1 Koje vrste mjera postoje?
Vrsta mjere ovisi o prirodi tražbine koju treba osigurati. U skladu s člankom 747. Zakona o parničnom postupku (kodeks postępowania cywilnego) novčane tražbine osiguravaju se na sljedeći način:
- zapljenom pokretnina, nadnica i plaća, potraživanja s bankovnog računa ili drugih potraživanja ili drugog stvarnog prava,
- terećenjem nekretnine protivnika osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava,
- uspostavljanjem zabrane raspolaganja nekretninom ili njezina terećenja ako ta nekretnina nije upisana u zemljišne knjige ili registar založnih prava ili za koju su zemljišne knjige ili registar založnih prava izgubljeni ili uništeni,
- terećenjem plovila ili plovila u izgradnji zasnivanjem pomorskog založnog prava,
- uspostavljanjem zabrane raspolaganja zadružnim vlasničkim pravom nad poslovnim prostorima,
- uspostavljanjem prinudne uprave nad poduzećem ili poljoprivrednim gospodarstvom protivnika osiguranja ili objektom koji čini dio poduzeća ili njegovim dijelom, ili dijelom poljoprivrednoga gospodarstva protivnika osiguranja.
Ako se osigurava nenovčana tražbina, sud odobrava osiguranje koje smatra primjerenim u predmetnom slučaju, ne isključujući mjere osiguranja novčanih tražbina (članak 755. Zakona o parničnom postupku). Konkretno, sud može:
- standardizirati prava i obveze stranaka ili sudionika u postupku tijekom provedbe tog postupka,
- uspostaviti zabranu raspolaganja stvarima ili pravima obuhvaćenima postupkom,
- obustaviti ovršni postupak ili drugi postupak kojem je svrha izvršenje presude,
- urediti pitanja skrbništva nad djecom (maloljetnicima) i kontakta s djecom,
- naložiti upis odgovarajuće predbilježbe u zemljišne knjige i registar založnih prava ili drugi primjereni registar.
Interese stranaka ili sudionika u postupku trebalo bi uzeti u obzir pri odabiru oblika osiguranja kako bi se osigurala valjana pravna zaštita predlagatelja osiguranja te kako se protivnika osiguranja ne bi pretjerano opteretilo.
2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?
2.1 Postupak
Postupak osiguranja pokreće se:
- na zahtjev stranke ili sudionika u postupku koji se podnosi sudu nadležnom za razmatranje predmeta u prvom stupnju. Ako se taj sud ne može utvrditi, nadležan je sud u mjestu u kojem se odluka o osiguranju treba izvršiti ili, ako ne postoji ta osnova ili ako se odluka o osiguranju treba izvršiti u nadležnosti drugih sudova, zahtjev se podnosi okružnom sudu (sąd rejonowy) u Varšavi. Prijedlog za osiguranje podnesen tijekom postupka razmatra sud u istom stupnju u kojem se postupak provodi, osim ako je riječ o Vrhovnom sudu (Sąd Najwyższy). U tim slučajevima prvostupanjski sud odlučuje o određivanju osiguranja (članak 734. Zakona o parničnom postupku).
- po službenoj dužnosti u slučajevima kad se postupak može pokrenuti po službenoj dužnosti (članak 732. Zakona o parničnom postupku).
Prijedlozi za osiguranje podnose se u pisanom obliku. Trebali bi biti u skladu sa zahtjevima za podneske te bi se u njima trebao odrediti oblik osiguranja, a u slučaju novčane tražbine, i iznos osiguranja (koji ne može biti viši od iznosa tražbine, izračunanog s kamatama od datuma dostavljanja odluke o osiguranju i troškovima pružanja osiguranja, a mogu uključivati i projicirane troškove postupka), kao i okolnosti kojima se opravdava podnošenje prijedloga. Ako se prijedlog za osiguranje podnosi prije pokretanja postupka, trebalo bi ukratko opisati i predmet postupka (članak 736. Zakona o parničnom postupku).
Osiguranje se može pružiti prije pokretanja postupka ili tijekom samog postupka. Nakon što predlagatelj osiguranja dobije ovršnu ispravu, osiguranje se može pružiti samo ako mu je svrha osigurati tražbinu za koju rok za izvršenje još nije istekao (članak 736. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).
Ako se osiguranje pruža prije pokretanja postupka, sud određuje rok u kojem bi podnesak kojim se pokreće postupak trebalo podnijeti, pod prijetnjom poništenja osiguranja (članak 733. Zakona o parničnom postupku).
Prijedlozi za osiguranje moraju se razmotriti bez neopravdane odgode, unutar jednog tjedna od datuma njihova podnošenja sudu, osim ako je posebnim odredbama predviđeno drukčije. Ako je zakonskim aktom predviđeno ispitivanje prijedloga tijekom rasprave, tu bi raspravu trebalo zakazati unutar jednog mjeseca od datuma podnošenja prijedloga (članak 733. Zakona o parničnom postupku).
Osiguranje se pruža na temelju presude suda.
2.2 Glavni uvjeti
Osiguranje se može zatražiti u svim građanskim stvarima koje ispituje sud ili arbitražni sud (članak 730. Zakona o parničnom postupku).
Uvjeti pružanja osiguranja sljedeći su: tražbina i pravni interes za predlaganje osiguranja moraju se obrazložiti. Pravni interes za predlaganje osiguranja postoji ako će izvršenje presude donesene u postupku biti nemoguće ili vrlo teško ili ako će, u suprotnom, biti nemoguće ili vrlo teško postići svrhu postupka ako se osiguranje ne donese (članak 730. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).
