Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Sud koje države je nadležan?

Italija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Moram li tužbu podnijeti redovnom građanskom sudu ili specijaliziranom sudu (npr. sudu za radne sporove)?

Određeni se građanski sporovi mogu pokretati pred specijaliziranim sudovima. Sporove u poljoprivrednim pitanjima rješavaju specijalizirani odjeli redovnih sudova, a sporove u trgovačkim i korporativnim stvarima rješavaju trgovački sudovi (tribunale delle imprese). Ostali su specijalizirani sudovi sud za maloljetnike i sud za sporove u vezi s javnim vodama. U svim ostalim slučajevima građanska pitanja rješavaju redovni sudovi koji mogu slijediti posebne postupke, na primjer u radnim sporovima i sporovima oko prava posjeda.

2 Ako je predmet u nadležnosti redovnih građanskih sudova (odnosno ako ti sudovi imaju odgovornost za takve predmete), kako doznati kojem sudu treba podnijeti tužbu?

Nadležni sud utvrđuje se prema mjesnoj nadležnosti – redovni sud za fizičke osobe (foro generale delle persone fisiche) sud je u mjestu prebivališta tuženika; prema vrijednosti spora – na temelju koje spor može rješavati sudac pojedinac (giudice di pace) ili opći sud (tribunale); ili prema predmetu spora – određene će predmete rješavati posebni sudovi bez obzira na njihovu vrijednost: na primjer, zahtjeve kojima se traži poništaj braka rješava sudsko vijeće općeg suda.

2.1 Postoji li razlika između nižih i viših redovnih građanskih sudova (npr. okružnih sudova kao nižih sudova i regionalnih sudova kao viših sudova), a ako postoji, koji je sud nadležan za moj predmet?

Ne postoji hijerarhijski odnos među sudovima: postoje samo sudovi s različitim nadležnostima. Ovisno o vrijednosti zahtjeva, predmet će u prvom stupnju rješavati sudac pojedinac ili opći sud. Opći sud može biti sačinjen od jednog suca ili vijeća sudaca ovisno o predmetu spora. Žalbe protiv prvostupanjskih presuda obično rješavaju žalbeni sudovi (corti dappello). Međutim, u nekim se slučajevima postupak mora pokrenuti pred žalbenim sudom (slučajevi kada žalbeni sud ima „funkcionalnu” nadležnost (competenza funzionale), na primjer u slučaju zahtjeva kojima se traži poništaj arbitražne odluke). Predmet u pravilu rješava prvostupanjski sud u mjestu prebivališta tuženika.

2.2 Mjesna nadležnost (je li sud u gradu A ili gradu B nadležan za moj predmet?)

Kako biste utvrdili koji prvostupanjski sud ima mjesnu nadležnost, morate provjeriti koje je mjesto boravišta ili prebivališta tuženika, odnosno„redovni sud za fizičke osobe” ili utvrditi sud na drugom mjestu koji može imati alternativnu nadležnost u određenoj vrsti predmeta. Na primjer, u slučaju sporova u vezi s ugovornim obvezama, nadležan je sud na mjestu gdje je nastala obveza.

Za neke sporove postoje posebni sudovi koji imaju isključivu nadležnost. Za trgovačke sporove nadležan je sud u mjestu prebivališta ili boravišta potrošača, a za predmete u vezi s imovinskim pravom ili deložacijom ili oduzimanjem imovine, nadležan je sud u mjestu gdje se nalazi imovina.

2.2.1 Osnovno pravilo mjesne nadležnosti

Nadležni sud za fizičke osobe obično je sud u mjestu prebivališta (residenza), boravišta (domicilio) tuženika ili, ako niti jedno od njih nije poznato, u mjestu stanovanja (dimora). Ako tuženik nema prebivalište, boravište ili mjesto stanovanja u Italiji, ili ako njegovo mjesto stanovanja nije poznato, nadležan je sud u mjestu prebivališta tužitelja.

Za pravne je osobe nadležan sud u mjestu gdje se nalazi njihovo sjedište ili (ovisno o izboru tužitelja) poslovni nastan i ovlašteni predstavnik pravne osobe. Partnerstva bez pravne osobnosti, udruge i odbori imaju sjedište u mjestu gdje obično izvršavaju svoje aktivnosti.

2.2.2 Iznimke u odnosu na osnovno pravilo

Iznimke su od pravila redovnog suda oni sudovi koji imaju isključivu nadležnost, na primjer u potrošačkim sporovima, pri čemu je nadležan sud onaj koji se nalazi u mjestu prebivališta potrošača.

2.2.2.1 Kada mogu odabrati između suda u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila) i drugog suda?

U nekim slučajevima postoji mogućnost izbora između redovnog suda i alternativnog suda. Na primjer, uz redovni sud za fizičke ili pravne osobe, tužitelj može izabrati pokrenuti postupak pred drugim sudom koji je ponuđen kao mogućnost u predmetima koji se odnose na obvezne odnose (diritti di obbligazione): u takvim slučajevima tužitelj može izabrati redovni sud ili se obratiti sudu u mjestu gdje je nastala obveza (izvorni događaj može biti ugovorni ili neugovorni) ili sudu u mjestu gdje obveza mora biti izvršena (odjeljak 20. Zakona o parničnom postupku).

2.2.2.2 Kada moram odabrati neki drugi sud, a ne onaj u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila)?

To se događa kada sud ima isključivu nadležnost. Jedan je primjer toga sud u mjestu gdje se nalazi nekretnina, u slučaju deložacije ili sporova u vezi s imovinskim pravima; drugi su primjer potrošački sporovi za koje je uvijek nadležan sud u mjestu prebivališta potrošača.

2.2.2.3 Mogu li stranke same dodijeliti nadležnost sudu koji inače ne bi bio nadležan?

Osim u slučajevima kada postoji obvezna nadležnost (na primjer mjesna nadležnost u predmetima koji se odnose na nepokretnu imovinu), stranke se mogu zajednički dogovoriti oko nadležnosti drugog suda (odjeljak 20. Zakona o parničnom postupku).

3 Ako je predmet u nadležnosti specijaliziranih sudova, kako doznati kojem se sudu moram obratiti?

Ovisno o prirodi spora, nadležni mogu biti redovni sudovi, koji rješavaju predmete u vezi s osobnim pravima i obvezama, ili posebni sudovi koji rješavaju predmete u vezi sa zakonitim interesima u odnosima s javnim tijelima ili druga posebna pitanja (npr. upravni sud, sud za javne financije ili porezni sud).

U redovnom će pravosudnom sustavu o predmetu spora ovisiti hoće li predmet rješavati specijalizirani odjel ili sudac. Na primjer, sporove koji se odnose na poduzeća rješava trgovački sud.

Druge poveznice

http://www.giustizia.it/

Povezani prilozi

Zakon o parničnom postupku, odjeljci 1. – 30. BIS PDF (125 Kb) it

Posljednji put ažurirano: 30/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.