Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Kako se može izvršiti sudska odluka?

Španjolska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Općenito, izvršenje u okviru građanskog i trgovačkog prava znači da ako počinitelj ne postupi dobrovoljno u skladu s izvršivom odlukom (kao što je pravomoćna presuda), tužitelj mora podnijeti zahtjev za sudsko izvršenje kako bi osigurao da se postupi u skladu s odlukom. Stoga, kako bi se izvršio povrat duga koji je naložen tuženiku, ali on to nije učinio, tužitelj (vjerovnik) podnosi zahtjev za sudsko izvršenje i dobiva povrat, na primjer zapljenom dužnikovih tekućih računa ili dužnikove imovine nakon čije je dražbe od prihoda dražbe moguće platiti iznos koji se duguje vjerovniku.

Izvršenje je dio odgovora na odredbu španjolskog Ustava iz 1978. kojom se sucima i sudovima povjerava zadatak donošenja sudske odluke i njezine provedbe (članci 117. i 118. Ustava). Stoga su stranke u postupku obvezne postupati u skladu s presudama i drugim sudskim odlukama te osigurati suradnju koja je potrebna kako bi se izvršila odluka. Na sucu je da osigura pravilno ispunjavanje tih zahtjeva.

Izvršenje sudske odluke znači postupanje u skladu s mjerama koje je naložio sud, tj. ostvarenjem punog prava koje je stekla stranka koja je uspjela u sporu. To može uključivati tužitelja (dalje u tekstu: stranka koja traži izvršenje) koji zahtijeva naknadu novčanog iznosa, pravo da zatraži činjenje ili nečinjenje ili da se priznato pravo ostvari upisom u relevantni javni registar, ovisno o odluci.

Izvršenje može biti konačno ili privremeno. U potonjem slučaju i u određenim okolnostima, presuda koja još nije pravomoćna izvršava se kako bi se izbjeglo utjecanje na vjerovnika tijekom privremenog razdoblja (tj. tijekom postupovnih koraka u postupku protiv te odluke i tijekom izdavanja pravomoćne presude) zbog odgađanja svojstvenih postupku (članci 524. – 537. Zakona o građanskom postupku –Ley de Enjuiciamiento Civil).

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Prema španjolskom zakonodavstvu izvršenje presuda u nadležnosti je sudaca i sudova u skladu sa zakonima i pravilima o nadležnosti (članak 117. stavak 3. španjolskog Ustava).

U skladu s Ustavom i Zakonom o građanskom postupku (Zakon 1/2000, 7. siječnja 2000., BOE br. 7., 8. siječnja 2000., kako je izmijenjen) kojim se uređuju postupci izvršenja u građanskim stvarima, sudac je odgovoran za nadzor ispravne provedbe postupka izvršenja (članci 545., 551., 552. i odgovarajuće odredbe). Sudac na zahtjev stranke koja traži izvršenje pokreće postupak na temelju „općeg naloga za izvršenje” koji će se izdati nakon što se nalog za izvršenje pregleda. Sudac će isto tako izdati odluku ako tuženik (dalje u tekstu: dužnik prema presudi) podnese prigovor na izvršenje i pokrene poseban postupak prigovora na izvršenje koji je opisan u nastavku.

Tajnici (Letrados de la Administración de Justicia, prethodno nazivani „Secretarios judiciales” – sudski službenici) su odgovorni za određivanje i donošenje posebnih mjera za izvršenje (zahtjevi za plaćanje, zapljena imovine dužnika prema presudi, umanjenje trenutačnih računa, plaća itd.). Nakon što sudac izda „opći nalog za izvršenje”, tajnik nadzire postupak izvršenja i donosi odgovarajuće odluke, bez obzira na to što se u nekim slučajevima protiv tih odluka može uložiti žalba pred sucem.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

Općenito je potrebna pravomoćna presuda ili sudska odluka ili bilo koji drugi instrument kojim se omogućuje izvršenje (postoje iznimke u kojima odluka još nije pravomoćna, ali je izvršiva, kao što je privremena provedba pobijanih presuda, što je dopustivo u određenim okolnostima).

U skladu s odredbama članka 517. Zakona o građanskom postupku koje se odnose na postupak izvršenja i instrumente koji omogućuju izvršenje, zahtjev za izvršenjem mora se temeljiti na instrumentu koji je izvršiv. Samo su sljedeći instrumenti izvršivi:

  1. pravomoćna presuda. Arbitražna odluka i sporazum o mirenju. Sporazum o mirenju mora ovjeriti javni bilježnik u skladu sa Zakonom o mirenju u građanskim i trgovačkim stvarima (Ley de mediación en asuntos civiles y mercantiles);
  2. sudske odluke kojima se odobravaju ili potvrđuju sudske nagodbe i sporazumi koji su postignuti tijekom postupka i koji su, ako je potrebno, popraćeni odgovarajućim izjavama kako bi se dobio uvid u njihov stvarni sadržaj;
  3. ovjerene javne isprave, pod uvjetom da je riječ o prvim preslikama. Ako je riječ o drugim preslikama, moraju se izdati na temelju sudskog naloga kojim se upućuje na osobu koja će pretrpjeti štetu ili osobu koja prouzročuje štetu ili se moraju izdati uz suglasnost svih stranaka;
  4. instrumenti trgovačkih sporazuma koje su potpisale stranke i trgovački posrednik, član strukovnog udruženja, koji ih je pregledao, pod uvjetom da su popraćeni potvrdom u kojoj navedeni posrednik potvrđuje da ugovor odgovara upisima u njegov registar, kao i datum upisa;
  5. zakonito izdani vrijednosni papiri na donositelja ili vrijednosni papiri na ime koji predstavljaju dospjele obveze i kupone koji su isto tako plativi na osnovi tih vrijednosnih papira, pod uvjetom da kuponi odgovaraju vrijednosnim papirima i da vrijednosni papiri u svakom slučaju odgovaraju priznaničnim knjigama;

Prigovor protiv krivotvorenja vrijednosnih papira iznesen tijekom postupka usporedbe neće spriječiti izdavanje naloga za izvršenje ako se stavke podudaraju, ne dovodeći u pitanje naknadni prigovor na izvršenje koji dužnik može podnijeti tvrdeći da su vrijednosni papiri krivotvoreni.

  1. važeće potvrde koje su izdala tijela odgovorna za registre koji prikazuju vrijednosne papire po njihovim unosima u knjigama koji se navode u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Ley del Mercado de Valores), pod uvjetom da su popraćeni preslikom javne isprave koja predstavlja vrijednosne papire ili, gdje je primjenjivo, izdanje, gdje se takva isprava zahtijeva u skladu sa zakonodavstvom na snazi;

Potvrde na koje se upućuje u prethodnom stavku ne prestaju važiti nakon zahtjeva i naloga za izvršenje.

  1. sudski nalog kojim se određuje maksimalni iznos koji se može potraživati u obliku naknade izdan pod uvjetima utvrđenim zakonom u kaznenom postupku koji je pokrenut u odnosu na događaje koje pokriva obvezno osiguranje motornih vozila od odgovornosti treće strane;
  2. ostale postupovne odluke i dokumenti koji su izvršivi u skladu s tim ili nekim drugim zakonom.

3.1 Postupak

Zahtjev za izvršenjem mora se predati sucu prvostupanjskog suda (Tribunal de Primera Instancia) koji je donio presudu ili odluku koju treba izvršiti. Međutim, ako izvršivi instrument nije presuda, tj. ako ne proizlazi iz sudske odluke ili odluke koju je izdao tajnik suda (kao u slučaju ovjerenih javnih dokumenata s javnobilježničkom ovjerom koji su izvršivi), postoje posebna pravila za dodjelu nadležnosti sudu, ovisno o različitim poveznicama s predmetom. Najčešći je kriterij za dodjelu prebivalište tuženika. Stranci koja zahtijeva izvršenje i dužniku prema presudi pravni savjet mora pružiti odvjetnik, a zastupa ih pravni zastupnik, osim u slučaju izvršenja odluka donesenih u postupku u kojem posredovanje navedenih pravnih stručnjaka nije obvezno.

U preostalom dijelu, postupak je opisan u člancima 548. i dalje Zakona o građanskom postupku; trebalo bi napomenuti da će se nalog za izvršenje izdati samo na zahtjev jedne od stranaka te će biti u obliku zahtjeva kako je navedeno u nastavku. Nakon predaje sudu zahtjeva za izvršenje i pod uvjetom da su postupovna pravila i zahtjevi ispunjeni, sud izrađuje nacrt „općeg naloga za izvršenje”. Nakon što sudac izda nalog, tajnik izdaje odluku koja sadržava odgovarajuće posebne mjere za izvršenje, kao i mjere za praćenje i istragu imovine dužnika prema presudi koja se čini prikladnom za izvršenje.

Navedeni nalog i odluka uz presliku zahtjeva za izvršenje odmah se dostavljaju dužniku prema presudi, bez obzira na to što se mogu poduzeti određene mjere kako bi se zaštitilo vjerovnika od moguće štete.

Dužnik prema presudi može podnijeti prigovor na izvršenje na temelju posebnih razloga, osnovanih (npr. plaćanje duga) ili postupovnih (npr. ako postoje pogreške u izvršenju), u skladu s člankom 556. i dalje Zakona o građanskom postupku. U tom se slučaju pokreće kontradiktorni postupak, u kojemu se smiju ispitati dokazi, koji se zaključuje izdavanjem naloga kojim se nalog za izvršenje potvrđuje ili se u potpunosti ili djelomično poništava. Na tu se odluku se može uložiti žalba.

3.2 Glavni uvjeti

Kao što je prethodno navedeno, zahtjev za izvršenje mora se podnijeti na zahtjev jedne od stranaka podnošenjem zahtjeva koji sadržava zahtjev za izvršenje. Zahtjev za izvršenje mora sadržavati instrument na kojemu se izvršenje temelji, u njemu se moraju navesti izvršenje koje se traži od suda, imovina dužnika prema presudi koja se može zaplijeniti, mjere praćenja i istrage radi utvrđivanja dužnikove imovine, osoba ili osobe nad kojima će se provesti izvršenje, te utvrditi njihov identitet i okolnosti. Ako je instrument izvršenja odluka tajnika ili presuda ili odluka suda odgovornog za izvršenje, zahtjev za izvršenje može se ograničiti na zahtjev za izdavanje naloga za izvršenje, utvrđivanjem presude ili odluke koju treba izvršiti (članak 549. Zakona o građanskom postupku). U drugim slučajevima, zahtjev za izvršenje mora se predati s dokumentima na kojima se temelji izvršenje (navedeni su u članku 550. Zakona o građanskom postupku). Ako zahtjev za izvršenje ispunjuje prethodne zahtjeve i ako se predočenim instrumentom omogućuje nalaganje izvršenja, izvršenje će naložiti sudac ili tajnik svojom odlukom utvrđujući – u slučaju novčanog izvršenja – iznos koji čini glavnicu izvršenja i iznos privremeno određen za kamate i troškove, ne dovodeći u pitanje svoje naknadne namire i usklađivanja, a uvijek moraju utvrditi zainteresirane osobe i mjere izvršenja koje treba donijeti.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

U svakom slučaju i ne dovodeći u pitanje određenu imovinu nad kojom se ne može izvršiti zapljena i koja se navodi u nastavku, uvijek bi trebalo naglasiti da mjere izvršenja moraju biti proporcionalne iznosu za koji je određeno izvršenje kako bi sud mogao naložiti umanjenje ako su te mjere pretjerane. Nadalje, ako su nedovoljne, stranka koja je zatražila izvršenje može podnijeti zahtjev za njihovo nadopunjenje proširenjem ili povećanjem mjera koje se trebaju donijeti. Ako stranka koja zahtijeva izvršenje ne zna koja je imovina u vlasništvu dužnika prema presudi, od suda može zatražiti da provede ispitivanje koje provodi tajnik, bilo izravno sa suda, bilo podnošenjem zahtjeva nadležnim tijelima. Međutim, postoji niz ljestvica ili ograničenja na zapljene i oduzimanje nadnica i plaća koje se navode u nastavku. Izvršenje koje proizlazi iz naloga za plaćanje naknade za uzdržavanje (određeno u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje među rodbinom ili u obiteljskom postupku koji se odnosi na plaćanje naknade za uzdržavanje djece) predstavlja iznimku jer u tim slučajevima izvršenje nije podložno ustavnim ljestvicama, nego sud određuje iznos koji se može zaplijeniti.

Uzimajući u obzir imovinu nad kojom se ne može izvršiti zapljena, u člancima 604. i dalje Zakona o građanskom postupku navodi se sljedeće (upućivanje na „sudskog službenika” treba čitati kao upućivanje na tajnika):

Imovina nad kojom se ni u kojem slučaju ne može provesti zapljena. Ni u kojim se okolnostima zapljena ne može provesti nad sljedećom imovinom:

br. 1     imovina koje je proglašena neotuđivom;

br. 2     akcesorna prava koja se ne mogu odvojiti od glavnog prava;

br. 3     imovina koja sama po sebi nema nikakvu vrijednost;

br. 4     imovina koja je izričito proglašena imovinom nad kojom se ne može izvršiti zapljena u skladu sa svim pravnim odredbama.

Imovina dužnika prema presudi nad kojom se ne može izvršiti zapljena. Zapljena se ne može provesti ni nad sljedećim predmetima:

br. 1     namještaj i predmeti za uporabu u domaćinstvu, kao i odjeća stranke protiv koje se zahtijeva izvršenje, kao i njezine obitelji, a koja se ne može smatrati suvišnom. Općenito, predmeti kao što su hrana, gorivo i ostalo što je prema mišljenju suda neophodno za dostojanstven život dužnika prema presudi i njegovih uzdržavanih osoba;

br. 2     knjige i instrumenti koji su potrebni dužniku prema presudi za obavljanje njegove djelatnosti, umjetnosti ili trgovine pri čemu njihova vrijednost nije razmjerna iznosu potraživanog duga;

br. 3     nabožni predmeti i predmeti koji se upotrebljavaju u obredima službeno priznatih vjeroispovijesti;

br. 4     iznosi nad kojima je zakonom izričito zabranjeno izvršenje zapljene;

br. 5     imovina i iznosi nad kojima se u skladu s ugovorima koje je ratificirala Španjolska ne smije izvršavati zapljena.

Kad je riječ o zapljeni plaće i mirovine, Zakonom o građanskom postupku propisuju se sljedeće mjere opreza:

1. plaće, nadnice, mirovine, naknade ili njezini ekvivalenti koji ne premašuje iznos minimalne nadnice (koju godišnje određuje vlada) ne mogu se zaplijeniti;

2. plaće, nadnice, naknade ili mirovine koje premašuju minimalnu nadnicu mogu se zaplijeniti u skladu sa sljedećom ljestvicom:

br. 1     za prvi dodatni iznos, do iznosa koji je jednak dvostrukom iznosu minimalne plaće, 30 %;

br. 2     za dodatni iznos, do iznosa koji je jednak trostrukom iznosu minimalne plaće, 50 %;

br. 3     za dodatni iznos, do iznosa koji je jednak četverostrukom iznosu minimalne plaće, 60 %;

br. 4     za dodatni iznos, do iznosa koji je jednak peterostrukom iznosu minimalne plaće, 75 %;

br. 5     za svaki iznos koji premašuje prethodno navedeni iznos 90 %;

3. ako stranka protiv koje se zahtijeva izvršenje prima više od jedne plaće ili nadnice, sve se zbrajaju i od tog se iznosa samo jednom oduzima dio nad kojim se ne izvršava zapljena. Isto će se tako plaće, nadnice, mirovine, naknade ili ekvivalent bračnih drugova zbrojiti osim ako među bračnim drugovima ne postoji podjela vlasništva, o čemu dokaz mora podnijeti sudski službenik;

4. ako stranka nad kojom se zahtijeva izvršenje ima uzdržavane osobe, sudski službenik za 10 % do 15 % može smanjiti postotke određene u točkama 1., 2., 3. i 4. članka 607. stavka 2. Zakona o građanskom postupku;

5. ako su plaće, nadnice, mirovine ili naknade uključivale trajna ili privremena umanjenja javne naravi u skladu sa zakonima o porezu ili socijalnoj sigurnosti, neto iznos koji će dužnik prema presudi dobiti nakon tih umanjenja bit će iznos koji se upotrebljava kao osnova za određivanje iznosa koji se treba zaplijeniti;

6. prethodni stavci ovog članka primjenjuju se i na prihode od samozaposlenih osoba i komercijalnih aktivnosti;

7. iznos zaplijenjen u skladu s tom odredbom može se prenijeti izravno na stranku koja zahtijeva izvršenje, na račun koji je prethodno doznačila, ako je sudski službenik odgovoran za izvršenje prethodno dao dopuštenje za to.

U tom slučaju, osoba ili tijelo koji izvršavaju zapljenu i posljedični prijenos, kao i stranka koja zahtijeva izvršenje, moraju obavješćivati sudskog službenika svaka tri mjeseca o poslanim i primljenim iznosima uz iznimku svih potraživanja koja može potraživati stranka protiv koje se zahtijeva izvršenje jer dug smatra potpuno isplaćenim, čime se poništava zapljena, ili jer se zapljena i prijenosi nisu izvršavali u skladu s odredbama sudskog službenika.

Nalog sudskog službenika kojim se dopušta izravan prijenos može se dovesti u pitanje izravnim ulaganjem žalbe za razmatranje pred sudom.

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

U slučaju nekretnina ili ostale imovine koja se može registrirati, sud na zahtjev stranke koja zahtijeva izvršenje može naložiti upis preventivne zapljene u odgovarajući javni registar (obično u imovinski registar koji je nadležan za nekretnine) radi jamčenja kasnijeg izvršenja.

U drugim slučajevima mogu se odobriti sljedeće vrste mjera:

– novac: oduzimanje;

– tekući računi: slanje banci naloga za blokadu;

– plaće: nalog platitelju za neisplaćivanje;

– kamata i prihodi: platitelj ih zaustavlja, upravljanje uz nadzor suda ili isplata sudu;

– vrijednosni papiri i financijski instrumenti: odbitak kamate na izvoru, obavješćivanje regulatora burze ili sekundarnog tržišta (ako su vrijednosni papiri navedeni na javnom tržištu) i obavješćivanje društva izdavatelja.

Ostala pokretna imovina: oduzimanje.

Nadalje, kako bi se osiguralo izvršenje, sve osobe te javna i privatna tijela moraju surađivati u skladu s mjerama izvršenja (uz upozorenje da ih se može kazniti novčanom kaznom ili pokrenuti postupak protiv njih zbog nepoštovanja suda ako se ne budu pridržavali zahtjeva). To znači da moraju dostaviti informacije koje se od njih zahtijevaju ili primijeniti predmetne mjere jamstva te moraju predati sudu sve dokumente i podatke koje posjeduju, bez ikakvih ograničenja osim onih koja proizlaze iz temeljnih prava ili ograničenja koja su izričito propisana zakonom u određenim slučajevima.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Mjere izvršenja nemaju određeno trajanje; na snazi su do završetka izvršenja. Kad je riječ o tim mjerama, stranka koja zahtijeva izvršenje mora podnijeti zahtjev za relevantno izvršenje u svakom predmetu. Na primjer, zatražit će se održavanje dražbe u slučaju zapljene pokretne imovine ili nekretnina. Stranku koja zahtijeva izvršenje isplatit će se novcem prikupljenim dražbom. U drugim slučajevima, na primjer kad se nalog sastoji od izručenja nekretnine stranci koja zahtijeva izvršenje (kao što je prisilno iseljenje zbog neplaćanja najamnine), mjere izvršenja sastojat će se od vraćanja nekretnine u posjed stranci koja zahtijeva izvršenje nakon što se stanar koji je prekršio ugovor prisilno iseli iz te nekretnine.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Nije moguće uložiti žalbu protiv instrumenta kojim se odobrava izvršenje. Međutim, dužnik prema presudi može uputiti prigovor nakon primanja obavijesti o izvršenju. U tom će se slučaju provesti navedeni postupak prigovora. Prigovor se može temeljiti na osnovanim razlozima ili na formalnim pogreškama. Osnove prigovora različite su u skladu s instrumentom za koji treba provesti izvršenje (kao što je navedeno u članku 556. i dalje Zakona o građanskom postupku, ovisno o tome je li riječ o postupovnoj odluci suca ili tajnika, arbitražnoj odluci ili sporazumu o mirenju; maksimalni kazneni instrument koji se određuje u kaznenom postupku koji se odnosi na prometne nezgode; instrumenti koji se navode u točkama 4., 5., 6. i 7. članka 517. Zakona o građanskom postupku, kao i ostale izvršive isprave koje se navode u točki 9. članka 517. stavka 2. Prigovor temeljen na pretjeranom zahtjevu i prigovor temeljen na formalnim pogreškama uređeni su člancima 558. i 559. Zakona o građanskom postupku). Treba napomenuti da je moguće kako je sud prethodno naveo neke od tih razloga na vlastitu inicijativu (ako sud utvrdi da je neka od klauzula iz naloga za izvršenje koji čine ovjerene javne isprave, instrumenti ili potvrde možda nepravedna, potrebno je djelovati po službenoj dužnosti saslušanjem stranaka u pogledu tog pitanja i donošenjem sudske odluke nakon toga). Stranke mogu uložiti žalbu protiv naloga koji je izdao prvostupanjski sud kao odgovor na osnovu prigovora. Žalbu će razmotriti odgovarajući pokrajinski sud (Audiencia provincial).

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Postoji mogućnost da mjere izvršenja isteknu. Stoga, mjera izvršenja koja se temelji na sudskoj presudi ili odluci, kojom tajnik odobrava pravno rješavanje zahtjeva ili sporazum postignut tijekom postupka, ili na arbitražnoj odluci ili sporazumu o mirenju, istječe ako se odgovarajući zahtjev za izvršenje ne podnese u roku od pet godina od trenutka kad presuda ili odluka postane pravomoćna (članak 518. Zakona o građanskom postupku).

Postoji i razdoblje čekanja prije pokretanja izvršenja postupovnih odluka (od strane suca ili tajnika) ili arbitražnih odluka ili sporazuma o mirenju. To je razdoblje uvedeno kako bi tuženik mogao dobrovoljno postupiti u skladu s nalogom, a osoba koja pobijedi u postupku ne mora podnijeti zahtjev za izvršenje. U skladu s tim, neće se izdavati nalog za izvršenje postupovne ili arbitražne odluke ili sporazuma o mirenju u roku od 20 dana od datuma kad odluka postane pravomoćna ili kad odluka za odobravanje sporazuma ili njegovo potpisivanje bude dostavljena dužniku prema presudi (članak 548. Zakona o građanskom postupku). Krajnji je cilj tog razdoblja čekanja potaknuti tuženikov dobrovoljni pristanak.

Kao što je prethodno obrazloženo u 4.1., radi zaštite dužnika, Zakonom o građanskom postupku propisuje se da se nad određenom imovinom ne može izvršiti zapljena te se propisuju kvantitativna ograničenja koja su razmjerna zapljeni plaća, nadnica, naknada ili mirovina.

Dražba imovine, prodaja najboljem ponuđaču mora se izvršiti za najmanje iznose u odnosu na procijenjenu vrijednost imovine ili iznosa duga. Ta su ograničenja radi zaštite dužnika viša ako se dužnikovo uobičajeno boravište stavlja na dražbu (članci 670. i 671. Zakona o građanskom postupku).

Zakonom o građanskom postupku isto se tako propisuje da se, općenito, izvršenje kamate na glavnicu duga i postupovni troškovi ne smiju provoditi za iznos koji premašuje 30 % glavnice (članak 575. Zakona o građanskom postupku).

Kad se izvršenje provodi nad uobičajenim boravištem, troškovi koji se potražuju od dužnika prema presudi ne smiju premašivati 5 % iznosa navedenog u zahtjevu za izvršenje (članak 575. Zakona o građanskom postupku).

Kod zapljene nekretnina pod hipotekom i dužnika čija je socijalna i financijska situacija posebno osjetljiva, prisilno iseljavanje s uobičajenog boravišta odgađa se.

U skladu s člancima 55. – 57. Zakona o nesolventnosti (Ley Concursal), pojedinačni nalozi za izvršenje ne mogu se izdati protiv društava koja su proglasila stečaj, s obzirom na to da sudac u stečajnom postupku ima iznimnu nadležnost u pogledu izvršenja nad nesolventnom strankom; svrha je toga spriječiti pristranost u odnosu prema vjerovnicima.

Posljednji put ažurirano: 02/08/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici