Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Kako se može izvršiti sudska odluka?

Poljska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Pravila o načinu izvršenja presude u parničnom postupku, uključujući u trgovačkim stvarima, utvrđena su poljskim Zakonom o parničnom postupku (Kodeks postępowania cywilnego).

Nacionalna nadležna tijela služe se izvršenjem kao prisilnom zakonskom mjerom kako bi nadoknadila plaćanja koja se duguju vjerovnicima na temelju izvršne isprave. Postupak izvršenja počinje podnošenjem zahtjeva za izvršenje.

Izvršna isprava služi kao osnova za izvršenje. U pravilu je izvršna isprava nalog za izvršenje s klauzulom o izvršivosti (članak 776. Zakona o parničnom postupku). Ta klauzula nije potrebna za neke sudske odluke koje se donose na razini države članice ili za sporazume o nagodbi i službene dokumente iz članka 1153.14 Zakona o parničnom postupku. Ako te presude, sporazumi o nagodbi i službeni dokumenti ispunjavaju prethodno navedene zahtjeve, oni čine izvršne isprave koje vjerovnici mogu izravno podnijeti tijelu koje provodi izvršenje.

Dvije su vrste tijela uključene u izvršne postupke:

  • sudska tijela – u postupcima u kojima se u nalog za izvršenje uključuje klauzula o izvršivosti (predsjedavajući sudac; okružni sud (sąd okręgowy), regionalni sud (sąd okręgowy) i žalbeni sud),
  • tijela koja provode izvršenje – u relevantnim postupcima izvršenja to su okružni sudovi i sudski izvršitelji (članak 758. Zakona o parničnom postupku).

Stranke u postupku utvrđivanja izvršivosti i u postupku izvršenja jesu dužnik i vjerovnik.

U poljskom zakonu razlikuju se sljedeće vrste postupka izvršenja:

izvršenje u pogledu novčane tražbine koja proizlazi iz:

  • pokretne imovine,
  • naknade za rad,
  • bankovnih računa,
  • drugih tražbina,
  • drugih vlasničkih prava,
  • nekretnina,
  • morskih plovila.

izvršenje u pogledu nenovčane tražbine koja proizlazi iz:

  • prinudne uprave,
  • prodaje poduzeća ili poljoprivrednoga gospodarstva,
  • plaćanja za uzdržavanje. Sud po službenoj osnovi uključuje klauzulu o izvršivosti u izvršnu ispravu. U tim se slučajevima izvršna isprava dostavlja vjerovniku po službenoj osnovi. U slučajevima u kojima je određeno uzdržavanje postupci izvršenja mogu se pokrenuti po službenoj osnovi na zahtjev prvostupanjskog suda pred kojim je pokrenut postupak. Zahtjev se podnosi nadležnom tijelu koje provodi izvršenje. Sudski izvršitelj po službenoj osnovi provodi istragu kako bi se utvrdili dužnikovi prihodi, imovina i boravište. Ako se to pokaže neučinkovitim, policija, postupajući na zahtjev sudskog izvršitelja, poduzima odgovarajuće korake kako bi se utvrdilo boravište i mjesto rada dužnika. Istragu iz stavka 1. trebalo bi provoditi u vremenskim razmacima od najdulje šest mjeseci. Ako se istragom ne utvrdi prihod ili imovina dužnika, sudski izvršitelj od suda traži da dužniku naloži da otkrije podrijetlo svoje imovine. Ako je dužnik u zaostatku s plaćanjem više od šest mjeseci, sudski izvršitelj po službenoj osnovi podnosi zahtjev Državnom sudskom registru (Krajowy Rejestr Sądowy) da se dužnika uključi u popis stečajnih dužnika. Neprovedba mjere izvršenja ne čini osnovu za obustavu postupka.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Na temelju članka 758. Zakona o parničnom postupku, za predmete povezane s izvršenjem nadležni su okružni sudovi i sudski izvršitelji koji djeluju u njihovo ime.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

Na temelju članka 803. Zakona o parničnom postupku, izvršna isprava služi kao osnova za izvršenje cjelokupne tražbine u vezi sa svim kategorijama dužnikove imovine, osim ako je drukčije propisano. Provedbeno tijelo nije ovlašteno za ispitivanje valjanosti i primjenjivosti izvršne isprave na koju se ova obveza primjenjuje.

U pravilu se klauzula o izvršivosti uključuje u izvršnu ispravu.

Na temelju članka 777., sljedeće se smatra izvršnim ispravama:

  1. pravomoćna ili neposredno izvršiva presuda i sporazumi o nagodbi postignuti na sudu,
  2. pravomoćna ili neposredno izvršiva odluka višeg sudskog službenika (referendarz sądowy),
  3. druge presude, sporazumi o nagodbi i pravni instrumenti koji se izvršavaju sudskim putem,
  4. javnobilježnička isprava kojom dužnik svojevoljno ispunjava mjeru izvršenja kojom se zahtijeva da plati iznos ili da preda predmete navedene prema vrsti, u količini navedenoj u ispravi, ili da preda predmete navedene pojedinačno, pod uvjetom da se u ispravi utvrdi datum do kojeg se obveze moraju ispuniti ili događaj do kojeg mora doći kako bi se provelo izvršenje,
  5. javnobilježnička isprava kojom dužnik svojevoljno ispunjava mjeru izvršenja kojom se zahtijeva plaćanje iznosa navedenog u ispravi ili utvrđenog na temelju odredbe o indeksaciji, pri čemu se u ispravi utvrđuju događaj do kojeg mora doći kako bi se ova obveza ispunila i datum do kojeg vjerovnik može podnijeti zahtjev da se klauzula o izvršivosti uključi u ispravu,
  6. javnobilježnička isprava navedena u stavku 4. ili 5. u skladu s kojom osoba koja nije osobni dužnik i čija su imovina, tražbina ili pravo terećeni hipotekom ili zalogom svojevoljno ispunjava zahtjeve mjere izvršenja u odnosu na imovinu opterećenu hipotekom ili založenu kako bi se ispunila vjerovnikova osigurana novčana tražbina.

Dužnikova izjava o svojevoljnom podvrgavanju izvršenju može se dati i u zasebnoj javnobilježničkoj ispravi.

Samo valjane sudske odluke koje uključuju klauzulu o izvršivosti ili su neposredno izvršive (u skladu s odlukom o neposrednoj izvršivosti koja se donosi po službenoj osnovi ili na zahtjev bilo koje od stranaka u postupku) mogu predstavljati izvršnu ispravu. Javnobilježnička isprava smatra se jednakom izvršnoj ispravi ako ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o parničnom postupku i javnobilježničkim pravilima.

Ostale izvršne isprave uključuju: izvadak iz popisa tražbina u stečajnom postupku; pravno valjanu nagodbu s bankom; plan o raspodjeli iznosa dobivenih ovrhom; bankovnu izvršnu ispravu predviđenu zakonom o bankama, ali tek nakon što sud uključi klauzulu o izvršivosti; presude koje su donijeli strani sudovi i sporazumi o nagodbi doneseni na tim sudovima nakon što ih sud u Poljskoj proglasi izvršivima. Presude koje su donijeli sudovi u stranim zemljama u građanskim predmetima i koje su izvršive sudskim putem smatraju se izvršnim ispravama nakon što ih sud u Poljskoj proglasi izvršnima. Izjava o izvršivosti daje se ako je predmetna presuda izvršiva u zemlji podrijetla te ako se ne pojave prepreke kao što su one navedene u članku 1146. stavcima 1. i 2.

3.1 Postupak

Izvršna isprava služi kao osnova za pokretanje postupka izvršenja. Prvostupanjski sud pred kojim je pokrenut postupak uključuje klauzulu o izvršivosti u izvršne isprave koje donosi sud (članak 781. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Zahtjevi za klauzulu o izvršivosti koju treba uključiti ispitat će sud bez nepotrebnog odlaganja, ali najkasnije tri dana nakon dostave nadležnom tijelu (članak 781.1 Zakona o parničnom postupku). Klauzula o izvršivosti uključuje se po službenoj osnovi u isprave donesene tijekom postupaka koji jesu ili bi mogli biti pokrenuti po službenoj osnovi. Sud uključuje klauzulu o izvršivosti u platne naloge donesene u postupku donošenja sudskog naloga koji se vode elektronički po službenoj osnovi neposredno nakon što postanu pravomoćni (članak 782. Zakona o parničnom postupku).

U pravilu se izvršna radnja može pokrenuti na zahtjev. U postupcima koji se mogu pokrenuti po službenoj osnovi postupak izvršenja može se pokrenuti po službenoj osnovi nastavno na zahtjev koji prvostupanjski sud pred kojim je pokrenut postupak podnosi nadležnom sudu ili sudskom izvršitelju (članak 796. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Zahtjev za pokretanje postupka izvršenja vjerovnik može podnijeti nadležnom okružnom sudu ili sudskom izvršitelju koji djeluje na tom sudu. Mogu ga dostaviti i druga nadležna tijela (sud ili javni tužitelj u stvarima povezanima s izvršenjem globa, novčanih kazni, sudskih pristojbi i troškova postupka plativih Riznici).

U pravilu se zahtjevi za pokretanje postupka izvršenja podnose u pisanom obliku. Mora se priložiti izvršna isprava.

Pravila kojima se uređuju naplata i iznos pristojbi utvrđena su u Zakonu o sudskim izvršiteljima i izvršenju (Ustawa o komornikach sądowych i egzekucji) od 20. kolovoza 1967. Na temelju članka 43. tog zakona sudski izvršitelj naplaćuje troškove izvršenja sudske odluke i provedbu ostalih radnji navedenih u Zakonu.

Naplaćuju se sljedeći troškovi izvršenja:

  1. za izvršenje naloga za osiguranje naplate novčane tražbine naknada iznosi 2 % vrijednosti tražbine za koju su takve mjere predviđene, ali ne može biti manja od 3 % prosječne mjesečne naknade i ne pet puta veća od iznosa takve naknade. Naknadu plaća vjerovnik pri dostavi zahtjeva za izvršenje naloga za osiguranje plaćanja. U slučaju neizvršenja uplate sudski izvršitelj pri dostavi zahtjeva upućuje vjerovnika da postupi u skladu s nalogom u roku od sedam dana. Sudski izvršitelj ne izvršava nalog dok naknada nije plaćena (članak 45. zakona),
  2. u predmetima koji uključuju izvršenje novčanih tražbina sudski izvršitelj dužniku naplaćuje razmjernu naknadu u iznosu jednakom 15 % tražbine nad kojom se provodi izvršenje, ali ne manje od jedne desetine i ne više od iznosa koji je trideset puta veći od prosječne mjesečne naknade. Međutim, kada se tražbina izvršava putem bankovnih računa, naknada, davanja za socijalno osiguranje ili plaćanja u okviru odredbi kojima se uređuju promicanje zapošljavanja i institucije tržišta rada, davanja za nezaposlenost, plaćanja poticaja, novčane pripomoći za školarinu ili osposobljavanje, sudski izvršitelj dužniku naplaćuje razmjernu naknadu u iznosu jednakom 8 % vrijednosti tražbine nad kojom se provodi izvršenje, ali ne manje od jedne dvadesetine i ne više od iznosa deset puta većeg od prosječne mjesečne naknade (članak 49. Zakona),
  3. u predmetima koji uključuju izvršenje novčanih tražbina koje proizlaze iz obustave postupka izvršenja na zahtjev vjerovnika i na temelju članka 823. Zakona o parničnom postupku sudski izvršitelj naplaćuje dužniku proporcionalnu naknadu u iznosu jednakom 5 % vrijednosti nepodmirene tražbine, ali ne manje od jedne desetine prosječne mjesečne naknade i ne više od iznosa koji je deset puta veći od iznosa naknade. Međutim, u slučaju obustave postupka izvršenja nastavno na zahtjev koji vjerovnik podnosi prije nego što se dužnika obavijesti o postupku izvršenja, sudski izvršitelj naplaćuje dužniku proporcionalnu naknadu u iznosu jednakom jednoj desetini prosječne mjesečne naknade,
  4. kako bi se izvršenje ostvarilo preuzimanjem kontrole nad robom, sudski izvršitelj naplaćuje fiksnu naknadu u iznosu jednakom 50 % prosječne mjesečne naknade (članak 50. Zakona).

Fiksna naknada jednaka je iznosu od 40 % prosječne mjesečne naknade (članak 51.) i plativa je u pogledu sljedećeg:

  1. stjecanje vlasništva nad nekretninom i uklanjanje pokretne imovine iz te nekretnine; trgovačka i industrijska poduzeća moraju platiti naknadu za svaku prostoriju u poslovnom prostoru,
  2. imenovanje upravitelja za nekretnine ili poduzeće i nadzornika koji nadzire nekretnine;
  3. uklanjanje robe ili osoba iz prostora, podložno plaćanju zasebne naknade za svaku prostoriju.

Zasebna naknada ne naplaćuje se za uklanjanje predmeta ili osoba iz stambenih prostorija kao što su hodnici, manje prostorije, prolazi, trjemovi, kupaonice, ostave, lože itd.

3.2 Glavni uvjeti

Mjera izvršenja pokreće se vjerovnikovim podnošenjem zahtjeva s pomoću izvršne isprave priložene uz zahtjev. U zahtjevu bi trebalo imenovati dužnika i utvrditi način provođenja izvršenja, na primjer utvrđivanjem predmetnih vlasničkih prava. Za izvršenje tražbina povezanih s imovinom mora se navesti i zemljišna knjiga. U slučaju izvršenja koje uključuje pokretnu imovinu nema potrebe za detaljnom identifikacijom sve pokretne imovine jer se izvršenje primjenjuje na svu dužnikovu pokretnu imovinu.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Predmet mjere izvršenja mogu biti svi predmeti ili oprema koji čine dužnikovu imovinu, kao što su: pokretna imovina, nekretnine, naknada za rad, bankovni računi, dio nekretnina, morska plovila i ostale dužnikove tražbine i vlasnička prava.

U člancima od 829. do 831. Zakona o parničnom postupku izriču se određena ograničenja vrste predmeta ili opreme koja može biti predmet izvršenja. Na temelju tih odredbi izuzimaju se sljedeći predmeti ili oprema: osobni predmeti i predmeti za kućanstvo, posteljina, donje rublje i svakodnevna odjeća koji su opravdano potrebni za ispunjavanje osnovnih kućanskih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji, kao i odjeća koja bi dužniku mogla biti potrebna za obavljanje javnih ili profesionalnih dužnosti; hrana i zalihe goriva neophodni za ispunjavanje osnovnih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji u razdoblju od jednog mjeseca; alati i ostali instrumenti koji bi mogli biti potrebni kako bi dužnik izvršio plaćeni posao te sirovine koje bi mogle biti potrebne za proizvodni postupak za razdoblje od jednog tjedna, osim motornih vozila.

Osim Zakona o parničnom postupku postoje i druga nacionalna pravila kojima se utvrđuju vrste tražbina koje su izuzete iz mjera izvršenja i opseg u kojemu se takvo izuzeće primjenjuje (npr. Zakonom o radu ((Kodeks pracy) utvrđuje se opseg u kojemu se plaćanje naknade za rad može izvršiti).

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Izvršna isprava služi kao osnova za izvršenje cjelokupne tražbine u pogledu cjelokupne dužnikove imovine, osim ako je drukčije propisano.

Dužnici imaju pravo na upravljanje svojom imovinom osim ako ih sud liši tog prava.

Nakon što se pokrene izvršni postupak u odnosu na pokretnu imovinu, sudski izvršitelj zapljenjuje imovinu i sastavlja zapisnik o zapljeni. Učinak zapljene takav je da upravljanje zaplijenjenim nekretninama ne utječe na daljnji tijek postupka te da se postupak izvršenja u vezi sa zaplijenjenim nekretninama može pokrenuti i protiv kupca. Međutim, sudski izvršitelj može, zbog važnih razloga, u bilo kojoj fazi postupka ustupiti kontrolu nad zaplijenjenom pokretnom imovinom drugoj osobi, ne isključujući vjerovnika.

Ako se mjera izvršenja pokreće za nekretninu, sudski izvršitelj najprije od dužnika traži da plati dug u roku od dva tjedna, a ako do toga ne dođe, poduzima mjere kao što je sastavljanje opisa i procjene imovine. Upravljanje nekretninama nakon zapljene ne utječe na daljnji tijek postupka. Kupac može sudjelovati u postupku kao dužnik.

Ako se od dužnika traži da se suzdrži od poduzimanja određenog načina djelovanja ili uplitanja u radnje koje poduzima vjerovnik, nastavno na zahtjev vjerovnika sud izriče novčanu kaznu dužniku ako on ne ispuni svoju obvezu. Ako dužnik na plati novčanu kaznu, zadržava ga se. Stoga se dužniku u tom slučaju može odrediti kazna zatvora ako ne plati novčanu kaznu određenu kao prisilnu mjeru.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Prema Zakonu o parničnom postupku ne podnosi se zahtjev za izvršenje koje podliježe vremenskim ograničenjima. Međutim, na temelju poljskog prava tražbine utvrđene pravomoćnom presudom suda ili drugog tijela imenovanog za pokretanje takvih predmeta, ili presudom arbitražnog suda, ili tražbine utvrđene sporazumom postignutim na sudu ili na arbitražnom sudu, ili sporazum postignut pred izmiriteljem i odobren na sudu postaju zastarjeli nakon razdoblja od deset godina čak i ako je rok zastare za takve tražbine kraći (članak 125. stavak 1. Građanskog zakonika (Kodeks cywilny)). Ako su tražbinom odobrenom na taj način obuhvaćene redovne obveze, sve buduće tražbine bit će podložne ograničenju od tri godine.

Zahtjeve za izvršenje ispituje nadležno tijelo kako bi se utvrdilo poštuju li se njima službeni zahtjevi ili kriteriji dopuštenosti. Nepoštovanje posebnih zahtjeva može dovesti do odbijanja zahtjeva ili obustave postupka izvršenja.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Stranke u postupku mogu uložiti žalbu na sudsku odluku o uključivanju klauzule o izvršivosti.

Sljedeći su pravni lijekovi dostupni u postupku izvršenja:

  • prigovor na radnju koju je pokrenuo sudski izvršitelj (na okružnom sudu; primjenjuje se i na propuste sudskog izvršitelja. Prigovor može podnijeti stranka u postupku ili osoba čija su prava prekršena ili ugrožena tom radnjom ili propustom sudskog izvršitelja. Mora se podnijeti u roku od najviše tjedan dana nakon datuma na koji je radnja pokrenuta ili je stranka ili osoba saznala za propust),
  • žalba na sudsku odluku o uključivanju klauzule o izvršivosti (članak 795. Zakona o parničnom postupku – vremensko ograničenje za ulaganje žalbe računa se, u slučaju vjerovnika, od datuma kada je vjerovniku dodijeljena izvršna isprava ili je donesena odluka kojom se odbija izvršenje ili, u slučaju dužnika, od datuma dostave obavijesti o pokretanju postupka izvršenja),
  • žalba na sudsku odluku kojom se europski platni nalog proglašava izvršivim (članak 795. 7 Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku u slučaju supostojanja upravnog i sudskog izvršenja,
  • žalba na sudsku odluku o obustavi ili prekidu postupka (članak 828. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku o ograničenju izvršenja (članak 839. Zakona o parničnom postupku),
  • sudska odluka kojom se ograničava izvršenje i žalba na tu odluku (članak 839. Zakona o parničnom postupku),
  • radnje koje je pokrenuo dužnik kako bi osporio mjere izvršenja (članci od 840. do 843. Zakona o parničnom postupku),
  • žalbe na sudsku odluku o nadoknadi troškova nadzornika (članak 859. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku koja se odnosi na aktivnosti opisa i procjene tijekom ovrhe,
  • usmeni prigovor na radnje koje poduzima sudski izvršitelj tijekom dražbe, podnesen nadzornom tijelu (članak 986. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku o sklapanju ugovora (članak 997. Zakona o parničnom postupku),
  • tvrdnje u vezi s planom raspodjele za iznose nadoknađene izvršenjem (u roku od dva tjedna od obavješćivanja tijela koje provodi izvršenje i koje je sastavilo plan (članak 998. Zakona o parničnom postupku)),
  • žalba na sudsku odluku koja se odnosi na tvrdnje u vezi s planom raspodjele (članak 1028. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku kojom se dužnika upućuje da uloži žalbu na sudski nalog u vezi s izuzećem od oduzimanja u postupku izvršenja u koji je uključena Riznica (članak 1061. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

U skladu s člankom 829. Zakona o parničnom postupku izuzima se sljedeće:

1. privatna imovina i predmeti za kućanstvo, posteljina, donje rublje i svakodnevna odjeća koji su opravdano potrebni za ispunjavanje osnovnih kućanskih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji, kao i odjeća koja bi dužniku mogla biti potrebna za obavljanje javnih ili profesionalnih dužnosti,

2. hrana i zalihe goriva neophodni za ispunjavanje osnovnih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji u razdoblju od jednog mjeseca,

3. jedna krava, dvije koze ili tri ovce potrebni za osnovne životne potrebe dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji, s dovoljnom zalihom hrane za životinje i steljom s kojima mogu preživjeti do sljedeće berbe,

4. alati i drugi instrumenti koji bi mogli biti potrebni za osobnu upotrebu dužnika radi izvršavanja plaćenog posla te sirovine koje bi mogle biti potrebne za postupak proizvodnje za razdoblje od jednog tjedna, osim motornih vozila,

5. u slučaju da dužnik povremeno prima fiksnu naknadu – iznos naknade koji odgovara dijelu naknade koji ne podliježe izvršenju za razdoblje do sljedećeg datuma plaćanja i, u slučaju da dužnik ne dobiva fiksnu naknadu – iznos koji odgovara sredstvima za osnovne životne potrebe dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji za razdoblje od dva tjedna,

6. predmeti ili oprema neophodni u edukativne svrhe, osobni dokumenti, ukrasi ili predmeti koji se upotrebljavaju u vjerske svrhe, kao i svakodnevni predmeti koji se mogu prodati samo po cijeni koja je znatno niža od njihove izvorne vrijednosti, ali imaju visoku upotrebnu vrijednost za dužnika,

7. sredstva koja se drže na računu iz članka 36. stavka 4. točke a. podtočke 25. Zakona o organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda od 20. travnja 2004. (Ustawa o organizacji rynku mleka i przetworów mlecznych) (Službeni list 2013., točke 50. i 1272.),

8. lijekovi u smislu Zakona o farmaceutskoj djelatnosti od 6. rujna 2001. (Prawo farmaceutyczne) (Službeni list 2008., br. 45, točka 271., kako je izmijenjen) neophodni za pravilno funkcioniranje zdravstvenog subjekta u smislu odredbi o medicinskoj djelatnosti za razdoblje od tri mjeseca i medicinski uređaji neophodni za osiguranje njegova funkcioniranja u smislu Zakona o medicinskim uređajima od 20. svibnja 2010. (Ustawa o wyrobach medycznych) (Službeni list br. 107, točka 679.; 2011/102, točka 586. te 2011/113, točka 657),

9. predmeti ili oprema neophodni zbog invaliditeta dužnika ili članova njegove obitelji.

U skladu s člankom 831. stavkom 1. izuzima se sljedeće:

1. plaćanja i davanja u naravi za pokrivanje troškova ili troškova poslovnog putovanja,

2. iznosi koje je dodijelila Riznica za posebne svrhe (prije svega za školarine i programe potpore), osim ako je tražbina nad kojom se provodi izvršenje utvrđena s tom svrhom ili kao rezultat obveza uzdržavanja,

3. sredstva iz programa financiranih sredstvima iz članka 5. stavka 1. točki 2. i 3. Zakona o javnim financijama od 27. kolovoza 2009. (Ustawa o finansach publicznych) (Službeni list 2013., točke 885., 938. i 1646.), osim ako je tražbina nad kojom se provodi izvršenje bila utvrđena za provedbu projekta za koji su ta sredstva bila dodijeljena;

4. predmet izvršenja mogu biti neotuđiva prava, osim ako su sporazumom postala prenosiva, i pružene usluge ili se ostvarivanje tog prava može povjeriti drugom subjektu,

5. davanja za osobno osiguranje i potraživanja za osiguranje imovine, u okviru određenih ograničenja, propisom ministra financija ili ministra pravosuđa; ne primjenjuje se na mjere izvršenja kojima se ispunjavaju tražbine koje proizlaze iz obveza uzdržavanja,

6. socijalna pomoć u smislu Zakona o socijalnoj pomoći od 12. ožujka 2004. (Ustawa o pomocy społecznej) (Službeni list 2013., točka 182., kako je izmijenjen),

7. iznosi plativi dužniku iz državnog proračuna ili Nacionalnog zdravstvenog fonda za pružanje usluga zdravstvene zaštite u smislu Zakona o javno financiranoj zdravstvenoj zaštiti od 27. kolovoza 2004. (Ustawa o świadczeniach opieki zdrowotnej finansowanych ze środków publicznych) (Službeni list 2008/164, točka 1027., kako je izmijenjen) prije prestanka takvih davanja, u iznosu koji odgovara iznosu od 75 % svake uplate, osim ako se radi o tražbinama dužnikovih zaposlenika ili pružatelja usluga zdravstvene zaštite iz članka 5. stavka 41. točki a. i b. Zakona o javno financiranoj zdravstvenoj zaštiti od 27. kolovoza 2004.

U skladu s člankom 833. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, naknada za rad izvršiva je kako je navedeno u Zakoniku o radu. Te se odredbe primjenjuju mutatis mutandis na davanja za nezaposlenost, plaćanje poticaja, novčane pripomoći za školarinu ili osposobljavanje plativima u skladu s odredbama kojima se uređuju promicanje zapošljavanja i institucije tržišta rada.

U skladu s člankom 87.1 stavkom 1. Zakonika o radu sljedeći iznosi naknade ne podliježu odbicima:

1. minimalna plaća utvrđena posebnim odredbama, plativa osobama zaposlenima na puno radno vrijeme, nakon odbitaka doprinosa za socijalno osiguranje i poreza po odbitku, umanjeno za iznose izvršene na temelju izvršnih isprava kako bi se podmirile tražbine, osim plaćanja za uzdržavanje,

2. 75 % naknade navedene u stavku 1. – nakon odbitka predujmova dodijeljenih zaposleniku,

3. 90 % naknade navedene u stavku 1. – nakon odbitka novčanih kazni predviđenih člankom 108.

Ako zaposlenik radi na pola radnog vremena, iznosi navedeni u članku 1. Zakonika o radu smanjuju se razmjerno satima rada.

Posljednji put ažurirano: 15/12/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.