Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Pravosudna tijela i druge državne institucije s kojima ćete biti u kontaktu pružit će vam informacije o službama za potporu žrtvama pri Glavnoj upravi za socijalni rad i zaštitu djece (Direcții Generale de Asistență Socială și Protecție a Copilului – DGASPC) i nevladinim organizacijama koje pružaju takvu potporu i kojima se možete obratiti.

Te ćete informacije primiti i u usmenom i u pisanom obliku, putem obrasca koji morate potpisati i u kojem su navedeni barem adresa službe za potporu žrtvama unutar područja nadležnosti institucije koja pruža informacije te popis njezinih odgovornosti.

Prvo pravosudno tijelo (policija/javni tužitelj) kojemu se obratite ili, prema potrebi, službe za potporu žrtvama, obavijestit će vas pri prvom kontaktu o vašim pravima te uslugama potpore i zaštite koje možete primiti.

Dobit ćete informacije o sljedećem:

• vrsti potpore koju možete primiti i o tome tko je može pružiti, uključujući osnovne informacije o pristupu liječničkoj pomoći, psihološkom savjetovanju i alternativnom smještaju,
• tijelu kaznenog progona kojemu možete uložiti žalbu,
• pravu na pravnu pomoć i instituciji kojoj se možete obratiti u vezi s time,
• uvjetima i postupku za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
• vašim pravima tijekom kaznenog postupka (uključujući zaštitne mjere ako ste ugroženi svjedok),
• uvjetima i postupku dobivanja novčane naknade od države,
• pravu na upotrebu usluga izmiritelja,
• ako živite u drugoj državi članici, o tome kako podnijeti kaznenu prijavu ili kako se prijaviti za novčanu naknadu od države u toj državi članici i o tome kako vas pravosudna tijela mogu saslušati, a da ne morate fizički biti u Rumunjskoj.

Informacije će vam biti priopćene na jeziku koji razumijete. Primit ćete i obrazac sa svim tim informacijama, koji morate potpisati. Kada se prvi put obraćate tijelima, uz vas može biti osoba po vašem izboru.

Ako podnesete prijavu pravosudnom tijelu, primit ćete pisanu potvrdu primitka. Prijava se može podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Možete zatražiti da kazneno djelo umjesto vas prijavi druga osoba, ali u tom slučaju toj osobi trebate dati pisanu punomoć. Pisana punomoć, koju morate potpisati, bit će priložena spisu predmeta.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako ste stranac i žrtva kaznenog djela počinjenog u Rumunjskoj, imate ista prava kao i rumunjski državljani koji su žrtve kaznenih djela.

Ako ne govorite rumunjski, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja, koji će vam pomoći tijekom vaše interakcije s tijelima. To znači da ćete moći podnijeti svoju prijavu i primiti informacije na koje imate pravo u trenutku kada prijavljujete kazneno djelo na jeziku koji razumijete.

Ako živite u drugoj državi članici, možete podnijeti kaznenu prijavu ili zahtjev za novčanu naknadu u toj državi članici. Nadalje, rumunjska pravosudna tijela mogu vas saslušati, a da ne morate fizički biti u Rumunjskoj.

Ako ste žrtva trgovine ljudima, možete dobiti smještaj u posebnim skloništima u kojima ćete biti zaštićeni. Tijekom kaznenog postupka primit ćete informacije o postupku na jeziku koji razumijete; dostupno vam je i psihološko savjetovanje i liječnička pomoć. Rumunjska će tijela učiniti sve kako bi vam omogućila da se što prije vratite u svoju državu podrijetla i osigurat će vam siguran prijevoz do rumunjske granice.

Ako ste stranac, možete zatražiti novčanu naknadu od države ako ste žrtva bilo kojeg od sljedećih kaznenih djela: pokušaja ubojstva i pokušaja teškog ubojstva, kako je utvrđeno u člancima 188. i 189. Kaznenog zakona, tjelesne ozljede, kako je utvrđeno u članku 194. Kaznenog zakona, kaznenih djela s namjerom koja su dovela do tjelesne ozljede žrtve i nasilja u obitelji, kako je utvrđeno u članku 199. Kaznenog zakona, silovanja, spolnog odnosa s maloljetnom osobom i spolnog zlostavljanja maloljetnika, kako je utvrđeno u člancima od 218. do 220. Kaznenog zakona, trgovine ljudima ili trgovine djecom, kako je utvrđeno u člancima 210. i 211. Kaznenog zakona, terorizma ili bilo kojeg drugog nasilnog kaznenog djela s namjerom.

Na besplatnu pravnu pomoć imate pravo i ako ste žrtva pokušaja ubojstva, pokušaja teškog ubojstva, tjelesne ozljede, kaznenog djela s namjerom koje je dovelo do tjelesne ozljede, silovanja, spolnog zlostavljanja, spolnog odnosa s maloljetnom osobom ili spolnog zlostavljanja maloljetnih osoba. Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju i bračni drug, djeca i uzdržavani članovi obitelji osobe koja je žrtva ubojstva ili teškog ubojstva, ili kaznenih djela s namjerom koja su dovela do njezine smrti.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kada prijavite kazneno djelo, policijski službenik koji primi vašu prijavu objasnit će vam što će se sljedeće dogoditi. Bit ćete obaviješteni o svojim pravima i uslugama koje možete primiti. Policija je obvezna sastaviti pisano izvješće u kojem se navode informacije koje su vam službenici pružili.

Informacije koje ćete dobiti uključuju sljedeće:

• vaša prava tijekom kaznenog postupka,
• organizacije kojima se možete obratiti za pomoć i usluge koje one pružaju,
• način na koji možete primiti zaštitu,
• uvjete i postupak dobivanja novčane naknade od države,
• uvjete i postupak za ostvarivanje prava na besplatno pravno zastupanje,
• uvjete i postupak za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
• pravo na upotrebu usluga izmiritelja,
• ako je optuženik lišen slobode ili mu je izrečena zatvorska kazna, vaše pravo da budete obaviješteni o njegovu puštanju na slobodu,
• ako živite u drugoj državi članici, informacije o tome kako se prijaviti za novčanu naknadu u toj državi članici i informacije o tome kako vas rumunjska pravosudna tijela mogu saslušati, a da ne morate fizički biti u Rumunjskoj.

Nakon toga tijekom postupka možete primiti informacije o napretku istrage i, ako tužitelj odluči da vaš predmet neće uputiti na sud, primjerak te odluke. Kako biste primili te informacije, morat ćete podnijeti zahtjev policijskom službeniku ili tužitelju koji vodi vaš predmet te navesti poštansku adresu u Rumunjskoj ili adresu e-pošte ili adresu za elektroničku razmjenu poruka na kojoj se može stupiti u kontakt s vama.

Ako tužitelj odluči da će pokrenuti postupak pred sudom, bit ćete pozvani na sud.

Ako na sudu budete saslušani, bit ćete obaviješteni o svojim pravima i obvezama, a to su:

• pravo na odvjetnika ili, ako je primjenjivo, pravo na besplatno pravno zastupanje,
• pravo na usluge izmiritelja u slučajevima u kojima je to zakonski dopušteno,
• pravo na predlaganje dokaza, ulaganje prigovora i podnošenje podnesaka u skladu sa zakonom,
• pravo na primanje informacija o napretku postupka,
• pravo na podnošenje prethodne žalbe, ako je to potrebno (za određene vrste kaznenih djela vaš je zahtjev u obliku prethodne žalbe potreban za nastavak postupka protiv počinitelja kaznenog djela). Pravosudna tijela prema potrebi razjasnit će određena pitanja u tom pogledu. Podnošenjem prethodne žalbe zahtijevate nastavak kaznenog postupka protiv počinitelja. Prethodna žalba razlikuje se od žalbe koju podnosite policiji ili javnom tužitelju kako biste prijavili kazneno djelo počinjeno protiv vas,
• pravo na to da u postupku sudjelujete kao građanskopravna stranka,
• obveza javljanja pravosudnim tijelima kad od njih primite poziv,
• obveza obavješćivanja o svakoj promjeni adrese,
• pravo da budete obaviješteni ako počinitelj kaznenog djela, kojemu je izrečena zatvorska kazna ili koji je zadržan u istražnom zatvoru, bude pušten.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Da. Tijekom kaznenog postupka imate pravo na usluge pisanog i usmenog prevođenja.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Pravosudno tijelo može naložiti da se saslušanje žrtava kojima je potrebna zakonska zaštita provede uz pomoć ili u prisustvu psihologa ili druge osobe specijalizirane za savjetovanje žrtava.

