Poslovanje i ljudska prava

1. Koju vrstu sudske zaštite mogu dobiti u vašoj zemlji kao žrtva povrede ljudskih prava koju je počinilo poduzeće? Uključuje li ta zaštita naknadu?

Svaka žrtva povrede ljudskih prava, neovisno o tome je li tu povredu počinilo poduzeće, ima pravo pokrenuti sudski postupak radi traženja pravne zaštite i naknade.

2. Postoje li posebna pravila za teške povrede ljudskih prava? Primjenjuju li se ta pravila na kaznena djela protiv okoliša ili ozbiljno izrabljivanje radne snage?

Ne postoje posebna pravila za teške povrede ljudskih prava. Svi predmeti koji uključuju povrede ljudskih prava rješavaju se na isti način.

3. Žrtva sam povrede ljudskih prava zbog aktivnosti europske transnacionalne korporacije koja je počinjena izvan Europske unije. Imam li pristup sudovima u vašoj zemlji ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u? Koji su uvjeti za traženje pravne zaštite zbog povrede mojih prava? Gdje mogu pronaći više informacija?

Pravo je teritorijalno. Osoba se mora pozvati na međunarodno privatno pravo kako bi se odredilo pravo države pred čijim će se sudom voditi postupak (lex fori) pod uvjetom da između stranaka ne postoji sporazum kojim se sprječava odabir mjerodavnog prava.

4. Mogu li pučki pravobranitelji, tijela za ravnopravnost ili nacionalne institucije za ljudska prava pružiti potporu žrtvama povreda ljudskih prava koje su počinile europske transnacionalne korporacije izvan Europske unije? Mogu li ta tijela istražiti moj predmet ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u? Postoje li u vašoj zemlji druge javne službe (kao što je inspektorat rada ili inspektorat za zaštitu okoliša) koje mogu istražiti moj predmet? Gdje mogu pronaći informacije o svojim pravima?

U skladu s člankom 64.A Ustava i odredbama Zakona o pučkom pravobranitelju, pučki pravobranitelj Malte ima mandat za „istragu mjera koje je poduzela vlada ili su poduzete u ime vlade ili koje je poduzelo bilo koje nadležno tijelo, neko drugo tijelo ili osoba kako je predviđeno zakonom (uključujući nadležno tijelo, neko drugo tijelo ili ured koji su uspostavljeni na temelju Ustava), pri čemu su takve mjere poduzete pri izvršavanju njihovih upravnih funkcija”.

U skladu s člankom 12. stavkom 1. Zakona o pučkom pravobranitelju nadležnost pučkog pravobranitelja ograničena je na istragu pritužbi koje se odnose na:

„(a) Vladu, uključujući bilo koji vladin odjel ili drugo vladino tijelo, bilo kojeg ministra ili parlamentarnog tajnika, bilo kojeg javnog službenika i bilo kojeg člana ili službenika prethodno navedenih tijela

(b) bilo koje javnopravno tijelo i bilo koje partnerstvo ili drugo tijelo u kojem vlada ili bilo koje prethodno navedeno tijelo ili više njih ili bilo koja njihova kombinacija ima kontrolni udio ili nad kojim ima stvarnu kontrolu, uključujući bilo kojeg direktora, člana, rukovoditelja ili drugog službenika takvog tijela ili partnerstva ili njegova kontrolnog tijela (u daljnjem tekstu zajedno: organizacija) i

(c) lokalna vijeća i bilo koji njihov odbor, gradonačelnike, vijećnike i članove osoblja svih lokalnih vijeća”.

Pučki pravobranitelj nema poseban i formalni mandat za istraživanje predmeta koji uključuju povredu temeljnih prava ili prijetnje temeljnim pravima niti za pružanje pravne zaštite ili promicanje i zaštitu temeljnih prava građana.

Međutim, dužnosti utvrđene u članku 22. stavku 1. Zakona o pučkom pravobranitelju dovoljno su široke da toj instituciji omogućuju da bez ograničenja bude uključena u područje ljudskih prava na sljedeće načine:

• istraživanjem pritužbi s elementom ljudskih prava
• skretanjem pozornosti vlasti na prijetnje pravima građana
• u slučaju povrede, pridonošenjem rješavanju situacije davanjem preporuka za pravično i djelotvorno rješavanje pitanja kako bi se izbjegao sudski postupak.

Nadležnost pučkog pravobranitelja obuhvaća sve osobe koje se smatraju oštećenima neovisno o njihovu državljanstvu ili podrijetlu pod uvjetom da osoba ima osobni interes u meritumu pritužbe. „Osoba” uključuje i fizičke i pravne osobe.

Tijela ili institucije u nadležnosti pučkog pravobranitelja dužni su štititi ljudska prava i pobrinuti se za njihovo ostvarivanje. Slijedom toga, iako je mandat pučkog pravobranitelja ograničen na tijela javne vlasti, moguće je u obzir uzeti situacije u kojima žrtva povrede ljudskih prava koju je počinilo poduzeće tvrdi da su njezina prava povrijeđena jer joj javno tijelo ili institucija nije pružilo zaštitu na koju je imala pravo.

Pučki pravobranitelj može istražiti bilo koji predmet čak i ako osoba koja je podnijela pritužbu nije građanin EU-a ili ne živi u EU-u pod uvjetom da je meritum pritužbe u nadležnosti pučkog pravobranitelja. Nadalje, ako je meritum pritužbe u nadležnosti pučkog pravobranitelja ili drugog lokalnog ili regulatornog tijela, pravna se zaštita osigurava svim žrtvama.

Stoga nadležnost pučkog pravobranitelja ne ovisi o meritumu predmeta niti o tome živi li oštećena strana u Malti, nego o navodnom propustu tijela koje je u nadležnosti pučkog pravobranitelja.

Kad je riječ o drugim javnim službama (npr. u području radnih odnosa ili zaštite okoliša) u Malti, postoje druge javne institucije kao što su Odjel za industrijske i radne odnose, Tijelo nadležno za okoliš i resurse, Arbitar za financijske usluge te Nacionalna komisija za promicanje ravnopravnosti. Međutim, Nacionalna komisija za promicanje ravnopravnosti kao nacionalno tijelo za ravnopravnost može istraživati samo slučajeve diskriminacije i spolnog uznemiravanja koji se dogode u Malti.

5. Određuje li vaša zemlja europskim transnacionalnim korporacijama obvezu uvođenja mehanizama za podnošenje pritužbi ili usluga mirenja za povrede koje su posljedica njihovih poslovnih aktivnosti? Primjenjuju li se te obveze i na povrede koje su počinjene izvan Europske unije? Tko je nadležan za praćenje tih aktivnosti u vašoj zemlji? Postoje li javna izvješća s informacijama o funkcioniranju sustava?

Malta europskim transnacionalnim korporacijama ne određuje obvezu uvođenja mehanizama za podnošenje pritužbi ili usluga mirenja za povrede koje su posljedica poslovnih aktivnosti. Mirenje u Malti provodi se u predmetima pred obiteljskim sudom ili postupcima pred Povjerenstvom za najam.

6. Imam li posebna prava ako sam ranjiva žrtva koja traži zaštitu zbog povrede ljudskih prava koju je počinilo poduzeće? Imam li pristup pravnoj pomoći i pod kojim uvjetima? Koje će troškove pravna pomoć pokriti? Imam li pristup pravnoj pomoći pod istim uvjetima ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u?

Ako ste žrtva kaznenog djela kako je utvrđeno u poglavlju 539. članku 2. Zakona Malte (Zakon o žrtvama kaznenih djela) ili žrtva obiteljskog nasilja kako je utvrđeno u poglavlju 581. Zakona Malte (Zakon o rodno uvjetovanom nasilju i obiteljskom nasilju), imate pravo na pravnu pomoć. Nakon što sud izda nalog za dodjelu pravne pomoći, imat ćete pravo na pravnog savjetnika i zastupanje pred sudom. Bit će pokriveni sudski troškovi i odvjetničke naknade. Ako niste građanin EU-a, ali imate određeni status u Malti, ipak imate pravo na pravnu pomoć. Ako ste građanin EU-a koji živi izvan EU-a, i dalje imate pravo na zastupanje pred sudom u Malti te na pravnu pomoć.