Svrha osiguranja ne može biti namirenje tražbine, osim ako je zakonskim aktom predviđeno drukčije (članak 731. Zakona o parničnom postupku).
Sud može izvršenje odluke o osiguranju uvjetovati polaganjem jamčevine predlagatelja osiguranja kako bi se osigurale tražbine protivnika osiguranja koje proizlaze iz odluke o osiguranju, osim ako je predlagatelj osiguranja Državna riznica i ako se osiguranje predlaže zbog tražbina za uzdržavanje, invalidsku mirovinu ili iznose koji se zaposleniku duguju u predmetima povezanima s radnim pravom u dijelu koji ne prelazi ukupna mjesečna primanja zaposlenika (članak 739. Zakona o parničnom postupku).
3 Predmet i priroda takvih mjera?
3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?
Osiguranje se može predlagati za:
- pokretnine,
- nadnice i plaće,
- potraživanja s bankovnog računa ili druga potraživanja ili drugo stvarno pravo,
- nekretnine,
- plovila ili plovila u izgradnji,
- zadružno vlasničko pravo nad poslovnim prostorima,
- poduzeće ili poljoprivredno gospodarstvo protivnika osiguranja ili objekt koji čini dio poduzeća, ili dio tog objekta, ili dio poljoprivrednoga gospodarstva.
Osiguranjem se ne mogu obuhvatiti stvari, dugovanja ili prava koja su isključena iz ovrhe. Pokvarljiva roba može služiti kao osiguranje ako protivnik osiguranja nema drugu imovinu kojom bi se osigurale tražbine predlagatelja osiguranja te ako se roba može odmah prodati.
3.2 Koji su učinci takvih mjera?
Glavna je svrha postupka osiguranja osigurati zaštitu predlagatelja osiguranja (najčešće vjerovnika) od mogućih negativnih učinaka kašnjenja postupaka koji se vode pred sudom te poboljšati situaciju predlagatelja osiguranja u ovršnom postupku ako je predmet sudskog postupka i osiguranja ovršiva tražbina. U ograničenoj mjeri osiguranje se može odobriti predlagatelju osiguranja i radi dobivanja novčane koristi.
Nadalje, osiguranje može biti odgovor na radnje protivnika osiguranja koje su štetne za opravdane interese predlagatelja osiguranja.
Učinci osiguranja za protivnika osiguranja razlikuju se ovisno o obliku u kojem se osiguranje predlaže te mogu biti sljedeći:
- ako je zaplijenjena pokretnina, upravljanjem pokretninom nakon zapljene ne utječe se na daljnji tijek postupka te se ovršni postupak u pogledu zaplijenjene pokretnine može provesti i protiv kupca,
- ako je bankovni račun poduzetnika ili vlasnika poljoprivrednoga gospodarstva zaplijenjen kao osiguranje, predlagatelj osiguranja može naplatiti samo one iznose koje je sud odredio za plaćanje tekućih nadnica i plaća, zajedno s porezima na plaće i drugim zakonskim iznosima, kao i fiksne troškove,
- u ograničenoj se mjeri mogu upotrijebiti druga zaplijenjena dugovanja i stvarna prava (način upotrebe određuje sud),
- sudski ovršitelj prodaje sve stvari zaplijenjene zajedno s pravima na financijske instrumente zapisane na računu vrijednosnih papira ili drugom računu u smislu pravila o trgovanju financijskim instrumentima te se dobiveni iznos polaže na račun suda,
- uspostavlja se zabrana raspolaganja nekretninama i zadružnim vlasničkim pravom nad poslovnim prostorima te njihovo terećenje,
- plovilo ili plovilo u izgradnji tereti se zasnivanjem pomorskog založnog prava,
- protivnika osiguranja lišava se upravljačkih prava i uspostavlja se prinudna uprava, a prihod od prinudne uprave služi kao osiguranje,
- u stvarima koje se odnose na uzdržavanje protivnik osiguranja obvezan je predlagatelju osiguranja jednokratno ili periodično plaćati posebno određeni iznos.
3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?
Protivnik osiguranja u svakom trenutku može zatražiti ukidanje ili izmjenu pravno obvezujuće odluke o osiguranju ako razlog za osiguranje prestane postojati ili se izmijeni (članak 742. Zakona o parničnom postupku).
Osiguranje se poništava:
- ako protivnik osiguranja položi na račun suda iznos osiguranja koji je predlagatelj osiguranja zatražio u prijedlogu za osiguranje;
- ako se tražbina ili prijedlog zakonito vrati ili odbije;
- ako se tražbina ili prijedlog odbaci ili se postupak prekine;
- ako predlagatelj osiguranja ne podnese prijedlog za cijelu tražbinu u postupku ili podnese prijedlog za druge tražbine, a ne za one osigurane prije pokretanja postupka;
- ako presuda kojom se prihvaća osigurana tražbina postane konačna (osiguranje se poništava mjesec dana nakon što presuda postane konačna);
- ako predlagatelj osiguranja prijedlog za daljnje ovršne mjere ne podnese u roku od dva tjedna od presude kojom tražbina postaje konačna u predmetima u kojima je osiguranje provedeno zapljenom pokretnina, nadnica i plaća, potraživanja s bankovnog računa ili drugih potraživanja ili drugog stvarnog prava, ili uspostavljanjem prinudne uprave nad poduzećem ili poljoprivrednim gospodarstvom protivnika osiguranja ili objektom koji čini dio poduzeća, ili dijelom tog objekta, ili dijelom poljoprivrednoga gospodarstva protivnika osiguranja.
4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?
Predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja mogu podnijeti žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u pogledu osiguranja (članak 741. Zakona o parničnom postupku).