Žrtve koje imaju poteškoće s govorom ili oštećenje sluha mogu biti saslušane u prisustvu osoba koje poznaju znakovni jezik. U takvim slučajevima možete komunicirati i u pisanom obliku.

Službe za potporu žrtvama

Kako bi primile prikladnu podršku i zaštitu, žrtve će biti procijenjene pojedinačno. Žrtve procjenjuju službe za potporu žrtvama ili privatni pružatelji socijalnih usluga. Te službe surađuju s javnim ili privatnim pružateljima zdravstvene skrbi uz suglasnost žrtava gdje je to primjereno.

Usluge potpore i zaštite koje se pružaju i žrtvama kaznenih djela i članovima njihovih obitelji mogu se sastojati od:

• informacija o pravima žrtava,
• psihološkog savjetovanja, savjetovanja o rizicima od sekundarne i ponovljene viktimizacije ili zastrašivanja i odmazde,
• savjeta o financijskim i praktičnim pitanjima koja proizlaze iz kaznenog djela,
• usluga (ponovnog) uključivanja u društvo,
• emocionalne i socijalne podrške ponovnoj socijalnoj reintegraciji,
• informacija i savjeta o ulozi žrtve tijekom kaznenog postupka, uključujući pripremu za sudjelovanje u postupku,
• upućivanja žrtve na druge specijalizirane usluge, prema potrebi: socijalne usluge, zdravstvene usluge, obrazovne usluge ili usluge od općeg interesa koje se pružaju na temelju zakona.

Usluge podrške i zaštite mogu se pružati u:

1. dnevnim centrima, koji uglavnom pružaju informacije, savjetovanje, emocionalnu i socijalnu podršku za socijalnu reintegraciju, psihološko savjetovanje, pravno savjetovanje, financijske savjete, usluge (ponovnog) uključivanja u društvo itd.;
2. stambenim centrima, koji pružaju privremeni smještaj za žrtve koje trebaju sigurno mjesto zbog neposrednog rizika od sekundarne i ponovljene viktimizacije, zastrašivanja i odmazde.

Žrtve nasilja u obitelji ili trgovine ljudima mogu biti smještene u stambene centre za prihvat gdje tijekom ograničenog razdoblja oni i maloljetne osobe u njihovoj skrbi mogu primiti obiteljsku pomoć, zaštitu od počinitelja, liječničku skrb i usluge skrbi, hranu, smještaj, psihološko savjetovanje i besplatnu pravnu pomoć.

Tko pruža potporu žrtvama?

Postoji služba za potporu žrtvama unutar Glavne uprave za socijalni rad i zaštitu djece (DGASPC).

Potporu žrtvama mogu pružiti i privatni pružatelji socijalnih usluga.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, možete se obratiti Nacionalnoj agenciji za ravnopravnost spolova (Agenția Națională pentru Egalitate de Șanse între Bărbați și Femei) i Glavnoj upravi za socijalni rad i zaštitu djece (DGASPC).

Ako imate manje od 18 godina i žrtva ste kaznenog djela, možete se obratiti Nacionalnom tijelu za zaštitu prava djece i posvajanje (Autoritatea Națională pentru Protecția Drepturilor Copilului și Adopție –ANPDCA) i Glavnoj upravi za socijalni rad i zaštitu djece (DGASPC).

Ako ste žrtva trgovine ljudima, možete se obratiti Nacionalnoj agenciji za suzbijanje trgovine ljudima (Agenția Națională împotriva Traficului de Persoane – ANITP), koja djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova (Ministerul Afacerilor Interne – MAI).

Ministarstvo pravosuđa rumunjsko je tijelo za pomoć koje je odgovorno za postupak dodjele novčane naknade žrtvama nasilnih kaznenih djela s namjerom počinjenih na državnom području državne članice različite od države u kojoj žrtva zakonito boravi.

Postoji i niz nevladinih organizacija koje pružaju različite vrste potpore žrtvama. Ustanova s kojom stupite u kontakt uputit će vas izravno odgovarajućoj nevladinoj organizaciji.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Da, pravosudna tijela moraju vas uputiti takvim službama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Informacije, potpora i zaštita pružaju se žrtvama kaznenih djela na način kojim se osigurava povjerljivost njihovih osobnih podataka, kao i svih informacija o privatnom životu žrtve i o poteškoćama s kojima se žrtva suočava. Usluge podrške pružaju se anonimno i ne zahtijevaju sklapanje ugovora s korisnicima.

Podaci o žrtvama kaznenih djela pohranjuju se na godinu dana. Oni se mogu upotrijebiti za aktivnosti potpore žrtvama i zaštite žrtava ili se dostaviti pravosudnim tijelima na njihov zahtjev. Pohranjeni podaci brišu se po isteku jednogodišnjeg razdoblja.

Ako primite potporu i zaštitu za žrtve, vaši identifikacijski podaci bit će pohranjeni tijekom razdoblja u kojem se takve mjere primjenjuju i tri mjeseca nakon isteka tog razdoblja.

Lokacija centara za smještaj žrtava nasilja u obitelji i trgovine ljudima tajna je.

Ako pravosudna tijela tijekom kaznene istrage i tijekom sudskog postupka ocijene da zbog informacija koje pružite ili zbog drugih razloga vaša privatnost ili vaše dostojanstvo mogu biti narušeni, na vlastitu inicijativu ili na vaš zahtjev mogu poduzeti izvjestan broj mjera za zaštitu vaše povjerljivosti i privatnosti, kao što su:

• zaštita pojedinosti vašeg identiteta,
• saslušanje audiovizualnim sredstvima, uz prikrivanje vašeg lica i izobličenje vašega glasa, bez potrebe za vašim prisustvom, u slučaju da ostale mjere nisu dovoljne,
• isključivanje javnosti s rasprave tijekom vašeg ispitivanja.

Osim toga, sud tijekom sudskog postupka može zabraniti bilo kakvo objavljivanje tekstova, crteža, fotografija ili slika na temelju kojih bi se mogao otkriti vaš identitet.

Sud može isključiti javnost s rasprave ako bi javno saslušanje moglo utjecati na vaše dostojanstvo ili na vašu privatnost.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Ne morate podnijeti kaznenu prijavu tijelima kaznenog progona kako biste imali pristup informacijama, potpori i zaštiti koje se pružaju žrtvama kaznenih djela.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Tijekom kaznene istrage i tijekom sudskog postupka imate pravo na zaštitne mjere ako pravosudna tijela ocijene da biste mogli biti u opasnosti.

Vrlo je važno znati da, ako pravosudna tijela ocijene da biste zbog informacija koje pružate ili zbog drugih razloga mogli biti u opasnosti, na vaš zahtjev ili na vlastitu inicijativu mogu poduzeti određene mjere kako bi osigurala vašu zaštitu, kao što su:

• pružanje usluga nadzora ili zaštite vašeg doma ili privremenog smještaja,
• pružanje usluga pratnje i zaštite vas ili članova vaše obitelji tijekom putovanja,
• zaštita pojedinosti vašeg identiteta (osobni podaci mogu se izostaviti iz spisa kako bi se zaštitio vaš identitet navođenjem da su te informacije tajne),
• razgovor/saslušanje audiovizualnim sredstvima, uz prikrivanje vašeg lica i izobličenje vašega glasa, bez potrebe za vašom prisutnošću, ako druge mjere nisu dovoljne (na taj se način ne morate pojaviti pred policijskim službenikom, tužiteljem ili sucem i nećete biti na istom mjestu kao i počinitelj kaznenog djela),
• isključivanje javnosti s rasprave tijekom vašeg ispitivanja.

