Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

Slovačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje vrste mjera postoje?

U slovačkom pravu poznati su pojmovi „hitne mjere”, „mjere osiguranja” i „zaštita dokaza”. Odgovarajuće odredbe mogu se pronaći u § 324. i dalje Zakona br. 160/2015, odnosno Zakonika o parničnom postupku, i, kad je riječ o posebnim postupcima, u § 360. i dalje Zakona br. 161/2015, odnosno Zakonika o izvanparničnom postupku.

Na temelju mjere osiguranja sud može zasnovati založno pravo na predmetima, pravima ili drugoj imovini dužnika kako bi osigurao novčanu tražbinu vjerovnika ako postoji bojazan da će izvršenje biti ugroženo.

Sud nalaže hitnu mjeru ako je potrebno djelovati bez odgađanja ili ako postoji bojazan da će izvršenje biti onemogućeno i ako se željeni cilj ne može ostvariti mjerom osiguranja. Takva odluka može služiti i kao jamstvo učinkovitosti budućeg izvršenja sudske odluke.

Zaštitom dokaza omogućuje se da se dokazi (bilo koje vrste, neovisno o tome radi li se o iskazu svjedoka, vještaka itd.) zaštite prije pokretanja postupka na temelju zahtjeva, a ne na inicijativu suda. Predviđeno je da taj zahtjev može podnijeti osoba koja ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u kojem će se upotrijebiti rezultati zaštite dokaza.

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

2.1 Postupak

Okružni sud mjerodavan za odlučivanje u predmetu nadležan je za nalaganje hitne mjere ili mjere osiguranja.

Nakon podnošenja zahtjeva sud nalaže hitne mjere ili mjere osiguranja. Podnošenje zahtjeva nije potrebno ako se hitna mjera ili mjera osiguranja odnosi na postupak koji se može pokrenuti po službenoj dužnosti.

Obvezno pravno zastupanje nije propisano zakonom.

U skladu s mjerodavnim pravom, za podnošenje zahtjeva za izdavanje ili ukidanje mjere naplaćuje se sudska pristojba u iznosu od 33 EUR.

Nikakva se naknada ne naplaćuje kad je riječ o zaštiti dokaza. Država plaća troškove dokaza koji nisu obuhvaćeni predujmom. Međutim, sud može naložiti da stranka koja ne ispunjava uvjete za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi položi predujam za troškove dokaza, čime ne gubi pravo na kasniji povrat troškova.

Zakonom se ni u ovom slučaju ne propisuje obvezno pravno zastupanje.

Na taj se način mogu zaštititi dokazi u parničnim, kao i u izvanparničnim postupcima.

2.2 Glavni uvjeti

Sud može naložiti hitne mjere prije, tijekom i poslije provođenja postupka. Kad je riječ o mjerama osiguranja, založno se pravo zasniva izdavanjem naloga za provedbu takve mjere.

Prije, tijekom i poslije provođenja glavnog postupka dokazi se mogu zaštititi na temelju zahtjeva ako postoji bojazan da naknadno izvođenje dokaza uopće neće biti moguće ili da će biti moguće samo uz velike poteškoće. Za zaštitu dokaza nadležan je sud koji je mjerodavan za odlučivanje u predmetu ili sud na čijem se području nadležnosti mogu pronaći dokazi izloženi riziku. Osim općenitih odredaba Zakon o parničnom postupku sadržava posebne odredbe o zaštiti dokaza u predmetima o intelektualnom vlasništvu.

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Sud može odrediti hitnu mjeru kojom se od stranke posebno zahtijeva sljedeće:

(a) plaćanje uzdržavanja u potrebnom iznosu;

(b) stavljanje djeteta pod skrbništvo drugog roditelja ili skrbništvo osobe koju je odredio sud;

(c) osiguravanje barem dijela svoje plaće ako je zaposlena i ako podnositelj zahtjeva ne radi zbog ozbiljnih razloga;

(d) stavljanje novčanog iznosa ili dijela imovine pod sudsku zaštitu;

(e) zabranu raspolaganja određenom imovinom ili određenim pravima;

(f) poduzimanje određene radnje, suzdržavanje od određene radnje ili trpljenje određene radnje;

(g) privremeno suzdržavanje od ulaska u stambeni prostor u kojem boravi bliska osoba ili osoba o kojoj ta stranka skrbi ili za koju je odgovorna ako se osnovano sumnja da ona nad njom provodi nasilje;

(h) suzdržavanje od ponašanja kojim se krši ili ugrožava pravo intelektualnog vlasništva.

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Definicije vrsta hitnih mjera služe kao primjeri, što znači da sud može naložiti hitne mjere koje obuhvaćaju i druga područja.

Hitna mjera ili mjera osiguranja na temelju koje se stranka mora suzdržati od raspolaganja imovinom ili pravima zabrana je raspolaganja imovinom ili pravima ako na primjer postoji bojazan da bi ih tuženik mogao otuđiti (prenijeti ih na drugu osobu, uništiti ih ili oštetiti itd.).

Sud može izreći odluku o hitnoj mjeri ili mjeri osiguranja bez saslušavanja stranaka. Drugim riječima, stranke nije potrebno saslušati prije donošenja odluke. To je načelo povezano s činjenicom da bi se saslušanjem mogla narušiti svrha hitne mjere i mjere osiguranja te s činjenicom da se takvom sudskom radnjom u načelu ne izvode dokazi. To ne znači da sud ne može naložiti saslušanje stranaka. Ako to učini, mora poštovati pravila izvođenja dokaza u postupku. Ako sud izvodi dokaze samo u obliku isprava, takvi se dokazi ne izvode na javnom saslušanju. Umjesto toga sud ima ovlast prosuđivanja bez interakcije sa strankama.

Hitna mjera postaje izvršna nakon dostave stranci, osim ako je drukčije predviđeno posebnim zakonodavstvom.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Hitna mjera ili mjera zaštite prestaje:

(a) istekom naloženog razdoblja provedbe;

(b) ako je naložena nakon pokretanja glavnog postupka, a prvostupanjski ili žalbeni sud odbije zahtjev ili prekine postupak;

(c) ako sud u svojoj odluci utvrdi rok za podnošenje zahtjeva u glavnom postupku, ali taj se zahtjev ne podnese do tog roka;

(d) ako sud prihvati tužbeni zahtjev u glavnom postupku;

(e) ako više nije potrebna s obzirom na stanje izvršenja.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Dopuštena je žalba protiv naloga za provedbu hitne mjere ili mjere osiguranja. Sud mjerodavan za odlučivanje o pravnom lijeku žalbeni je sud s odgovarajućom nadležnošću, odnosno drugostupanjski sud nadređen prvostupanjskom sudu koji je naložio hitnu mjeru ili mjeru osiguranja.

Žalba se podnosi sudu koji se donio odluku u roku od 15 dana od dostave odluke. Žalbom se ne odgađa izvršenje odluke koja je predmet žalbe.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici