Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Nacionalno zakonodavstvo

Latvija

U ovom ćete odjeljku pronaći informacije o latvijskom pravnom sustavu.

Sadržaj omogućio
Latvija

Izvori prava

Latvija ima kontinentalni europski pravni sustav. Pisano zakonodavstvo najvažniji je pravni izvor.

Zakonodavstvo

Odnosi između tijela osnovanih u skladu s javnim pravom i fizičkih osoba ili ostalih nositelja prava uređeni su zakonodavstvom (ārējie normatīvie akti).

Vrste zakonodavstva, u padajućem redoslijedu prema pravnom statusu:

  • Ustav Republike Latvije;
  • zakon: zakoni koje donosi parlament;
  • uredbe kabineta ministara;
  • propisi latvijske središnje banke, Povjerenstva za financijsko tržište i tržište kapitala i Povjerenstva za javna poduzeća (u latvijskome pravnom sustavu ti propisi imaju jednak status kao i uredbe koje je donio kabinet ministara);
  • obvezujući propisi tijela lokalne vlasti.

Odredbe prava Europske unije primjenjuju se u skladu sa svojim položajem u hijerarhiji zakonodavnih akata. Pri primjeni odredaba prava EU-a, tijela i sudovi u obzir moraju uzeti sudsku praksu Europskog suda.

Odredbe međunarodnog prava primjenjuju se neovisno o izvoru u skladu sa svojim položajem u hijerarhiji zakonodavnih akata. Ako se utvrdi da su odredba međunarodnog prava i odredba latvijskog prava jednakog statusa u hijerarhiji nekompatibilne, primjenjuje se odredba međunarodnog prava.

Zakoni i uredbe kabineta ministara obvezujući su na cjelokupnom području Latvije i nemoguće se pozvati na njihovo nepoznavanje. Nepoznavanje zakona i uredbi kabineta ministara ne oslobađa nikoga od obveze postupanja u skladu s njima.

Obvezujući propisi tijela lokalne vlasti obvezujući su za sve fizičke i pravne osobe u odgovarajućem upravnom području.

Tijela ovlaštena izdati zakonodavni akt su:

  • državljani Latvije u trenutku izvršavanja svojih zakonodavnih ovlasti (desetina glasačkog tijela može predati parlamentu nacrt zakona; državljani Latvije mogu sudjelovati i u referendumu);
  • parlament (Saeima) ovlašten je donositi zakone;
  • kabinet ministara ovlašten je donositi uredbe u slučajevima kada je za to ovlašten zakonom;
  • latvijska središnja banka, Povjerenstvo za financijsko tržište i tržište kapitala i Povjerenstvo za komunalna poduzeća mogu donositi propise kada su za to ovlašteni zakonom;
  • tijela lokalne vlasti mogu donositi propise u slučajevima kada su za to ovlaštena zakonom.

Interna pravila tijela vlasti

Interna pravila tijela vlasti (iekšējie normatīvie akti) donosi tijelo uređeno javnim pravom radi utvrđivanja postupaka za vlastite interne aktivnosti ili aktivnosti tijela koja su mu podređena ili radi objašnjavanja postupka primjene općeg zakonodavstva u okviru vlastitih aktivnosti. Interna pravila tijela vlasti nisu obvezna za fizičke osobe. Ako tijelo donese odluku u odnosu na fizičke osobe, u toj odluci ne mora se upućivati na interno pravilo javnog postupka.

Vrste internih pravila tijela vlasti jesu:

  • ustrojstvo tijela (nolikums), kojim se određuje njegova unutarnja struktura i organizacija;
  • interna postupovna pravila (reglaments): njima se utvrđuje struktura odjela unutar tijela i njihov rad;
  • preporuke (ieteikumi): njima se utvrđuju postupci za korištenje diskrecijskog prava odobrenog prema zakonu te internih pravila tijela vlasti predviđanjem jedinstvenog djelovanja u sličnim okolnostima; u određenim slučajevima preporuke se mogu odbaciti ako za to postoji dostatno obrazloženje;
  • upute (instrukcja): njima se određuje kako će se primjenjivati opće zakonodavstvo i opća pravna načela;
  • unutarnji propisi (iekšējie noteikumi): njima se određuje postupak za donošenje upravnih odluka, način na koji službenici i ostalo osoblje izvršavaju svoje dužnosti, pravila ponašanja, sigurnost na radu i ostala pitanja koja se odnose na rad dotične institucije.

Sve vrste internih pravila javnih postupaka imaju jednak pravni status. Ako su interna pravila javnih postupaka međusobno neusklađena, primjenjuje se akt više institucije ili službene osobe.

Tijela ovlaštena za izdavanje internih pravila javnih postupaka jesu:

  • kabinet ministara;
  • član kabineta ministara;
  • tijelo koje upravlja javnom ustanovom
  • načelnik tijela.

Izvori prava: kategorije

Izvori prava mogu se podijeliti na sljedeće kategorije:

  • zakoni i propisi (normatīvie akti): pravni akti kojima se utvrđuju pravni propisi, kojima stupaju na snagu ili ih se izmjenjuje ili poništava; zakoni i propisi mogu se klasificirati kao zakonodavstvo ili interna pravila tijela vlasti;
  • opća pravna načela; pisana (u okviru zakona i propisa) ili nepisana temeljna pravila kojima se uređuje objektivna zakonitost društvenog života;
  • običajno pravo: pravila ponašanja koja su se razvila uslijed stvarne primjene kroz povijest; običajno pravo primjenjuje se pri razvoju pojedinih prava i tumačenju pravnih odredbi ako pitanje nije uređeno zakonom ili drugim zakonodavstvom;
  • sudska praksa: presude sudskih tijela koje sadržavaju točne i vrijedne zaključke suda kojima se mogu koristiti suci u ostalim predmetima za obrazloženje svoje presude;
  • pravna teorija (doktrīna): korpus potvrđenog akademskog mišljenja koje daje tumačenje pravnih odredbi, njihova podrijetla i primjene; na pravnu teoriju upućuje se u osnovama presuda suda i javnih upravnih tijela.

Hijerarhija pravnih izvora:

primarni pravni izvori

  • zakoni i propisi: to su izvori prava s najvišim pravnim statusom; primjenjuju se u skladu sa svojim položajem u hijerarhiji zakonodavnih akata;
  • opća pravna načela; taj se pravni izvor koristi ako predmet nije uređen zakonom ili propisom; opća pravna načela koriste se za tumačenje zakona i propisa; među općim pravnim načelima ne postoji hijerarhija: svi imaju jednak pravni status;
  • običajno pravo: primjenjuje se pri razvoju pojedinih prava i tumačenju pravnih odredbi ako predmet nije uređen zakonom ili ostalim zakonodavstvom.

Sekundarni pravni izvori

  • sudska praksa: sudske presude koje su u skladu s postupovnim pravima obvezujuće na sudovima koji razmatraju tužbe; te presude imaju pravnu snagu, obvezujuće su za sve stranke i treba ih se poštovati jednako kao i kodificirano pravo.

Presude Ustavnog suda obvezujuće su za sva tijela državne i lokalne vlasti, institucije i službenike, uključujući sudove, te za sve fizičke i pravne osobe. Pravna odredba (ili akt) za koji je Ustavni sud utvrdio da nije usklađena s pravnom odredbom višeg statusa smatra se ništavnom od datuma objave presude Ustavnog suda, osim ako Ustavni sud presudi drukčije.

Ako Ustavni sud utvrdi da je međunarodni sporazum koji je Latvija potpisala ili sklopila protuustavan, kabinet ministara mora pokrenuti izmjenu sporazuma, otkazati ili suspendirati sporazum ili istupiti iz njega.

Ako odluka Ustavnog suda kojom se zaključuje predmet sadržava tumačenje pravne odredbe, tumačenje je obvezujuće za sva tijela državne i lokalne vlasti, institucije i službenike, sudove, te fizičke i pravne osobe.

  • na pravnu se teoriju osobito upućuje u obrazloženjima sudskih presuda i odlukama javnih upravnih tijela; pravna teorija nema pravnu snagu i nema jedinstvenu primjenu.

Institucionalni okvir

Tijela ovlaštena donositi zakone

Pravo donošenja zakona imaju Saeima i državljani Latvije koji imaju pravo sudjelovanja na referendumu.

Kabinet ministara može donijeti zakon u obliku uredbe(noteikumi) u sljedećim predmetima:

  • na temelju ovlaštenja utvrđenog zakonom;
  • kako bi se odobrio međunarodni sporazum ili njegov nacrt, otkazao međunarodni sporazum ili se suspendirao, osim ako je Ustavom ili zakonom predviđeno drukčije;
  • ako je potrebno, za primjenu zakonodavnih akata Europske unije te ako predmetno pitanje nije uređeno zakonom; tim propisima ne smiju se kršiti temeljna prava fizičkih osoba.

Latvijska središnja banka, Povjerenstvo za financijsko tržište i tržište kapitala i Povjerenstvo za javna poduzeća mogu donositi zakone (propise, noteikumi) samo na temelju ovlaštenja utvrđenog zakonom i u okviru svojih nadležnosti.

Tijela lokalne vlasti mogu donositi zakone (obvezujuće odredbe) na temelju zakona ili uredbi kabineta ministara.

Postupak sastavljanja novih zakona i propisa

U ovom je odjeljku dan kratak pregled postupka sastavljanja novog zakonodavstva.

Proglašeni zakon

Podnošenje nacrta zakona parlamentu

Predsjednik, kabinet ministara, parlamentarni odbori i najmanje pet zastupnika u parlamentu, te jedna desetina glasačkog tijela u skladu s postupcima predviđenima Ustavom mogu parlamentu podnositi nacrte zakona.

Razmatranje i donošenje nacrta zakona u parlamentu

Parlament razmatra nacrt zakona u tri čitanja. Nacrt zakona koji je hitan, nacrt državnog proračuna, izmjene državnog proračuna i nacrt zakona kojim se predviđa donošenje međunarodnog sporazuma donose se na drugom čitanju.

Nacrt zakona smatra se donesenim i postaje zakon ako je razmatran u tri čitanja ili, u gore navedenim slučajevima, ako je razmatran u dva čitanja te je o njemu glasano, a dobio je većinu glasova prisutnih zastupnika u parlamentu.

Proglašavanje zakona

Predsjedništvo (Prezidijs) parlamenta (Saeima) prosljeđuje sve zakone predsjedniku na proglašavanje.

Predsjednik proglašava zakone koje donese Saeima najranije desetoga dana i najkasnije dvadeset i prvoga dana nakon njihova donošenja. Zakon stupa na snagu četrnaestoga dana nakon njegova proglašenja (objave) u službenom listu Latvijas Vēstnesis, osim ako je zakonom predviđen drugi rok.

Pravo suspendiranja proglašenja zakona

Predsjednik ima ovlasti zatražiti ponovno razmatranje zakona ili odgoditi njegovo objavljivanje do dva mjeseca.

Predsjednik ima pravo zatražiti ponovno razmatranje zakona na vlastitu inicijativu, ali može samo odgoditi objavu zakona ako tako zatraži najmanje trećina svih zastupnika u parlamentu. Predsjednik ili trećina svih zastupnika u parlamentu mogu iskoristiti navedena prava u roku od deset dana nakon što Saeima

Zakon suspendiran u skladu s navedenim postupkom upućuje se na izglasavanje nacionalnim referendumom, ako to zatraži najmanje jedna desetina glasačkog tijela postupkom prikupljanja potpisa. Međutim, ako se takav zahtjev ne primi u roku od dva mjeseca, zakon se objavljuje. Referendum se ne održava ako parlament još jednom glasa o pitanju i najmanje tri četvrtine svih zastupnika u parlamentu izglasaju donošenje.

Zakon koji donosi Saeima i suspendira predsjednik može se odbiti referendumom ako najmanje polovina glasača koji su sudjelovali u prethodnim parlamentarnim izborima sudjeluje na referendumu, a većina ih glasa u korist odbijanja zakona.

Međutim, ne mogu svi zakoni biti stavljeni na referendum. Proračun i zakoni o zajmovima, porezima, carinama, željezničkim tarifama, vojnoj službi, objavi i započinjanju rata, sklapanju mirovnog sporazuma, objavi i ukidanju izvanrednog stanja, sporazumu o mobilizaciji i demobilizaciji te sporazumima sa stranim zemljama ne mogu se izglasavati referendumom.

Stupanje na snagu

Zakon stupa na snagu četrnaestog dana nakon njegova objavljivanja u službenom listu Latvijas Vēstnesis, osim ako je zakonom predviđen drukčiji rok. Vremensko ograničenje za stupanje na snagu zakona počinje dan nakon objave tog zakona.

Otkazivanje proglašenog zakona

Proglašeni zakon prestaje biti na snazi u sljedećim okolnostima:

  • pri stupanju na snagu proglašenog zakona kojim se stavlja izvan snage raniji proglašeni zakon;
  • pri stupanju na snagu prijelazne odredbe drugog proglašenog zakona kojim se predviđa stavljanje izvan snage ranije proglašenog zakona;
  • pri stupanju na snagu presude Ustavnog suda kojom se ukida mjerodavni zakon;
  • u slučaju zakona koji se donosi na ograničeno razdoblje ako je to razdoblje isteklo.

Uredbe kabineta ministara

Predaja nacrta uredbe kabineta ministara

Nacrt uredbe koji sastavlja ministarstvo, državno tajništvo ili javno upravno tijelo koje odgovara premijeru kabinetu ministara može podnijeti član kabineta.