Osim toga, sud tijekom sudskog postupka može zabraniti bilo kakvo objavljivanje tekstova, crteža, fotografija ili slika na temelju kojih bi se mogao otkriti vaš identitet.

Nadalje, ako ste svjedok u kaznenom postupku ili, čak i ako niste uključeni u postupak, pružate informacije koje pravosudnim tijelima pomažu riješiti predmete povezane s teškim kaznenim djelima ili spriječiti nastanak znatne štete, od policijskog službenika ili tužitelja koji provodi istražni postupak možete zatražiti da vas uključi u program zaštite svjedoka. Taj program uključuje niz mjera, kao što su:

• tajni identitet, uključujući sudjelovanje na raspravama uz prikrivanje vašeg lica i izobličenje vašega glasa,
• policijska zaštita vašeg doma i policijska pratnja kada odlazite dati izvješće tijelima kaznenog progona,
• premještaj,
• promjena identiteta, uključujući promjenu izgleda ako je to potrebno.

Ako se uključite u program zaštite svjedoka, moći ćete dobiti dodatnu pomoć, kao što je:

• ponovno uključivanje u drugačiju društvenu okolinu,
• stjecanje novih profesionalnih kvalifikacija,
• novi posao,
• financijska pomoć do pronalaska novog posla.

Ako je to potrebno, i vaši srodnici u prvom stupnju (primjerice vaša djeca i roditelji) i vaš bračni drug mogu se uključiti u program zaštite svjedoka.

Ako se tijekom kaznene istrage niste uključili u program zaštite svjedoka, možete sudu podnijeti zahtjev za uključenjem.

Ovisno o vrsti kaznenog djela, dostupna je dodatna zaštita:

• ako ste žrtva nasilja u obitelji, možete od policije zatražiti da odmah udalji počinitelja iz zajedničkog doma privremenom zabranom prilaska, koja će ostati na snazi dok sud ne donese odluku o zabrani prilaska. Alternativno, vi kao žrtva možete biti smješteni u centar za žrtve nasilja u obitelji. Takav smještaj dostupan je samo u hitnim slučajevima ili uz odobrenje uprave centra. Jednom kad ste primljeni u centar, možete dobiti besplatan smještaj, hranu, liječničku skrb, psihološko savjetovanje i pravnu pomoć,
• ako ste žrtva trgovine ljudima, možete biti smješteni u centar za zaštitu žrtava. U skladu sa zakonom, smještaj je dostupan u razdoblju od najviše 90 dana, no sud vam može produljiti boravak do kraja postupka. Sudska ročišta u predmetima trgovine djecom privatna su. Nadalje, maloljetne osobe mlađe od 14 godina u takvim će slučajevima biti saslušane u prisustvu psihologa i predstavnika Glavne uprave za socijalni rad i zaštitu djece.

Ako vjerujete da ste u opasnosti, trebali biste o tome obavijestiti policijskog službenika, tužitelja ili suca i pružiti što više informacija.

Prethodno navedene mjere dostupne su i u fazi kaznene istrage i tijekom sudskog postupka.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Zaštitit će vas rumunjska policija.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija, bit ćete podvrgnuti procjeni u najkraćem mogućem roku nakon identifikacije tako da se broj izjava i liječničkih/psiholoških/socijalnih procjena svede na najmanju moguću mjeru.

Odjeli za potporu žrtvama / pružatelji usluga za potporu žrtvama pružit će vam savjete o rizicima od zastrašivanja i odmazde. S ciljem izbjegavanja rizika od zastrašivanja i odmazde možete biti privremeno smješteni u smještajne centre.

Ako ste po zaključenju kaznenog postupka još u opasnosti, pravosudna tijela razmotrit će trebate li još biti uključeni u program zaštite svjedoka, osim ako ste već uključeni u takav program.

Ako ste žrtva trgovine ljudima, nasilja u bliskim odnosima, organiziranog kriminala, terorizma ili drugih kategorija kaznenih djela, za vas će se smatrati da ste ranjiva žrtva i primit ćete zaštitu za svjedoke kojima se prijeti ili ranjive svjedoke predviđenu zakonom.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen/ugrožena zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Da, vaš se predmet može obraditi. Primjerice, ako ste žrtva određenih kategorija kaznenih djela (nasilje u obitelji, silovanje, spolno zlostavljanje itd.), na vaš zahtjev saslušat će vas samo osoba istog spola.

Drugi razgovor sa žrtvom održat će se samo ako je to nužno potrebno za kazneni postupak kako bi se izbjeglo nanošenje dodatne štete.

Kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija žrtve uzrokovana opetovanim ispitivanjem od strane pravosudnih tijela, oštećena strana prema zakonima o kaznenom postupku mora odmah biti saslušana ili, ako to nije moguće, nakon što je podnijela prijavu, bez nepotrebnog odgađanja.

Žrtvama kaznenih djela na raspolaganju su zasebne čekaonice na sudu.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Ako ste ranjiva žrtva, možete imati koristi od zaštitnih mjera prethodno navedenih u odgovorima na pitanja o zaštiti svjedoka.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako ste dijete i ako ste bili žrtva iskorištavanja, nasilja, zlostavljanja, nemara, lošeg postupanja ili bilo kojeg drugog kaznenog djela, svatko, uključujući vas, to kazneno djelo može prijaviti policiji.

Maloljetne osobe od početka se smatraju ranjivim žrtvama i tijela bi vas trebala obavijestiti o zaštitnim mjerama koje su vam dostupne.

Djeca žrtve nasilja bit će podvrgnuta procjeni i bit će im pružena potpora i zaštita na temelju zakona od strane specijaliziranih odjela Glavne uprave za socijalni rad i zaštitu djece, koje su odgovorne za intervencije u slučajevima zlostavljanja, nemara, trgovine, migracija i repatrijacije.

Maloljetnici pomoć mogu primiti od Nacionalnog tijela za zaštitu prava djece i posvajanje.

Zlostavljano ili zanemareno dijete ili dijete koje je doživjelo bilo koji oblik nasilja može biti privremeno smješteno u drugu obitelj, kod udomitelja ili u poseban centar, kao hitna mjera.

Ako ste pozvani da se pojavite pred tijelima kaznenog progona i mlađi ste od 14 godina, uz vas mora biti roditelj ili skrbnik. Ako su i vaši roditelji ili skrbnici uključeni u kazneni postupak ili im može biti u interesu da utječu na vašu izjavu, razgovor će se odvijati u prisutnosti srodnika ili druge osobe koju imenuje policijski službenik / tužitelj / sudac.

Osim toga, pravosudna tijela mogu odlučiti da bi vam tijekom razgovorâ trebao pomoći psiholog. Možete od pravosudnih tijela zatražiti pomoć u vezi s time.

Razgovor se mora snimati. Ako to nije moguće, to mora biti navedeno u vašoj izjavi uz navođenje razloga.

Može vas saslušati ista osoba u posebno projektiranim/prilagođenim prostorijama, ako je to moguće.

U istražnom postupku određenih kategorija kaznenih djela razgovore može voditi osoba istog spola kao i žrtva. Uz vas može biti i osoba koju odaberete.

Tijekom postupka imate pravo na pravnog zastupnika. Ako nemate zastupnika, sud će vam pomoći da ga nađete. Ako vam vaša obitelj ne može priuštiti plaćanje usluga zastupnika, imate pravo na besplatnu pravnu pomoć.

