Kako se može izvršiti sudska odluka?

Luksemburg
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Ako dužnik dobrovoljno ne ispoštuje sudsku odluku, vjerovnik može zahtijevati njezino izvršenje. Taj se postupak naziva prisilnim izvršenjem.

Kako bi sudska odluka imala snagu izvršivosti, mora sadržavati nalog za izvršenje te biti uredno dostavljena.

Izvršivost se obustavlja tjedan dana od datuma donošenja sudske odluke i/ili tijekom žalbenog roka učinkovitom upotrebom pravnog sredstva, osim ako je odluka privremeno izvršiva.

Prisilno izvršenje najčešće se upotrebljava za povrat dugovanog novca, ali može služiti i za provedbu određene radnje.

Ako je osobi naloženo da uplati novac, izvršna mjera odnosi se na imovinu dužnika i smatra se ovrhom.

Međutim, postoje druge, konkretnije izvršne mjere: zapljena, ovrha nad usjevima, ovrha nad prihodima, ovrha nad nekretninama, ovrha radi naplate rente, ovrha nad plaćom, ovrha nad brodom za plovidbu unutarnjim plovnim putovima, ovrha nad zrakoplovima i ovrha u okviru zaštite intelektualnih prava (sasie description).

Oblici ovrhe koji se najčešće upotrebljavaju u Luksemburgu jesu zapljena i ovršni postupak.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Sudski izvršitelji jedini su ovlašteni za izvršenje sudskih odluka koje je luksemburški sud proglasio izvršivima u skladu s luksemburškim pravom ili koje je takvima proglasio sud druge države članice Europske unije u skladu sa zakonodavstvom Unije u građanskim i trgovačkim stvarima, sporazumima sklopljenima nakon posredovanja u građanskim i trgovačkim stvarima koji imaju snagu izvršivosti, kao i drugim izvršnim ispravama ili ostvarivim pravima.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

3.1 Postupak

  • Sudske odluke i akti doneseni u Velikom Vojvodstvu

Izvršivi su u Velikom Vojvodstvu bez zahtjeva za službeno odobrenje ili pisma pareatis, čak i ako se izvršavaju izvan područja nadležnosti suda koji je donio presudu ili područja na kojem su akti sastavljeni.

Predaja akta ili presude sudskom izvršitelju predstavlja odobrenje za sve ovrhe osim ovrhe nad nekretninama i kazne zatvora, za koje su potrebna posebna odobrenja.

  • Strane odluke koje podliježu ugovoru ili zakonodavstvu Unije kojim je predviđen postupak egzekvature

Sudske odluke u građanskim i trgovačkim stvarima donesene u stranoj zemlji koje su izvršive u toj zemlji i koje su u skladu s:

  • Briselskom konvencijom od 27. rujna 1968. o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, kako je izmijenjena konvencijama o pristupanju novih država članica koje su potpisnice te konvencije
  • Konvencijom iz Lugana od 16. rujna 1988. o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima
  • Konvencijom od 29. srpnja 1971. sklopljenom između Velikog Vojvodstva Luksemburga i Republike Austrije o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima
  • Ugovorom sklopljenim 24. studenoga 1961. između Belgije, Nizozemske i Luksemburga o nadležnosti, stečaju, valjanosti i izvršenju sudskih odluka, arbitražnih odluka i javnih isprava, dok god je na snazi ili
  • Haškom konvencijom od 2. listopada 1973. o priznavanju i izvršavanju odluka povezanih s obvezama uzdržavanja.

i ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu smatraju se izvršivima u svim oblicima predviđenima člancima od 680. do 685. novog Zakona o parničnom postupku (Nouveau code de procédure civile).

Sudske odluke u građanskim i trgovačkim stvarima donesene u državi članici Europske unije koje su izvršive u toj državi članici te koje, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu izvršive su u oblicima utvrđenima u toj uredbi.

Uredba (EZ) br. 44/2001 stavljena je izvan snage Uredbom (EU) br. 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, koja se naziva „preinačenom Uredbom Bruxelles I”. Međutim, Uredba (EZ) br. 44/2001 i dalje se primjenjuje na odluke donesene u pokrenutim sudskim postupcima, na javne isprave sastavljene ili formalno registrirane i sudske transakcije odobrene ili zaključene prije 10. siječnja 2015. koje su obuhvaćene područjem primjene te uredbe.

Sudske odluke u građanskim stvarima donesene u državi članici Europske unije koje su izvršive u toj državi članici i koje, u skladu s Uredbom (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu izvršive su u oblicima utvrđenima u toj uredbi.

Odluke donesene u državi članici koja nije obvezana Haškim protokolom o pravu mjerodavnom za obveze uzdržavanja sklopljenim 23. studenoga 2007. u smislu poglavlja IV. odjeljka 2. Uredbe (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja, a koje ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu, izvršive su u oblicima utvrđenima u toj uredbi.

Sudske odluke u građanskim stvarima donesene u državi članici Europske unije koje su izvršive u toj državi članici i koje, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima te Uredbom Vijeća (EU) 2016/1104 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava, ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu izvršive su u oblicima utvrđenima u navedenim uredbama (EU) 2016/1103 i (EU) 2016/1104.

  • Strane odluke koje podliježu zakonodavstvu Unije kojim je predviđeno ukidanje egzekvature

Europski parlament i Vijeće donijeli su 12. prosinca 2012. Uredbu (EU) br. 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, koja se naziva „preinačenom Uredbom Bruxelles I”. U skladu s člankom 36. te uredbe sudska odluka donesena u državi članici priznaje se u drugim državama članicama bez zahtijevanja posebnog postupka u tu svrhu (ukidanje egzekvature). Ta se uredba primjenjuje u svim državama članicama Europske unije od 10. siječnja 2015. u skladu s uvjetima koji su u njoj utvrđeni.

Odluke donesene u državi članici koja je obvezana Haškim protokolom o pravu mjerodavnom za obveze uzdržavanja sklopljenim 23. studenoga 2007. u smislu poglavlja IV. odjeljka 2. Uredbe (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja priznaju se u Luksemburgu bez zahtijevanja posebnog postupka u tu svrhu i bez mogućnosti osporavanja priznavanja.

Sudske odluke u građanskim i trgovačkim stvarima donesene u državi članici Europske unije koje, u skladu s Uredbom (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima, ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu priznaju se i izvršavaju kako je utvrđeno u toj uredbi.

Sudske odluke donesene u državi članici Europske unije koje su izvršive u toj državi članici i koje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti ili Uredbom (EZ) br. 1896/2006 o uvođenju postupka za europski platni nalog, kako su izmijenjene, ispunjavaju uvjete za priznavanje i izvršenje u Luksemburgu priznaju se i izvršavaju kako je utvrđeno u tim uredbama.

3.2 Glavni uvjeti

Ovrha nad pokretnom ili nepokretnom imovinom može se provesti samo ako postoji ovršna isprava izdana u skladu s luksemburškim pravom te za dospjela i nedvojbena potraživanja; ako dospjeli dug nije novčani iznos, nakon ovrhe obustavljaju se svi daljnji postupci do provedbe vrednovanja duga.

Sudske odluke kojima se zahtijeva ukidanje, brisanje upisa hipoteke, plaćanje ili bilo koji drugi postupak koji mora provesti treća strana ili koji se mora provesti u njezinu korist mogu izvršavati samo treće strane ili se one mogu izvršavati protiv njih, čak i nakon isteka rokova za podnošenje prigovora ili žalbe, na temelju potvrde odvjetnika podnositelja zahtjeva, koja sadržava datum na koji je sudska odluka donesena na području prebivališta osuđene stranke te na temelju potvrde sudskog izvršitelja da ne postoji prigovor ili žalba protiv sudske odluke.

Ako je iz potvrde vidljivo da ne postoji prigovor ili žalba protiv sudske odluke, stečajni upravitelji, skrbnici i ostali moraju poštovati sudsku odluku.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

  • Ovršiva imovina

Ovrha se može provesti samo nad pokretnom ili nepokretnom imovinom u vlasništvu dužnika, ali ne nad imovinom treće strane. Međutim, nije važno tko posjeduje dužnikovu imovinu u trenutku ovrhe, što znači da je moguće ovršiti imovinu kod treće strane.

  • Neovršiva imovina

Člankom 728. novog Zakona o parničnom postupku propisano je da se, osim predmeta koji su proglašeni neovršivima u skladu s određenim zakonima, ne može provesti ovrha nad sljedećom imovinom:

  • predmetima za koje je luksemburškim pravom utvrđeno da su nepokretna imovina
  • pokretnom imovinom kao što su krevet, odjeća, namještaj u kojem se ona čuva, perilica za rublje te stolovi i stolice koji omogućuju da obitelj zajedno objeduje.

Nad tim predmetima ne može se provesti ovrha, neovisno o svojstvu vjerovnika, čak i ako se radi o državi, uz iznimku određenih dugova koji su iscrpno navedeni u zakonu.

Kako bi se spriječilo da vjerovnik provede ovrhu nad dužnikovim sredstvima za život, uredbom Velikog Vojvodstva utvrđene su stope ustupanja i ovršivosti naknada za rad, mirovina i renti. Zakonom je uređeno pitanje ovrhe nad zaštićenim redovitim prihodom (plaće, rente, mirovine). Te se vrste redovitih prihoda ne mogu ovršiti u punom iznosu, nego samo do određenog ograničenja, koje se utvrđuje u skladu sa stopama određenima uredbom Velikog Vojvodstva. Na taj način dužnici zadržavaju minimalan prihod potreban za život.

  • Računi za odvajanje nelikvidne imovine

Svrha računa za odvajanje nelikvidne imovine jest zaštita ovršenika od posljedica potpune nedostupnosti njegove imovine. Omogućuje sucu da ograniči iznose koji podliježu pozivu na sud.

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Od trenutka ovrhe nad imovinom dužnik gubi pravo raspolaganja njome. Međutim, ovrhom se ne stvara preferencijalno pravo kupnje za predmetnog vjerovnika. Diskvalifikacija dužnika znači da dužnik ne smije prodati, prenijeti ili upisati hipoteku na zaplijenjenu imovinu. Zaplijenjena imovina može se odmah oduzeti. Dužnik je i dalje vlasnik do prisilne prodaje, iako nije u posjedu zaplijenjene imovine. Stanje se ne mijenja u praktičnom, nego u pravnom smislu.

Ako dođe do kršenja te diskvalifikacije, mjere koje poduzme ovršenik nisu obvezujuće za vjerovnika ovrhovoditelja.

Dakle, diskvalifikacija je tek relativna, u smislu da se primjenjuje samo u korist vjerovnika ovrhovoditelja. Ostali vjerovnici i dalje moraju tolerirati fluktuacije u dužnikovoj imovini. Međutim, mogu jednostavno sudjelovati u ovrsi koja je već dogovorena.

Diskvalifikacija je prva faza u postupku prodaje imovine. Imovina se stavlja pod nadzor suda. Prema tome, ovršni postupak prvo ima ulogu mjere predostrožnosti.

U pogledu poziva na sud valja pojasniti da se tim oblikom ovrhe uklanja sav nadzor nad čitavim ovršenim dugom, neovisno o njegovoj vrijednosti. Međutim, dužnik treće strane može položiti dostatni iznos na račun (račun za odvajanje nelikvidne imovine).

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Izvršne isprave izdane u skladu s luksemburškim pravom ne istječu i ne stupaju u zastaru nakon određenog vremena.

Odobrenja predsjedavajućeg suca trgovačkog suda u ovršnom postupku za provedbu postupaka blokade postaju ništavna ako zaštitna mjera nije poduzeta u roku utvrđenom u rješenju.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Rješenje koje donosi predsjedavajući sudac trgovačkog suda, a kojim se odobrava blokada, može se osporiti i protiv njega je moguće podnijeti žalbu.

Kod ovršnog postupka dužnik može osporiti nalog pozivajući se na teškoće pri izvršenju (action en difficulté d'exécution) ili podnijeti prigovor na prodaju zaplijenjene imovine.

I treće strane mogu osporiti prodaju zaplijenjene imovine, uz zahtjev da se ta imovina preusmjeri njima.

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

U skladu s člankom 590. novog Zakona o parničnom postupku dužnik može blokirati privremenu ovrhu ako je naređena izvan okvira slučajeva predviđenih zakonom. U tu svrhu dužnik se može obratiti žalbenom sudu kako bi ishodio zabranu privremene ovrhe. To se primjenjuje isključivo u građanskim stvarima i ne može se primijeniti u trgovačkim stvarima u skladu s člankom 647. Zakona o trgovini (Code de commerce).

Člankom 703. stavkom 2. novog Zakona o parničnom postupku predviđen je postupak uspostave računa za odvajanje nelikvidne imovine. Svrha računa za odvajanje nelikvidne imovine jest zaštita ovršenika od posljedica potpune nedostupnosti njegove imovine. Omogućuje sucu da ograniči iznose koji podliježu pozivu na sud.

Kako bi se spriječilo vjerovnika u provođenju ovrhe nad dužnikovim sredstvima za život, uredbom Velikog Vojvodstva utvrđene su stope ustupanja i ovršivosti naknada za rad, mirovina i renti. Zakonom je uređeno pitanje ovrhe nad zaštićenim redovitim prihodom (plaće, rente, mirovine). Te se vrste redovitih prihoda ne mogu ovršiti u punom iznosu, nego samo do određenog ograničenja, koje se utvrđuje u skladu sa stopama određenima uredbom Velikog Vojvodstva. Na taj način dužnici zadržavaju minimalan prihod potreban za život.

Poveznice

http://www.legilux.lu

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe

Posljednji put ažurirano: 11/01/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.