Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

Francuska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje vrste mjera postoje?

  • Suci postupka privremene pravne zaštite uvijek mogu po hitnom postupku donijeti privremene mjere (hitni postupak, plaćanje pologa, deložacija, zabrana činjenja određene radnje uz mogućnost izricanja kazne, osiguravanje dokaza).

Ne postoji popis mogućih privremenih mjera; moguće je ishoditi sve hitne mjere koje nisu predmet ozbiljnog osporavanja ili su opravdane postojanjem spora (plaćanje pologa, deložacija stanara bez isprave o posjedu, stručno mišljenje ili utvrđivanje štete itd.). Osim toga, sudac postupka privremene pravne zaštite može po hitnom postupku donijeti sve mjere potrebne za sprječavanje neposredne štete (među ostalim konsolidacijski rad) ili za prekid očito nezakonitog postupanja.

  • Postoji poseban sustav zaštitnih mjera (blokade ili sudska osiguranja), koje predstavljaju mjere koje vjerovniku omogućuju da, najčešće uz odobrenje suca, dužniku  onemogući raspolaganje dijelom imovine ili cjelokupnom imovinom  ili da na tu imovinu upiše posebno založno pravo kako bi osigurao plaćanje duga koji još nije potvrđen presudom, ali čija je naplata ugrožena.

Zaštitne mjere mogu biti:

  • blokade, kojima se omogućuje blokiranje materijalnih prava (namještaj, vozilo itd.), nematerijalnih prava (novčani iznos, prava partnera, vrijednosni papiri itd.) ili potraživanja (bankovni računi, najamnina itd.);
  • sudska osiguranja nekretnina, goodwilla, dijelova povezanih subjekata ili vrijednosnih papira (privremeni upis hipoteke, zalog nad dionicama ili vrijednosnim papirima).

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

2.1 Postupak

  • Privremene mjere: sudac postupka privremene pravne zaštite mora primiti poziv (sudski poziv koji upućuje sudski ovršitelj). Radi se o hitnom akuzatornom postupku.
  • Zaštitne mjere: u načelu je potrebno prethodno odobrenje suca. Međutim, vjerovnik je oslobođen obveze ishođenja odobrenja ako posjeduje nalog za izvršenje ili sudsku odluku koja još nije izvršiva. Isto vrijedi u slučaju neplaćanja obveze prihvaćenom mjenicom, zadužnicom, čekom ili neplaćene najamnine za najam nekretnine (ako je ugovor sastavljen u pisanom obliku).

Kod zaštitnih mjera određivanje nadležnog suda ovisi o naravi zahtjeva. Opću nadležnost ima predsjednik regionalnog suda. Međutim, predsjednik trgovačkog suda, radnog suda (conseil des prud'hommes) i suda za poljoprivredno zemljište (tribunal paritaire des baux ruraux) jednako tako mogu odlučivati u postupku privremene pravne zaštite u okvirima svoje nadležnost.

U pogledu zaštitnih mjera nadležni sudac jest ovršni sudac , koji je sudac regionalnog suda. Nadležni sudac jest sudac mjesta u kojem dužnik ima prebivalište.

Pred ovršnim sucem ili sucem postupka privremene pravne zaštite stranke se brane same. Međutim, mogu zatražiti pomoć ili zastupanje odvjetnika.

Blokade provodi sudski ovršitelj. Za upis sudskih osiguranja nije predviđena ista obveza. Međutim, uzimajući u obzir pravnu složenost upisa osiguranja, vjerovnici uvijek imaju pomoć pravnog stručnjaka.

Troškove zaštitnih mjera uvijek snosi dužnik, čak i ako se od vjerovnika zatraži da to učini unaprijed. Troškovi ovrhe podliježu cjeniku kojim je utvrđena naknada za sudske ovršitelje za svaki čin ovrhe i svaku zaštitnu mjeru.

U skladu s Uredbom br. 96-1080 od 12. prosinca 1996. utvrđena naknada za sudske ovršitelje obuhvaća paušalni iznos koji je, zajednički ili za svaki pojedini slučaj, izražen u fiksnim ili razmjernim troškovima, kojima mogu biti pridani troškovi pokretanja postupka.

U pogledu zaštitnih mjera razmjerni troškovi naplate, koji se računaju na temelju naplaćenih iznosa, naplativi su samo ako sudski ovršitelji dobiju punomoć za naplatu dugovanih iznosa. Osim toga, nazivljem priloženim prethodno navedenoj uredbi isključena je mogućnost dodatne dogovorene naknade, uz iznimku zaštitnih mjera koje se odnose na prava partnera i vrijednosne papire.

2.2 Glavni uvjeti

Sud ne donosi mjeru, već je odobrava. Mjeru donosi sudski ovršitelj na zahtjev korisnika odobrenja.

Ako je potrebno prethodno odobrenje suca, za dug mora postojati „dokaz prima facie”.

Za zaštitne mjere ne postoji izričiti uvjet hitnosti.

Vjerovnik mora dokazati da postoje „okolnosti koje mogu ugroziti naplatu” duga (na primjer, zla vjera dužnika, koji skriva svoju imovinu, postojanje brojnih vjerovnika itd.).

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Sva dužnikova imovina za koju nije propisano zakonom da je „neovršiva” (na primjer, imovina potrebna za život ili obavljanje dužnikova posla) može biti predmet zaštitne mjere. Isto vrijedi i za dugove; plaće nikada ne mogu biti predmet zaštitnih mjera (iako mogu biti blokirane na temelju sudske odluke ili druge izvršive odluke, u skladu s postupkom ovrhe zarade).

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Blokirana je imovina nedostupna. Dužnik zadržava posjed nad tom imovinom, koja ostaje njegova odgovornost, ali ne može raspolagati njome. Ako raspolaže blokiranom imovinom, dužnik čini kazneno djelo za koje se mogu izreći novčana kazna i kazna zatvora.

Blokirani novčani iznosi drže se na računu.

Dužnik može prodati imovinu na koju je upisano sudsko osiguranje, ali vjerovnik ima pravo slijeđenja i pravo prvenstva na prodajnu cijenu te imovine.

Blokirana imovina odgovornost je dužnika, koji je njezin „čuvars”; nije moguće pozvati se na učinak blokade u odnosu prema trećim osobama. S druge strane, na sudska osiguranja, koja su predmet mjera objave (komercijalne ili iz zemljišnih knjiga), može se pozivati u odnosu na sve osobe

Banka (te, općenito govoreći, sve treće strane) koja primi zahtjev za donošenje zaštitne mjere za klijenta ima obvezu bez odgađanja obavijestiti sudskog ovršitelja o svim obvezama u pogledu dužnika (odnosno o svim računima otvorenima na ime dužnika te iznosima na tim računima). Ako banka bez opravdanog razloga odbije dostaviti te informacije, može joj se naložiti plaćanje duga umjesto dužnika.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Zaštitna mjera mora biti donesena u roku od tri mjeseca od donošenja odluke kojom ju je sudac odobrio. U protivnom je odobrenje ništavno.

Ako vjerovnik još nije pokrenuo postupak za povrat duga, to mora učiniti tijekom mjeseca u kojem je donesena mjera. U protivnom je mjera ništavna.

Dužnik mora biti obaviješten o zaštitnoj mjeri najkasnije za osam dana. Dužnik može pred sucem u okviru ovršnog postupka osporiti mjeru ili njegovo odobrenje. Sudac jednako tako može unaprijed predvidjeti datum rasprave na koju će stranke biti pozvane kako bi raspravljale o mjeri. Osporavanje dužnika u načelu je prihvatljivo ako zaštitna mjera nije pretvorena u ovršni postupak nakon što je vjerovnik ishodio sudsku odluku koja se odnosi na njegov dug.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Dužnik može osporiti rješenje istodobno kao i samu mjeru.

Protiv rješenja suca u okviru ovršnog postupka nadležnog za davanje odobrenja za zaštitne mjere jednako se tako može podnijeti žalba. Na njegove se odluke može podnijeti žalba pred prizivnim sudom.

Ako dužnik sazna za odobrenje mjere istodobno kao i za samu mjeru, na osporavanje rješenja primjenjuju se ista pravila kao i na osporavanje mjere: dopušteno je ako zaštitna mjera nije pretvorena u ovršnu mjeru.

Žalba ne obustavlja učinak zaštitne mjere, koja počinje stvarati učinke ako sudac nije naredio njezino ukidanje ili ako nije utvrdio njezinu ništavnost.

Druge poveznice

Stranica Legifrance

Stranica Ministarstva pravosuđa

Stranica Nacionalne komore sudskih ovršitelja

Posljednji put ažurirano: 04/01/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.