Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Žrtva može od počinitelja zatražiti nadoknadu štete putem građanskog postupka. Žrtva isto tako može zahtjev za nadoknadu štete priključiti postupku kaznenog progona počinitelja („adhezijski postupak”).

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako počinitelj namjerno ne ispuni obvezu plaćanja odštete koju je odredio sud, osoba koja ju je zatražila (žrtva) ima pravo sudu podnijeti zahtjev za izvršenje te obveze. U skladu sa zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. žrtve kaznenih djela imat će i pravo zatražiti da njihovo pravo na odštetu ispuni država iz sredstava koje je naplatila od počinitelja u obliku imovinskih sankcija.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam odštete/naknade? Koji su uvjeti?

Češka ne isplaćuje predujmove za bilo kakvo izvršenje koje proizlazi iz obveze počinitelja da nadoknadi štetu prouzročenu kaznenim djelom. U češkom pravnom sustavu pravo žrtve na nadoknadu štete koju je prouzročio počinitelj smatra se deliktnom odgovornošću, dok pravo žrtve na financijsku pomoć u skladu sa Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela služi kao novčana naknada od države koja se pruža radi ublažavanja socijalnog učinka viktimizacije i ta su dva prava izričito razdvojena.

Imam li pravo na odštetu od države?

Kako je prethodno navedeno, država ne isplaćuje odštetu u užem smislu te riječi (ne intervenira u imovinske obveze počinitelja i ne preuzima ih), no žrtvama kaznenih djela pruža financijsku pomoć. U skladu sa Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela financijska pomoć može se isplatiti žrtvama koje su zbog kaznenog djela pretrpjele najmanje zakonski utvrđeno oštećenje zdravlja, žrtvama seksualnih kaznenih djela protiv ljudskog dostojanstva, djeci koja su pretrpjela mučenje i osobama (iz skupine utvrđene zakonom) koje su nadživjele žrtvu čija je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela. Ta se pomoć najčešće osigurava u iznosima od 10 000 CZK (otprilike 370 EUR) do 200 000 CZK (otprilike 7400 EUR) i izračunava se kao zakonom propisan paušalni iznos ili odgovara iznosu dokazanih neostvarenih prihoda i troškova liječenja ili, prema potrebi, troškova specijaliziranog liječenja radi ublažavanja pretrpljene nematerijalne štete. O zahtjevima za isplatu financijske pomoći odlučuje Ministarstvo pravosuđa, a oni se moraju podnijeti u roku od dvije godine od dana kada je žrtva saznala za štetu prouzročenu kaznenim djelom, odnosno najkasnije pet godina od dana počinjenja kaznenog djela.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Nadoknada štete koju je prouzročio počinitelj (tj. deliktna odgovornost) ne može se tražiti ako je jedini razlog zbog kojeg počinitelj nije osuđen to što je nepoznat, tj. nema odgovorne osobe, ili njegova deliktna odgovornost nije dokazana, ili ako počinitelj ne snosi kaznenopravnu odgovornost za svoje radnje, tj. optuženik se ne može smatrati odgovornim za štetu prouzročenu djelima koja nije počinio, koja nisu imala značajke kaznenog djela ili za koja nije odgovoran. S druge strane, osoba može steći pravo na financijsku pomoć od države (vidjeti prethodni tekst) čak i prije donošenja osuđujuće presude protiv počinitelja. Žrtva ima pravo na to čak i ako je počinitelj nepoznat ili ako ne snosi kaznenopravnu odgovornost za svoje radnje, pod uvjetom da nema nikakve sumnje da je žrtva pretrpjela štetu zbog djela koja imaju značajke kaznenog djela (ili da je osoba koja je u srodstvu sa žrtvom čija je smrt nastupila kao posljedica tih djela).

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o svojem zahtjevu za naknadu?

Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela Ministarstvu pravosuđa ne dopušta se da isplaćuje predujmove financijske pomoći o kojoj se trenutačno odlučuje. Pitanja hitnih životnih potreba žrtava rješavaju se na neki drugi način u okviru sustava državne socijalne skrbi ili potpore.