Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

Luksemburg
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje vrste mjera postoje?

Luksemburško pravo poznaje različite oblike mjera za zaštitu prava stranaka koje čekaju završetak sudskog spora kojim će se donijeti konačna odluka o njihovim tražbinama.

Razlikuju se:

  • mjere koje poduzima sudac bez kontradiktorne rasprave: u tom slučaju, sud dobiva jednostran zahtjev stranke koja traži donošenje privremene mjere i odlučuje jedino na temelju informacija dobivenih od te stranke i
  • mjere koje poduzima sudac nakon kontradiktorne rasprave: u tom slučaju, sudac će donijeti svoju odluku tek nakon održavanja javne rasprave (ili u pojedinim slučajevima nakon rasprave u sudskom vijeću (en chambre du conseil)) tijekom koje stranke imaju mogućnost istaknuti svoja stajališta. Rasprava se saziva sudskim pozivom (assignation, nalogom sudskog izvršitelja) ili na poziv službenika pisarnice, ovisno o zakonski propisanoj proceduri.

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

U svim hitnim slučajevima sudac u postupku privremene pravne zaštite (juge des référés) može odrediti sve mjere privremene pravne zaštite koje se ne kose ni s jednim ozbiljnim sporom ili koje opravdava spor.

Sudac može donijeti odluku i o teškoćama povezanima s izvršenjem vlastitih naloga.

Predsjednik ili sudac koji ga mijenja može uvijek propisati zaštitne ili korektivne mjere koje su potrebne bilo da bi se spriječila neposredna šteta bilo da bi se okončao prijepor koji je očigledno nezakonit.

2.1 Postupak

Zahtjev se podnosi sudskim pozivom (assignation) na raspravu koja se u tu svrhu održava na dan i u vrijeme uobičajeno za slučajeve odlučivanja po hitnom postupku.

No ako slučaj zahtijeva osobitu brzinu, predsjednik ili sudac koji ga mijenja može dopustiti da se stranci izda poziv na javnu raspravu u određeno vrijeme, čak i vikendom, na praznik ili inače neradni dan, na sudu ili na adresi boravišta suca.

U svim hitnim slučajevima sudac u postupku privremene pravne zaštite može odrediti sve mjere privremene pravne zaštite koje se ne kose ni s jednim ozbiljnim sporom ili koje opravdava spor. Sudac može odlučivati i o teškoćama povezanima s izvršenjem presude ili druge ovršne isprave. Kada se skraćeni postupak odnosi na teškoće povezane s izvršenjem naloga ili presude, nadležan je sud u mjestu gdje se provodi izvršenje.

Predsjednik ili sudac koji ga mijenja može uvijek propisati mjere privremene pravne zaštite ili korektivne mjere koje su potrebne bilo da bi se spriječila neposredna šteta bilo da bi se okončao prijepor koji je očigledno nezakonit. Da bi se spriječio gubitak dokaza, sud može odrediti sve neophodne mjere izvođenja dokaza, uključujući saslušanje svjedoka.

Velik je broj posebnih zakonskih odredaba kojima su propisane privremene ili zaštitne mjere primjenjive u određenim pitanjima (primjerice najam imovine, zajedničko vlasništvo, suvlasništvo, nasljeđivanje, bračnoimovinski režim itd.). Pravila nadležnosti obično posebno proizlaze iz zakonskog teksta koji ovlašćuje sud da poduzme privremenu mjeru. Ne postoje opća pravila nadležnosti, osim nadležnosti za donošenje privremenih mjera koja se obično pripisuje predsjedniku suda koji je sazvan za zasjedanje o meritumu spora.

Kada nije predviđen nikakav poseban postupak, stranka koja želi donošenje neke privremene mjere mora se obratiti nadležnom sudu za postupke privremene pravne zaštite. Ovisno o novčanom iznosu, treba se obratiti sucu nižeg suda (juge de paix – do 10 000 EUR) ili sucu u postupku privremene pravne zaštite (juge des référés) na Okružnom sudu (tribunal d’arrondissement). Ti suci imaju opću nadležnost da propisuju zaštitne ili korektivne mjere koje su potrebne bilo da bi se spriječila neposredna šteta bilo da bi se okončao prijepor koji je očigledno nezakonit.

Odvjetničko zastupanje u pravilu nije obvezno.

2.2 Glavni uvjeti

Sudac obično donosi te mjere pod uvjetom da su one potrebne ili hitne, a to procjenjuje on sam.

Ako vjerovnik traži dozvolu za ovrhu, sudac treba na temelju dokumenata i objašnjenja koji su mu podneseni provjeriti je li potraživanje barem u načelu utemeljeno.

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Privremene mjere mogu se odnositi na cjelokupnu pokretnu imovinu neke osobe. Zakonom je izuzeta od mogućnosti ovrhe samo određena imovina neophodna za svakodnevni život

Luksemburškim pravom dopuštena je ovrha plaća i naknada neke osobe, a čak i ovrha drugih prihoda (mirovine itd.). Jedan dio prihoda, odnosno iznos koji se smatra neophodnim za troškove života, ne podliježe ovrsi.

Ovrha nad nepokretnom imovinom nije moguća. Ovrha nekretnina moguća je samo na temelju pravomoćne sudske odluke.

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

U većini predmeta, na samom je sucu da odredi učinke mjere koju propisuje. On može i vremenski ograničiti učinak svojeg rješenja ili ga ograničiti samo na određenu imovinu ili radnje.

U slučajevima ovrha koje je odobrio sudac na jednostran zahtjev stranke, zakon propisuje fiksne rokove unutar kojih zahtjev za potvrdu (demande de validation) treba biti podnesen sucu. Ako se u tom roku ne zatraži potvrda, ovrha se automatski poništava.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Sudovi po zakonu mogu odrediti privremene mjere radi privremenog rješavanja spora između stranaka dok se iščekuje konačno rješenje na kraju suđenja o meritumu predmeta.

Prema definiciji Suda Europske Unije te su mjere „namijenjene očuvanju činjeničnog ili pravnog stanja kako bi se očuvala prava čije se priznavanje traži od suca nadležnog za odlučivanje o biti stvari”.

Riječ je i o mjerama poduzetima da bi se spriječilo pogoršavanje situacije.

U praksi, te mjere omogućuju vjerovnicima da se zaštite od rizika da neće biti plaćeni i to korištenjem dviju metoda: dužnik ne može raspolagati svojom imovinom ili se na imovinu obračunava osiguranje koje vjerovniku daje pravo da, ako imovina promijeni vlasnika, naplati dug od novog vlasnika.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Na rješenja suca u postupku privremene pravne zaštite na kraju kontradiktorne rasprave može se podnijeti žalba. No rok za podnošenje žalbe iznosi samo 15 dana od dostave odluke.

Na odluke koje je sudac donio na jednostran zahtjev ne može se podnijeti žalba. Stranka koja procijeni da je donesena mjera pogrešna može se obratiti sucu u postupku privremene pravne zaštite koji tada može odrediti novu zaštitnu mjeru koja poništava učinke mjere koju je sudac odredio samo na temelju informacija dobivenih od jedne stranke.

Druge poveznice

http://www.legilux.lu/

Posljednji put ažurirano: 03/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici