Mirenje u zemljama EU-a

Njemačka

Umjesto odlaska na sud zašto svoj spor ne biste riješili mirenjem? Mirenje je mjera alternativnog rješavanja sporova pri kojoj izmiritelj strankama u sporu pomaže postići sporazum.

Sadržaj omogućio
Njemačka

S kim kontaktirati?

Mnoge organizacije pružaju usluge mirenja. U nastavku se nalazi nepotpun popis nekih većih udruženja:

Ta udruženja pružaju pomoć strankama koje to žele u pronalaženju odgovarajućeg izmiritelja.

U kojim je područjima primjena mirenja dopustiva i/ili najčešća?

Mirenje je općenito uvijek dopušteno ako ne postoji formalni pravni zahtjev da o određenoj vrsti spora ili stvari mora odlučivati sud. Najčešća su područja mirenja obiteljsko, nasljedno i trgovačko pravo.

Postoje li posebna pravila koja treba slijediti?

Njemački Zakon o mirenju (Mediationsgesetz) (članak 1. Zakona o promicanju mirenja i drugih postupaka izvansudskog rješavanja sporova od 21. srpnja 2012., Savezni službeni list I (Bundesgesetzblatt I)¸ str. 1577.) stupio je na snagu 26. srpnja 2012. To je bio prvi zakonodavni akt kojim su usluge mirenja u Njemačkoj formalno regulirane. Osim toga, njime je u njemačko pravo prenesena europska Direktiva o mirenju (Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima, SL L 136, 24.5.2008., str. 3.). Područje primjene njemačkog Zakona o mirenju nadilazi zahtjeve te direktive. Direktiva se odnosi samo na prekogranične građanske i trgovačke sporove, a Zakonom o mirenju obuhvaćeni su svi oblici mirenja u Njemačkoj, neovisno o vrsti spora ili mjestu prebivališta stranaka.

U njemačkom Zakonu o mirenju utvrđuju se samo opće smjernice jer izmiritelji i uključene stranke trebaju imati dovoljan manevarski prostor za vrijeme postupka mirenja. Na početku Zakona definiraju se pojmovi „mirenje” i „izmiritelj” da bi se utvrdila razlika između mirenja i drugih oblika rješavanja sporova. U skladu sa Zakonom mirenje je strukturirani postupak u kojem uključene stranke dobrovoljno i samostalno traže način da zajednički riješe spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja. Izmiritelji su neovisne i nepristrane osobe koje vode uključene stranke kroz postupak mirenja, ali nemaju ovlast donošenja odluka. U Zakonu se namjerno ne utvrđuje točan kodeks o postupanju u postupku mirenja. Međutim, utvrđuju se brojne obveze otkrivanja informacija i ograničenja u postupanju kako bi se zaštitila neovisnost i nepristranost izmiriteljske struke. Osim toga, izmiritelji su zakonom formalno obvezani čuvati povjerljivost odnosa s klijentima.

Zakonom se promiče zajedničko rješavanje sporova tako što se u pojedinačne postupovne propise (npr. Zakon o parničnom postupku, Zivilprozessordnung) uključuju brojni poticaji. Stranke koje podnesu tužbu građanskom sudu ubuduće će, na primjer, morati navesti jesu li već pokušale riješiti spor izvansudskim mjerama, kao što je mirenje, i postoje li posebni razlozi zbog kojih nisu razmotrile tu mogućnost. Osim toga, sud strankama može predložiti da spor riješe mirenjem ili u nekom drugom postupku izvansudskog rješavanja sporova. Ako stranke to odbiju, sud može donijeti odluku o obustavi postupka. Pravna pomoć trenutačno nije predviđena kao mogućnost u postupku mirenja. Na temelju članka 278. stavka 5. Zakona o parničnom postupku sud za potrebe postupka mirenja i daljnjih pokušaja sporazumnog rješenja spora može uputiti stranke sucu izmiritelju (Güterichter), koji je posebno imenovan u tu svrhu i nema ovlasti donošenja odluka. Sudac izmiritelj može primjenjivati sve načine rješavanja sporova, uključujući mirenje.

Savezna Vlada u izvješću od 20. srpnja 2017. ispunila je svoju zakonsku obvezu izvješćivanja Bundestaga (donjeg doma parlamenta) o učincima Zakona u pet godina nakon njegova stupanja na snagu. Izvješće je dostupno ovdje. Iz njega je vidljivo da se mirenje kao alternativni način rješavanja sporova u Njemačkoj još uvijek ne koristi u željenoj mjeri. Prema izvješću ne postoji neposredna potreba za donošenjem zakonodavnih mjera. Savezna Vlada ipak će na temelju nalaza izvješća razmotriti kako bi se cilj promicanja mirenja utvrđen Zakonom o mirenju mogao ostvariti u većoj mjeri.

Informacije i osposobljavanje

Općenite informacije dostupne su na internetskim stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa (Bundesministerium der Justiz).

U zakonodavstvu se ne utvrđuje stručni profil izmiritelja. Slično tomu, nije ograničen ni pristup toj struci. Izmiritelji su sami odgovorni za to da imaju dovoljno znanja i iskustva (odgovarajućim osposobljavanjem i usavršavanjem) kako bi mogli stručno voditi stranke kroz postupak mirenja. U njemačkom pravu utvrđuju se opće znanje, kompetencije i postupci koje treba obuhvatiti odgovarajućim osposobljavanjem. Svaka osoba koja ispunjava te kriterije može raditi kao izmiritelj. Ne postoji utvrđena najniža dob, kao ni uvjet da izmiritelj, na primjer, ima završen određen sveučilišni studij.

Ako bi stranke htjele imati jamstvo da je njihov izmiritelj prošao odgovarajuće osposobljavanje i da ima dovoljno iskustva u tom području, mogu odabrati certificiranog izmiritelja (zertifizierten Mediator). U tu je svrhu Savezno ministarstvo pravosuđa iskoristilo svoju ovlast donošenja zakonskog instrumenta i donijelo Uredbu o osposobljavanju i usavršavanju certificiranih izmiritelja (Verordnung über die Aus- und Fortbildung von zertifizierten Mediatoren), u kojoj je utvrdilo detaljnije uvjete za osposobljavanje potrebno da bi netko postao certificirani izmiritelj i dodatna usavršavanja za certificirane izmiritelje te zahtjeve koji se odnose na ustanove za osposobljavanje i usavršavanje.

Trenutačno se ne razmatra formalna inicijativa.

Osposobljavanje izmiritelja zasad nude udruženja, organizacije, sveučilišta, poduzeća i pojedinci.

Koja je cijena mirenja?

Mirenje nije besplatno. Plaćanje je predmet dogovora privatnog izmiritelja i uključenih stranaka.

Zakonodavstvom se ne uređuju naknade izmiritelja i ne postoje statistički podaci o troškovima. Opravdano se može pretpostaviti da naknade po satu mogu iznositi otprilike od 80 EUR do 250 EUR.

Je li moguće izvršiti sporazum koji je rezultat mirenja?

Sporazum koji je rezultat mirenja u načelu se može proglasiti izvršivim preko odvjetnika (kao odvjetnička nagodba) ili javnog bilježnika (kao javnobilježnički akt u skladu s člancima od 796.a do 796.c te člankom 794. stavkom 1. točkom 5. Zakona o parničnom postupku).

Druge poveznice

Savezno udruženje za obiteljsku medijaciju

Savezno udruženje za medijaciju

Savezno udruženje za medijaciju u području gospodarstva i radnih odnosa

Centar za medijaciju

Njemačka odvjetnička komora

Posljednji put ažurirano: 17/05/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.