Nacrt uredbe koji sastavlja drugo tijelo državne ili lokalne vlasti, nevladina udruga ili socijalni partner, kabinetu ministara može podnijeti načelnik mjerodavnog tijela ili član kabineta koji je nadležan za odgovarajuće područje, sektor ili podsektor.

Razmatranje i donošenje nacrta uredbe kabineta ministara.

Nacrti uredbe kabineta ministara koji su podneseni kabinetu bilježe se i o njima se raspravlja na sastancima državnih tajnika. Nakon što se o uredbi kabineta ministara izvijesti, on se šalje mjerodavnim ministarstvima na odobrenje i ako je potrebno, ostalim mjerodavnim institucijama. Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija daju svoje mišljenje o svim nacrtima zakona. Predstavnici nevladinih organizacija mogu svoja mišljenja predati tijekom postupka odobravanja.

Usuglašeni nacrti uredbi razmatraju se na sjednici kabineta ministara, a o onima o kojima nije postignut sporazum raspravlja se na sjednici odbora kabineta ministara. Svi projekti dogovoreni na sjednici odbora kabineta ministara upućuju se na sjednicu kabineta na daljnje razmatranje. Ako kabinet ministara podupre nacrt uredbe, on se smatra donesenim i postaje uredba kabineta ministara.

Proglašavanje uredbe kabineta ministara

Uredbe kabineta ministara proglašavaju se objavom u službenom listu Latvijas Vēstnesis.

Stupanje na snagu uredbe kabineta ministara

Uredbe kabineta ministara stupaju na snagu dan nakon njihova objavljivanja u službenom listu Latvijas Vēstnesis, osim ako je zakonom predviđeno drukčije.

Otkazivanje uredbe kabineta ministara

Uredbe kabineta ministara prestaju biti na snazi u sljedećim okolnostima:

  • pri stupanju na snagu uredbi kabineta ministara kojima se stavlja izvan snage ranija uredba kabineta ministara;
  • pri stupanju na snagu zaključne odredbe uredbe kabineta ministara kojim se stavlja izvan snage ranija uredba kabineta ministara;
  • ako odredba zakona na temelju kojeg je izdana uredba kabineta ministara prestaje biti na snazi;
  • pri stupanju na snagu presude Ustavnog suda kojom se poništava odgovarajuća uredba kabineta ministara;
  • u slučaju uredbe kabineta ministara donesene na ograničeno vrijeme, ako istekne razdoblje u kojem je predviđeno da će biti na snazi.

Propisi latvijske središnje banke, Povjerenstva za financijsko tržište i tržište kapitala i Povjerenstva za javna poduzeća

Postupak proglašavanja, stupanje na snagu i poništavanje propisa latvijske središnje banke, Povjerenstva za financijsko tržište i tržište kapitala i Povjerenstva za javna poduzeća jednak je postupcima za proglašavanje, stupanje na snagu i poništavanje uredbe kabineta ministara.

Obvezujući propisi tijela lokalne vlasti

Predaja nacrta obvezujućeg propisa tijela lokalne vlasti lokalnom vijeću

Nacrt obvezujućeg propisa tijela lokalne vlasti lokalnom vijeću može predati predsjednik vijeća, odbor vijeća, članovi vijeća, osoba koja je zatražila izvanrednu sjednicu ili načelnik gradske, općinske ili župne uprave.

Razmatranje i donošenje nacrta obvezujućih propisa tijela lokalne vlasti

Nacrti obvezujućih propisa tijela lokalne vlasti donose se i postaju obvezujući ako je više od polovine članova lokalnog vijeća prisutnog na glasanju dalo pozitivan glas, osim ako je drukčije predviđeno zakonom.

Vijeće šalje propise i obrazloženja Ministarstvu za zaštitu okoliša i regionalni razvoj u pisanom i elektroničkom obliku u roku od tri dana od datuma potpisa. Ministarstvo razmatra zakonitost propisa u roku od mjesec dana od njihova zaprimanja i šalje lokalnom vijeću svoje mišljenje.

Ako mišljenje Ministarstva ne sadržava prigovore u odnosu na zakonitost propisa ili u određenom roku lokalnom vijeću nije poslano mišljenje, lokalno vijeće izdaje obvezujuće propise kako su doneseni.

Ako se od Ministarstva dobije mišljenje u kojem je utvrđeno da je propis u cijelosti ili djelomično protuzakonit, lokalno vijeće unapređuje propise u skladu s mišljenjem i izdaje izmijenjene propise. Ako se lokalno vijeće djelomično ili u cijelosti ne slaže s mišljenjem, daje obrazloženje u svojoj odluci i izdaje propise. Propisi se šalju Ministarstvu za zaštitu okoliša i regionalni razvoj u pisanom i elektroničkom obliku u roku od tri dana nakon datuma njihova potpisivanja.

Proglašavanje obvezujućih uredbi kabineta ministara

Lokalno vijeće proglašava obvezujuće propise njihovom objavom u lokalnim novinama ili besplatnoj publikaciji. Gradsko vijeće (Republikas pilsētas dome) proglašava obvezujuće propise njihovim objavljivanjem u službenom listu Latvijas Vēstnesis. Uz propise se objavljuje obrazloženje.

Nakon njihova stupanja na snagu, propisi se objavljuju na internetu na web-mjestu tijela lokalne vlasti. Obvezujući propisi općinskih vijeća (novada domes) dostupni su u zgradi općinskog vijeća i u upravnoj župi ili u uredima gradske uprave.

Ministarstvo za zaštitu okoliša i regionalni razvoj objavljuje obvezujuće propise tijela lokalne vlasti na svojem web-mjestu.

Stupanje na snagu obvezujućeg propisa tijela lokalne vlasti

Obvezujući propisi stupaju na snagu na dan nakon njihove objave u novinama ili besplatnoj publikaciji, osim ako je naveden dan kasnijeg stupanja na snagu.

Otkazivanje obvezujućih propisa tijela lokalne vlasti

Obvezujući propisi tijela lokalne vlasti prestaju biti na snazi u sljedećim okolnostima:

  • pri stupanju na snagu obvezujućih propisa kojima se prethodni propis stavlja izvan snage;
  • pri stupanju na snagu zaključnih odredbi ostalih obvezujućih propisa kojima se prethodni propis stavlja izvan snage;
  • ako odredba zakona ili propisa višeg stupnja ili propisa na temelju kojeg je izdan mjerodavni obvezujući propis stupi izvan snage;
  • stupanjem na snagu presude Ustavnog suda kojom se poništava odgovarajući propis;
  • u slučaju donošenja obvezujućeg propisa na određeno vrijeme, ako predviđeno razdoblje njegova važenja istekne.

Pravne baze podataka

Latvijas Vēstnesis, službeni list Republike Latvije

Službena publikacija Latvijas Vēstnesis, službeni je list Republike Latvije. Objavljivanje informacija u službenom listu smatra se njihovim službenim objavljivanjem.

  • Službeno objavljivanje vjerodostojno je i pravno obvezujuće.
  • Nitko se ne može pozvati na neznanje o postojanju pravnog akta ili njegove službene objave u službenom listu.

Od 1. srpnja 2012. služeni list Latvijas Vēstnesis službeno se objavljuje u elektroničkom obliku na web-stranicama https://www.vestnesis.lv/. Informacije objavljene na web-mjestu https://www.vestnesis.lv/do tog datuma samo su za informativne potrebe. Objava tih informacija u tiskanoj verziji službenog lista Latvijas Vēstnesis predstavlja njihovu službenu objavu.

Pročišćeno zakonodavstvo

Pročišćeni zakoni, uredbe kabineta ministara te ostali zakoni i propisi dostupni su na web-mjestu latvijskog zakonodavstva http://www.likumi.lv/. Svi pročišćeni zakoni i propisi objavljeni na web-mjestu samo su za informativne potrebe. Web-mjesto održava službeni izdavač VSIA Latvijas Vēstnesis.

Službeni izdavač

Izdavač prethodnog službenog lista Latvijas Vēstnesis nastavio je izdavati službeni list jednakog naziva: VSIA Latvijas Vēstnesis.

Službeni izdavač djeluje u skladu s međunarodnim standardima ISO 9001:2008 (sustav upravljanja) i ISO 270001:2005 (sigurnost podataka).

Može li se bazi podataka pristupiti besplatno?

Da, Latvijas Vēstnesis je dostupan besplatno. Elektronička arhiva službenog lista Latvijas Vēstnesis dostupna je besplatno također. Pristup web-mjestu pročišćenog zakonodavstva besplatan je.

Poveznice

Saeima (Parlament) Republike Latvije, Vlada Republike Latvije, Latvijska središnja banka , Povjerenstvo za financijsko tržište i tržište kapitala, Povjerenstvo za javna poduzeća, Latvijska tijela lokalnih vlasti, Službeni list Latvijas Vēstnesis, http://www.likumi.lv/

Posljednji put ažurirano: 07/01/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici