smještajnom objektu ili obiteljskom odmaralištu.

Troškovi hrane: troškovi hrane bit će isplaćeni svjedoku ako ima pravo na povrat troškova smještaja ili ako je cijelo putovanje od mjesta boravišta do mjesta saslušanja i povratno putovanje dulje od šest sati unutar jednog dana.

Troškovi povezani s uzimanjem slobodnih dana na radnom mjestu: svjedok koji nema pravo na plaćanje za razdoblje tijekom kojeg je za saslušanje uzeo slobodne dane na radnom mjestu ima pravo na povrat od 1,5 % najniže satnice za razdoblje tijekom kojeg je uzeo slobodne dane, uključujući razdoblje tijekom kojeg je putovao.

Svjedok koji je prisustvovao istrazi vještaka mora poslati dodatne dokaze za troškove tijelu ili sudu koji je naložio istragu vještaka, koji će odrediti iznos povrata nakon primitka mišljenja vještaka.

Ako ste podnijeli građanskopravni zahtjev kao građanskopravna stranka, sud će naložiti optuženiku da plati vaše izravne troškove i izravne troškove vašeg zastupnika te naknade troškova zastupanja ako se rješenjem suda prihvati vaša građanskopravni zahtjev. Ako se zahtjev prihvati djelomično, optuženik će biti obvezan platiti razmjeran iznos troškova.

Ako ste vi zamjenski privatni tužitelj, sud će optuženiku naložiti da plati vaše izravne troškove i izravne troškove vašeg zastupnika te naknade troškova zastupanja ako tužitelja predstavlja zamjenski privatni tužitelj i sud utvrdi da je optuženik kriv.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Žrtva može podnijeti žalbu u slučaju utvrđenom zakonom ako je istražno tijelo ili državno odvjetništvo odbilo prijavu ili okončalo istragu. Ako je prijava odbijena, žrtva može zatražiti istragu samo ako ju je ona podnijela.

Prigovor protiv odluke kojom se odbija prijava ili odluke o okončanju istrage može se podnijeti u roku od osam dana od priopćenja odluke. Ako istražno tijelo ili tužitelj koji donosi odluku ne prihvati prigovor, mora ga dostaviti tužitelju koji je nadležan za njega. Na odluku koju tužitelj donese o prigovoru ne mogu se primjenjivati daljnja pravna sredstva.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Nakon obavijesti o optužnici, sud utvrđuje datum suđenja i poduzima radnje potrebne za suđenje, kao i za sudske pozive i obavijesti. Osobe čija je prisutnost na suđenju obvezna dobivaju sudski poziv za to suđenje, a obavijesti se šalju osobama čija je prisutnost dopuštena zakonom.

Sud donosi odluku o nalogu za dokazne radnje. Dokazni postupak počinje ispitivanjem optuženika, a žrtva je obično prvi svjedok kojeg se saslušava. Drugi svjedoci koji još nisu ispitani ne smiju biti prisutni tijekom ispitivanja nekog od svjedoka. Međutim, odstupanje od navedenog pravila dopušteno je ako se žrtva ispituje u svojstvu svjedoka. Pravni zastupnik žrtve može biti prisutan tijekom cijelog suđenja pa žrtva preko njega može dobiti obavijest o svim dokaznim postupcima koji su se dogodili u njezinoj odsutnosti.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva na temelju postupovnog prava u kaznenom postupku može imati četiri uloge:

• svjedok: osoba koja možda ima saznanja o činjenicama koje će se dokazivati
• građanskopravna stranka: žrtva koja u kaznenom postupku podnosi građanskopravni zahtjev (najčešće za naknadu štete)
• privatni tužitelj: u slučaju nekih zakonski određenih kaznenih djela, žrtva sama može predstavljati tužiteljstvo kao privatni tužitelj
• zamjenski privatni tužitelj: u slučaju nekih kaznenih djela koja inače podliježu javnom kaznenom progonu, kako je određeno zakonom, žrtva može predstavljati tužitelja.