U slučajevima kaznenih djela trgovine ljudima maloljetne osobe mlađe od 14 godina bit će saslušane u prisustvu barem jednog roditelja ili drugog pravnog zastupnika. Nadalje, moraju biti pozvani i psiholog i predstavnik Glavne uprave za socijalni rad i zaštitu djece.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

U tom ste slučaju vi žrtva kaznenog djela i imate pravo na sve usluge potpore i zaštite koje su prethodno navedene, uključujući informacije, psihološko savjetovanje, pravnu pomoć, upućivanje na usluge zdravstvene skrbi, usluge (ponovnog) uključivanja u društvo itd.

Bračni drug, dijete ili osoba koju je uzdržavala osoba koja je žrtva ubojstva i teškog ubojstva, kako je utvrđeno u člancima 188. i 189. Kaznenog zakona, kao i kaznenog djela počinjenog s namjerom koje je dovelo do njezine smrti, ima pravo na besplatnu pravnu pomoć i novčanu naknadu od države.

Besplatna pravna pomoć dostupna je i za druge kategorije kaznenih djela ako mjesečni prihodi žrtve po članu obitelji nisu viši od iznosa nacionalne osnovne bruto minimalne plaće koji je određen za godinu u kojoj je podnesen zahtjev za besplatnu pravnu pomoć.

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

Vidjeti prethodno navedeno.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Mirenje je moguće u slučaju kaznenih djela koja se smatraju manje ozbiljnima na temelju Kaznenog zakona. Taj se postupak može primijeniti samo ako u njemu pristanete sudjelovati i vi i počinitelj kaznenog djela. Tijekom postupka mirenja bit ćete pozvani na niz sastanaka s počiniteljem kaznenog djela kako bi se utvrdilo postoji li mogućnost pomirenja. Sastanke će voditi izmiritelj. Ako ste na kraju postupka mirenja postigli sporazum s počiniteljem, možete povući svoju kaznenu prijavu i predmet će biti zaključen. Ako postupak mirenja ne bude uspješan, kazneni postupak nastavit će se kao da se mirenje nikad nije ni dogodilo.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

• Zakon br. 135/2010 o Zakonu o kaznenom postupku, kako je izmijenjen (Legea nr. 135/2010 privind Codul de procedură penală)
• Zakon br. 678/2001 o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima, kako je izmijenjen (Legea nr. 678/2001 privind prevenirea și combaterea traficului de persoane)
• Odluka Vlade br. 1216/2001 o odobrenju Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje trgovine ljudima (Hotărârea de Guvern nr. 1216/2001 privind aprobarea Planului național de acțiune pentru combaterea traficului de ființe umane)
• Zakon br. 211/2004 o određenim mjerama za zaštitu žrtava kaznenih djela, kako je izmijenjen (Legea 211/2004 privind unele măsuri pentru asigurarea protecției victimelor infracțiunilor)
• Odluka Vlade br. 1238 od 10. listopada 2007. o odobrenju posebnih nacionalnih standarda za usluge specijalizirane pomoći žrtvama trgovine ljudima (Hotărârea Guvernului nr. 1238 din 10 octombrie 2007 pentru aprobarea Standardelor naționale specifice pentru serviciile specializate de asistență a victimelor traficului de persoane)
• Zakon br. 217/2003 o sprečavanju i suzbijanju nasilja u obitelji, kako je izmijenjen (Legea 217/2003 pentru prevenirea și combaterea violenței în familie)
• Zakon br. 272/2004 o zaštiti i promicanju prava djece, kako je izmijenjen (Legea 272/2004 privind protecția și promovarea drepturilor copilului)
• Zakon br. 682/2002 o zaštiti svjedoka, kako je izmijenjen (Legea 682/2002 privind protecția martorilor)
• Zakon br. 192/2006 o mirenju i organizaciji profesije izmiritelja, kako je izmijenjen (Legea 192/2006 privind medierea și organizarea profesiei de mediator)