Kako se može izvršiti sudska odluka?

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Izvršenje u građanskim i trgovačkim stvarima znači upotreba imovine dužnika za namirenje tražbine utvrđene u izvršnoj ispravi ili obvezivanje dužnika da preda osobu ili da izvrši ili propusti izvršiti određenu radnju.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Sudski izvršitelji (kohtutäiturid) – podaci za kontakt dostupni su ovdje.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

3.1 Postupak

Sudska odluka izvršava se:

1. kad postane pravomoćna

Sudska odluka postaje pravomoćna kad se više ne može ni na koji drugi način osporiti osim postupkom revizije (teistmismenetlus). Ako se protiv sudske odluke zakonito podnese žalba, obustavit će se njezina pravomoćnost. Ako se žalba podnese protiv dijela odluke, dio odluke na koji se žalba ne odnosi postat će pravomoćan. Ako se žalba podnese protiv odluke u dijelu koji se ne odnosi na određivanje troškova postupka, ni dio odluke kojim je određen iznos troškova postupka neće postati pravomoćan. Pravomoćna sudska odluka obvezuje sudionike u postupku u mjeri u kojoj je zahtjev iz tužbe ili protutužbe riješen na temelju okolnosti tužbe, ako zakonom nije propisano drukčije.

Odluka se izvršava na temelju zahtjeva tužitelja.

2. prije njezine pravomoćnosti ako sud utvrdi da je treba odmah izvršiti

Odluka koja je proglašena odmah izvršivom izvršava se prije nego što postane pravomoćna. Sud odluku proglašava odmah izvršivom u samoj odluci ili u rješenju.

Odluke se izvršavaju na temelju izvršne isprave.

Izvršne isprave u građanskim i trgovačkim stvarima mogu uključivati sljedeće:

• odluke i rješenja u građanskim stvarima koji su postali pravomoćni ili koje treba odmah izvršiti
• odluke sudova stranih država koje se priznaju ili izvršavaju bez priznavanja
• odluke arbitražnih odbora koji trajno djeluju u Estoniji i odluke drugih arbitražnih sudova koje se proglase izvršivima
• pravomoćne odluke povjerenstva za radne sporove (töövaidluskomisjon) ili povjerenstva za sporove povezane s najmom (üürikomisjon).

Iscrpan popis izvršnih isprava naveden je u članku 2. Zakona o postupku izvršenja (täitemenetluse seadustik).

Ako se izvršna isprava ne izvrši dobrovoljno, može se pokrenuti izvršni postupak na temelju zahtjeva tužitelja.

Tražbine koje proizlaze iz izvršnih isprava propisanih zakonom izvršavaju se na temelju Zakona o postupku izvršenja. Izvršne isprave izvršavaju sudski izvršitelji, ako zakonom nije propisano drukčije.

• Sudski izvršitelj provodi postupak izvršenja na temelju zahtjeva tužitelja i izvršne isprave. Sudski izvršitelj provodi postupak izvršenja neovisno o zahtjevu tužitelja ako je izvršna isprava odluka o plaćanju naknade sudskog izvršitelja ili nalog za plaćanje troškova izvršenja te u drugim slučajevima predviđenima zakonom.
• Za izvršnu stvar otvara se spis o izvršenju u kojem su kronološki navedene mjere izvršenja i poslana rješenja. Isprave koje je sudski izvršitelj primio i izdao u izvršnoj stvari ili njihove preslike čuvaju se u spisu o izvršenju.
• Ako su ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka izvršenja, sudski će izvršitelj dužniku dostaviti rješenje o izvršenju. Dostavom rješenja o izvršenju dužniku smatra se da je postupak izvršenja započeo.
• Sudski izvršitelj mora dužniku dostaviti rješenje o izvršenju, a sudionicima u postupku izvršenja izjavu o pljenidbi imovine, zapisnik o dražbi, svoje odluke o pritužbama na njegove radnje i druge isprave predviđene zakonom.
• Ako zakonom ili sudskom odlukom nije određen rok za dobrovoljno izvršenje izvršne isprave, taj će rok odrediti sudski izvršitelj. Rok ne smije biti kraći od 30 dana, osim ako je Zakonom o postupku izvršenja propisano drukčije. Uz suglasnost tužitelja sudski izvršitelj može odrediti rok dulji od 30 dana za dobrovoljno ispunjenje izvršne isprave.

Sudski izvršitelj dužan je odmah poduzeti sve zakonom dopuštene mjere kako bi izvršio izvršnu ispravu, prikupio podatke potrebne za vođenje postupka izvršenja te objasnio sudionicima postupka izvršenja njihova prava i obveze.

• Sudski izvršitelj može odgoditi izvršnu radnju na temelju zahtjeva tužitelja ili odgovarajuće sudske odluke ili kad se promijeni osoba koja vodi postupak izvršenja.
• Na temelju prijedloga dužnika sud može prekinuti postupak izvršenja ili produljiti ili odgoditi izvršenje ako bi bilo nepravično prema dužniku nastaviti s postupkom. Pri tome se moraju uzeti u obzir interesi tužitelja i druge okolnosti, uključujući obiteljsku i ekonomsku situaciju dužnika.

3.2 Glavni uvjeti

Preduvjeti za izvršenje izvršne isprave:

1. Za izvršenje se prihvaća sudska odluka koja je postala pravomoćna ili odluka povjerenstva za radne sporove ili povjerenstva za sporove povezane s najmom koja je postala pravomoćna i koja je označena kao pravomoćna. Uz odluku koja je odmah izvršiva ne stavlja se oznaka pravomoćnosti.
2. Ako se radi o stvari koja je zbog svoje prirode prikladna za osobnu uporabu samo jednog bračnog druga, smatra se da stvar pripada bračnom drugu koji bi je s obzirom na njezinu prirodu trebao upotrebljavati.
3. Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu na zajedničkoj imovini bračnih drugova dopušteno je uz suglasnost bračnog druga koji nije dužnik ili ako se izvršnom ispravom zahtijeva da oba bračna druga izvrše obvezu. Tužitelj može zahtijevati diobu zajedničke imovine i podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu na dijelu zajedničke imovine koji pripada dužniku. U slučaju izvršenja na zajedničkoj imovini bračnih drugova u postupku izvršenja u pogledu imovine jednog od njih, pristanak bračnog druga koji nije dužnik pretpostavlja se u korist tužitelja. Predmetna imovina može biti zaplijenjena i prodana. Pretpostavka pristanka ne odnosi se na nekretnine u vlasništvu bračnog druga koji nije dužnik, njegov dohodak ni novac na bankovnom računu otvorenom u njegovo ime. Bračnog druga koji nije dužnik obavještava se o pljenidbi imovine iz ovog odjeljka i informira ga se o mogućnosti podnošenja prigovora.
4. Za podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu nad imovinom u vlasništvu partnerstva potrebna je izvršna isprava koja se odnosi na sve partnere.
5. Ako dužnik umre u tijeku postupka izvršenja, postupak će se nastaviti u pogledu dužnikove ostavine ako zakonom nije propisano drukčije.
6. Ako se izvršna isprava odnosi i na pravnog sljednika tužitelja ili dužnika koji je u njoj naveden, sudski izvršitelj prihvatit će izvršnu ispravu radi njezina izvršenja ako se sudskom izvršitelju dokaže pravno sljedništvo sudskom odlukom, izvatkom iz javnog registra ili javnobilježničkim aktom. Isto vrijedi i kad se provodi sudska odluka donesena u odnosu na posjednika stvari u sporu, a posjednik stvari se promijeni nakon donošenja sudske odluke.
7. Ako dospjelost tražbine navedene u izvršnoj ispravi ovisi o isteku roka, nastupu datuma dospijeća ili ispunjenju uvjeta, izvršne radnje mogu se započeti nakon isteka tog roka, nastupanja datuma dospijeća ili ispunjenja tog uvjeta.
8. Ako postupak izvršenja ovisi o osiguranju koje treba položiti tužitelj, postupak može započeti samo ako je u pisanoj ispravi potvrđeno da je osiguranje položeno i ako je primjerak isprave dostavljen dužniku ili se dostavlja dužniku zajedno s rješenjem o izvršenju.
9. Ako izvršenje izvršne isprave ovisi o istodobnom ispunjavanju obveze tužitelja u odnosu na dužnika, sudski izvršitelj ne može započeti postupak izvršenja sve dok tužitelj ne izvrši svoju obvezu ili, ako je tužitelj ili sudski izvršitelj dužniku dao ponudu da tužitelj izvrši obvezu, dok dužnik neopravdano ne odbije tu činidbu ili dok dužnik ne zakasni s prihvaćanjem ponude zbog drugih razloga.
10. Ako je tužitelju potrebno pravo na potvrdu o nasljeđivanju ili druga isprava za prisilno izvršenje, tužitelj može umjesto dužnika zatražiti da je izda javni bilježnik ili upravno tijelo. Pri tome tužitelj mora predočiti izvršnu ispravu.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na pokretnine i nekretnine i imovinska prava dužnika. Ako je dug nastao zbog neplaćanja uzdržavanja djece, sud može dužniku u tijeku postupka izvršenja obustaviti određena prava dužnika i dozvole izdane dužniku ili zabraniti njihovo izdavanje.

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u odnosu na pokretninu:

Ako se podnese zahtjev za novčanu tražbinu u odnosu na pokretninu, ta će imovina biti oduzeta i prodana. Od trenutka pljenidbe dužnik ne može raspolagati zaplijenjenom imovinom. Iz sredstava ostvarenih prodajom namirit će se tražbina tužitelja sa zateznim kamatama u plaćanju i druge dodatne tražbine čiji je iznos naveden u izvršnoj ispravi. Pokretnine se neće zaplijeniti ako se može pretpostaviti da bi sredstva koja bi se dobila od prodaje stvari koje se moraju zaplijeniti bila dostatna samo za podmirenje troškova izvršenja. Sudski izvršitelj prenijet će tužitelju sredstva uplaćena na službeni bankovni račun sudskog izvršitelja kao rezultat prisilnog izvršenja nad imovinom dužnika (dalje u tekstu „prihod od izvršenja”) u roku od deset radnih dana od primitka sredstava.

Ako je financijska tražbina podnesena protiv države ili lokalne vlasti, zahtjev za plaćanje tražit će se u novcu. Ako podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu ne uspije u razumnom roku, bit će podnesen zahtjev za plaćanje u stvarima.

Od trenutka pljenidbe tužitelj ima založno pravo na zaplijenjenoj stvari. Založno pravo na oduzetoj imovini tužitelju daje ista prava kao i založno pravo uspostavljeno na temelju ugovora ili bilo kojeg zakonskog založnog prava ako zakonom nije propisano drukčije.

Sudski izvršitelj prodaje zaplijenjene pokretnine na javnoj elektroničkoj ili usmenoj dražbi na kojoj se ne može ostvariti pravo prvokupa. Na zahtjev tužitelja ili dužnika sudski izvršitelj može prodati zaplijenjene predmete na način različit od usmene ili elektroničke dražbe ako dražba nije uspjela ili ako se može pretpostaviti da se predmet ne može prodati na dražbi ili ako je pretpostavljeni prihod od izvršenja koji bi se dobio dražbom predmeta znatno manji od prihoda od izvršenja koji bi se dobio prodajom predmeta na neki drugi način.

Prihod od izvršenja ostvaren prodajom stvari sudski izvršitelj raspodjeljuje između tužiteljâ i drugih osoba koje imaju pravo na taj prihod prema redoslijedu ostvarenja založnog prava ili prema sporazumu između tužiteljâ. Iznos koji preostane nakon pokrivanja troškova izvršenja i namirenja tražbina vratit će se dužniku. Ako primljeni prihod od izvršenja nije dostatan za namirenje svih tražbina, a tužitelji ne mogu postići sporazum o diobi novčanih sredstava, sudski izvršitelj raspodijelit će prihod od izvršenja između tužitelja koji sudjeluju u postupku izvršenja prema planu diobe. Troškovi izvršenja odbijaju se od prihoda koji se raspodjeljuju prema planu diobe.

Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u odnosu na nekretninu:

Ako je podnesen zahtjev za novčanu tražbinu na nekretnini, ta će se nekretnina zaplijeniti i prodati ili će se na njoj provesti prisilna uprava i u tom će se slučaju tražbina tužitelja namiriti iz sredstava ostvarenih prisilnom upravom. Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti na nekretnini ako je dužnik upisan u zemljišnoj knjizi kao njezin vlasnik ili ako je dužnik univerzalni sljednik vlasnika upisanog u zemljišnoj knjizi. Zahtjev za novčanu tražbinu u odnosu na nekretninu podnosi se i za predmete pod hipotekom.

Radi pljenidbe nekretnine sudski izvršitelj sastavit će zabilježbu nekretnine, inventara i svih drugih stvari pod hipotekom, zabraniti raspolaganje njima i zatražiti da se ta zabrana upiše u zemljišnu knjigu. Nakon pljenidbe nekretnina ostaje u posjedu dužnika, a dužnik njome može upravljati i služiti se u granicama redovnog upravljanja, osim ako je imovina predmet prisilne uprave. Od trenutka pljenidbe dužnik ne može raspolagati zaplijenjenom imovinom. Ako se pri pljenidbi nekretnine pljenidba proteže i na pokretninu, tom se pokretninom može raspolagati u granicama redovnog upravljanja. Nekretnina se prodaje na prisilnoj dražbi ili je prodaje dužnik pod nadzorom sudskog izvršitelja, za što je potrebna prethodna suglasnost tužitelja.

Nekretnina je predmet prisilne uprave na temelju zahtjeva sudskog izvršitelja, tužitelja ili dužnika. Prisilni upravitelj ima pravo stupiti u posjed nekretnine na temelju rješenja kojim je imenovan kao upravitelj. Upravitelj ima pravo i obvezu obavljati sve poslove i radnje koje su potrebne za očuvanje stanja i redovno upravljanje nekretninom. Prisilna uprava prestaje odlukom sudskog izvršitelja nakon namirenja tražbine tužitelja.

Prihod od izvršenja ostvaren prodajom i prisilnom upravom na nekretnini sudski izvršitelj raspodjeljuje između tužiteljâ i drugih osoba koje imaju pravo na taj prihod na temelju njihova reda navedenog u zemljišnoj knjizi i redoslijeda pljenidbe ili na temelju sporazuma sklopljenog između tužiteljâ. Troškovi izvršenja odbijaju se od prihoda od izvršenja koji se raspodjeljuju prema planu diobe.

Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u odnosu na vlasnička prava:

Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na račun dužnika. Kreditna institucija sudskom izvršitelju izdaje podatke o postojanju ili nepostojanju računa. Račun se zapljenjuje na temelju instrumenta pljenidbe i u iznosu koji je u njemu naveden. Sredstva na računu prenose se, u visini iznosa koji je zaplijenjen na temelju instrumenta pljenidbe, na službeni bankovni račun sudskog izvršitelja, osim ako je izvršna isprava rješenje o osiguranju radnje koje nije rješenje o osiguranju radnje koja se odnosi na zahtjev za uzdržavanje djeteta podnesen tijekom sudskog postupka. Ako u trenutku pljenidbe na računu dužnika nema novčanih sredstava u iznosu navedenom u instrumentu pljenidbe, zaplijenjenima će se smatrati i novčana sredstva koja su uplaćena na račun nakon trenutka pljenidbe do nenamirenog iznosa. Sredstva uplaćena na račun nakon pljenidbe prenose se na službeni bankovni račun sudskog izvršitelja do izvršenja instrumenta pljenidbe. Ako sudski izvršitelj dostavi kreditnoj instituciji na izvršenje instrument pljenidbe računa dužnika, smatrat će se da se rješenje o zapljeni primjenjuje i na račune koje će dužnik otvoriti u budućnosti. Kreditna institucija i institucija za platni promet može odbiti otvaranje računa dužniku koji ima otvoren račun na kojem ta institucija provodi instrument pljenidbe koji je izdao sudski izvršitelj.

Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na vrijednosne papire. Kako bi se zaplijenili vrijednosni papiri navedeni u članku 2. estonskog Zakona o vođenju registra vrijednosnih papira (väärtpaberite keskregistri seadus), sudski izvršitelj zatražit će od voditelja registra da unese zabilježbu zabrane raspolaganja pravima i obvezama. Vrijednosni papir plijeni se od trenutka njegova zamrzavanja u registru. Sudski izvršitelj prodaje vrijednosne papire u skladu s odredbama o novčanim tražbinama na pokretninama. Sudski izvršitelj ima pravo upisati registrirani vrijednosni papir na ime kupca i za to podnijeti potrebne prijave umjesto dužnika. Sudski izvršitelj predočit će mjenicu, ček ili jamstvo za plaćanje ako je to osiguranjem dopušteno.

Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na udio u društvu s ograničenom odgovornošću. Ako udio u društvu s ograničenom odgovornošću nije upisan u registar koji vodi središnji depozitorij vrijednosnih papira (väärtpaberite keskregister), udio će se smatrati zaplijenjenim u skladu s postupkom predviđenim za pljenidbu pokretnina. Sudski izvršitelj obavještava upravu društva s ograničenom odgovornošću o pljenidbi. Sudski izvršitelj prodaje udio u društvu s ograničenom odgovornošću u skladu s odredbama o podnošenju zahtjeva za novčane tražbine u odnosu na pokretnine. U roku od dva dana od održavanja dražbe sudski izvršitelj koji je prodao udio poslat će voditelju trgovačkog registra (äriregister) obavijest o prijenosu udjela na obrascu koji propisuje ministar nadležan za to područje.

Osim prethodno navedenog, zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti i za financijske obveze prema trećim stranama, članstvo u građevinskom udruženju, udio ortaka u imovini partnerstva, neotuđivo pravo i druga vlasnička prava.

Ograničenje prava u slučaju duga za uzdržavanje djeteta:

Ako dužnik unutar tri mjeseca uredno ne plati naknadu za uzdržavanje djeteta tijekom postupka izvršenja pokrenutog radi naplate te naknade, a sudski izvršitelj nije je mogao naplatiti iz imovine dužnika, sud može uz suglasnost tužitelja i na zahtjev sudskog izvršitelja, uz prethodno upozorenje dužnika, donijeti rješenje kojim se na neodređeno vrijeme obustavljaju sljedeća prava i dozvole:

• pravo lova
• pravo na upravljanje motornim vozilima
• dozvole za oružje i dozvole za nabavu oružja
• pravo upravljanja rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima
• dozvola za ribolov.

Sud pod istim uvjetima može proglasiti sljedeće dokumente u posjedu dužnika nevažećima i zabraniti njihovo izdavanje u razdoblju do dvije godine:

1. estonsku putovnicu
2. putovnicu za stranca
3. putnu ispravu za izbjeglice
4. privremenu putnu ispravu
5. pomorsku knjižicu
6. potvrdu o pomorskoj službi
7. diplomatsku putovnicu.

Ako sud na temelju ovog odjeljka ograniči pravo dužnika, obustavi njegovo odobrenje ili oboje, ili ako opozove ispravu koju dužnik posjeduje, istim sudskim nalogom mora i zabraniti priznavanje istog prava, odobrenja ili isprave ili svega navedenog. Sud može istodobno ograničiti više prava navedenih u ovom odjeljku, obustaviti valjanost više odobrenja ili više isprava proglasiti nevažećima i zabraniti njihovo izdavanje.

Sud će rješenjem ponovno uspostaviti pravo ili valjanost dozvole dužnika i dopustiti da se dužniku ponovno prizna pravo, dozvola ili isprava na zahtjev dužnika u sljedećim slučajevima:

• ako je dužnik platio naknadu za uzdržavanje djeteta za najmanje tri mjeseca
• ako je dužnik s tužiteljem dogovorio raspored plaćanja i pridržavao ga se najmanje tri uzastopna mjeseca
• ako bi odbijanje ponovne uspostave prava ili ponovnog dopuštanja priznanja prava bilo nepošteno prema dužniku
• ako je obveza plaćanja naknade za uzdržavanje djeteta prestala.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Rok zastare za tražbine priznate pravomoćnom odlukom i za tražbine proizašle iz sudske nagodbe ili druge izvršne isprave iznosi deset godina. Rok zastare počinje teći od pravomoćnosti odluke ili izdavanja neke druge izvršne isprave, ali ne prije dospijeća tražbine.

Rok zastare za tražbinu za izvršenje periodičnih obveza, osim tražbine za ispunjenje obveze uzdržavanja djeteta, iznosi tri godine za svaku pojedinačnu obvezu neovisno o pravnoj osnovi tražbine. Rok zastare počinje teći od kraja kalendarske godine u kojoj tražbina koja odgovara obvezi dospijeva. Rok zastare za tražbinu za izvršenje obveza uzdržavanja djeteta iznosi deset godina za svaku pojedinačnu obvezu.

Ako dužnik umre u tijeku postupka izvršenja, postupak će se nastaviti u pogledu dužnikove ostavine ako zakonom nije propisano drukčije.

Prije isteka roka za odricanje od ostavine ili prihvaćanje nasljedstva postupak izvršenja na temelju zahtjeva u odnosu na ostavinu može se provoditi samo u pogledu te ostavine. U tom se slučaju prema ostavini ne može podnijeti zahtjev za novčanu tražbinu u pogledu obveza koje osobno duguje nasljednik.

Ako se izvršna isprava odnosi i na pravnog sljednika tužitelja ili dužnika koji je u njoj naveden, sudski izvršitelj prihvatit će izvršnu ispravu radi njezina izvršenja ako se sudskom izvršitelju dokaže pravno sljedništvo sudskom odlukom, izvatkom iz javnog registra ili javnobilježničkim aktom. Isto vrijedi i kad se provodi sudska odluka donesena u odnosu na posjednika stvari u sporu, a posjednik stvari se promijeni nakon donošenja sudske odluke.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Sudionik u postupku izvršenja može sudskom izvršitelju podnijeti pritužbu protiv odluke ili radnje sudskog izvršitelja pri provođenju izvršne isprave ili odbijanju provođenja izvršne isprave, u roku od deset dana od dana na koji je podnositelj pritužbe saznao ili trebao saznati za odgovarajuću odluku ili radnju, ako zakonom nije propisano drukčije.

Sudionik u postupku može podnijeti žalbu protiv odluke koju je sudski izvršitelj donio u pogledu prigovora okružnom sudu u čijoj je nadležnosti ured sudskog izvršitelja u roku od deset dana od dostave odluke. Žalba protiv odluke ili radnje sudskog izvršitelja ne može se podnijeti sudu prije prethodnog podnošenja prigovora sudskom izvršitelju.

U postupku izvršenja može se podnijeti žalba protiv rješenja suca, ako zakonom nije propisano drukčije.

Sudionici u postupku mogu podnijeti žalbu i protiv rješenja okružnog suda o obustavi prava i valjanosti dozvole izdane dužniku te o zabrani priznanja prava ili davanju dozvole dužniku u skladu s postupkom predviđenim u Zakonu o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik). Žalbe se mogu podnijeti protiv odluke regionalnog suda o žalbi protiv odluke okružnog suda.

dužnik može protiv tužitelja podnijeti tužbu za proglašenje prisilnog izvršenja na temelju izvršne isprave nedopuštenom, posebno zato što je tražbina namirena, odgođena ili prebijena. Pozitivan ishod tužbe ne utječe na valjanost ili pravnu snagu izvršne isprave. Ti će prigovori biti dopušteni samo ako razlozi na kojima se temelje nastanu nakon pravomoćnosti sudske odluke. Ta se tužba može podnijeti do okončanja postupka izvršenja (članak 221. Zakona o postupku izvršenja).

Treća strana koja ima pravo na predmet prisilnog izvršenja, koje sprječava prisilno izvršenje, osobito pravo vlasništva ili ograničeno stvarno pravo, zahtjev za oslobođenje te imovine od pljenidbe ili za proglašenje prisilnog izvršenja nedopuštenim zbog drugih razloga može podnijeti sudu u čijoj se nadležnosti provodi prisilno izvršenje.

U roku od 30 dana od dostave izvješća o dražbi sudionik postupka izvršenja može podnijeti zahtjev sudu za proglašenje dražbe nevažećom ako je imovina prodana osobi koja je nije imala pravo kupiti, ako je dražba provedena na temelju ništavne pljenidbe ili ako su prekršeni drugi bitni uvjeti dražbe. Ako se dražba proglasi nevažećom, dužnik može zahtijevati da kupac preda prodani predmet u skladu s člankom 80. Zakona o vlasništvu (asjaõigusseadus) ili, ako to nije moguće, podnijeti zahtjev na temelju odredaba o stjecanju bez osnove, a sudionik u postupku od sudskog izvršitelja može zatražiti naknadu štete u skladu sa Zakonom o sudskim izvršiteljima (kohtutäituri seadus).

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Tijek postupka izvršenja uređen je Zakonom o postupku izvršenja. Ograničenja u pogledu pljenidbe imovine utvrđena su u članku 53. stavku 1., kojim je propisano da je zabranjeno zaplijeniti imovinu dužnika u mjeri većoj od one koja je potrebna za namirenje tražbine tužitelja i za pokrivanje troškova izvršenja, osim ako se tražbina tužitelja ne može namiriti ni na koji drugi način. Zapljena nije valjana i iz nje ne proizlaze nikakve pravne posljedice u slučaju bitne povrede postupovnih odredaba o zapljeni, osobito:

1. ako je imovina zaplijenjena bez valjane izvršne isprave
2. ako dužniku nije dostavljeno rješenje o izvršenju
3. ako imovinu zaplijeni neovlaštena osoba
4. ako dužnik u znatnoj mjeri nije obaviješten o svojim pravima u postupku izvršenja i time su povrijeđena njegova prava (članak 55. Zakona o postupku izvršenja).

Popis predmeta koji ne podliježu pljenidbi naveden je u članku 66. Zakona o postupku izvršenja. U postupku izvršenja ne mogu se zaplijeniti ni prodati sljedeći predmeti:

1. osobni predmeti dužnika i kućanski predmeti, kuhinjsko posuđe, odjeća, posteljina, kreveti i druge stvari za uporabu u kućanstvu koje su neophodne za potrebe kućanstva, uzimajući u obzir iznos dužnikova duga
2. najmanje jedan tehnički uređaj koji omogućuje ostvarivanje prava dužnika na primanje informacija koje je propisano u članku 44. stavku 1. Ustava Republike Estonije (Eesti Vabariigi põhiseadus)
3. namirnice potrebne dužniku i njegovoj obitelji za mjesec dana i ogrjev potreban za grijanje stambenog objekta tijekom jedne sezone grijanja ili, ako do provedbe izvršenja ne postoji ta zaliha, a stjecanje te zalihe nije na drugi način osigurano, novčani iznos potreban za nabavu navedene zalihe
4. poljoprivredna oprema, stoka, gnojiva i primarni poljoprivredni proizvodi osobe koja se bavi poljoprivredom koji su dužniku neophodni kako bi sebe i svoju obitelj mogao uzdržavati do sljedeće žetve
5. stvari neophodne za nastavak gospodarske ili profesionalne djelatnosti ili radnog ili službeničkog odnosa fizičke osobe
6. knjige i drugi predmeti koje dužnik ili član njegove obitelji upotrebljava za učenje ili u vjerske svrhe
7. knjigovodstvena evidencija, obiteljske uspomene, vjenčano prstenje, ordeni i odlikovanja koja pripadaju dužniku
8. proteze, naočale i druga medicinska pomagala potrebna zbog invaliditeta koja koristi dužnik ili član njegove obitelji
9. stvari potrebne za sprovod u obitelji dužnika
10. muzejske zbirke državnih muzeja, općinskih muzeja i muzeja pravnih osoba javnog prava i predmeti koji pripadaju tim zbirkama te državne muzejske zbirke ili predmeti koji su dani na korištenje zakladi
11. arhivirani dokumenti
12. drugi predmeti čija je pljenidba u sukobu sa zakonom ili moralom
13. državna imovina u ograničenom prometu i stvari koje država ili jedinica lokalne samouprave kao dužnik trebaju za obavljanje javnih dužnosti i čiji je prijenos protivan javnom interesu. Prije donošenja odgovarajuće odluke potrebno je saslušati mišljenje predstavnika nadležnog ministarstva ili agencije.

Predmeti navedeni u odredbama 1., 2., 4. i 5. mogu se zaplijeniti ako prodavatelj zatraži prisilno izvršenje na temelju financijske tražbine osigurane pridržajem prava vlasništva zbog prodaje tih predmeta. Predmeti potrebni za vjerske svrhe u skladu s odredbom 6. mogu se zaplijeniti ako se takvi predmeti upotrebljavaju na način koji nije moralan ili je kažnjiv.

U skladu s člankom 67. Zakona o postupku izvršenja životinje koje se drže kod kuće u nekomercijalne svrhe ne smiju se zaplijeniti. Na temelju zahtjeva tužitelja sud može dopustiti pljenidbu životinje velike vrijednosti ako se zabranom pljenidbe bitno povređuju interesi tužitelja koji imaju prednost nad interesima zaštite životinja ili legitimnim interesima dužnika.

Ograničenja u pogledu pljenidbe dohotka utvrđena su u člancima 131. i 132. Zakona o postupku izvršenja. Zahtjev za novčanu tražbinu ne može se podnijeti u odnosu na sljedeći dohodak:

1. obiteljska davanja
2. socijalne doprinose za osobe s invaliditetom
3. socijalne doprinose na temelju Zakona o socijalnoj skrbi
4. naknade za nezaposlene osobe, bespovratna sredstva, naknade za prijevoz i smještaj te potpore za pokretanje poslovanja koje se isplaćuju iz estonskog Fonda za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (Eesti Töötukassa)
5. naknadu koja se plaća za tjelesnu ozljedu ili zdravstveni poremećaj, osim naknade za izgubljeni dohodak i naknade za nematerijalnu štetu
6. doplatak za sposobnost za rad
7. zakonsko uzdržavanje
8. novčanu naknadu za zdravstveno osiguranje u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju (ravikindlustuse seadus), osim naknada za privremenu nesposobnost za rad
9. državnu mirovinu do iznosa predviđenog zakonom
10. potporu po izlasku iz zatvora
11. naknadu za osobe pod okupacijom koja se isplaćuje na temelju Zakona o osobama pod okupacijom (okupatsioonirežiimide poolt represseeritud isiku seadus).

Ako podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u pogledu druge imovine dužnika nije dovelo ili vjerojatno neće dovesti do potpunog namirenja tražbine tužitelja i ako je pljenidba pravična s obzirom na vrstu tražbine i visinu dohotka, na zahtjev tužitelja može se podnijeti zahtjev za novčanu tražbinu u pogledu dohotka navedenog u odredbama od 5. do 7. Ako je moguće, sudski izvršitelj saslušat će dužnika prije donošenja odluke.

Dohodak se ne zapljenjuje ako je niži od minimalne mjesečne plaće ili odgovarajućeg udjela u tjednom ili dnevnom dohotku[1].

Ako podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u pogledu druge imovine dužnika nije dovelo niti se očekuje da će dovesti do potpunog namirenja tražbine za uzdržavanje djeteta, može se zaplijeniti najviše polovina navedenog dohotka. Ako je iznos koji se zaplijeni iz dohotka dužnika radi namirenja tražbine za uzdržavanje djeteta manji od polovine iznosa navedenog u pododjeljku 1. ovog odjeljka, može se zaplijeniti najviše jedna trećina dohotka dužnika.

Ako izvršenje u odnosu na dužnikovu drugu imovinu nije dovelo ili se ne očekuje da će dovesti do potpunog namirenja tražbine, svaki mjesec može se zaplijeniti do 20 % dohotka dužnika, ako je to ispod navedenog iznosa, umanjeno za pretpostavljeni iznos za minimalne troškove života koji je objavio estonski ured za statistiku, bez obzira na broj postupaka izvršenja koji se vode protiv dužnika. Dohodak ne podliježe pljenidbi ako je manji od pretpostavljenog iznosa za minimalne troškove života koji je objavio estonski ured za statistiku. Ta se odredba ne odnosi na izvršenje zbog uzdržavanja djeteta. Ako dužnik ima uzdržavane osobe, 20 % se izračunava na temelju njegova preostalog dohotka nakon odbitka izuzetih iznosa za svaku uzdržavanu osobu i pretpostavljenog iznosa minimalnih troškova života koji je objavio estonski ured za statistiku. Do 1. veljače svake godine estonski ured za statistiku objavljuje pretpostavljeni iznos minimalnih troškova života (u eurima), na temelju podataka za prethodnu godinu, u službenom glasilu Službeni list (Ametlikud Teadaanded).

Ako, u skladu sa zakonom, dužnik osigurava potporu drugoj osobi ili plaća uzdržavanje toj osobi, iznos koji ne podliježe pljenidbi povećava se za jednu trećinu minimalne mjesečne plaće po uzdržavanoj osobi, osim ako tražbina za uzdržavanje djeteta podliježe prisilnom izvršenju. Od dohotka koji premašuje iznos koji ne podliježe pljenidbi zaplijeniti se mogu najviše dvije trećine iznosa koji odgovara pet minimalnih plaća i cjelokupni dohodak koji premašuje iznos koji odgovara pet minimalnih plaća ako iznos koji podliježe pljenidbi ne premašuje dvije trećine ukupnog dohotka (to nije primjenjivo ako je predmet prisilnog izvršenja zahtjev za uzdržavanje).

U skladu s člankom 133. Zakona o postupku izvršenja sudski izvršitelj poništit će, na zahtjev dužnika, u roku od tri radna dana pljenidbu računa dužnika u mjeri u kojoj se dužniku osigurava dohodak koji ne podliježe pljenidbi (ograničenja propisana člancima 131. i 132. Zakona o postupku izvršenja). Ako se na račun dužnika prenese dohodak za više mjeseci, sudski izvršitelj poništit će pljenidbu računa u roku od tri radna dana na temelju zahtjeva dužnika u mjeri u kojoj se dužniku osigurava dohodak koji ne podliježe pljenidbi za svaki unaprijed plaćeni mjesec u skladu s ograničenjima predviđenima u člancima 131. i 132. Zakona o postupku izvršenja. Ako se razdoblje za upotrebu dohotka prenesenog na račun dužnika ne može utvrditi, sudski izvršitelj dužniku će osigurati jednomjesečni iznos dohotka koji ne podliježe pljenidbi. Do rješavanja zahtjeva sudski izvršitelj može obustaviti prijenos sredstava tužiteljima sa zaplijenjenog računa i osloboditi račun od pljenidbe u iznosu koji je potreban za uzdržavanje dužnika i članova njegove obitelji.

[1] U skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe br. 116 Vlade Republike Estonije od 9. prosinca 2021. minimalna mjesečna plaća za zaposlenje u punom radnom vremenu od 1. siječnja 2022. iznosi 654 EUR, a minimalna satnica 3,86 EUR.

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.