Ako se smatra da je to nužno za dokazni postupak, žrtva je obvezna dati iskaz ili na druge načine pridonijeti postupku u onim slučajevima i onim sredstvima koji su određeni zakonom. S druge strane, žrtva sama odlučuje o tome hoće li djelovati u svojstvu građanskopravne stranke, privatnog tužitelja ili zamjenskog privatnog tužitelja.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtva u svakoj fazi kaznenog postupka ima pravo na sljedeće:

1. prisustvovati postupovnim radnjama i tijekom postupka pregledati dokumente koji se odnose na nju (osim ako je zakonom predviđeno drukčije)
2. podnositi prijedloge i primjedbe u svakoj fazi postupka
3. primati informacije od suda, tužitelja i istražnog tijela o svojim pravima i obvezama tijekom kaznenog postupka
4. podnijeti zahtjev za pravno sredstvo u slučajevima utvrđenima zakonom
5. na svoj zahtjev primiti obavijest u pogledu kaznenog djela koje se odnosi na nju o puštanju ili bijegu optuženika iz pritvora, ili puštanju ili bijegu optuženika osuđenog na određenu kaznu zatvora ili optuženika koji je na prisilnom liječenju.

Ako istražno tijelo, tužitelj ili sud smatra da je to nužno za dokazni postupak, žrtva je obvezna dati iskaz ili na druge načine pridonijeti postupku u onim slučajevima i onim sredstvima koji su određeni zakonom. To u prvom redu znači ispunjavanje obveze davanja iskaza, od koje su izuzeti predmeti u kojima se žrtvu uopće ne može saslušati kao svjedoka (npr. obveza čuvanja odvjetničke tajne, poznavanje tajne o svjedoku u svojstvu svećenika) i predmeti u kojima žrtva može odbiti dati iskaz (npr. ako je riječ o srodniku žrtve ili žrtvama koje bi na taj način sebe ili svoje srodnike izložile kaznenom progonu).

Žrtva u kaznenom postupku može sudjelovati kao građanskopravna stranka i već pri prijavljivanju kaznenog djela može navesti da namjerava izvršiti građanskopravni zahtjev (obično zahtjev za naknadu štete). Izvršenje građanskopravnog zahtjeva oslobođeno je pristojbi. Sud u tom slučaju odluku o kaznenoj odgovornosti optuženika i građanskopravnom zahtjevu donosi u jednom kaznenom postupku, što je prednost za građanskopravnu stranku jer ne mora pokretati parnični postupak. Stranka tijekom kaznenog postupka može podnijeti zahtjev za blokadu optuženikove osobne imovine ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da će namirenje tražbina biti ugroženo.

U slučaju kaznenih djela određenih zakonom (napad, narušavanje privatnosti, narušavanje tajnosti prepiske, uvreda, kleveta i nepoštivanje) žrtva može djelovati u svojstvu privatnog tužitelja. U slučaju prethodno navedenih kaznenih djela žrtva mora prijaviti kazneno djelo u roku od 30 dana nakon što je saznala identitet počinitelja kaznenog djela. Žrtva u prijavi mora navesti sve dokaze o kaznenom djelu i mora izričito navesti zahtijeva li da se optuženiku izrekne kazna.

Kazneno djelo sudu se može prijaviti usmenim ili pisanim putem. Sud će naložiti istragu ako identitet počinitelja, njegovi osobni podaci ili mjesto boravišta nisu poznati ili ako je potrebno pronaći dokazna sredstva. Sud će okončati postupak ako se identitet počinitelja kaznenog djela nije mogao utvrditi tijekom istrage.

Sud će odrediti osobno saslušanje tijekom kojeg će nastojati pomiriti žrtvu i optuženika. Ako pokušaj pomirenja bude uspješan, sud će okončati postupak; u suprotnom će se postupak nastaviti na javnom suđenju.

Ako žrtva povuče optužbu ili odustane od nje, postupak će se okončati. Slične se posljedice primjenjuju ako žrtva ne bude prisutna na osobnom saslušanju ili suđenju i ne dostavi valjan razlog za izostanak unaprijed, ili ako se žrtvi nije mogao uručiti sudski poziv jer nije dostavila obavijest o promjeni adrese.

Privatni tužitelj ima puna prava koja podrazumijeva zastupanje tužitelja, uključujući prava koja se mogu ostvarivati tijekom postupka i pravo na pravna sredstva protiv odluke koju donese sud.

Nakon što se iscrpe sve mogućnosti za pravna sredstva dostupna tijekom istrage, žrtva u nekim predmetima može djelovati kao zamjenski privatni tužitelj i u takvim predmetima na sudu zastupati samu sebe. Između ostalog, možete djelovati u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja ako je prijava kaznenog djela odbijena ili je istraga okončana jer radnja nije činila kazneno djelo ili ako postoji bilo kakav razlog za isključenje kažnjivosti (npr. prisila i prijetnja, pogreška, nužna obrana ili neposredna opasnost). Ako je u određenim slučajevima na temelju zakona moguće djelovati kao zamjenski privatni tužitelj, tužitelj koji odlučuje o prigovoru posebno će žrtvu obavijestiti o tome.

