Poslovanje i ljudska prava

1. Koju vrstu sudske zaštite mogu dobiti u vašoj zemlji kao žrtva povrede ljudskih prava koju je počinilo poduzeće? Uključuje li ta zaštita naknadu?

U članku 8. Zakona 4443/2016 navodi se: „1. U slučaju nepoštovanja načela jednakog postupanja u kontekstu upravnih mjera, oštećene stranke uz sudsku zaštitu imaju i pravo na zaštitu u skladu s člancima od 24. do 27. Zakona o upravnom postupku (Zakon 2690/1999, serija I., br. 45). 2. Raskid odnosa u čijem je kontekstu počinjena povreda ne isključuje zaštitu od povrede načela jednakog postupanja. 3. Pravni subjekti, udruženja ili organizacije, uključujući socijalne partnere i sindikate, kojima je cilj, među ostalim, osigurati poštovanje načela jednakog postupanja bez obzira na rasu, boju kože, nacionalno ili etničko podrijetlo, srodstvo, vjerska ili druga uvjerenja, invaliditet ili kroničnu bolest, dob, obiteljski ili socijalni status, spolnu orijentaciju, rodni identitet ili rodna obilježja, mogu zastupati oštećene stranke pred sudovima i svim upravnim tijelima pod uvjetom da je dotična stranka za to prethodno dala svoju suglasnost u obliku, prema potrebi, javnobilježničke isprave ili u obliku privatne isprave uz potvrdu vjerodostojnosti potpisa.”

Nadalje, u članku 11. „Kazne” istog zakona navodi se: „1. Svaka osoba koja pri prodaji robe ili pružanju usluga prekrši zabranu diskriminacije na temelju rase, boje kože, nacionalnog ili etničkog podrijetla, srodstva, vjerskih ili drugih uvjerenja, invaliditeta ili kronične bolesti, dobi, obiteljskog ili socijalnog statusa, spolne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnih obilježja propisanu ovim Zakonom kažnjava se kaznom zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci do tri (3) godine i novčanom kaznom u iznosu od tisuću (1000) do pet tisuća (5000) eura. Za kaznena djela navedena u ovom stavku postupak se pokreće po službenoj dužnosti. 2. Svaka diskriminacija – protivna odredbama ovog dijela – na temelju rase, boje kože, nacionalnog ili etničkog podrijetla, srodstva, vjerskih ili drugih uvjerenja, invaliditeta ili kronične bolesti, dobi, obiteljskog ili socijalnog statusa, spolne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnih obilježja koju počini osoba koja djeluje kao poslodavac u bilo kojoj fazi pristupa tržištu rada i zaposlenju, pri stupanju u radni odnos ili odbijanju stupanja u radni odnos ili tijekom njegova trajanja, valjanosti, napredovanja ili raskida, čini povredu radnog prava, a u tom slučaju grčki Inspektorat rada (SEPE) izriče upravne kazne u skladu s člankom 24. Zakona 3996/2011 (serija I., br. 170).”

Konačno, u slučaju povrede načela jednakog postupanja na temelju rase, boje kože, nacionalnog ili etničkog podrijetla, srodstva, vjerskih ili drugih uvjerenja, invaliditeta ili kronične bolesti, dobi, obiteljskog ili socijalnog statusa, spolne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnih obilježja, protivna stranka ili upravno tijelo snosi teret dokazivanja sudu da nisu postojale okolnosti koje čine povredu tog načela. Oštećena stranka zaštićena je i od otkaza ili drugog nepovoljnog postupanja zbog podnošenja pritužbe ili zahtjeva za sudsku zaštitu.

2. Postoje li posebna pravila za teške povrede ljudskih prava? Primjenjuju li se ta pravila na kaznena djela protiv okoliša ili ozbiljno izrabljivanje radne snage?

Na temelju članka 78. točke (i) Zakona 4052/2012 „posebno izrabljujući radni uvjeti” znači radni uvjeti, uključujući one koji proizlaze iz rodne ili druge diskriminacije, koji su u očitom nerazmjeru s uvjetima zapošljavanja zakonito zaposlenih radnika i koji, na primjer, utječu na zdravlje i sigurnost radnika te kojima se krši ljudsko dostojanstvo”. U članku 89. stavku 3. navodi se: „u slučaju nezakonitog zapošljavanja maloljetnika bez pratnje koji je državljanin treće zemlje, nadležna služba državnog odvjetništva poduzima sve potrebne korake za utvrđivanje njegova identiteta i državljanstva i toga je li osoba bez pratnje. Poduzima sve napore kako bi što prije pronašla njegovu obitelj i odmah poduzima potrebne mjere za pravno zastupanje maloljetnika i, ako je potrebno, njegovo zastupanje u kaznenom postupku. Nadležni državni odvjetnik za maloljetnike ili, ako on ne postoji, nadležni državni odvjetnik pri prvostupanjskom sudu može – ako obitelj maloljetnika nije pronađena ili ako državni odvjetnik utvrdi da vraćanje maloljetnika u njegovu zemlju u trenutačnim okolnostima nije u njegovu interesu – naložiti poduzimanje svih odgovarajućih mjera, u skladu s člancima 1532., 1534. i 1592. Građanskog zakonika, kako bi se osigurala zaštita maloljetnika do donošenja odluke suda o imenovanju skrbnika, za koju je državni odvjetnik dužan podnijeti zahtjev u roku od trideset dana. 4. Ako nemaju dostatna sredstva ili ako to nadležni državni odvjetnik pri prvostupanjskom sudu smatra potrebnim, tim se osobama osiguravaju primjereni životni uvjeti. 5. Nadležne službe državnog odvjetništva, pravosudna tijela i policija dužni su bez odgode pružiti zaštitu prethodno navedenim žrtvama u skladu s relevantnim odredbama, pružiti usluge prevoditelja i tumača tim osobama ako ne govore grčki jezik, informirati ih o njihovim zakonskim pravima i uslugama koje su im dostupne te o svakoj potrebnoj pravnoj pomoći koja im je dostupna.”

3. Žrtva sam povrede ljudskih prava zbog aktivnosti europske transnacionalne korporacije koja je počinjena izvan Europske unije. Imam li pristup sudovima u vašoj zemlji ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u? Koji su uvjeti za traženje pravne zaštite zbog povrede mojih prava? Gdje mogu pronaći više informacija?

Ta mogućnost nije dostupna.

4. Mogu li pučki pravobranitelji, tijela za ravnopravnost ili nacionalne institucije za ljudska prava pružiti potporu žrtvama povreda ljudskih prava koje su počinile europske transnacionalne korporacije izvan Europske unije? Mogu li ta tijela istražiti moj predmet ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u? Postoje li u vašoj zemlji druge javne službe (kao što je inspektorat rada ili inspektorat za zaštitu okoliša) koje mogu istražiti moj predmet? Gdje mogu pronaći informacije o svojim pravima?

Ta mogućnost nije dostupna.

5. Određuje li vaša zemlja europskim transnacionalnim korporacijama obvezu uvođenja mehanizama za podnošenje pritužbi ili usluga mirenja za povrede koje su posljedica njihovih poslovnih aktivnosti? Primjenjuju li se te obveze i na povrede počinjene izvan Europske unije? Tko je nadležan za praćenje tih aktivnosti u vašoj zemlji? Postoje li javna izvješća s informacijama o funkcioniranju sustava?

Grčka europskim transnacionalnim korporacijama ne određuje obvezu uvođenja mehanizama za podnošenje pritužbi ili usluga mirenja za povrede koje su posljedica poslovnih aktivnosti.

6. Imam li posebna prava ako sam ranjiva žrtva koja traži zaštitu zbog povrede ljudskih prava u koju su uključena poduzeća? Imam li pristup pravnoj pomoći i pod kojim uvjetima? Koje će troškove pravna pomoć pokriti? Imam li pristup pravnoj pomoći pod istim uvjetima ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u?

Na temelju članka 78. točke (i) Zakona 4052/2012 „posebno izrabljujući radni uvjeti” znači radni uvjeti, uključujući one koji proizlaze iz rodne ili druge diskriminacije, koji su u očitom nerazmjeru s uvjetima zapošljavanja zakonito zaposlenih radnika i koji, na primjer, utječu na zdravlje i sigurnost radnika te kojima se krši ljudsko dostojanstvo”. U članku 89. stavku 3. navodi se: „u slučaju nezakonitog zapošljavanja maloljetnika bez pratnje koji je državljanin treće zemlje, nadležna služba državnog odvjetništva poduzima sve potrebne korake za utvrđivanje njegova identiteta i državljanstva i toga je li osoba bez pratnje. Poduzima sve napore kako bi što prije pronašla njegovu obitelj i odmah poduzima potrebne mjere za pravno zastupanje maloljetnika i, ako je potrebno, njegovo zastupanje u kaznenom postupku. Nadležni državni odvjetnik za maloljetnike ili, ako on ne postoji, nadležni državni odvjetnik pri prvostupanjskom sudu može – ako obitelj maloljetnika nije pronađena ili ako državni odvjetnik utvrdi da vraćanje maloljetnika u njegovu zemlju u trenutačnim okolnostima nije u njegovu interesu – naložiti poduzimanje svih odgovarajućih mjera, u skladu s člancima 1532., 1534. i 1592. Građanskog zakonika, kako bi se osigurala zaštita maloljetnika do donošenja odluke suda o imenovanju skrbnika, za koju je državni odvjetnik dužan podnijeti zahtjev u roku od trideset dana. 4. Ako nemaju dostatna sredstva ili ako to nadležni državni odvjetnik pri prvostupanjskom sudu smatra potrebnim, tim se osobama osiguravaju primjereni životni uvjeti. 5. Nadležne službe državnog odvjetništva, pravosudna tijela i policija dužni su bez odgode pružiti zaštitu prethodno navedenim žrtvama u skladu s relevantnim odredbama, pružiti usluge prevoditelja i tumača tim osobama ako ne govore grčki jezik, informirati ih o njihovim zakonskim pravima i uslugama koje su im dostupne te o svakoj potrebnoj pravnoj pomoći koja im je dostupna.”

Odredbama Zakona 3226/2004 predviđeno je da pravna pomoć bude dostupna građanima država članica EU-a s niskim dohotkom te državljanima trećih zemalja s niskim dohotkom i osobama bez državljanstva koje imaju zakonito prebivalište ili uobičajeno boravište u EU-u. Pravnu pomoć ne mogu dobiti državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva koji nemaju zakonito prebivalište ili uobičajeno boravište u EU-u.

Pružanje pravne pomoći znači oslobođenje od plaćanja dijela ili svih troškova postupka te, na poseban zahtjev, imenovanje odvjetnika, javnog bilježnika i sudskog izvršitelja s nalogom da brane korisnika pravne pomoći, zastupaju ga na sudu i pruže mu potrebnu pomoć u poduzimanju nužnih radnji.