Ako se prigovor odbije zbog odbijanja prijave ili okončanja istrage, žrtvi će se dopustiti da u službenim prostorima ureda tužitelja pregleda dokumente koji se odnose na kazneno djelo počinjeno protiv žrtve. Žrtva koja djeluje u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja može tužitelju podnijeti prijedlog za kazneni progon Zamjenski privatni tužitelj obvezno mora imati pravnog zastupnika (odvjetnika). Sud donosi odluku o prihvatljivosti prijedloga za kazneni progon.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Žrtva ima pravo da je se sasluša tijekom kaznenog postupka. U skladu s odredbama zakona, žrtva je obvezna i ima diskrecijsko pravo odlučiti hoće li sudjelovati u dokaznim postupcima. Žrtva može dati iskaz i može dostaviti dokaze na neki drugi način (npr. dostavljanjem dokumentiranih dokaza nadležnom tijelu). Žrtva može dostaviti prijedloge i primjedbe u svakoj fazi postupka. Žrtva je obično prvi svjedok kojeg se ispituje.

Nakon što tužitelj iznese argumente za tužiteljstvo, žrtva se može izjasniti i navesti želi li da se utvrdi kaznena odgovornost optuženika i kazna. Građanskopravna stranka može dati izjavu u pogledu građanskopravnog zahtjeva koji se namjerava izvršiti.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Svjedok koji je dobio sudski poziv na suđenje može od sudskog službenika zaduženog za svjedoke na sudu zatražiti odgovarajuće informacije. Sudski službenik zadužen za svjedoke na sudu sudski je službenik koji svjedocima pruža informacije o davanju iskaza i olakšava prisutnost svjedoka koja je za to potrebna. Potpora svjedocima ne obuhvaća informacije o predmetu i ne smije utjecati na svjedoka.

Žrtva u kaznenom postupku ima pravo dobiti informacije o svojim pravima i obvezama i o predmetu te, osim ako je zakonom predviđeno drukčije, prisustvovati postupovnim radnjama i pregledati dokumente o kaznenom djelu koje je počinjeno protiv nje te dobiti preslike tih dokumenata nakon završetka istrage.

Žrtvu se mora obavijestiti o podizanju optužnice te o svim odlukama koje se na nju odnose, kao i o konačnoj odluci.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Žrtva ima pravo pregledati dokumente o kaznenom djelu koje je počinjeno protiv nje i dobiti preslike u bilo kojem trenutku nakon završetka istrage.

Sud mora osigurati pravo uvida u spise na način da se izbjegne nepotrebno objavljivanje informacija o privatnosti. Međutim, izdavanje preslika dokumenata može biti ograničeno samo zbog ljudskog dostojanstva, osobnih prava i prava na poštovanje osoba.

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Žrtva može podnijeti žalbu protiv presude samo ako djeluje i u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja, privatnog tužitelja ili građanskopravne stranke, ili ako presuda sadržava odredbu o dopuštenosti žalbe. Građanskopravna stranka može podnijeti žalbu protiv odredbe na temelju koje se donosi presuda o meritumu građanskopravnog zahtjeva. Ako presuda sadržava bilo koju drugu odredbu u pogledu žrtve, žrtva može podnijeti žalbu protiv takvih odredbi.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Ako je podnesena žalba protiv prvostupanjske ili drugostupanjske presude, žrtva ima pravo biti prisutna na suđenju i javnoj sjednici koju održava sud drugog ili trećeg stupnja, pristupiti dokumentima nastalima tijekom kaznenog postupka, podnositi prijedloge i primjedbe te obratiti se sudu nakon završne riječi javnog tužitelja.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Za odgovor na to pitanje, kad je riječ o potpori žrtvama, u nadležni su zamjenik državnog tajnika za pravosuđe i zakonodavstvo u području privatnog prava Ministarstva pravosuđa i zamjenik državnog tajnika za upravljanje pravosudnom metodologijom Ministarstva pravosuđa, a kad je riječ o zaštiti žrtava, u nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Sud optuženiku mora dostaviti presudu, iz koje žrtva može saznati sadržaj kazne, odnosno prirodu, vrstu, opseg i sadržaj kazne ili mjera uvedenih protiv optuženika.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Žrtva, ili u slučaju njezine smrti osoba koja ostvaruje prava žrtve, ima pravo na zahtjev u pogledu kaznenog djela koje je s njom povezano dobiti informacije o sljedećem:

(a) o puštanju optuženika ili njegovu bijegu iz istražnog zatvora

(b) o uvjetnom otpustu, konačnom puštanju ili bijegu, kao i prekidu izvršavanja kazne zatvora osobe osuđene na određenu kaznu zatvora

(c) puštanju ili bijegu osobe osuđene na pritvor, kao i prekidu izvršavanja kazne pritvora

(d) puštanju ili bijegu osobe koja je na prisilnom liječenju

(e) puštanju, odlasku bez dopuštenja i uvjetnom puštanju osobe koja je na prisilnom liječenju i

(f) u slučaju obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela, privremenom ili trajnom puštanju, napuštanje ustanove bez dopuštenja i prekidu obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Odluku o zadnjem danu kazne zatvora donosi kaznena ustanova i ona će taj dan organizirati puštanje osuđenika na slobodu. Ako kaznena ustanova podnese prijedlog za uvjetni otpust osuđenika, kazneni sudac održat će saslušanje o kojem žrtva neće biti obaviještena i u kojem ne može sudjelovati. Žrtva ne može dati izjavu i ne može podnijeti žalbu protiv odluke suda u pogledu uvjetnog otpusta.

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja? (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)

Žrtva u prvom redu u kaznenom postupku može izvršavati svoj zahtjev za odštetu koji je posljedica djela koje je predmet optužbe građanskopravne stranke. U tom se slučaju postupak koji se provodi kao dio kaznenog postupka za izvršavanje građanskopravnog zahtjeva naziva adhezijski postupak. Građanskopravni zahtjevi mogu se izvršavati i drugim pravnim sredstvima. Činjenica da žrtva nije poduzela radnje kao građanskopravna stranka ne isključuje mogućnost izvršavanja zahtjeva. U Zakonu o parničnom postupku nisu navedeni uvjeti na temelju kojih građanskopravni zahtjev može izvršiti i tužitelj umjesto žrtve.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Postupak izvršenja može se pokrenuti u roku od 30 dana nakon što se ispune obveze koje je utvrdio sud. Sud u tom pogledu izdaje spis o izvršenju koji se temelji na dijelu odluke donesene tijekom kaznenog postupka koja se odnosi na građanskopravni zahtjev.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Država vam ne može isplatiti predujam. Međutim, ako je protiv vas namjerno počinjeno kazneno djelo s elementima nasilja zbog kojeg ste pretrpjeli tjelesnu ozljedu i zdravlje vam je ugroženo, možete primiti odštetu od države. Odšteta od države neovisna je o građanskopravnom zahtjevu, ali ako je naknada za vaš gubitak ili štetu plaćena iz drugih izvora (npr. platio ju je sud ili osiguravajuće društvo) u roku od tri godine nakon datuma na koji je odluka o meritumu vašeg zahtjeva za odštetu postala konačna, od vas će se tražiti da vratite iznos naknade koji vam je platila država.

Imam li pravo na odštetu od države?

Imate pravo na odštetu od države ako je protiv vas namjerno počinjeno kazneno djelo s elementima nasilja zbog kojeg su vaš tjelesni integritet i zdravlje pretrpjeli ozbiljnu štetu.

Možete imati pravo i na naknadu od države ako ste bliski srodnik ili uzdržavana osoba takve žrtve ili ako ste platili pogreb žrtve koja je preminula.

Samo žrtve kojima je to potrebno na temelju njihovih financijskih mogućnosti ili drugih zakonom određenih uvjeta mogu ispunjavati uvjete za odštetu od države.

Svoj zahtjev za odštetu od države možete podnijeti bilo kojoj službi za potporu žrtvama (državni ured u određenom okrugu). Nadležno će tijelo pri donošenju odluke o vašem zahtjevu ispitati uzročno-posljedičnu vezu između iznosa odštete i kaznenog djela.

Zahtjevi za odštetu obično se mogu podnijeti u roku od tri mjeseca nakon dana kada je kazneno djelo počinjeno, a najveći je iznos odštete 2017. bio 1 599 105 HUF.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako se prijava kaznenog djela koju ste podnijeli odbije, istraga se prekine ili se optuženika oslobodi optužbi na temelju zakonom određenih razloga za isključenje (konkretno, maloljetnost, ozbiljno mentalno ograničenje, prisila ili prijetnja, pogreška, nužna obrana, krajnja nužda ili zapovijed nadređene osobe), imat ćete pravo na odštetu od države.

Odšteta od države neovisna je o građanskopravnom zahtjevu, ali ako je naknada za vaš gubitak ili štetu plaćena iz drugih izvora (npr. platio ju je sud ili osiguravajuće društvo) u roku od tri godine nakon datuma na koji je odluka o meritumu vašeg zahtjeva za odštetu postala konačna, od vas će se tražiti da vratite iznos naknade koji vam je platila država.

Ako izvršavate svoja građanska prava izvan kaznenog postupka, pitanja kaznene odgovornosti i naknade postat će zasebna pitanja, odnosno presude za ta dva postupka mogu imati različit sadržaj.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Kao žrtva kaznenog djela možete imati pravo na isplatu trenutačne novčane potpore kako bi se ublažila krizna situacija koju je kazneno djelo prouzročilo u kratkom razdoblju. Zahtjev možete dostaviti službi za potporu žrtvama (u državnom uredu u određenom okrugu), a uvjet za primanje naknade taj je da kazneno djelo prijavite policiji. Plaćanje trenutačne novčane potpore temelji se na načelu pravičnosti i može se odobriti žrtvama bez ocjenjivanja je li im ona potrebna. Međutim, tijekom postupka mora se ispitati opravdavaju li osobne okolnosti žrtve koje proizlaze iz kaznenog djela tu vrstu novčane potpore. Trenutačna novčana potpora nije naknada i nije joj namjena nadoknaditi ili ublažiti štetu prouzročenu kaznenim djelom. Može se odobriti kako bi se pokrili troškovi hrane, smještaja, putovanja, odjeće i liječenja te troškovi pogreba žrtve. Iznos trenutačne novčane potpore određuje se na temelju situacije žrtve koja proizlazi iz kaznenog djela i duljine razdoblja tijekom kojeg žrtva nije uspjela samostalno riješiti svoje financijske probleme. Najveći iznos potpore 2017. bio je 106 607 HUF.

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete ga prijaviti u najbližoj policijskoj postaji ili pozivom na pozivne brojeve za hitne slučajeve, 107 ili 112.

Članovi osoblja državne Službe za potporu žrtvama i Službe za besplatnu pravnu pomoć mogu vam pomoći u najbližem vladinu uredu u određenom okrugu. Članovi osoblja Pozivnog centra za potporu žrtvama (Áldozatsegítő Vonal) (+36-80-225-225) pružaju pomoć 24 sata dnevno putem telefonske linije u Mađarskoj.

Nacionalna služba za telefonske informacije u kriznim situacijama (Országos Kríziskezelő és Információs Telefonszolgálat, OKIT, http://www.ncsszi.hu/national-institute-for-family_-youth-and-population-policy) pruža pomoć posebno žrtvama nasilja u obitelji, nasilja među srodnicima, zlostavljanja djece, kao i prostitucije i trgovine ljudima putem telefonskog broja +36-80-205-520.

Dežurna telefonska linija za pomoć žrtvama

• Policija: 107
• Opći broj za hitne slučajeve: 112
• Telefonski svjedok (Telefontanú): +36-80-555-111 (linija putem koje kaznena djela možete prijaviti anonimno)
• Pozivni centar za potporu žrtvama (Áldozatsegítő Vonal): +36-80-225-225 (besplatni telefonski broj dostupan 24 sata dnevno u Mađarskoj)
• Nacionalna služba za telefonske informacije u kriznim situacijama (Országos Kríziskezelő és Információs Telefonszolgála) +36-80-205-520
• nevladina organizacija Udruga za prava žena NANE (Nők a Nőkért Együtt az Erőszak Ellen Egyesület):
  • +36-80-505-101 (telefonska linija za pomoć zlostavljanim ženama i djeci; besplatna je, čak i ako zovete putem mobitela, ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 18.00 do 22.00)
  • +36-40-603-006 (za žrtve seksualnog nasilja, poziv možete ostvariti petkom od 10.00 do 14.00 i naplaćuje se po lokalnim tarifama)
• Udruženje Patent (Patent Egyesület): +36-70-25-25-254 (besplatna telefonska pravna pomoć za bitna pravna i psihološka pitanja za žene koje zlostavljaju partneri, dostupna srijedom od 16.00 do 18.00).

Je li potpora žrtvama besplatna?

Pristup postupcima za potporu žrtvama ostvaruje se bez naknada i besplatan je. Ako ne govorite mađarski jezik ili ako trebate usluge tumača za znakovni jezik, država snosi troškove tumačenja i prijevoda.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Služba za potporu žrtvama (Áldozatsegítő Szolgálat) može učiniti sljedeće:

• pružiti vam informacije o vašim pravima, obvezama i mogućnostima
• dati vam informacije o uslugama socijalne pomoći i zdravstvene zaštite te pogodnostima u okviru zdravstvenog osiguranja
• pružiti trenutnu novčanu potporu (u roku od pet dana od datuma kada je predmetno kazneno djelo počinjeno)
• pružiti emocionalnu potporu (uključujući prema potrebi psihološku pomoć)
• pružiti pravne savjete i praktičnu pomoć u jednostavnim predmetima
• potvrditi vaš status žrtve
• osim prethodno navedenog, osobe koje su teško ozlijeđene i srodnici smrtno stradalih žrtava kaznenih djela mogu podnijeti zahtjev za odštetu od države.

Nacionalna služba za telefonske informacije u kriznim situacijama (Országos Kríziskezelő és Információs Telefonszolgála) može učiniti sljedeće:

• pružiti neposrednu pomoć građanima (uglavnom ženama i djeci) koji su zbog zlostavljanja u ozbiljnoj kriznoj situaciji
• odmah nakon savjetovanja osigurati smještaj u sigurnim kućama osobama kojima je to potrebno. Smještaj u trajanju od 30 dana osigurat će se u domovima za krizne situacije, a to se razdoblje može produljiti za dodatnih 30 dana. Smještaj je besplatan, a kao dio skrbi koja se pruža stručnjaci u domu za krizne situacije pomoći će vam da pronađete sigurno i dugotrajno rješenje za vaš problem. Osim toga, oni su u kontaktu sa službenikom za pomoć obiteljima nadležne Službe za potporu obiteljima i dobrobit djece.

Služba za besplatnu pravnu pomoć (Jogi Segítségnyújtó Szolgálat)

• pruža pravne savjete u predmetima u kojima su činjenice u predmetu relativno jednostavne
• i, ako su ispunjeni zakonski određeni uvjeti, ta služba:

1. pruža izvansudske usluge (savjetovanje, uređivanje dokumenata) besplatno ili pod povoljnijim uvjetima
2. omogućuje zastupanje skrbnika u sudskom postupku i postupku prije početka suđenja (kada predmet istražuje istražno tijelo ili tužitelj) u okviru kaznenog postupka. Ako je dopušteno zastupanje skrbnika u postupku, stvarne pravne usluge pružaju odvjetnici i odvjetnička društva koja su u ugovornom odnosu sa Službom za besplatnu pravnu pomoć.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

U prvom se redu možete osloniti na sljedeće nevladine organizacije:

dobrotvorno udruženje Bijeli prsten (Fehér Gyűrű Közhasznú Egyesület)

• osobna skrb nakon kaznenog djela
• besplatna pravna pomoć
• besplatne usluge mirenja
• besplatna psihološka pomoć
• financijska potpora osobama kojima je ona potrebna (samo ako se kazneno djelo prijavi policiji)
• pomoć u postupcima drugih tijela
• posredovanje u potpori koju pružaju druge organizacije i ustanove.

nevladina organizacija Udruga za prava žena NANE (Nők a Nőkért Együtt az Erőszak Ellen Egyesület):

• pružanje informacija
• neposredna praktična pomoć osobama u kriznim situacijama (npr. smještaj žena u sklonište, dostavljanje obavijesti nadležnim tijelima, pružanje savjeta o radnjama i mogućnostima)
• terapija u skupini
• besplatna pravna pomoć (pružanjem, prema potrebi, pravnih savjeta).

nevladina organizacija Hitna pomoć ESZTER (ESZTER Alapítvány és Ambulancia):

• psihološka pomoć
• besplatna pravna pomoć

Udruženje Patent (Patent Egyesület):

• informacije i savjeti
• pružanje usluga savjetovanja s psihologom ili socijalnim radnikom
• pružanje besplatne pravne pomoći zlostavljanim ženama, kao i žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije.

Zaklada Anonimno (Névtelen Utak Alapítvány):

• siguran smještaj
• rehabilitacija
• reintegracija.