Information on how to claim compensation from the offender of the crime
The relevant instrument of EU law is directive 2012/29/EU of the European Parliament and of the Council of 25 October 2012 establishing minimum standards on the rights, support and protection of victims of crime, and replacing Council Framework Decision 2001/220/JHA (Victims` Rights Directive).
Article 16 of the Victims` Rights Directive requires that all victims of crime have a right to decision on compensation from the offender in the course of criminal proceedings.
Here you find information about how to claim compensation from the offender during a trial (criminal proceedings).
To find information which is relevant to your case you should look at information for the EU country in which the criminal proceedings will take place.
Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.
This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.
U Zakonu o kaznenom postupku (Nakazatelno-procesualen kodeks) Republike Bugarske utvrđen je postupak na temelju kojeg žrtve kaznenih djela podnose tužbe za naknadu štete u kaznenom postupku. Ako žrtva ne potražuje naknadu štete u kaznenom postupku ili smatra da dodijeljenom naknadom nije obuhvaćena sva pretrpljena šteta, ima pravo pokrenuti postupak za naknadu štete u skladu sa Zakonom o obvezama i ugovorima (Zakon za zadalzheniata i dogovorite) pred građanskim sudom, koji će ispitati predmet na temelju Zakona o parničnom postupku (Grazhdanski procesionalen kodeks).
Građanskopravni zahtjev za naknadu štete i zahtjev da se građanska tužba uključi u sudski postupak moraju se pokrenuti prije početka pripremnog ročišta pred prvostupanjskim sudom. Sud šalje obavijest o pripremnom ročištu. Žrtva ili njezini nasljednici u roku od sedam dana od primitka obavijesti mogu podnijeti zahtjev da se u sudski postupak uključi njihova građanska tužba ili njihova privatna tužba, a pravne osobe to mogu učiniti u svojstvu građanskopravne stranke.
Građanskopravni zahtjev može podnijeti žrtva ili njezin odvjetnik. Zahtjev se može podnijeti u usmenom ili pisanom obliku. Građanskopravni zahtjev mora sadržavati sljedeće: ime i prezime podnositelja zahtjeva i osobe protiv koje se zahtjev podnosi, kazneni predmet u okviru kojeg se podnosi građanskopravni zahtjev, kazneno djelo kojim je šteta prouzročena te prirodu i iznos tražene naknade. Građanskopravni zahtjev u sudskom postupku može se podnijeti protiv optuženika i protiv svih drugih osoba koje snose građanskopravnu odgovornost za štetu prouzročenu kaznenim djelom.
Ne, ne postoji.
Dokazi se moraju dostaviti u sudskom postupku. Stranka koja podnosi građansku tužbu ima pravo: sudjelovati u sudskom postupku, zatražiti zaštitnu mjeru kako bi osigurala građanskopravni zahtjev, pregledati materijale u predmetu i dobiti potrebne izvatke, dostaviti dokaze, podnijeti zahtjeve, napomene i primjedbe te osporiti odluke suda kojima se nanosi povreda pravima i legitimnim interesima stranke.
Žrtva nije obvezna platiti sudske pristojbe ili druge troškove povezane s njezinim građanskopravnim zahtjevom.
Žrtva ili stranka koja podnosi građansku tužbu može angažirati odvjetnika. Ako žrtva / građanskopravna stranka dostavi dokaze da ne može priuštiti odvjetnika, ali želi odvjetnika i to je u interesu pravde, prvostupanjski sud imenuje odvjetnika.
Prvostupanjski sud o građanskopravnom zahtjevu odlučuje u odluci koja se objavljuje na pripremnom ročištu. Ako sud odbije odlučiti o zahtjevu, mora navesti svoje razloge za to. Protiv odbijanja ne može se podnijeti žalba.
Protiv odbijanja kaznenog suda da odluči o građanskopravnom zahtjevu ne može se podnijeti žalba. Žrtva ima pravo pokrenuti postupak za naknadu štete pred građanskim sudom, a o predmetu se odlučuje u skladu sa Zakonom o parničnom postupku. Ako kazneni postupak traje, građanskopravni zahtjev pred građanskim sudom bit će obustavljen do okončanja kaznenog postupka.
Kad počinitelj bude osuđen, žrtva sudu može podnijeti zahtjev za izdavanje naloga za izvršenje. Žrtva se na temelju naloga za izvršenje može obratiti sudskom izvršitelju kako bi dobila naknadu koju joj je dodijelio sud.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Imate pravo uključiti se u kazneni progon počinitelja putem svojeg zahtjeva za naknadu. U takvom slučaju sud u svojoj pravomoćnoj odluci može, uz kaznu, obvezati počinitelja na plaćanje naknade štete. Osim toga, možete potraživati pravo na naknadu štete zasebno, u parničnom postupku.
U bilo kojem trenutku prije prve sudske rasprave, prije izvođenja dokaza.
Potrebno je detaljno navesti što osoba koja je pretrpjela štetu potražuje te navesti i dokazati pojedinačne ozljede.
Ne.
Dokaze koji podupiru vaš zahtjev podnosite isključivo prema vlastitom nahođenju. Naravno, potrebni su potpuni i uvjerljivi dokazi kako bi odluka bila donesena u vašu korist.
Ne.
Da, o vlastitom trošku.
Ako niste dokazali iznos štete ili ako potrebno izvođenje dokaza produlji kazneni postupak. U takvom će slučaju sud uputiti vaš zahtjev za naknadu štete na pravna sredstva u okviru građanskog prava.
Imate pravo na žalbu do donošenja presude o naknadi štete.
Ako počinitelj ne postupi kako mu je sud naložio, sudu možete podnijeti zahtjev da izvršenje te odluke provede sudski izvršitelj.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zahtjev za naknadu štete podnositelja zahtjeva može biti obuhvaćen kaznenim postupkom pred sudom. U tom slučaju sudac može odlučiti razmotriti zahtjev ili može to odbiti učiniti. To može ovisiti o tome osporava li počinitelj zahtjev te o tome postoji li dokumentacija o zahtjevu, uključujući iznos koji se potražuje.
Zahtjev protiv počinitelja sudu se podnosi u pisanom ili usmenom obliku kako bi počinitelj imao mogućnost odgovoriti na zahtjev. Zahtjev se može podnijeti osobno tijekom suđenja ili preko zastupnika (obično odvjetnika ad litem).
Zahtjev se može podnijeti i policiji, koja zatim zahtjev uključuje u bilo koji sudski postupak.
Iako je sud odlučio o zahtjevu u okviru kaznenog postupka, podnositelj zahtjeva i dalje može podnijeti zahtjev danskom Odboru za naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelima. To je posebno važno u slučajevima kad počinitelj ne plati naknadu štete u skladu s presudom.
Zahtjevi za naknadu mogu se podnijeti već pri prvom razgovoru s policijom, a trebaju se podnijeti najkasnije do održavanja glavne rasprave.
Ako ste pretrpjeli gubitak za koji je odgovoran počinitelj, za taj gubitak možete podnijeti zahtjev za naknadu. Danski Zakon o odgovornosti i naknadi štete sadržava, među ostalim, različite stavke za koje podnositelj može zatražiti naknadu.
Te stavke uključuju:
Može se upotrijebiti obrazac zahtjeva koji je izradio danski Odbor za naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelima. Odbor preporučuje da se kao podnositelj zahtjeva poslužite tim obrascem, ali to nije uvjet.
To ovisi o šteti za koju podnosite zahtjev za naknadu. Gubitak treba biti vjerodostojan, a za neke je stavke propisano dostavljanje stvarne dokumentacije o razmjerima gubitka.
Dokumentacija može sadržavati, primjerice, račune za troškove proizašle iz kaznenog djela. Osim toga, pri utvrđivanju stupnja ozljede često se upotrebljavaju zdravstvena dokumentacija i liječnička izvješća. Kad je riječ o neostvarenim prihodima i gubitku radne sposobnosti, podnositelj zahtjeva treba priložiti dokumentaciju o svojim prihodima prije i nakon ozljede u obliku platnih lista, godišnjih financijskih izvještaja i, ako je primjenjivo, izjave poslodavca.
Ako sud utvrdi da zahtjev nije dokumentiran na odgovarajući način, a tuženik osporava plaćanje naknade, podnositelj zahtjeva izlaže se riziku da sud neće razmatrati zahtjev za naknadu štete u okviru kaznenog postupka.
Ne. Ako se zahtjev podnosi u okviru kaznenog predmeta, podnositelj zahtjeva ne snosi nikakve troškove povezane s tim.
Da. Kao podnositelj zahtjeva imate mogućnost da, u određenim uvjetima, sud imenuje odvjetnika ad litem koji će vas zastupati bez naknade.
Sud može u bilo kojem trenutku tijekom kaznenog postupka odbiti odlučivati o građanskopravnom zahtjevu ako zaključi da se njegovo razmatranje tijekom kaznenog postupka ne bi moglo provesti bez znatnih poteškoća.
Ako utvrdi da su informacije kojima se potkrjepljuje zahtjev nepotpune ili da donošenje osuđujuće ili oslobađajuće presude za predmetno kazneno djelo neće dovesti do odluke u korist zahtjeva, sud neće uzeti zahtjev u razmatranje.
Protiv odluke suda da zahtjev za naknadu štete neće razmatrati u okviru kaznenog postupka ne može se podnijeti žalba ili prigovor.
Umjesto toga podnositelj može svoj zahtjev za naknadu iznijeti u građanskopravnom postupku ili ga podnijeti danskom Odboru za naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelima.
Najprije se možete obratiti počinitelju, koji vam može odmah isplatiti naknadu. Na taj ćete način moći brzo dobiti svoju naknadu i zaključiti predmet.
Ako počinitelj ne želi dobrovoljno platiti naknadu ili postoji više zahtjeva za naknadu koji zahtijevaju dulji postupak, svoje zahtjeve možete podnijeti danskom Odboru za naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelima.
Radi jasnoće treba napomenuti da podnošenje zahtjeva danskom Odboru za naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelima nije uvjetovano time da naknadu najprije trebate zatražiti od počinitelja.
Danski Odbor za naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelima naknadno će podnijeti „regresni zahtjev” protiv počinitelja.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Jedini je preduvjet podnijeti zahtjev u adhezijskom postupku (Adhäsionsantrag) [imovinskopravni zahtjev u okviru kaznenog postupka] u kojem su u potpunosti opisani njegov predmet i osnova (vidjeti pitanje 3. za detalje). Zahtjev može biti upućen policiji, uredu javnog tužitelja ili nadležnom sudu (vidjeti pitanje 2.).
Zahtjev možete iznijeti u pisanom obliku pri prijavi kaznenog djela policiji. Zahtjev može biti podnesen i naknadno uredu javnog tužitelja u pisanom obliku ili ga može evidentirati službenik suda (u odjelu Rechtsantragsstelle (odjel njemačkih sudova kojem se mogu podnijeti zahtjevi i druge izjave)). Zahtjev možete iznijeti i usmeno na glavnoj raspravi.
Općenito se preporučuje da zahtjev podnesete što prije, među ostalim i zato kako biste izbjegli da se odluka ne donese zbog znatnih kašnjenja u postupku.
U zahtjevu biste trebali jasno navesti što tražite od optuženika i zašto. U pravilu, ako tražite novčani iznos kao naknadu za financijski gubitak (npr. neostvareni prihodi, oštećena imovina), trebali biste ga precizno navesti. S druge strane, odluku o iznosu naknade za bol i patnju (Schmerzensgeld) moguće je prepustiti sudu. Međutim, čak biste i tada trebali navesti približni iznos i osnovu za izračun ili procjenu iznosa naknade. Morate što detaljnije predočiti činjenice koje opravdavaju vaš zahtjev (npr. opis kaznenog djela, informacije o ozljedama i šteti na imovini).
Ne, nema posebnog obrasca.
Primjer zahtjeva u okviru adhezijskog postupka naveden je na str. 63 (primjer br. 5) Vodiča za žrtve (eng. Guide for victims, njem. Opferbibel) koji je objavilo Savezno ministarstvo za pravosuđe i zaštitu potrošača. Vodič za žrtve o pravima oštećenih stranaka u kaznenom postupku dostupan je među ostalim na https://www.hilfe-info.de/ pod rubrikom „Publications” u verziji internetske stranice na engleskom jeziku.
Trebali biste nabrojiti ili iznijeti sve dostupne dokaze koji potvrđuju i podupiru vaš zahtjev (npr. računi, potvrde). Možete i izričito navesti izvješća i izjave svjedoka koje ste dali policiji ili samu optužnicu.
Ako u svojstvu podnositelja zahtjeva dobijete zatraženu naknadu, neće vam biti naplaćene sudske pristojbe. Sve troškove koje ste morali snositi, npr. neostvareni prihodi zbog sudjelovanja u sudskim postupcima, snosit će optuženik.
Ako vaš zahtjev ne bude odobren ili bude tek djelomično odobren, ako povučete zahtjev ili ako se sud suzdrži od donošenja odluke, sud će, nakon razmatranja, odlučiti o tome tko treba snositi sudske troškove i troškove stranaka (npr. pravni troškovi).
Za razliku od građanskih predmeta, čak i ako zahtjev za naknadu nije prihvaćen, kao oštećena stranka ne morate platiti sudske pristojbe.
Angažirati odvjetnika nije posve neophodno, ali u određenim se slučajevima preporučuje. Na primjer, u slučaju složenog predmeta koji uključuje nekoliko počinitelja, ako postoje poteškoće u pogledu građanskopravne odgovornosti ili ako sud odluči da naknade (npr. novčani iznos) moraju biti dodijeljene postupkom izvršenja. Pravnu pomoć za pokriće troškova odvjetnika možete dobiti ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti (posebno potrebitost).
Sud neće donijeti odluku o zahtjevu za naknadu štete ako je optuženik oslobođen optužbe ili je postupak obustavljen, ako je prema mišljenju suda zahtjev nedopušten ili neutemeljen ili ako, u iznimnim slučajevima, nije primjereno donijeti odluku o naknadi u kaznenom postupku.
Možete podnijeti žalbu protiv odluke suda da se suzdrži od donošenja odluke o zahtjevu jer smatra da uvjeti za donošenje odluke o zahtjevu nisu ispunjeni.
Presude u adhezijskim postupcima i nagodbe donesene u adhezijskom postupku mogu se izvršiti u skladu s općim pravilima izvršenja. Izvršenje se provodi na temelju izvršnog primjerka donesene presude ili nagodbe koje izdaje službenik kaznenog suda.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Imate pravo podnijeti građansku tužbu za naknadu štete protiv optuženika u okviru kaznenog postupka. Istražno tijelo ili ured javnog tužitelja mora žrtvi objasniti postupak za podnošenje građanske tužbe, najvažnije uvjete koje treba ispuniti za građansku tužbu, rok za njezino podnošenje te posljedice ako se taj rok ne ispoštuje.
Građansku tužbu imate pravo podnijeti najkasnije u roku od deset dana nakon uvida u kazneni spis. Uredu javnog tužitelja može se podnijeti zahtjev za produljenje tog roka.
Ako se rok prekorači, građanska tužba bit će odbijena, ali u tom slučaju možete podnijeti zahtjev za naknadu štete građanskom sudu.
U građanskoj tužbi možete iznijeti zahtjev čija je namjena ponovno uspostaviti ili ispraviti stanje koje je narušeno djelom koje je predmet kaznenog postupka. Činjenične okolnosti na kojima se taj zahtjev temelji moraju se u bitnome preklapati s činjenicama predmetnog kaznenog djela i mora biti moguće o tom zahtjevu odlučiti u okviru građanskog postupka.
Građanska tužba mora se podnijeti u pisanom obliku, u njoj se moraju navesti pojedinosti o tužitelju i tuženiku te jasno izražen zahtjev žrtve, kao i činjenične okolnosti i dokazi na kojima se temelji žrtvin zahtjev. Zahtjev mora biti izražen u cijelosti (tj. mora uključivati iznose svih vrsta šteta u pogledu kojih žrtva potražuje naknadu). U tužbi za naknadu nematerijalne štete iznos naknade koja se potražuje može biti neiskazan i od suda se može zatražiti da po vlastitom nahođenju odredi pravednu naknadu.
Tijelo koje vodi postupak može odrediti rok za ispravak nedostataka u građanskoj tužbi.
Ne postoji poseban obrazac za građanske tužbe.
Građanskoj tužbi treba priložiti dokaze za činjenice koje su osnova za zahtjev žrtve i na koje se žrtva namjerava osloniti bez obzira na skup dokaza koje izvede ured javnog tužitelja.
Rasprava o građanskoj tužbi u okviru kaznenog postupka oslobođena je državnih pristojbi, osim građanske tužbe za naknadu nematerijalne štete ako se zahtjev za takvu naknadu temelji na razlozima koji ne uključuju prouzročenje tjelesne ozljede, narušenog zdravstvenog stanja ili smrti uzdržavatelja.
Ako je građanska tužba odbijena, troškove postupka na temelju građanske tužbe ili dokazivanja građanskopravnog zahtjeva snosi žrtva. Ako je građanska tužba prihvaćena djelomično, sud dijeli troškove postupka u pogledu građanske tužbe između žrtve, optuženika i tuženika, uzimajući u obzir sve okolnosti. Sud isto tako može odlučiti da troškove žrtve u postupku na temelju građanske tužbe u potpunosti ili djelomično mora snositi žrtva ako bi određivanje plaćanja troškova protustranci za nju bilo iznimno nepravedno ili neopravdano.
Ako sud odbije odlučivati o građanskoj tužbi zbog oslobađajuće presude ili okončanja kaznenog postupka, troškove postupka u pogledu građanske tužbe snosi država. Ako sud odbije odlučivati o građanskoj tužbi zbog bilo kojeg drugog razloga, troškove postupka u pogledu građanske tužbe podijelit će između žrtve i države, uzimajući u obzir sve okolnosti.
Državnu pravnu pomoć dobit ćete ako postoji osnova predviđena u Zakonu o državnoj pravnoj pomoći. Ako sud smatra da bi vaši bitni interesi mogli biti nedovoljno zaštićeni bez pomoći odvjetnika, može na vlastitu inicijativu odlučiti dodijeliti vam državnu pravnu pomoć na temelju Zakona o državnoj pravnoj pomoći i u skladu s postupkom predviđenim u tom zakonu.
Osoba može primiti državnu pravnu pomoć ako zbog svoje financijske situacije u trenutku kad joj je ta pomoć potrebna ne može platiti stručne pravne usluge ili može platiti pravne usluge samo djelomično ili u obrocima ili ako zbog svoje financijske situacije nakon plaćanja pravnih usluga ne može podmiriti osnovne životne troškove.
Državna pravna pomoć dodjeljuje se osobama koje u trenutku podnošenja zahtjeva za državnu pomoć imaju boravište u Republici Estoniji ili drugoj državi članici Europske unije ili su državljani Republike Estonije ili druge države članice Europske unije. Drugim se osobama pravna pomoć dodjeljuje samo ako to proizlazi iz međunarodnih obveza Estonije.
U zakonu se utvrđuje pravna osnova za odbijanje dodjele državne pravne pomoći. Državna pravna pomoć ne dodjeljuje se, na primjer, ako je podnositelj zahtjeva sposoban svoja prava zaštititi sam, ako je podnositelj zahtjeva vlasnik imovine koja se bez velikih poteškoća može prodati kako bi se pokrili troškovi pravnih usluga i ako se može pretpostaviti da troškovi pravnih usluga neće biti veći od dvostrukog iznosa prosječnog mjesečnog dohotka podnositelja zahtjeva, umanjenog za poreze i doprinose za obvezno osiguranje, iznose određene za plaćanje zakonske obveze uzdržavanja te opravdane troškove stanovanja i prijevoza. Državna pravna pomoć ne dodjeljuje se ni ako je u predmetnim okolnostima jasno da nije vjerojatno da će podnositelj zahtjeva moći zaštititi svoja prava, ako je zahtjev za pravnu pomoć podnesen kako bi se podnio zahtjev za nematerijalnu štetu, a u tom predmetu ne postoje razlozi prevladavajućeg javnog interesa ili ako je mogući dobitak za podnositelja zahtjeva na temelju presude u tom predmetu neopravdano malen u odnosu na procijenjene državne troškove pravne pomoći.
Državna pravna pomoć dodjeljuje se na temelju zahtjeva osobe. Ako osoba podnosi zahtjev za državnu pomoć u svojstvu žrtve u okviru kaznenog postupka, o pružanju državne pravne pomoći toj osobi odlučuje sud pred kojim se vodi taj postupak ili, tijekom istražnog postupka u kaznenom predmetu, sud koji je nadležan odlučivati o tom kaznenom predmetu.
Zahtjev za državnu pravnu pomoć podnosi se na estonskom jeziku na odgovarajućem obrascu zahtjeva. Zahtjev se može podnijeti i na engleskom jeziku ako pravnu pomoć traži fizička osoba koja ima boravište u drugoj državi članici Europske unije ili je državljanin druge države članice Europske unije.
Osoba koja podnosi zahtjev za državnu pravnu pomoć prilaže propisno sastavljenu i potpisanu izjavu o svojem financijskom stanju i, prema potrebi, druge dokaze o tom stanju. Ako osoba nema boravište u Estoniji, mora svojem zahtjevu priložiti izjavu o svojem dohotku i dohotku članova svoje obitelji u protekle tri godine, koju je izdalo nadležno tijelo države boravišta te osobe. Ako tu izjavu nije moguće podnijeti zbog razloga na koje podnositelj zahtjeva ne može utjecati, o pružanju državne pravne pomoći može se odlučiti i bez te izjave.
Sud može odbiti odlučivati o građanskoj tužbi, i to ako ta tužba ne ispunjuje relevantne uvjete, ako je kazneni postupak okončan ili ako je donesena oslobađajuća presuda. Sud može odbiti odlučivati o građanskoj tužbi i ako se žrtva ili tuženik u građanskom postupku ne pojavi na sjednici, a o predmetu se ne može odlučivati bez njihove nazočnosti. Osim toga, sud može odbiti odlučivati o građanskoj tužbi ako je izrečena kazna u kaznenom postupku.
Građanska tužba odbacuje se ako ne postoji pravna osnova za njezino prihvaćanje.
Ako je sud odbio odlučivati o vašoj građanskoj tužbi, odštetu možete zatražiti na građanskom sudu. Imate pravo okružnom sudu podnijeti žalbu protiv presude prvostupanjskog suda.
Ako osuđeni počinitelj ne plati iznos dodijeljen presudom, imate pravo obratiti se sudskom izvršitelju na temelju te presude i on će pokrenuti postupak izvršenja.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Kada podnosite pritužbu nadležnom javnom tužitelju ili policijskom tijelu u fazi kaznenog postupka koja prethodi suđenju, trebali biste izjaviti da se želite priključiti kaznenom postupku kao građanskopravna stranka (politikós enágon). U tom slučaju sama pritužba treba sadržavati takvu izjavu. Takvu izjavu možete dati i tijekom istrage kaznenog djela u obliku zasebnog dokumenta (dikógrafo) koji se upućuje policiji, javnom tužitelju ili istražnim tijelima ili je čak možete dati izravno pred sudom pod uvjetom da faza izvođenja dokaza nije još započela (članci 63., 82. i 83. Zakona o kaznenom postupku).
a) U fazi koja prethodi suđenju, kako je prethodno navedeno (članak 83. Zakona o kaznenom postupku);
b) na sudu, u obliku jednostavne usmene izjave prije početka izvođenja dokaza, bez potrebe za pisanim prethodnim postupkom, ako tražite naknadu za nanesenu bol i patnju te pretrpljenu moralnu štetu zbog kaznenog djela počinjenog protiv vas ili dostavom obavijesti optuženiku najmanje pet dana prije rasprave ako tražite naknadu za materijalnu štetu (članci 66., 67. i 83. Zakona o kaznenom postupku).
Općenito, izjava da se želite priključiti kaznenom postupku kao građanskopravna stranka mora sadržavati sažetak predmeta, razloge zbog kojih smatrate da imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku i imenovanje zastupnika ad litem u mjestu sjedišta suda ako to nije mjesto vašeg stalnog boravišta.
Ako se izjava da se želite priključiti kaznenom postupku kao građanskopravna stranka odnosi na zahtjev za naknadu boli i patnje te moralne štete, pisani postupak nije potreban. U tim slučajevima oštećena stranka obično traži naknadu u simboličnom iznosu, a ne u ukupnom iznosu navedenom u zahtjevu. Ako sud proglasi optuženika krivim, naložit će da vam se taj simboličan iznos isplati kao naknada štete. Za preostali dio morat ćete pokrenuti zaseban postupak na građanskom sudu. Ako se vaš zahtjev odnosi na naknadu materijalne štete koju ste pretrpjeli zbog kaznenog djela, morate najmanje pet dana prije početka suđenja tuženiku dostaviti pisanu obavijest u kojoj ćete svoj zahtjev raščlaniti na pojedinačne stavke.
Ne postoji poseban obrazac. Vaša izjava mora sadržavati sve prethodno navedene podatke. Kako je prethodno navedeno, poseban postupak prije suđenja potreban je samo ako na kaznenom sudu tražite naknadu materijalne štete. U tom se slučaju obavijest optuženiku mora dostaviti pet dana prije početka rasprave.
Prije početka rasprave u predmetu trebate iznijeti sve dokumente kojima se podupire vaš zahtjev, tj. liječničke potvrde, izjave i bilo kakve druge dokaze, ili dovesti sve svjedoke koji bi ga mogli potkrijepiti.
Za podnošenje građanske tužbe plaća se pristojba u iznosu od 40 EUR (članak 63. Zakona o kaznenom postupku, kako je na snazi).
Zakonodavstvom (člankom 41. i dalje Zakona 4689/2020) predviđena je pravna pomoć građanima država članica EU-a s niskim dohotkom, državljanima trećih zemalja i osobama bez državljanstva ako zakonito borave ili imaju uobičajeno boravište u Europskoj uniji. U građanskim i trgovačkim predmetima građani s niskim dohotkom su osobe čiji godišnji obiteljski dohodak ne premašuje dvije trećine minimalnog godišnjeg osobnog dohotka utvrđenog važećim zakonodavstvom. U slučaju obiteljskih sporova koji se vode pred nacionalnim sudovima dohodak druge stranke u sporu ne uzima se u obzir. Pravna pomoć u svim kaznenim ili građanskim predmetima dostupna je i svim žrtvama kaznenih djela iz članka 41. stavka 3. Zakona 4689/2020.
Ako kazneni sud zbog bilo kojeg razloga odluči da se kazneni progon ne bi trebao provesti ili da bi se trebao odbaciti, građanska se tužba neće moći razmatrati. Sud će odbaciti građansku tužbu i ako nije podnesena u skladu sa zakonom na prethodno opisan način, ako nije pravno utemeljena ili ako meritum zahtjeva nije utemeljen, na primjer jer štetu niste pretrpjeli izravno kao posljedicu kaznenog djela ili ako niste nositelj pravnog interesa u okviru tog predmeta.
Ako vam je naloženo plaćanje naknade i troškova, možete podnijeti redovnu žalbu (efesi) protiv oslobađajuće presude okružnog kaznenog suda, jednočlanog ili tročlanog prvostupanjskog suda ili žalbenog suda ako je riječ o kaznenom djelu srednje težine (plimmélima) (članak 486. stavak 1.b Zakona o kaznenom postupku). Možete podnijeti i redovnu žalbu protiv presude kojom se osuđuje optuženik ako i u dijelu u kojem se tom presudom odbacuje vaš zahtjev zbog pravne neutemeljenosti ili vam se tom presudom dodjeljuje novčana ili materijalna naknada pod uvjetom da je traženi iznos bio veći od 100 EUR ako žalbu podnosite protiv presude okružnog kaznenog suda, veći od 250 EUR ako žalbu podnosite protiv presude jednočlanog prvostupanjskog suda ili jednočlanog maloljetničkog suda ili veći od 500 EUR ako žalbu podnosite protiv presude tročlanog prvostupanjskog suda ili tročlanog maloljetničkog suda. Možete podnijeti žalbu u kasacijskom postupku (anaíresi) protiv presude kojom se osuđuje optuženik u dijelu u kojem se tom presudom vaš zahtjev odbacuje zbog pravne neutemeljenosti (članak 505. Zakona o kaznenom postupku) ili protiv oslobađajuće presude ako vam je naloženo plaćanje naknade i troškova (članak 506. Zakona o kaznenom postupku).
Naknada koju dosudi kazneni sud u biti je iznos dodijeljen s obzirom na građanskopravni zahtjev. Stoga se izvršenje isplate te naknade provodi u okviru postupka izvršenja za presude u građanskim predmetima (anankastikí ektélesi).
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Uobičajeni postupak za traženje naknade za pretrpljenu štetu u španjolskom pravu kazneni je postupak u kojem se analiziraju građanskopravna i kaznenopravna odgovornost. Zbog toga lokalni kazneni sud (Juzgado de Instrucción) oštećenoj stranci nudi podnošenje građanske tužbe kako bi mogla navesti želi li iznijeti svoj zahtjev tijekom kaznenog postupka ili pravo na potraživanje naknade za pretrpljenu štetu ostvariti u okviru građanskog postupka.
Ako oštećena stranka navede da svoj zahtjev želi iznijeti u okviru kaznenog postupka, može se odlučiti za građansku tužbu koju u njezino ime podnosi javni tužitelj (to će se dogoditi i u slučaju da ne navede koju je mogućnost odabrala) ili, ako to želi, može osobno prisustvovati (preko odvjetnika i sudskog zastupnika).
Ako oštećena stranka odluči zatražiti naknadu štete izvan kaznenog postupka, mora pokrenuti građanski postupak u skladu s pravilima takvog postupka.
Stoga, žrtva može zatražiti naknadu štete putem suda na dva načina: osobno, putem izjave koju je primila kad joj je bila ponuđena mogućnost da sudjeluje u postupku u svojstvu privatne stranke ili tako da pisanim putem podnese zahtjev, ili preko odvjetnika ili sudskog zastupnika. Pisana izjava nije obvezna: ako se ne priloži, javni tužitelj pokrenut će i građanski i kazneni postupak.
U pripremi zahtjeva mogu vam pomoći uredi za potporu žrtvama kaznenih djela (Oficinas de Asistencia a las Víctimas del delito) koji se nalaze u svim autonomnim zajednicama, u gotovo svim pokrajinama te u drugim gradovima; kad je riječ o kaznenim djelima terorizma, pomoć možete zatražiti u Uredu za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu (Oficina de Información y Asistencia a Víctimas del Terrorismo de la Audiencia Nacional).
Zahtjev možete iznijeti u bilo kojem trenutku postupka prije početka usmenog dijela suđenja. Lokalni kazneni sud daje vam mogućnost da zahtjev podnesete tijekom faze istrage, nakon što je sud obaviješten o tome da postoji oštećena stranka.
U zahtjevu biste trebali navesti nastalu štetu (iznos) te mu priložiti odgovarajuće račune ili cjenike koji potkrjepljuju vaš zahtjev i koje će sudski vještak zatim provjeriti.
Ne.
Trebali biste dostaviti odgovarajuće račune ili cjenike koji potkrjepljuju vaš zahtjev za odštetu. Ako ste podnijeli zahtjev za pravnu pomoć, morat ćete dostaviti dokaze o svojem dohotku i imovini.
Ne.
Ako ste žrtva koja podnosi zahtjev, od trenutka kad ste se prvi put obratili tijelima i službenicima, imate pravo dobiti informacije o postupku kako biste mogli dobiti pravne savjete i pravnu zaštitu te, ako je primjenjivo, o uvjetima za njihovo dobivanje bez obveze plaćanja. Te će vam informacije pružiti i uredi za potporu žrtvama kaznenih djela.
Ako ste žrtva koja podnosi zahtjev svoj ćete zahtjev da vam se prizna pravo na besplatnu pravnu pomoć moći podnijeti službeniku ili tijelu koje vam je dalo informacije o postupku za dobivanje pravnih savjeta i pravne zaštite te, prema potrebi, o načinima na koje ih možete dobiti besplatno. Nadležni službenik ili tijelo taj će zahtjev, zajedno s dostavljenom dokumentacijom, proslijediti nadležnoj odvjetničkoj komori.
Vaš se zahtjev može podnijeti i uredima za potporu žrtvama kaznenih djela koji će ga proslijediti nadležnoj odvjetničkoj komori.
Općenito, ako ste žrtva koja podnosi zahtjev možete se koristiti uslugama službi za pravno savjetovanje koje pružaju informacije o pravu svim građanima. Odvjetničke komore organiziraju takve službe za svako sudsko područje.
Kako biste ostvarili pristup tim uslugama, morate ispuniti obrazac koji se može dobiti na sudovima, u Ministarstvu pravosuđa i u drugim državnim uredima i u kojem morate dokazati da su vaša financijska sredstva nedostatna. Ako kazneni postupak još nije pokrenut, svoj zahtjev morate podnijeti odvjetničkoj komori koja djeluje na području predmetnog suda ili na sudu na području vašeg mjesta boravišta. Nakon što je kazneni postupak pokrenut, možete dobiti besplatnu pravnu pomoć u bilo kojem trenutku, pod uvjetom da osobno prisustvujete postupku u svojstvu žrtve.
Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, ne morate prethodno dokazati da su vaša sredstva nedostatna kako biste dobili besplatnu pravnu pomoć.
Besplatnu pravnu pomoć možete dobiti i ako ste žrtva terorizma.
Ako ste žrtva kaznenog djela pravnu pomoć u Španjolskoj možete zatražiti ako ste državljanin bilo koje države članice EU-a i dokažete da su vaša sredstva nedostatna.
Vaše pravo na besplatnu pravnu pomoć priznat će vam se neovisno o postojanju sredstava za pokretanje sudskog postupka i ta će vam pomoć biti pružena odmah i u svim postupcima koji su povezani s vašim statusom žrtve, to jest, u svim postupcima koji proizlaze iz tog statusa ili su njegova posljedica, ako ste žrtva rodno uvjetovanog nasilja, terorizma ili trgovine ljudima, ili ako ste maloljetna osoba ili imate intelektualni invaliditet ili mentalno oboljenje, a pritom ste žrtva zlostavljanja ili lošeg postupanja.
U slučaju smrti žrtve, to će se pravo primjenjivati i na korisnike bilo koje vrste pomoći, pod uvjetom da nisu sudjelovali u tim djelima.
Kako bi vam se odobrila besplatna pravna pomoć, status žrtve u svojstvu podnositelja zahtjeva dobit ćete nakon što se podnese pritužba ili tužba, ili kad se pokrene kazneni postupak za bilo koje prethodno spomenuto kazneno djelo. Taj ćete status imati sve dok je kazneni postupak u tijeku ili ako je nakon okončanja postupka donesena osuđujuća presuda.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć izgubit ćete nakon što oslobađajuća presuda postane pravomoćna ili nakon privremene obustave ili odbacivanja postupka zato što kaznena djela nisu dokazana, ali nećete morati vratiti troškove usluga kojima ste se do tog trenutka besplatno koristili.
Vaš odvjetnik mora vam pružiti pomoć u različitim postupcima koji bi se mogli pokrenuti zbog vašeg statusa žrtve u utvrđenim kaznenim djelima, a posebno u postupcima zbog rodno uvjetovanog nasilja, ako bi se time propisno zajamčilo vaše pravo na obranu.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć imate ako vaš godišnji dohodak i dohodak po obiteljskoj jedinici ne premašuje sljedeće vrijednosti:
Ako vam je kao žrtvi odobrena besplatna pravna pomoć, nećete morati platiti sljedeće troškove:
Osim toga, dobit ćete popust od 80 % na iznos troškova javnobilježničkih isprava i potvrda iz zemljišnih i trgovačkih registara.
Općenito, kad je riječ o kaznenim djelima s elementima nasilja i kaznenim djelima protiv spolne slobode, sud treba procijeniti je li kazneno djelo s elementima nasilja i kazneno djelo protiv spolne slobode hotimično (namjerno) te sudskom odlukom kojom kazneni postupak okončava utvrditi da jest. U pravomoćnoj sudskoj odluci u kaznenom postupku mora se jasno utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između kaznenog djela i ozljeda ili oštećenja zdravlja ili, ako je primjenjivo, smrti.
Sudskom odlukom kojom okončava kazneni postupak moguće je naložiti i privremeni zastoj ili okončanje postupka.
U skladu sa španjolskim zakonodavstvom o kaznenim stvarima, privremeni zastoj postupka primjeren je ako počinjenje kaznenog djela zbog kojeg je pokrenut sudski postupak nije propisno dokazano ili ako se utvrdi da je kazneno djelo počinjeno, ali nema dovoljno razloga da bi se određenu osobu ili više njih optužilo kao počinitelja, supočinitelja ili pomagača.
Okončanje postupka primjereno je ako ne postoje opravdane indicije da je djelo zbog kojeg je pokrenut sudski postupak počinjeno, ako djelo nije kazneno djelo ili su sudionici postupka kojima se sudi kao počiniteljima, supočiniteljima ili pomagačima oslobođeni kaznenopravne odgovornosti.
Kad je riječ o kaznenim djelima terorizma, sud obično procjenjuje postoji li za ta djela građanskopravna odgovornost te koja je odšteta predviđena primjenjivim zakonodavstvom. Odobrenje pomoći i naknada priznatih španjolskim zakonodavstvom o suzbijanju terorizma podliježe načelima dodjeljivanja naknade štete utvrđenima Europskom konvencijom o naknadi štete žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja.
Ako sudac istrage (suda ili pravosudnog tijela) odluči okončati postupak, odnosno, donese rješenje o odbacivanju postupka, žrtva može podnijeti žalbu ako je osobno prisustvovala postupku i ako je riječ o privatnoj tužbi.
U skladu sa španjolskim zakonodavstvom o kaznenim stvarima, privremeni zastoj postupka primjeren je ako počinjenje kaznenog djela zbog kojeg je pokrenut sudski postupak nije propisno dokazano ili ako se utvrdi da je kazneno djelo počinjeno, ali nema dovoljno razloga da bi se određenu osobu ili više njih optužilo kao počinitelja, supočinitelja ili pomagača.
Okončanje postupka primjereno je ako ne postoje opravdane indicije da je djelo zbog kojeg je pokrenut sudski postupak počinjeno, ako djelo nije kazneno djelo ili su sudionici postupka kojima se sudi kao počiniteljima, supočiniteljima ili pomagačima oslobođeni kaznenopravne odgovornosti.
Kad je riječ o kaznenim djelima s elementima nasilja i kaznenim djelima protiv spolne slobode, sudska odluka kojom okončava kazneni postupak i protiv koje se više ne može podnijeti nikakvo pravno sredstvo općenito je potrebna kako bi bilo moguće zatražiti različite vrste zakonom predviđene pomoći. U tu je svrhu protiv pravomoćne odluke u kaznenom postupku moguće podnijeti žalbu u utvrđenom roku na način naveden u toj odluci.
Država će platiti cjelokupni iznos pomoći ili njezin dio ako je počinitelj proglašen djelomično nesolventnim.
Država će izvršiti subrogaciju u vaša prava protiv stranke koja snosi građanskopravnu odgovornost za kazneno djelo do cjelokupnog iznosa privremene ili konačne pomoći koja vam je dodijeljena kao žrtvi ili korisniku.
Država može pokrenuti pravnu radnju za povrat pomoći protiv stranke koja snosi građanskopravnu odgovornost za kazneno djelo kako bi zatražila potpunu ili djelomičnu nadoknadu odobrene pomoći.
Ta će se pravna radnja provesti, prema potrebi, upravnim postupkom za naplatu i primjenjivat će se, među ostalim, u sljedećim slučajevima:
Ta će se pravna radnja pokrenuti uključivanjem države u kazneni ili građanski postupak koji je u tijeku, ne dovodeći u pitanje građansku tužbu koju može podnijeti javni tužitelj.
Žrtve mogu dobiti pomoć u obliku informacija koje su im potrebne u pogledu tih pitanja u nadležnim uredima za potporu žrtvama kaznenih djela ili, kad je riječ o kaznenim djelima terorizma, u Uredu za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu.
Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o mogućnosti koja vam je na raspolaganju da u svojstvu žrtve kaznenog djela sudjelujete u donošenju odluke o zatvorskoj kazni i provest će sve potrebne aktivnosti za pomoć kako biste mogli ostvariti svoja prava priznata na temelju zakona.
Ako ste žrtva terorizma, Ured za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu omogućit će vam potrebne kanale za informiranje kako biste saznali sve informacije u pogledu izvršavanja zatvorske kazne do trenutka potpunog odsluženja kazne, posebno u slučajevima kad je odobrena naknada ili su osuđenici pušteni iz zatvora. Osim toga, u okviru obrade odštetnih predmeta, Ured će vam, kao žrtvi, pružiti informacije o dobivanju potvrda o pravomoćnoj presudi, naloge protiv izvršenja građanskopravnih obveza te ostale dokumente koji su potrebni za obradu zakonom utvrđene pomoći.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Ako vam je kao žrtvi kaznenog djela nanesena šteta, možete protiv počinitelja pokrenuti postupak pred sudom radi naknade za štetu koju ste pretrpjeli. Na taj način možete dobiti naknadu štete. Svoj zahtjev možete iznijeti u građanskom ili kaznenom postupku.
Postupak pred građanskim sudom možete pokrenuti neovisno o tome je li osoba odgovorna za štetu počinila kazneno djelo ili ne.
Vrstu i iznos zahtjeva utvrđuje nadležni sud:
– za zahtjeve kojima se potražuje manje od 10 000 EUR nadležan je okružni sud (tribunal d’instance)
– za zahtjeve kojima se potražuje više od 10 000 EUR nadležan je regionalni sud (tribunal de grande instance) (registar).
Ako je osoba odgovorna za štetu počinila kazneno djelo, naknadu možete tražiti u okviru kaznenog postupka. Možete zatražiti priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku (partie civile) podnošenjem zahtjeva istražiteljima, javnom tužitelju (procureur de la République), istražnom sucu (juge d’instruction) ili sudu.
Uvjet je da ste osobno pretrpjeli štetu koja je izravno prouzročena kaznenim djelom za koje se vodi sudski postupak.
Maloljetna osoba ne može podnijeti zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku, odnosno to u njezino ime moraju učiniti roditelji.
Nakon što građanski ili kazneni sud utvrdi iznos naknade štete, žrtva ima tražbinu protiv osuđene osobe koja postaje dužnik. Tražbina je pravo koje žrtva može izvršiti.
U slučaju poteškoća s naplatom iznosa naknade može se poduzeti sljedeće:
– podnijeti zahtjev sudu radi izdavanja naloga za plaćanje
– angažirati sudskog izvršitelja koji može zaplijeniti imovinu.
Služba za pomoć pri naplati naknade žrtvama kaznenih djela (Service d’aide au recouvrement des victimes d’infractions – SARVI) koja djeluje u okviru Jamstvenog fonda za žrtve terorizma i drugih kaznenih djela (Fonds de garantie des victimes d’actes de terrorisme et d’autres infractions – FGTI) može vam pomoći pri naplati naknade štete koju vam je sud dodijelio tek nakon okončanja kaznenog postupka.
Namijenjena je žrtvama koje su pretrpjele lakše osobne ozljede ili određene vrste materijalne štete, a koje ne mogu dobiti naknadu od odborâ za naknadu žrtvama kaznenih djela (Commissions d’indemnisation des victimes d’infractions – CIVI).
Zahtjev možete podnijeti tijekom predistražnog postupka koji vodi javni tužitelj te zatim tijekom istražnog postupka koji vodi istražni sudac.
Zahtjev se prije sudske rasprave može podnijeti u pisanom obliku (dopis se mora dostaviti najmanje 24 sata prije rasprave).
Možete ga predočiti i izravno sudu na raspravi tijekom suđenja. U tom slučaju zahtjev možete predočiti u pisanom ili usmenom obliku. To morate učiniti prije nego što se javni tužitelj obrati sudu kako bi iznio stajalište tužiteljstva i predložio kaznu.
U zahtjevu trebate zatražiti naknadu za svu štetu koju ste pretrpjeli. Naknada se može dodijeliti za tri vrste štete:
Šteta koju ste pretrpjeli mora biti posljedica konkretnog događaja (nesreća, pogreška pri dostavi itd.).
Nadalje, osoba od koje tražite naknadu štete mora biti osoba odgovorna za nju, a šteta mora biti stvarna (pogrešno postupanje koje vam je prouzročilo nespornu štetu), izravna (tiče se vas osobno) i konkretna.
Morate točno utvrditi štetu i priložiti dokaze (račune, fotografije nesreće itd.). U zahtjevu morate navesti iznos štete zato što ne postoji najmanji ili najveći iznos. Sud stranci protiv koje je pokrenut postupak ne može naložiti plaćanje iznosa većeg od onog koji ste naveli u zahtjevu.
Zahtjev možete predočiti u pisanom obliku, bez posebnih formalnosti, ili usmeno pred sudom.
Ne.
Morate dostaviti sve informacije kojima se dokazuju šteta koju ste pretrpjeli (fotografije, računi, izjave svjedoka itd.) i odgovornost osobe od koje tražite naknadu.
U načelu nema posebnih troškova.
Međutim, ako javni tužitelj ne pokrene istražni postupak iako žrtva smatra da je počinjeno kazneno djelo i želi dobiti naknadu štete, pod određenim se uvjetima žrtva može obratiti izravno istražnom sucu podnošenjem kaznene prijave uz zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku. Time se pokreće kazneni i građanski postupak kojim se omogućuje potraživanje naknade od počinitelja.
Zatim istražni sudac može od podnositelja zahtjeva zatražiti da kao polog uplati određeni novčani iznos čiju visinu sudac određuje na temelju dohotka podnositelja. Uplaćeni polog naziva se consignation. Mora se uplatiti u roku koji odredi sudac ili se kaznena prijava odbija.
Isto tako, ako javni tužitelj ne pokrene sudski postupak, žrtva može izdati „izravan poziv na pojavljivanje” (citation directe) pred kaznenim sudom te pokrenuti kazneni i građanski postupak protiv tuženika. U tom slučaju sud može zahtijevati uplatu pologa.
Osobe s nedostatnim sredstvima mogu dobiti pravnu pomoć, pri čemu država djelomično ili u cijelosti plaća odvjetničke i sudske troškova nastale tijekom suđenja. . Za najteža kaznena djela pravna pomoć dodjeljuje se bez utvrđivanja imovinskog stanja (vidjeti popis u članku 9-2. Zakona br. 91-647 od 10. srpnja 1991. o pravnoj pomoći (Loi n° 91-647 du 10 juillet 1991 relative à l’aide juridique)).
Pravo na pravnu pomoć imate ako ste državljanin Francuske ili druge države članice Europske unije čak i ako nemate boravište u Francuskoj, ili ako ste strani državljanin s uobičajenim i zakonitim boravištem u Francuskoj.
Određena tijela za pristup pravnim uslugama, kao što su pravni centri (maisons de la justice et du droit) ili službe za pravne informacije (points d’accès au droit), pružaju besplatna savjetovanja o pravnim pitanjima te vam mogu, neovisno o vašem državljanstvu, pružiti pomoć pri ispunjavanju svih formalnosti radi ostvarenja prava te u izvansudskim postupcima.
Isto se odnosi na udruženja za potporu žrtvama koja, među ostalim, pružaju besplatnu pravnu pomoć.
Sud može donijeti odluku da je zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku nedopušten ako zahtjev ne ispunjava uvjete, posebno ako sud smatra da kaznenim djelom u pogledu kojeg se vodi sudski postupak toj osobi nije nanesena šteta. Sud može istodobno donijeti odluku u kaznenom postupku (krivnja, kazna zatvora i/ili novčana kazna) i u građanskom postupku (naknada štete). Sud isto tako može odluku u građanskom postupku donijeti kasnije ako smatra da nema sve činjenice.
Ako niste zadovoljni odlukom suda, zahtjev za preispitivanje odluke možete podnijeti žalbenom sudu u čijoj se nadležnosti nalazi predmetni sud.
Nakon što građanski ili kazneni sud utvrdi iznos naknade štete, žrtva ima tražbinu protiv osuđene osobe koja postaje dužnik. Tražbina je pravo koje žrtva može izvršiti.
U slučaju poteškoća s naplatom iznosa naknade može se poduzeti sljedeće:
SARVI vam može pomoći pri naplati naknade štete i kamata (te iznosa u pogledu pravnih troškova) koje vam je sud dodijelio tek nakon okončanja kaznenog postupka. Ta služba žrtvi isplaćuje određeni iznos (čija visina ovisi o visini izrečene kazne) te provodi naplatu dugovanih iznosa od osuđene osobe. Usluge SARVI-ja besplatne su i povjerljive.
Namijenjene su žrtvama koje su pretrpjele lakše osobne ozljede ili određene vrste materijalne štete, a koje ne mogu dobiti naknadu od CIVI-jâ.
Pravo na pomoć SARVI-ja imate u sljedećim slučajevima:
Što možete dobiti:
Dio koji isplaćuje SARVI namiruje se u roku od dva mjeseca od primitka potpunog spisa.
Koji su rokovi za podnošenje zahtjeva?
Postoji obrazac zahtjeva za naplatu. Pravno zastupanje nije obvezno.
Popis popratne dokumentacije koju trebate priložiti zahtjevu naveden je na obrascu koji se šalje na adresu:
Fonds de Garantie – SARVI
TSA 10316
94689 VINCENNES CEDEX
Dodatne pojedinosti možete dobiti na: https://www.fondsdegarantie.fr/sarvi/
SARVI može odbiti vaš zahtjev za naplatu od osuđene osobe ili odbiti donijeti odluku o njemu ako ne ispunjavate potrebne uvjete.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela raspravit će se na prijedlog oštećenika u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlačio taj postupak. (čl. 153. st. 1. ZKP-a)
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može podnijeti oštećenik. (čl. 154. st. 1. ZKP-a)
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku podnosi se tijelu kojem se podnosi kaznena prijava ili sudu koji vodi postupak. (čl. 155. st. 1. ZKP-a)
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva može se podnijeti najkasnije do završetka dokaznog postupka pred prvostupanjskim sudom. (čl. 155. st. 2. ZKP-a)
Imovinskopravni zahtjev se može odnositi na zahtjev koji se može podnijeti u parnici. (čl. 153. st. 2. ZKP-a)
Ne postoji obvezna forma postavljanja imovinskopravnog zahtjeva.
Osoba ovlaštena na podnošenje prijedloga dužna je određeno naznačiti svoj zahtjev i podnijeti dokaze. (čl. 155. st. 3. ZKP-a). Vrsta i broj dokaza nisu određeni zakonom.
Na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku ne plaćaju se sudske ni druge pristojbe.
Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva. (čl. 43. st. 2. ZKP-a). To pravo nije ograničeno prebivalištem oštećenika.
U presudi kojom okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu.
Kad sud donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rješenjem obustavi kazneni postupak, uputit će oštećenika da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Kad se sud proglasi nenadležnim, uputit će oštećenika da imovinskopravni zahtjev može podnijeti u kaznenom postupku koji će početi ili nastaviti nadležni sud. (čl. 158. st. 2. i 3. ZKP-a).
Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je državni odvjetnik preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja, oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati. (čl. 464. st. 4. ZKP-a)
Na prijedlog ovlaštene osobe mogu se u kaznenom postupku prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak odrediti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela.
Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi u istrazi sudac istrage. Nakon podignute optužnice rješenje donosi optužno vijeće, a na raspravi sud koji vodi raspravu. Žalba na rješenje o privremenoj mjeri ne zadržava njegovo izvršenje. (čl. 160 ZKP-a).
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Počinitelj je dužan nadoknaditi štetu koju je žrtva pretrpjela. U članku 185. Kaznenog zakona navodi se da sva kaznena djela podliježu naknadi štete u skladu s pravilima građanskog prava. Kad je kaznenim djelom prouzročena materijalna ili nematerijalna šteta, počinitelj i svaka druga osoba koja je, prema građanskom pravu, odgovorna za radnje počinitelja moraju platiti naknadu štete. U građanskom je pravu šteta prouzročena kaznenim djelom jedna od okolnosti u kojima se može tražiti naknada za nematerijalnu štetu (članak 2059. Građanskog zakonika).
Kako bi ishodila naknadu štete koju je pretrpjela, žrtva može birati između dviju mogućnosti.
Može se priključiti kaznenom postupku kao oštećena stranka, što znači da svoj imovinskopravni zahtjev podnosi u okviru kaznenog postupka (costituzione di parte civile): kazneni sud će na kraju kaznenog postupka procijeniti štetu i dodijeliti naknadu štete, ili samo utvrditi da postoji pravo na naknadu štete te uputiti stranke na građanske sudove radi utvrđivanja iznosa naknade štete. U članku 74. Zakona o kaznenom postupku navodi se da tijekom kaznenog postupka imovinskopravni zahtjev za naknadu štete u skladu s člankom 185. Kaznenog zakona može podnijeti svaka osoba koja je pretrpjela štetu kao posljedicu kaznenog djela, ili njezini nasljednici, protiv tuženika i svake osobe odgovorne prema građanskom pravu.
S druge strane, žrtva isto tako može izravno pokrenuti građanski postupak podnošenjem zahtjeva za naknadu štete redovnom građanskom sudu.
Odnosi između imovinskopravnih zahtjeva i kaznenih postupaka uređeni su člankom 75. Zakona o kaznenom postupku. Postupak radi ostvarenja imovinskopravnog zahtjeva pred građanskim sudom može u bilo kojem trenutku prije donošenja presude građanskog suda o meritumu predmeta, čak i ako ta presuda još uvijek podliježe žalbi, biti pridružen kaznenom postupku. U tom se slučaju građanska parnica obustavlja, a kazneni sud će presuditi i o troškovima građanskog postupka. Postupak pred građanskim sudom nastavit će se ako imovinskopravni zahtjev nije spojen s kaznenim postupkom ili ako je postupak bio u fazi u kojoj više nije bilo moguće imovinskopravni zahtjev pripojiti kaznenom postupku. Ako je imovinskopravni zahtjev protiv stranke koja je tuženik u kaznenom postupku podnesen građanskom sudu nakon što je imovinskopravni zahtjev pripojen kaznenom postupku ili nakon prvostupanjske kaznene presude, građanski se postupak obustavlja do donošenja pravomoćne kaznene presude, osim u slučaju iznimki predviđenih zakonom.
Imovinskopravni zahtjev može se spojiti s kaznenim postupkom do trenutka održavanja pripremnog ročišta, ili čak i nakon toga do okončanja pripremnih koraka koji se poduzimaju u skladu s člankom 484. Zakona o kaznenom postupku prije početka suđenja. Nakon što postupak radi ostvarenja imovinskopravnog zahtjeva dosegne tu fazu, više ga se ne može spojiti s kaznenim postupkom. Ako se oštećena stranka pridruži kaznenom postupku nakon isteka roka za pozivanje svjedoka, vještaka i savjetnika iz članka 468. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, oštećena stranka ne može iskoristiti pravo na podnošenje popisa svjedoka, vještaka ili tehničkih savjetnika. Nakon što se oštećena stranka pridruži kaznenom postupku, ona je stranka u prvostupanjskom suđenju i svim žalbenim postupcima, osim ako je isključena ili se dobrovoljno povuče. Imovinskopravni zahtjev u okviru kaznenog postupka prestaje vrijediti u dva slučaja: 1. javni tužitelj, tuženik ili stranka odgovorna prema građanskom pravu (članak 80. Zakona o kaznenom postupku) mogu podnijeti zahtjev za isključenje oštećene stranke iz postupka ili sud može na vlastitu inicijativu izdati nalog o isključenju oštećene stranke u bilo kojem trenutku prije početka prvostupanjskog suđenja (članak 81. Zakona o kaznenom postupku); 2. oštećena stranka ili njezin posebni zastupnik (procuratore speciale) mogu usmenom ili pisanom izjavom u bilo kojoj fazi postupka povući imovinskopravni zahtjev; smatra se da je imovinskopravni zahtjev prešutno povučen ako nisu podneseni nikakvi podnesci ili ako je zahtjev podnesen građanskom sudu (članak 82. Zakona o kaznenom postupku).
U imovinskopravnom zahtjevu u okviru kaznenog postupka može se tražiti naknada za svaku štetu, materijalnu ili nematerijalnu, troškove liječenja, pravnu pomoć, tehničke savjete i sve druge nastale i dokumentirane troškove, pod uvjetom da proizlaze iz počinjenog kaznenog djela.
U talijanskom kaznenom postupku ne postoje službeni obrasci, ali moraju biti ispunjeni zahtjevi navedeni u nastavku.
Oštećena stranka mora imati parničnu sposobnost (capacità processuale). Izjava da se stranka želi pridružiti kaznenom postupku kao oštećena stranka mora se podnijeti tajništvu suda ili dostaviti na ročištu. Kako bi bila prihvaćena, izjava mora sadržavati: (a) podatke o fizičkoj osobi ili naziv udruženja ili tijela koje zahtijeva pridruživanje postupku u svojstvu oštećene stranke te podatke o njezinu pravnom zastupniku; (b) podatke o tuženiku protiv kojeg se podnosi imovinskopravni zahtjev ili druge osobne podatke koji služe za njegovu identifikaciju; (c) ime i prezime odvjetnika koji zastupa oštećenu stranku te pojedinosti o njegovoj punomoći; (d) obrazloženje zahtjeva; (e) potpis odvjetnika. Ako je izjavu podnijela na drugi način osim na ročištu, oštećena stranka dužna je o tome obavijestiti druge stranke te ta izjava proizvodi učinak u odnosu na svaku stranku od dana dostave obavijesti. Ako izjava da se oštećena stranka želi pridružiti postupku ne sadržava punomoć odvjetnika na njezinu podnožju ili rubu, odnosno podnesena je u jednom od ostalih oblika predviđenih člankom 100. stavcima 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku, mora se podnijeti tajništvu ili dostaviti na ročištu zajedno s izjavom.
U kaznenom je postupku imovinskopravni zahtjev sporedan u odnosu na postupak utvrđivanja nevinosti ili krivnje tuženika. Zadaću dokazivanja krivnje tuženika ima ured javnog tužitelja. Međutim, oštećena stranka može imati ulogu u dokaznom postupku, posebno u odnosu na dokaze o vrsti pretrpljene štete, ozbiljnosti štete itd. S druge strane, u građanskom je postupku s obzirom na pružanje dokaza (npr. liječničke potvrde) o ozbiljnosti pretrpljene ozljede / štete, teret dokazivanja uglavnom na žrtvi, iako se on može ukloniti ako se dokaže postojanje zakonske pretpostavke u korist žrtve.
Pravna pomoć koju financira država dostupna je osobama čiji godišnji dohodak ne prelazi određeni prag: odobrava se pod uvjetom da se postupak vodi u Italiji te je dostupna talijanskim državljanima i osobama koje nisu talijanski državljani. To je pitanje uređeno Predsjedničkom odlukom br. 115/2002.
U kaznenom postupku, ako je tuženik oslobođen krivnje, imovinskopravni zahtjev neće biti odobren. Ako je tijekom predistražnog postupka podnesen zahtjev za sporazumnu kaznu (richiesta di applicazione di pena), zahtjev za pridruživanje kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke ne može biti prihvaćen na sljedećem ročištu. Isto tako, zahtjev za pridruživanje kaznenom postupku ne može se iznijeti na ročištu koje slijedi nakon zahtjeva za sporazumnu kaznu u postupku prigovora na presudu donesenu bez saslušanja tuženika (opposizione a decreto penale) ili prigovora na nalog za neposredno donošenje presude (opposizione a decreto di giudizio immediato). Zakonom je isto tako izričito zabranjeno pridruživanje kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke u nekim drugim slučajevima, kao što su suđenja maloljetnicima.
Ako na kraju suđenja, odnosno nakon presude u prvom stupnju ili u žalbenom postupku, oštećena stranka smatra da konačna odluka nedostatno odražava štetu koju je pretrpjela, može pobijati presudu – opet putem odvjetnika – ali samo u pogledu dijelova ili odredbi presude koje se odnose na imovinskopravni zahtjev za naknadu štete. Naknadnom presudom može se izmijeniti prvostupanjska presuda u odnosu na aspekte građanskog prava (a time i u odnosu na naknadu štete). Takvom se presudom mogu ispraviti štetni učinci presude u odnosu na naknadu štete, ali ona nema utjecaja na zaključke u pogledu kaznene odgovornosti tuženika: tuženik koji je oslobođen krivnje u smislu kaznenog prava ostaje oslobođen krivnje čak i ako je presuda izmijenjena u korist oštećene stranke. Stoga, ako presudu kojom se tuženik oslobađa krivnje osporava samo oštećena stranka, odluka kaznenog suda u pogledu kaznene odgovornosti tuženika ostaje nepromijenjena. Zbog toga između obrazloženja prvostupanjske presude kojom se tuženik oslobađa krivnje u smislu kaznenog prava i obrazloženja presude u žalbenom postupku nakon žalbe oštećene stranke, u kojoj se iste činjenice smatraju osnovom za donošenje presude o naknadi štete, može postojati objektivna i opipljiva kolizija. To se smatra iznimno osjetljivim tehničkim pitanjem.
Na zahtjev oštećene stranke te pod uvjetom da postoje pravilne osnove, sud će izdati svoj nalog za naknadu štete koji je privremeno izvršan. Nalog za privremeno prvo plaćanje (provvisionale) uvijek je neposredno izvršan. Nakon što presuda postane izvršna, stranka je može izvršiti u skladu s redovnim pravilima građanskog postupka.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Kazneni sud ima implicitnu nadležnost u kaznenom postupku dodijeliti ograničeni iznos naknade štete žrtvi kaznenog djela, pod uvjetom da je optuženik proglašen krivim. Ta je nadležnost rijetko primijenjena u prošlosti, a u zadnjih nekoliko desetljeća uopće se ne primjenjuje.
Međutim, u takvim slučajevima žrtva ima pravo potraživati naknadu podnošenjem tužbe protiv počinitelja u građanskom postupku.
Zahtjev se podnosi nakon okončanja kaznenog postupka u obliku imovinskopravnog zahtjeva. Treba napomenuti da je građanski postupak neovisan i odvojen od kaznenog postupka.
U zahtjevu možete zatražiti naknadu za svaki pretrpljeni gubitak i štetu navođenjem pojedinačnih vrsta štete, kao što su tjelesne ozljede, bol i patnja, izgubljena dobit i zatezne kamate.
Da, obrazac sudskog poziva. Taj bi obrazac trebalo podnijeti tajništvu / pisarnici suda. U njemu se može navesti cijeli zahtjev podnositelja zahtjeva ili kratki opis zahtjeva, koji će zatim biti popraćen opširnijim obrazloženjem zahtjeva.
Dokazi u prilog zahtjevu dokazi su u prilog pretrpljene štete.
Da, za usluge povezane sa zahtjevom plaćaju se sudske i druge pristojbe, ovisno o iznosu zatražene naknade.
Pravnu pomoć možete dobiti u bilo kojoj fazi postupka ako ispunjujete uvjete za njezino dobivanje, odnosno ako ispunjujete zakonom utvrđene kriterije. U građanskim je predmetima pravna pomoć povezana s povredama ljudskih prava navedenima u zakonom utvrđenim konvencijama. Pravna pomoć uključuje besplatno savjetovanje, pomoć i zastupanje te se primjenjuje jednako i na osobe s boravištem u drugoj državi.
Nije primjenjivo – vidjeti prethodni tekst.
Mogu li se žaliti protiv odluke ili tražiti drugu vrstu obeštećenja/zadovoljštine?
Nije primjenjivo – vidjeti prethodni tekst.
Kako bi se osiguralo izvršenje presude za naknadu, presuda se dostavlja tuženiku (počinitelju) koji mora postupiti u skladu s njom. U slučaju da ne postupi u skladu s presudom, podnositelj zahtjeva (žrtva) može pokrenuti postupak izvršenja kako bi se tuženika prisililo da poštuje presudu.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Imate pravo primiti informacije o odredbama o potraživanju i primanju naknade, uključujući državnu naknadu, od službene osobe koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud) te podnijeti zahtjev za naknadu štete u kaznenom postupku.
Zahtjev za naknadu štete možete podnijeti u bilo kojoj fazi kaznenog postupka do početka razmatranja predmeta na prvostupanjskom sudu. Zahtjev možete podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Usmeni će zahtjev u zapisnik unijeti službena osoba koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud).
Zahtjev za naknadu štete možete podnijeti u bilo kojoj fazi kaznenog postupka do početka razmatranja predmeta na prvostupanjskom sudu. Ako osoba koja bi trebala snositi kaznenu odgovornost nije identificirana, to ne ograničava vaše pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu.
Žrtva ima pravo povući podneseni zahtjev za naknadu u bilo kojoj fazi kaznenog postupka dok se sud ne povuče kako bi donio odluku.
Imate pravo od službene osobe koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud) dobiti informacije o odredbama o potraživanju naknade.
Zahtjev možete podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Usmeni će zahtjev u zapisnik unijeti službena osoba koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud).
U svojem zahtjevu morate navesti dokaze u prilog iznosu tražene naknade za sav materijalni gubitak, a za moralnu štetu i tjelesnu patnju morate navesti samo iznos tražene naknade. U svojem zahtjevu možete navesti broj računa institucije za platni promet na koji bi naknada štete trebala biti doznačena.
Zahtjev možete podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Usmeni će zahtjev u zapisnik unijeti službena osoba koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud).
U svojem zahtjevu morate navesti dokaze u prilog iznosu tražene naknade za sav materijalni gubitak, a za moralnu štetu i tjelesnu patnju morate navesti samo iznos tražene naknade.
Sud će odrediti iznos naknade ocjenom vašeg zahtjeva te će pritom uzeti u obzir iznos materijalnog gubitka, težinu i prirodu kaznenog djela, prouzročenu tjelesnu patnju, trajno sakaćenje i invaliditet, razinu i javnu narav moralne štete te psihičku štetu.
Izravna šteta ocijenit će se na temelju razina cijena koje su utvrđene u sudskom postupku.
Podnošenje zahtjeva u kaznenom postupku neće vam biti naplaćeno.
Ako smatrate da vam šteta nije u potpunosti nadoknađena, imate pravo podnijeti zahtjev za naknadu kako je utvrđeno Zakonom o parničnom postupku (Civilprocesa likums). Pri određivanju iznosa naknade u obzir se mora uzeti naknada primljena u okviru kaznenog postupka.
Nakon podnošenja zahtjeva za naknadu u parničnom postupku žrtva se oslobađa plaćanja državne pristojbe.
Ako je zaštita prava i interesa maloljetnika onemogućena ili nije osigurana na drugi način ili zastupnik podnese obrazloženi zahtjev, službena osoba koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud) odlučuje o imenovanju odvjetnika koji će zastupati maloljetnu žrtvu. U iznimnim slučajevima u kojima zaštita prava i interesa osobe u kaznenom postupku ne može biti drukčije osigurana, službena osoba koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud) odlučuje o imenovanju odvjetnika koji će zastupati siromašnu punoljetnu osobu ili punoljetnu osobu u nepovoljnom položaju. Službena osoba koja vodi postupak (policija, ured javnog tužitelja, sud) imenuje odvjetnika i u slučajevima u kojima ni jedan srodnik ne može zastupati žrtvu. U takvim slučajevima Uprava za pravnu pomoć (Juridiskās palīdzības administrācija) plaća odvjetničke naknade za pružanje državne pravne pomoći u kaznenom postupku.
Ako sud donese oslobađajuću presudu, zahtjev za naknadu štete prouzročenu kaznenim djelom neće se razmatrati. Ako sud ne ispita vaš zahtjev, možete podnijeti zahtjev za naknadu kako je utvrđeno Zakonom o parničnom postupku.
Ako sud ne ispita vaš zahtjev, možete podnijeti zahtjev za naknadu kako je utvrđeno Zakonom o parničnom postupku.
Presude o naplati naknade štete žrtvi na temelju naloga za izvršenje izvršavaju sudski izvršitelji upisani u sudski registar koji pokreću izvršenje na temelju pisanog zahtjeva osobe koja provodi naplatu.
Kako bi izvršio sudsku odluku koja se djelomično odnosi na plaćanje naknade štete žrtvi, sud žrtvi na njezin zahtjev izdaje nalog o izvršenju.
Osobe koje provode naplatu tražbina koje se temelje na osobnim ozljedama, čije su posljedice invaliditet ili druga oštećenja zdravlja ili smrt osobe, oslobođeni su plaćanja naknada za izvršenje sudskim izvršiteljima upisanima u sudski registar.
Izvršitelj upisan u sudski registar na vlastitu inicijativu izvršava potrebne radnje i poduzima dostupne mjere i metode kako bi brzo i učinkovito izvršio sudske odluke. Izvršitelj upisan u sudski registar objasnit će prava i obveze provedbe postupovnih prava strana u dobroj vjeri.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Naknadu štete nastale uslijed kaznenog djela možete zatražiti tako da podnesete imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku. Imovinskopravni zahtjev možete podnijeti u fazi istražnog postupka službeniku koji vodi istražni postupak ili javnom tužitelju te sudu tijekom rasprave. Ako imovinskopravni zahtjev nije podnesen ili ga sud nije ispitao u kaznenom postupku, možete podnijeti privatnu tužbu u građanskom postupku.
Imovinskopravni zahtjev možete podnijeti u bilo kojem trenutku kaznenog postupka dok sud ne započne s razmatranjem dokaza.
Podnošenjem imovinskopravnog zahtjeva možete zatražiti naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale uslijed kaznenog djela koje je počinio osumnjičenik ili optuženik. U svojem imovinskopravnom zahtjevu morate navesti točan iznos koji tražite, kao i okolnosti koje ga podupiru.
Poseban obrazac za imovinskopravne zahtjeve ne postoji. Primjenjuju se samo opći zahtjevi u pogledu postupovnih dokumenata koji se podnose sudu.
Trebali biste predočiti pisane, materijalne ili druge dokaze u prilog iznosu nanesene štete.
Imovinskopravni zahtjev podnesen sudu za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale uslijed kaznenog djela ne podliježe plaćanju biljega.
Da, građani Republike Litve, građani drugih država članica Europske unije i druge fizičke osobe koje zakonito borave u Republici Litvi i drugim državama članicama Europske unije imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć u predmetima koji se odnose na naknadu štete nastalu uslijed kaznenih djela. Odluke o pružanju pravne pomoći donosi Služba za pravnu pomoć koju jamči država (Valstybės garantuojamos teisinės pagalbos tarnyba).
Imovinskopravni zahtjev odbacuje se ako ne postoje dokazi da je optuženik sudjelovao u kaznenom djelu.
Imovinskopravni zahtjev ne ispituje se ako je optuženik oslobođen krivnje jer počinjeno djelo ne sadržava sastavne dijelove kaznenog djela ili prekršaja ili jer oštećena stranka ili njezin zastupnik nisu prisutni na sudskoj raspravi. U takvim slučajevima oštećena stranka ima pravo na podnošenje tužbe u građanskom postupku.
U iznimnim slučajevima u kojima nije moguće točno odrediti iznos koji je potrebno dodijeliti jer su potrebni dodatni materijali, sud može priznati pravo oštećene stranke na ispunjenje zahtjeva tijekom izricanja kazne i prenijeti razmatranje iznosa iz tog zahtjeva u građanski postupak.
Da, protiv takve odluke suda možete se žaliti žalbenom sudu u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o kaznenom postupku (Baudžiamojo proceso kodeksas).
Kad presuda kojom se dodjeljuje naknada štete postane pravomoćna, imate pravo na izdavanje naloga za izvršenje koji možete podnijeti sudskom izvršitelju koji će izvršiti naplatu tog iznosa. Ako su ispunjeni svi primjenjivi uvjeti, i tijekom postupka izvršenja imate pravo na sekundarnu pravnu pomoć koju jamči država.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Postoji nekoliko načina na koje možete zatražiti naknadu štete od počinitelja.
Kako bi kazneni sud mogao odlučiti o naknadi, žrtva mora u okviru kaznenog postupka podnijeti zahtjev za naknadu štete u svojstvu oštećene stranke te zatražiti pravednu naknadu od počinitelja ako on bude proglašen krivim. Žrtva nije obvezna pojaviti se na raspravi. Može je zastupati odvjetnik i svoje zahtjeve može podnijeti u pisanom obliku prije rasprave.
Osim toga, na temelju Zakona od 12. ožujka 1984. o naknadi za određene žrtve kaznenih djela kojima je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda određene žrtve kaznenih djela imaju pravo zatražiti naknadu iz državnog proračuna. To je važna mjera za žrtve u sljedećim slučajevima: počinitelj nije identificiran; počinitelj je identificiran, ali ga se ne može pronaći; i počinitelj je nesolventan. U takvim slučajevima žrtva mora podnijeti zahtjev za naknadu ministru pravosuđa, koji će svoju odluku donijeti u roku od šest mjeseci.
Država plaća naknadu samo ako žrtva ne može dobiti djelotvornu i odgovarajuću naknadu na neki drugi način (npr. od počinitelja, iz sustava socijalne sigurnosti ili iz osobnog osiguranja).
Ako država isplati naknadu žrtvi, žrtva i dalje može u okviru kaznenog postupka podnijeti zahtjev za naknadu štete u svojstvu oštećene stranke te zatražiti dodatne iznose od počinitelja ako smatra da je ta naknada nedostatna. U tom slučaju žrtva mora obavijestiti sud da je državi podnesen zahtjev za naknadu ili da je dobivena naknada od države.
Žrtva ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu u okviru kaznenog postupka slanjem dopisa istražnom sucu u kojem ga obavješćuje da podnosi zahtjev kao oštećena stranka kako bi zatražila naknadu za navodno pretrpljenu štetu. Taj se zahtjev može podnijeti u bilo kojem trenutku u postupku. Žrtva može taj zahtjev podnijeti i tijekom rasprave u okviru kaznenog postupka.
Međutim, trebalo bi imati na umu da, ako žrtva odluči podnijeti zahtjev za naknadu štete u svojstvu oštećene stranke prije rasprave, više ne može biti saslušana u svojstvu svjedoka.
Ako žrtva ne podnese zahtjev za naknadu štete u okviru kaznenog postupka ili ne podnese ikakav zahtjev, kazneni sud ne može joj automatski dodijeliti odštetu.
Međutim, žrtva koja ne podnese zahtjev za naknadu štete u svojstvu oštećene stranke tijekom rasprave u okviru kaznenog postupka ne gubi pravo na naknadu. Žrtva i dalje može pokrenuti sudski postupak protiv počinitelja pred građanskim sudovima, pod uvjetom da to učini prije nego što istekne primjenjivi rok zastare i ako je dokazano da predmetna djela čine građanskopravni delikt.
Zahtjev za naknadu ministru pravosuđa može se podnijeti prije donošenja odluke u kaznenom postupku. Osim toga, zahtjev se mora podnijeti u roku od dvije godine od počinjenja predmetnih djela. Ako je protiv počinitelja pokrenut kazneni progon i žrtva podnese zahtjev u okviru kaznenog postupka u svojstvu oštećene stranke, rok za podnošenje tog zahtjeva produljuje se i istječe dvije godine nakon pravomoćne odluke suda pred kojim se vodi taj kazneni predmet. Ako žrtva ne podnese zahtjev kaznenom sudu, a odluka u tom postupku postane pravomoćna, žrtva može pokrenuti sudski postupak pred građanskim sudovima kako bi dobila odluku o odšteti. U tom se slučaju rok produljuje i istječe dvije godine nakon što odluka suda o odšteti postane pravomoćna. Međutim, ako je žrtva maloljetnik, rok zastare ne počinje teći do datuma kada žrtva postane punoljetna ako su za predmetna djela propisane kaznene sankcije ili su ta djela predviđena i kažnjiva na temelju članaka 372., 373., 375. (bludna radnja ili silovanje), 382.‑1. i 382.‑2. (trgovina ljudima), 400., 401.a, 402., 403. ili 405. (umorstvo iz nehaja koje nije kategorizirano kao ubojstvo i nanošenje tjelesnih ozljeda s namjerom) luksemburškog Kaznenog zakonika.
U kaznenom postupku žrtva mora podnijeti zahtjev u kojem konkretno navodi što traži, u pisanom obliku ili usmeno tijekom rasprave, iako se može podnijeti u pisanom obliku i prije rasprave. U svakom slučaju žrtva mora pretrpljene tjelesne ozljede dokazati na temelju dokaznog materijala (liječničke potvrde, računi itd.). U praksi, sud će tijekom rasprave prvo saslušati svjedoke i navodnog počinitelja prije osobe koja je podnijela zahtjev za odštetu u svojstvu oštećene stranke. U tom trenutku žrtva, ili odvjetnik koji nastupa u ime žrtve, izjavljuje da ona podnosi zahtjev za naknadu štete u svojstvu oštećene stranke te sudu, tužitelju i strankama u postupku dostavlja dokument s konkretnim zahtjevima. Žrtva se ne mora pojaviti na raspravi i umjesto toga može je zastupati odvjetnik.
Zahtjev se može podnijeti na običnom papiru i može sadržavati popis različitih pretrpljenih šteta (tjelesna ozljeda / gospodarski gubitak i/ili moralna šteta) s konkretnim iznosima. Ako se šteta ne može kvantificirati ili iznos još nije poznat, navodi se da iznos treba unijeti u zapisnik.
U većini slučajeva sud nadležan za suđenje počinitelja određuje iznos odštete dodijeljene žrtvi kao naknadu za štetu, i to ako tog optuženika proglasi krivim.
Gubici i izdaci žrtve kaznenog djela obuhvaćeni naknadom jesu sljedeći:
tjelesna ozljeda (ne uključuje narušeno mentalno zdravlje):
narušeno mentalno zdravlje (moralna šteta):
Sud može naložiti vještaku da izračuna točan iznos za pretrpljene štete. To se događa često, posebno kad je riječ o teškim tjelesnim ozljedama.
U tom slučaju sud može dodijeliti predujam.
Nakon što vještak dostavi svoje mišljenje donosi se presuda o naknadi štete i određuje iznos koji treba isplatiti.
Najveći iznos naknade koji ministar pravosuđa može dodijeliti ne može biti veći od gornje granice koja se svake godine određuje uredbom Velikog vojvode Luksemburga. Ta je gornja granica za 2017. određena na 63 000 EUR. Ministar može dodijeliti i predujam.
U Velikom Vojvodstvu Luksemburgu ne postoji poseban obrazac zahtjeva za naknadu.
Zahtjevi se podnose na običnom papiru.
Zahtjevi za naknadu podneseni ministru pravosuđa moraju biti napisani na francuskom, njemačkom ili luksemburškom jeziku te moraju sadržavati datum, mjesto i točnu prirodu predmetnih djela.
Kad je riječ o zahtjevu upućenom sudu koji odlučuje u predmetu, moraju se dostaviti zahtjev za naknadu štete i dokazi štete (vidjeti konkretne primjere u nastavku).
Kad je riječ o zahtjevu za naknadu podnesenom ministru pravosuđa, u potporu zahtjevu moraju se priložiti svi popratni dokumenti za predmetna djela i štetu koju je žrtva pretrpjela.
Ti su dokumenti, među ostalim:
U kaznenom postupku svaka stranka mora platiti svoje pravne troškove, bez obzira na ishod suđenja. Međutim, stranka koja je u nepovoljnom financijskom položaju može podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć. U tom slučaju država plaća sve troškove.
Žrtva može zatražiti i naknadu za troškove postupka. Troškove vještaka obično plaća optuženik.
Ne postoje sudske pristojbe kad je riječ o zahtjevu za naknadu podnesenom ministru pravosuđa.
Žrtva može dobiti besplatnu pravnu pomoć prije i/ili tijekom postupka, u skladu s uvjetima predviđenima luksemburškim zakonodavstvom, tako da ispuni nacionalni obrazac koji se može preuzeti s internetskih stranica Odvjetničke komore Luksemburga (Barreau de Luxembourg): https://www.barreau.lu/le-barreau/assistance-judiciaire/formulaire-d-assistance-judiciaire. Tom se obrascu moraju priložiti popratni dokumenti kojima se dokazuje da žrtva nema dostatna financijska sredstva za plaćanje troškova svoje obrane. Zahtjev se mora poslati predsjedniku odvjetničke komore u sudskom okrugu boravišta podnositelja zahtjeva te će on odlučiti bi li trebalo dodijeliti besplatnu pravnu pomoć.
Svatko se može za savjet obratiti tijelima koja pružaju pravne informacije i savjete. Za besplatne pravne informacije možete se obratiti Službi za primanje stranaka i pravne informacije (Service d’Accueil et d’Information juridique). https://justice.public.lu/fr/aides-informations/accueil-info-juridique.html
Ako je žrtva podnijela zahtjev za naknadu, a počinitelj je oslobođen u kaznenom postupku jer predmetna djela ne čine kazneno djelo, sud će i dalje morati odlučiti je li nepropisno postupanje optuženika uzrok štete koju je pretrpjela žrtva. Ako jest, optuženiku će se naložiti da plati odštetu. Međutim, ako žrtva nije dokazala uzročno-posljedičnu vezu između ponašanja optuženika i pretrpljene štete, sud će odbiti zahtjev žrtve.
Žrtva može podnijeti žalbu protiv odluke kaznenog suda.
Osim toga, žrtva može podnijeti zahtjev za naknadu ministru pravosuđa i ima pravo na naknadu ako počinitelj nije osuđen, pod uvjetom da je žrtva kaznenog djela, ako počinitelj nije identificiran ili je identificiran, no ne može ga se pronaći ili je nesolventan.
Ako nema suđenja, ministar pravosuđa može na temelju odštete koju je odredio sud dodijeliti fiksni iznos i/ili naručiti mišljenje vještaka, o trošku Ministarstva, kako bi se utvrdio iznos naknade koja će se dodijeliti žrtvi.
Kazneni sud kvantificira štetu koju je pretrpjela žrtva, ali se ne uključuje u postupak osiguravanja plaćanja dodijeljene odštete i eventualnih kamata.
Nakon donošenja pravomoćne odluke žrtva je dužna poduzeti korake kako bi osigurala da počinitelj plati tu odštetu i eventualne kamate.
Međutim, najčešće je odvjetnik žrtve taj koji preuzima nadzor nad naplatom odštete, isprva obraćanjem odvjetniku osuđenog počinitelja u dobroj vjeri, a kasnije izvršenjem presude preko sudskog izvršitelja.
Ako sud proglasi počinitelja krivim i izreče uvjetnu kaznu s rokom kušnje, uključujući obvezu plaćanja odštete, glavni javni tužitelj zadužen za izvršenje kazni provjerit će postupa li taj osuđeni počinitelj u skladu s tom obvezom.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Kad je riječ o kaznenom postupku, žrtva u prvom redu može podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete ili gubitka prouzročenog kaznenim djelom tijekom sudskog postupka, i to nakon što je iznesena optužnica. Taj se zahtjev može odnositi na naknadu, povrat predmeta ili plaćanje novčanog iznosa. Žrtva može taj zahtjev podnijeti prvostupanjskom sudu najkasnije u onoj fazi postupka u kojoj se ona prvi put može pojaviti. Sud obavješćuje žrtvu o tim fazama postupka. Ako žrtva to ne učini, kasnije se neće prihvatiti nikakvo objašnjenje za taj propust.
Imovinskopravni zahtjev ima formalne elemente navedene i propisane u zakonu. U njemu se moraju navesti optužena osoba protiv koje žrtva podnosi imovinskopravni zahtjev, izričit prijedlog sudu u pogledu kojeg će donijeti presudu, konkretno traženi iznos ili količina, pravo na kojem se imovinskopravni zahtjev temelji, činjenice koje potkrjepljuju pravo koje se želi ostvariti te zahtjev za donošenje presude, kao i način i mjesto izvršenja u slučaju da sud odluči o meritumu imovinskopravnog zahtjeva.
Osim toga, žrtva može izjaviti da namjerava podnijeti imovinskopravni zahtjev čak i prije podizanja optužnice, odnosno prije sudske faze kaznenog postupka. Ako je podignuta optužnica, ured javnog tužitelja šalje izjavu žrtve sudu.
Sud odlučuje o meritumu navedenog imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku ili, ako to nije moguće zbog razloga navedenih u zakonu, upućuje imovinskopravne zahtjeve na namiru na neki drugi zakonski način, zbog čega se taj zahtjev ne može izvršiti u kaznenom postupku.
Imovinskopravni zahtjev može se podnijeti nakon što je podignuta optužnica, ali namjera podnošenja zahtjeva može se izjaviti i prije podizanja optužnice, u fazi istrage.
U Zakonu o kaznenom postupku navedeni su bitni elementi imovinskopravnog zahtjeva i nisu propisani nikakvi posebni formalni uvjeti.
Kad je riječ o njegovu meritumu, zahtjev se može odnositi na naknadu, povrat predmeta ili plaćanje novčanog iznosa. U imovinskopravnom zahtjevu mora biti navedena optužena osoba protiv koje se zahtjev podnosi te se u podnesak mora uvrstiti izričit prijedlog sudu da donese presudu. Podnesak mora uključivati traženi iznos ili količinu. U tom se podnesku može iznijeti zahtjev za naknadu u skladu s građanskim pravom za štetu koju je oštećena osoba pretrpjela kao izravnu posljedicu kaznenog djela. Osim smanjenja vrijednosti imovine, ta šteta može uključivati gubitak prihoda i kamatu na zahtijevani iznos. Osim toga, u imovinskopravnom zahtjevu moraju se navesti pravo koje oštećena osoba želi ostvariti i pravna osnova za zahtjev.
Ako imovinskopravni zahtjev ne sadržava prethodno navedena tri najvažnija elementa potrebna za odlučivanje u predmetu (navođenje optužene osobe, izričit prijedlog i pravo koje se želi ostvariti), sud upućuje zahtjev na namiru na neki drugi zakonski način odmah po utvrđivanju tih nedostataka.
Isto tako, izostanak drugih elemenata imovinskopravnog zahtjeva (činjenice koje potkrjepljuju zahtjev i pravo koje se želi ostvariti, navođenje načina i mjesta plaćanja) isto tako dovodi do istih posljedica, pri čemu je razlika ta da će sud uputiti zahtjev na namiru na drugi način tek u svojoj konačnoj odluci, a ne odmah po utvrđivanju nedostataka.
U zakonodavstvu nije predviđen obrazac za takve zahtjeve.
U zakonodavstvu nije navedeno koje dokaze treba predočiti u prilog zahtjevu. Kada sud odlučuje i izvršava imovinskopravni zahtjev, spis predmeta uzima se u obzir po službenoj dužnosti, bez obzira na to je li dokaze dostavila oštećena osoba ili su pribavljeni iz drugog izvora. Dokazna snaga dokaza nije određena zakonom te se u kaznenom postupku mogu slobodno upotrijebiti svi dokazi utvrđeni zakonom.
Stoga zakonom nije propisano koji se dokazi moraju iznijeti u prilog imovinskopravnom zahtjevu, osim što je obvezno iznijeti činjenice kojima se potkrepljuje imovinskopravni zahtjev.
Ako oštećena osoba podnese imovinskopravni zahtjev tijekom kaznenog postupka, na toj osnovi treba platiti samo pristojbu za taj zahtjev i žalbu. Međutim, u tim slučajevima žrtva ima pravo na poništenje biljega, čime je izuzeta od prethodnog plaćanja pristojbe.
Pristojba se u načelu izračunava na temelju vrijednosti predmeta imovinskopravnog zahtjeva u trenutku kad je postupak pokrenut. Pristojba iznosi 6 % osnovice za izračun, ali najmanje 15 000 HUF i najviše 1 500 000 HUF.
Žrtva ima pravo na to da je sud, ured javnog tužitelja i istražno tijelo obavijeste o njezinim pravima i obvezama. Ako je, osim toga, potreban savjet odvjetnika specijaliziranog za pravnu pomoć ili je potrebno sastaviti podnesak (prijedlog, zahtjev, prijava, prijedlog za pokretanje kaznenog progona itd.) kako bi se pokrenuo postupak za ispravak štete prouzročene kaznenim djelom ili narušenih prava ili interesa koji proizlaze iz počinjenoga kaznenog djela, država će na zahtjev osigurati odvjetnika specijaliziranog za pravnu pomoć ili pravne usluge. Troškove tih usluga umjesto žrtve snosi država ako mjesečni neto raspoloživi dohodak žrtve nije veći od minimalne mirovine i ako nema sredstava ili ako bi upotreba tih sredstava bila nerazmjerna koristima koje bi se mogle ostvariti pravnim uslugama. Prava žrtve ne ovise o državljanstvu ili boravištu.
Sud odbija odlučivati o izvršenju imovinskopravnog zahtjeva tijekom kaznenog postupka upućivanjem zahtjeva na namiru na drugi zakoniti način u slučajevima predviđenima zakonom, kako je navedeno u nastavku. U takvim slučajevima zahtjev žrtve ne može se izvršiti u kaznenom postupku, nego samo u građanskom postupku. Sud upućuje imovinskopravni zahtjev na namiru na drugi zakoniti način u slučajevima u kojima odgovornost optužene osobe na temelju kaznenog prava ili za blaže kazneno djelo nije utvrđena jer je postupak prekinut ili je optuženik oslobođen krivnje. Isto će se dogoditi ako je izvršenje imovinskopravnog zahtjeva isključeno zakonom ili ako zahtjev nije podnesen u roku. Ako je određeno kazneno djelo protiv imovine počinjeno protiv nekretnine, a žrtva je kao mjeru predostrožnosti zatražila i da se ta imovina isprazni, o istodobno podnesenom imovinskopravnom zahtjevu ne može se odlučivati u kaznenom postupku. Isto tako, imovinskopravni zahtjev ne može se izvršiti u kaznenom postupku ako postoji prepreka na temelju građanskog parničnog prava. Do takve prepreke može doći ako žrtva podnese obrazloženi prijedlog za izuzeće suca ili suda utvrđenog na temelju Zakona o parničnom postupku, koji, međutim, nije naveden u Zakonu o kaznenom postupku. Isto se primjenjuje ako su u drugom postupku koji se temelji na istim činjenicama i pravnoj osnovi pravne posljedice podnošenja tužbe proizvele pravne učinke ili je donesena pravomoćna presuda, ili ako žrtva ili optužena osoba nema pravnu sposobnost u parničnom postupku. Imovinskopravni zahtjevi koji nisu izvršivi na sudu ne mogu se izvršiti ni u kaznenom postupku. Ako osoba koja podnosi imovinskopravni zahtjev nije žrtva na temelju kaznenog postupovnog prava, ne može ostvariti svoj zahtjev u kaznenom postupku. U kaznenom postupku ne može se odlučiti ni o nagodbi koju su u parničnom postupku postigli žrtva i optužena osoba. Nadalje, ne može se odlučivati o meritumu imovinskopravnog zahtjeva ako bi se time znatno produljilo trajanje kaznenog postupka ili ako ga bilo koje druge okolnosti isključuju. U kaznenom postupku ne može se odlučiti ni o imovinskopravnom zahtjevu koji ne ispunjuje uvjete, zbog čega će sud takve imovinskopravne zahtjeve uputiti na namiru drugim zakonitim sredstvima.
Protiv odluke o upućivanju imovinskopravnog zahtjeva na drugo sredstvo namire ne može se podnijeti žalba.
Namira imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može se olakšati nizom drugih oblika naknade. Njihova je zajednička značajka ta da se u tim slučajevima ne provodi izvršenje zahtjeva žrtve na temelju građanskog prava, već ured javnog tužitelja u nekim slučajevima može naložiti da optužena osoba namiri imovinskopravni zahtjev uz suglasnost te osobe, a taj postupak može dovesti do blaže kazne ili prekida kaznenog postupka. Sve su te mjere obuhvaćene diskrecijskim ovlastima ureda javnog tužitelja, iako žrtva ima pravo podnijeti zahtjev za donošenje takvih odluka. One uključuju obustavu postupka kako bi se provelo mirenje, uvjetnu obustavu po nalogu tužitelja ili sporazum ili nagodbu između optužene osobe i ureda javnog tužitelja. To ne znači da zbog toga žrtva ne može izvršiti svoj zahtjev uz izravnu državnu prisilu, ali optužena osoba može biti znatno motiviranija da dobrovoljno namiri zahtjev žrtve.
Kako bi osigurala imovinskopravni zahtjev, žrtva može podnijeti prijedlog da se kao mjera opreza zaplijeni imovina ili sredstva optužene osobe koja bi trebala pripasti žrtvi čak i prije donošenja odluke o tom imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku. To je moguće učiniti čak i prije podizanja optužnice, ako je žrtva izjavila da namjerava iznijeti imovinskopravni zahtjev i ako ta izjava sadržava formalne elemente imovinskopravnog zahtjeva. U takvim slučajevima sud može naložiti mjeru zapljene iz opreza, a u slučajevima gdje su kašnjenja neprihvatljiva ured javnog tužitelja ili istražno tijelo može naložiti mjeru privremene zapljene.
Na prijedlog žrtve koja je podnijela zahtjev za izvršenje sud izdaje nalog za izvršenje nakon što je imovinskopravni zahtjev potvrđen u pravomoćnoj odluci. Ako se nalog za izvršenje ne može još izdati kako bi se namirio zahtjev, ali žrtva koja je podnijela zahtjev za izvršenje predviđa rizik da se zahtjev možda neće moći izvršiti kasnije, sud može osigurati zatražena financijska sredstva ili zaplijeniti određene predmete na zahtjev žrtve u obliku mjere opreza.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zahtjev za naknadu možete podnijeti građanskom sudu (Qorti Ċivili).
Svoj biste zahtjev trebali predočiti zajedno s podnescima.
Zahtjev za naknadu materijalne štete možete podnijeti zajedno s popratnim dokumentima.
Ne postoji poseban obrazac.
Potvrdu o dohotku, račune, procjene i druge relevantne popratne dokumente.
Da, no one su minimalne.
Da, možete dobiti pravnu pomoć.
U slučaju oslobađajuće presude.
Mogli biste se žaliti preko tužitelja.
Mogu se izdati propisani i zakonski nalozi za izvršenje (na primjer, nalog za pljenidbu, nalog za oduzimanje itd.), a u njihovu pribavljanju trebao bi vam pomoći odvjetnik za pravnu pomoć.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Naknadu štete moguće je zatražiti u kaznenom postupku. Ako želite zatražiti naknadu štete od osumnjičenika u kaznenom predmetu možete popuniti obrazac zahtjeva za naknadu štete (Verzoek tot schadevergoeding). Informacije i savjete o popunjavanju obrasca možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska (Slachtofferhulp Nederland). Organizacija Potpora žrtvama Nizozemska može vam pomoći da utvrdite gubitak ili štetu.
Isto je tako moguće tražiti naknadu štete od počinitelja u parničnom postupku. Takvi se postupci obično pokreću kada nije moguće dobiti naknadu štete na drugi način.
Ako javni tužitelj odluči kazneno goniti osumnjičenika, provest će se kazneni postupak. Zahtjev za naknadu štete dobit ćete poštom. Ured javnog tužitelja zamolit će vas da popunjeni obrazac dostavite u roku od 14 dana. Ako obrazac ne možete dostaviti u roku od 14 dana, trebali biste se obratiti Službi za potporu žrtvama (Slachtofferloket) kako biste zatražili produljenje roka.
Informacije i savjete o tom pitanju možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska.
Gubitke koje ste pretrpjeli trebali biste navesti u obrascu zahtjeva za naknadu štete. Materijalne je gubitke, odnosno gubitke koji se mogu izraziti u financijskom obliku potrebno unijeti u obrazac pod pitanjem 4.a. Ako usto patite od psihičkih i/ili fizičkih poremećaja, možete tražiti naknadu nematerijalne štete uzrokovane boli i patnjom nakon nemilog događaja. Takvu nematerijalnu štetu treba navesti pod pitanjem 4.b. Pod pitanjem 4.c trebate navesti emocionalnu štetu. To se odnosi na bol, tugu i gubitak kvalitete života koje je osoba pretrpjela nakon smrti ili ozljede voljene osobe. Naknadu emocionalne štete u određenim slučajevima može dobiti najbliži srodnik preminule žrtve ili rođak žrtve koja je zadobila ozbiljnu i trajnu ozljedu.
Dodatne Informacije o popunjavanju obrasca možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska. Organizacija Potpora žrtvama Nizozemska može vam pomoći da utvrdite gubitak ili štetu.
Ako vi sami niste žrtva, ali ste snosili troškove za žrtvu (na primjer, putne troškove, troškove liječenja ili troškove popravka), možete ih prijaviti na ovom obrascu. U tom se slučaju takva „neizravna šteta” ne bi trebala navoditi na žrtvinu obrascu zahtjeva; umjesto toga, trebali biste zatražiti vlastiti obrazac od lokalne službe za potporu žrtvama.
Ako želite zatražiti naknadu štete od osumnjičenika u kaznenom predmetu možete popuniti obrazac zahtjeva za naknadu štete. Dodatne Informacije o popunjavanju obrasca možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska.
Informacije i savjete o tom pitanju možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska.
Informacije o sudskim i drugim pristojbama možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska.
Informacije o pravnoj pomoći prije i/ili tijekom postupka možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska.
Informacije i savjete o tom pitanju možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Potpora žrtvama Nizozemska.
Da, protiv takve odluke možete se žaliti.
Izvršenje kazne započet će čim presuda počinitelju postane pravomoćna. Ako se od počinitelja zahtijeva naknada štete, Ured javnog tužitelja naložit će CJIB-u (Središnjoj pravosudnoj agenciji za naplatu) da u vaše ime naplati odštetu. Ako počinitelj ne plati dugovani iznos 8 mjeseci nakon odluke javnog tužitelja ili suda, vlada vam može platiti dio naknade štete u obliku predujma. O tome će vas u pisanom obliku obavijestiti CJIB. Ako imate pitanja o dobivanju predujma, obratite se organizaciji Potpora žrtvama Nizozemska.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Ne postoji poseban obrazac izjave o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Nema posebnih zahtjeva u pogledu oblika izjave. Postojeći obrasci izjava svjedoka sadržavaju pitanje želi li se osoba pridružiti kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Dovoljno je da osoba izjavi da se želi pridružiti i navede kratko objašnjenje zašto to želi učiniti.
Žrtva kaznenog djela može zatražiti naknadu štete za prouzročenu patnju ili naknadu za umanjenje svojih zakonskih prava zaštićenih kaznenim pravom. Kako bi podnijela zahtjev, žrtva može izjaviti da se želi pridružiti kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Tom se izjavom (o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke) žrtva pridružuje kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Ako u kasnijoj fazi postupka državni odvjetnik odustane od optužnice, oštećena stranka može nastaviti postupak u obliku „supsidijarnog kaznenog postupka” (Subsidiaranklage).
Ovisno o statusu postupka, izjava o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke može se podnijeti kriminalističkoj policiji (Kriminalpolizei), javnom tužitelju ili sudu, u usmenom ili pisanom obliku. Nema zahtjeva u pogledu oblika u kojem izjava treba biti podnesena (članak 67. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (Strafprozessordnung, StPO).
Alternativno, žrtva može podnijeti zahtjev u okviru građanskog predmeta.
Izjava o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke može se podnijeti sve do okončanja izvođenja dokaza u okviru glavne rasprave. Budući da su s time povezana određena prava sudjelovanja koja nadilaze prava žrtve u okviru kaznenog postupka (npr. pravo na podnošenje zahtjeva za izvođenje dokaza, sudski poziv na glavnu raspravu), logično je izjavu o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke podnijeti u ranoj fazi postupka.
Zahtjevi moraju biti opravdani izjavom o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Do završetka postupka izvođenja dokaza na glavnoj raspravi potrebno je dostaviti konkretnu procjenu zahtjeva. Međutim, moguće je zahtijevati naknadu samo dijela štete.
Ne postoji poseban obrazac izjave o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Nema posebnih zahtjeva u pogledu oblika izjave. Postojeći obrasci izjava svjedoka sadržavaju pitanje želi li se osoba pridružiti kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke. Dovoljno je da osoba izjavi da se želi pridružiti i navede kratko objašnjenje zašto to želi učiniti.
Dokaze bi po mogućnosti trebalo predočiti ili dostaviti prilikom prijave kaznenog djela ili tijekom ispitivanja koje provodi kriminalistička policija. Najkasnije bi ih trebalo dostaviti do održavanja rasprave. Dokazi uključuju:
Oštećene stranke obično ne snose nikakve troškove u okviru kaznenog postupka (osim troška njihovih odabranih zastupnika). Troškovi nastaju samo ako je oštećena stranka svjesno dala lažnu izjavu na temelju koje je pokrenut kazneni postupak ili ako je tuženik oslobođen krivnje u slučaju „supsidijarnog kaznenog progona”.
Oštećene stranke ne trebaju se koristiti uslugama odvjetnika u okviru kaznenog postupka. Određene žrtve, a posebno one koje su eventualno bile izložene nasilju ili opasnim prijetnjama ili je kao posljedica kaznenog djela narušen njihov seksualni integritet ili sposobnost odlučivanja u vezi s njihovom seksualnošću, mogu zatražiti potporu tijekom sudskog postupka (pravni savjeti i zastupanje odvjetnika) ako je to potrebno radi zaštite njihovih postupovnih prava, uzimajući maksimalno u obzir njihovu osobnu uključenost (članak 66. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (StPO)). Za žrtve je ta potpora besplatna.
U slučaju stvarne financijske potrebe i ostale žrtve mogu zatražiti pomoć od odvjetnika u okviru sustava postupovne potpore ako je to potrebno radi vođenja sudskog postupka, posebno radi izvršenja prava na izbjegavanje naknadnog građanskog postupka (članak 67. stavak 7. Zakona o kaznenom postupku).
U kontekstu kaznenog postupka u Austriji, to se odnosi i na osobe koje žive u inozemstvu i osobe koje nisu austrijski državljani.
Izjava o pridruživanju kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke može biti odbijena ako je neutemeljena, podnesena sa zakašnjenjem ili ako procjena iznosa naknade ili štete nije dostavljena na vrijeme (članak 67. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku). Do trenutka podizanja optužnice pred sudom, državni odvjetnik odlučuje o tome hoće li odbiti izjavu. Nakon podizanja optužnice o tome odlučuje sud (članak 67. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku).
Ako glavna rasprava dovede do presude, sud isto tako mora donijeti odluku o imovinskopravnim zahtjevima koji su podneseni. Ako je tuženik oslobođen krivnje, oštećena stranka mora svoj zahtjev podnijeti građanskom sudu. U tim slučajevima oštećena stranka ne može dobiti naknadu štete u okviru kaznenog postupka. Ako je tuženik proglašen krivim, i. zahtjev se može odobriti (djelomično ili u cijelosti) ili ii. podnositelja zahtjeva može se uputiti da svoj zahtjev podnese građanskom sudu. Građanska tužba unatoč osuđujućoj presudi potrebna je ako se, nakon cjelovitog ispitivanja osnove za donošenje odluke, smatra da je imovinskopravni zahtjev neosnovan, ili ako ishod kaznenog postupka ne dopušta čak niti djelomičnu procjenu imovinskopravnog zahtjeva, osim ako bi postupak izvođenja dokaza, koji ne bi znatno odgodio odlučivanje o krivnji tuženika i donošenje presude, omogućio daljnje ispitivanje osnove za donošenje odluke.
Imovinskopravni zahtjevi ne mogu biti odbijeni u okviru kaznenog postupka, odnosno oštećena stranka još uvijek može svoj zahtjev podnijeti građanskom sudu.
Ako je izjavu odbio javni tužitelj, može se podnijeti žalba zbog povrede prava (članak 106. Zakona o kaznenom postupku). Ako je izjavu odbio sud, može se podnijeti pritužba (članak 87. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku).
Oštećena stranka može (ali samo u određenim slučajevima) podnijeti žalbu zbog ništavosti ili žalbu protiv upućivanja na građanski sud zbog donošenja oslobađajuće presude za tuženika. Ako je stranka upućena na građanski sud unatoč tome što je tuženik proglašen krivim, može se podnijeti žalba na osnovi imovinskopravnih zahtjeva.
Izvan okvira kaznenog postupka imovinskopravni zahtjevi mogu se uvijek podnijeti građanskim sudovima.
U skladu s prvom rečenicom članka 1. Zakona o izvršenju (Exekutionsordnung, EO), zakonski obvezujući zaključci kaznenih sudova koji se odnose na imovinskopravne zahtjeve u smislu tog zakona smatraju se nalozima za izvršenje. Svaki postupak izvršenja zahtijeva valjani nalog za izvršenje. Izvršenje se mora zatražiti od nadležnog okružnog suda (Bezirksgericht). Ako su ispunjeni svi zahtjevi za izvršenje, ono će biti odobreno. Mjera izvršenja (npr. prodaja pokretne imovine, prijenos potraživanja na vjerovnika izvršenja ili prisilna prodaja imovine) poduzima se na zahtjev podnositelja zahtjeva.
Obrasci za pokretanje postupka izvršenja dostupni su na sljedećoj poveznici na internetskim stranicama austrijskog Ministarstva pravosuđa.
Nakon što je mjera izvršenja odobrena, postupak izvršenja u pravilu vodi sudac ili sudski službenik. Mjere izvršenja provode sudski izvršitelji koji su u Austriji sudski službenici. Od vjerovnika će se tražiti dodatni podnesci samo ako sud ili sudski izvršitelj ne može nastaviti postupak bez njih ili ako mjera uključuje troškove.
Mjera izvršenja provodi se do uspješnog okončanja ili ukidanja, tj. zato što je dužnik platio svoj dug vjerovniku tijekom postupka.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zahtjev za naknadu može se podnijeti samo građanskom sudu. Zahtjev ne možete podnijeti u okviru kaznenog postupka, ali postoje drugi načini traženja naknade štete pred kaznenim sudom.
Građanski postupak protiv počinitelja može se pokrenuti neovisno o kaznenom postupku koji je u tijeku. Međutim, treba napomenuti da građanski postupak može biti obustavljen do donošenja pravomoćne presude u kaznenom postupku. Ako zahtjev podnesete nakon okončanja kaznenog postupka u kojem je počinitelju izrečena osuđujuća presuda, građanski sud neće ponovno izvoditi dokaze te će zaključke kaznenog suda prihvatiti kao dokazane.
Naknadu štete za stvarni gubitak te izgubljenu dobit i kamate možete tražiti pred građanskim sudom. Trebate navesti iznos koji želite dobiti od počinitelja te objasniti na što se taj iznos odnosi te kako ste ga izračunali.
Ne postoji poseban obrazac za takve zahtjeve.
Ako predočite osuđujuću presudu, nećete trebati nikakve druge dokaze. Građanski sud obvezan je zaključcima kaznenog suda. Međutim, možete tražiti veći iznos naknade štete, ali ćete morati dokazati da je vaš zahtjev opravdan. Dokazi kojima se potvrđuje valjanost vaših zahtjeva mogu uključivati izjave svjedoka i dokumentaciju kao što su računi ili mišljenja.
Za pokretanje građanskog postupka u pravilu se plaćaju odgovarajuće sudske pristojbe. Međutim, možete podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih troškova ako dokažete da ih ne možete platiti.
Ako ne možete platiti odvjetnika, možete zatražiti pravnog zastupnika kojeg imenuje sud. U tu svrhu trebate sudu podnijeti zahtjev zajedno s podacima (na posebnom obrascu) o vašoj financijskoj situaciji.
Zahtjev za naknadu štete možete podnijeti čak i ako nemate stalno boravište u Poljskoj.
Zahtjev za naknadu može se podnijeti samo građanskom sudu. Sud će zahtjev odbaciti ako ne dokažete da je počinitelj prouzročio štetu ili ako ne dokažete iznos te štete. Međutim, ako priložite kaznenu presudu na temelju koje je počinitelj proglašen krivim, građanski sud ne može odbaciti zahtjev.
Žalbu protiv presude prvostupanjskog građanskog suda (sąd cywilny I instancji) možete podnijeti drugostupanjskom sudu (sąd II instancji). Ako vas ne zastupa odvjetnik, sud će vas informirati o načinu podnošenja žalbe.
U okviru kaznenog postupka, naknadu štete možete tražiti na sljedeće načine:
Ako je počinitelju naloženo da nadoknadi štetu, sud će vam dostaviti primjerak odluke. Ako počinitelj ne nadoknadi štetu, a izrečena mu je uvjetna kazna zatvora, možete zatražiti izvršenje presude.
U slučaju uvjetnog odustanka od kaznenog postupka, ako počinitelj ne nadoknadi štetu, suočava se s nastavkom postupka i osuđujućom presudom. O tome odlučuje sud na sjednici u kojoj možete sudjelovati.
Presudu građanskog suda kojom vam se dodjeljuje naknada štete izvršava služba za izvršenje, odnosno sudski izvršitelj (komornik).
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
U Portugalu je zahtjev za naknadu štete u pravilu potrebno podnijeti u okviru kaznenog postupka. U skladu s time, i kaznena djela koja čine predmet kaznenog postupka podliježu građanskopravnoj odgovornosti, pod uvjetom da nanose štetu interesima na temelju kojih se može dobiti obeštećenje za imovinsku štetu, u skladu s građanskim pravom.
Zakonom o kaznenom postupku utvrđuje se „načelo obveznog uključivanja”, u skladu s kojim se građanskopravni zahtjev za naknadu štete na temelju počinjenog kaznenog djela mora podnijeti u okviru odgovarajućeg kaznenog postupka, a o njemu se može odlučiti u odvojenom postupku samo pred građanskim sudom i to u slučajevima propisanima zakonom i navedenima u Zakonu o kaznenom postupku.
U slučajevima u kojima žrtva ima boravište u drugoj državi članici Europske unije te je žrtva kaznenog djela počinjenog u državi u kojoj nema boravište, ona može podnijeti zahtjev za naknadu štete tijelu odgovornom za razmatranje takvih zahtjeva i odlučivanje o njima u državi u kojoj ima boravište. Navedeno tijelo mora proslijediti zahtjev nadležnom tijelu države u kojoj je kazneno djelo počinjeno.
Žrtva mora izraziti namjeru za podnošenje zahtjeva za naknadu štete čim podnese pritužbu ili prije zaključenja istrage. Zatim će biti obaviještena o optužnici i imat će rok od 20 dana da podnese svoj zahtjev za naknadu štete.
Čak i ako se ne podnese zahtjev za naknadu štete, sudac može, na vlastitu inicijativu i uzimajući u obzir osobne okolnosti žrtve, naložiti tuženiku da žrtvi isplati određenu naknadu za pretrpljenu štetu, osim ako se žrtva sama tomu usprotivi.
Kad je riječ o žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja, zahtjev za naknadu štete može se podnijeti najkasnije godinu dana nakon donošenja konačne odluke.
Ako je žrtva u trenutku počinjenja tog kaznenog djela bila maloljetna, može podnijeti zahtjev najkasnije jednu godinu nakon što postane punoljetna ili emancipirana.
Zahtjev za naknadu štete može se podnijeti u slučaju:
Ne. Zahtjev mora sadržavati samo kratak opis činjenica na kojima se zahtjev temelji te pretrpljene gubitke i njihovu vrijednost.
Međutim, ako se zahtijeva iznos veći od 5000 EUR, potrebno je platiti sudsku pristojbu, a zahtjev mora predati odvjetnik.
Naknada štete koju isplaćuje država
Žrtva mora predočiti sve dokumente kojima se dokazuju pretrpljeni gubici (vidjeti točku 1.1.). Osim toga, žrtva mora navesti svjedoke koji mogu poduprijeti njezine izjave i potvrditi da je pretrpjela gubitke koje je navela.
Ako se zahtijeva iznos manji od 5000 EUR, pristojba se ne plaća, a zahtjev žrtva može podnijeti sama.
Ako se zahtijeva iznos veći od 5000 EUR, zahtjev mora podnijeti odvjetnik koji zastupa žrtvu te podliježe plaćanju sudske pristojbe, osim ako žrtva prima pravnu pomoć.
Kad je riječ o žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja i žrtvama kaznenih djela nasilja u obitelji, zahtjev za predujam naknade šalje se Povjerenstvu za zaštitu žrtava kaznenih djela (CPVC) te je žrtva oslobođena od plaćanja bilo kakvih troškova ili pristojbi.
Ako je kazneno djelo počinjeno na državnom području druge države članice EU-a, zahtjev se može podnijeti CPVC-u, uz uvjet da podnositelj zahtjeva ima uobičajeno boravište u Portugalu.
Da, pod određenim uvjetima možete podnijeti zahtjev za pravnu pomoć.
Žrtva ima pravo na pravno savjetovanje i pomoć koji se odnose na njezinu ulogu u sudskim postupcima.
Ako želite sudjelovati u postupku kao građanskopravna stranka, morate podnijeti zahtjev za pravnu pomoć u ranoj fazi sudskog postupka ili pri svjedočenju, ako želite pratnju odvjetnika, a ne raspolažete dovoljnim financijskim sredstvima za pokrivanje troškova odvjetnika.
Možete podnijeti i zahtjev za pravnu pomoć u obliku:
Napomena: Odluku o zahtjevima za pravnu pomoć donose tijela nadležna za socijalno osiguranje na temelju formule za izračun kojom se uzimaju u obzir imovina, prihodi i izdaci podnositelja zahtjeva. Zahtjev za pravnu pomoć potrebno je podnijeti s pomoću obrazaca koji se mogu dobiti besplatno od službi za socijalno osiguranje. Obrazac je moguće podnijeti osobno, poštom, putem telefaksa ili putem interneta, ispunjavanjem obrasca u digitalnom obliku. Zahtjevu je potrebno priložiti dokumentaciju kojom se potvrđuju financijske poteškoće podnositelja zahtjeva. Odluka će se donijeti u roku od 30 dana. Podnošenje zahtjeva ne dovodi do troškova za žrtvu.
Ako počinitelj nije osuđen za kazneno djelo.
Ako žrtva ne može dokazati pretrpljene gubitke.
Da. Možete podnijeti žalbu protiv odluke ako ste sudjelovali u postupku kao građanskopravna stranka.
Možete odabrati i uobičajene načine (građanski sudovi) podnošenja žalbe ako zahtjev zbog bilo kojeg razloga nije razmotren.
Da. Ako tuženik ne nadoknadi štetu dobrovoljno, žrtva može poduzeti mjere izvršenja, odnosno može podnijeti zahtjev sudu za izvršenje odluke o dodjeli naknade štete putem, na primjer, zapljene plaće, sredstava na bankovnim računima ili nepokretne ili pokretne imovine, sve dok se ne dosegne vrijednost naknade štete dodijeljene žrtvi.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Oštećena stranka može tražiti naknadu od počinitelja u kaznenom postupku podnošenjem imovinskopravnog zahtjeva (premoženjskopravni zahtevek).
Imovinskopravni zahtjev (građanskopravna stranka u kaznenom postupku) podnosi se tijelu kojemu je podnesena kaznena prijava (okružni ured javnog tužitelja) ili sudu pred kojim je postupak u tijeku.
Imovinskopravni zahtjev može uključivati naknadu, vraćanje predmeta ili stavljanje izvan snage danog pravnog posla.
Kad ga zbog posljedica kaznenog djela podnosi ovlašteni podnositelj zahtjeva, imovinskopravni zahtjev razmatra se u kaznenom postupku ako se time nepotrebno ne odlaže taj postupak.
Prijedlog imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku možete dostaviti prvostupanjskom sudu najkasnije prije kraja usmene rasprave.
Ako podnositelj zahtjeva ne podnese imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku prije podizanja optužnica, podnositelj zahtjeva bit će obaviješten o tome da može podnijeti zahtjev do kraja glavne rasprave.
Ovlašteni podnositelj zahtjeva mora precizno opisati zahtjev i dostaviti popratne dokumente (npr. izvješća, račune, liječničku dokumentaciju). Precizno opisati zahtjev znači da podnositelj zahtjeva mora što točnije opisati vrstu i iznos štete te vrstu obeštećenja.
Ne.
Sadržaj zahtjeva oštećene stranke mora se dokazati na uobičajen način (npr. izvješćima, računima, liječničkom dokumentacijom).
Da, sudska pristojba plaća se za svaku fazu postupka, a iznos ovisi o vrijednosti zahtjeva.
Pristojbu za odobrenje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku (u cijelosti ili djelomično) plaća tuženik.
U sudskom postupku, stranci (koji nemaju boravište u Republici Sloveniji) imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć (pravno savjetovanje, pravno zastupanje i druge pravne usluge ili oslobođenje od plaćanja troškova postupka) pod uvjetom poštovanja načela uzajamnosti ili pod uvjetima i u slučajevima utvrđenima u međunarodnim ugovorima koji su obvezujući za Republiku Sloveniju.
Sud odlučuje u korist imovinskopravnog zahtjeva (u cijelosti ili djelomično) samo ako je počinitelj kaznenog djela osuđen (u presudi kojom se tuženik proglašava krivim). U drugim slučajevima (ako informacije iz kaznenog postupka nisu dovoljno pouzdane da bi bile temelj za potpunu ili djelomičnu presudu), oštećenoj se stranci preporučuje da podnese privatnu tužbu jer kazneni sud ne može odbiti zahtjev.
Čak i ako sud donese presudu kojom se tuženik oslobađa ili se optužbe odbacuju ili sud donese odluku o zastoju postupka ili odbaci optužnicu, sud upućuje oštećenu stranku da podnese svoj imovinskopravni zahtjev građanskom sudu.
Ako sud odluči da nije nadležan za kazneni postupak, obavješćuje oštećenu stranku o tome da može prijaviti svoj imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku koji će zatim pokrenuti ili nastaviti nadležni sud.
Ne, zato što oštećena stranka može osporiti presudu samo kad je riječ o odluci suda o troškovima kaznenog postupka.
Jedina su iznimka predmeti u kojima je javni tužitelj preuzeo vođenje postupka od oštećene stranke u svojstvu tužitelja. U tom slučaju oštećena stranka može osporiti sve dijelove presude, uključujući odluku o imovinskopravnom zahtjevu.
Kad odluka o imovinskopravnom zahtjevu bude konačna, oštećena stranka može zatražiti da prvostupanjski sud izda ovjereni primjerak odluke u kojoj se navodi da je odluka izvršna.
Presuda je izvršna ako je postala pravomoćna i ako je rok za dobrovoljno plaćanje istekao. Nadležni sud izvršava pravomoćnu presudu koja je izvršni instrument u skladu s pravilima koja se primjenjuju na postupak izvršenja. Na temelju izvršnog instrumenta (presuda), nadležnom okružnom sudu podnosi se prijedlog za izvršenje u kojem se navodi način izvršenja (npr. zabrana na plaću, sredstva na bankovnom računu, pokretnu i nepokretnu imovinu).
U sudskom postupku, stranci (koji nemaju boravište u Republici Sloveniji) imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć pod uvjetom poštovanja načela uzajamnosti ili pod uvjetima i u slučajevima utvrđenima u međunarodnim ugovorima koji su obvezujući za Republiku Sloveniju.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Naknada štete može se zatražiti od počinitelja u kaznenom postupku usmenom izjavom u zapisnik rasprave ili podnošenjem posebne pisane predstavke. Žrtva koja na temelju zakona ima pravo od počinitelja zatražiti naknadu štete zbog gubitaka prouzročenih kaznenim djelom počinjenim protiv nje isto tako ima pravo podnijeti predstavku sudu u kojoj traži od suda da počinitelju naloži plaćanje naknade štete pri izricanju presude. Žrtva mora tu predstavku podnijeti najkasnije do kraja istrage ili skraćenog postupka. U predstavci moraju biti jasno navedeni razlozi za potraživanje naknade i traženi iznos naknade štete. Žrtvu se obavješćuje o pravu na naknadu štete i postupku za ostvarivanje tog prava tijekom rasprave.
Ako postoji osnovana sumnja da će namirenje zahtjeva žrtve za naknadu gubitaka prouzročenih kaznenim djelom biti ometano ili spriječeno, zahtjev se može osigurati imovinom tuženika ili drugim imovinskim pravima do očekivanog iznosa gubitaka. Sud odlučuje o oduzimanju imovine na temelju predstavke koju je podnio tužitelj ili žrtva ili, u prethodnom postupku, tužitelj na temelju predstavke žrtve; u prethodnom postupku tužitelj može osigurati zahtjev čak i bez predstavke žrtve ako je to u interesima zaštite žrtve, posebno ako postoji rizik od odlaganja.
Kako bi se odobrila naknade štete u kaznenom postupku, žrtva mora podnijeti zahtjev najkasnije do kraja istrage ili skraćenog postupka.
Kako bi sud razmotrio zahtjev za naknadu štete u kaznenom postupku, žrtva mora podnijeti zahtjev na primjeren način i pravodobno. Pravodobnim se zahtjevom smatra zahtjev za naknadu štete podnesen najkasnije do kraja istražnog postupka, što znači da ga je u načelu potrebno podnijeti prije završnog ispitivanja istražnog spisa. U zahtjevu moraju biti jasno navedeni razlozi za potraživanje naknade i traženi iznos naknade štete. Iznos naknade štete koji žrtva potražuje obvezujući je za sud pri donošenju odluke u kaznenom postupku.
Ne.
Tijekom istrage potrebno je predočiti dokaze koji opravdavaju zahtjev za naknadu štete i na temelju kojih je moguće s pouzdanošću utvrditi iznos nastalih gubitaka. Kad je riječ o tjelesnoj ozljedi, tijekom istrage može biti imenovan vještak kako bi procijenio opseg tjelesne ozljede.
Ne postoje pristojbe koje se odnose na potraživanje naknade u kaznenom postupku.
Ako žrtva podnese zahtjev za naknadu štete i ne raspolaže dostatnim sredstvima kako bi platila povezane troškove, tužitelj joj u prethodnom postupku može dodijeliti pravnog zastupnika ili joj ga može dodijeliti predsjedavajući sudac u sudskom postupku, čak i bez predstavke ako sudac smatra da je to u interesima žrtve. Žrtva mora dokazati da ne raspolaže dostatnim sredstvima.
Tijekom prvog kontakta sa žrtvom tijelo kaznenog progona obvezno je žrtvi pružiti pisane informacije o njezinim pravima u kaznenom postupku i o organizacijama za potporu žrtvama te uslugama koje te organizacije pružaju. Pravno je savjetovanje isto tako uključeno u navedene usluge.
Ako se na temelju izvedenih dokaza ne pronađe osnova za utvrđivanje odgovornosti za štetu ili ako bi za donošenje odluke o odgovornosti za štetu bili potrebni dodatni dokazi koji nadilaze potrebe kaznenog progona.
Da, žrtva se može žaliti protiv takve odluke o naknadi štete.
Ako žalba žrtve ne bude prihvaćena, ona naknadno može podnijeti svoj zahtjev za naknadu štete izravno protiv počinitelja u građanskom postupku.
Svaka osoba koja je pretrpjela tjelesnu ozljedu prouzročenu kaznenim djelom s elementima nasilja počinjenim s namjerom ili nematerijalnu štetu prouzročenu određenim kaznenim djelima protiv slobode i ljudskog dostojanstva ili kaznenim djelom okrutnosti prema bliskom pojedincu ili osobi za koju se brine može podnijeti zahtjev za naknadu štete Ministarstvu pravosuđa. Žrtve takvih kaznenih djela imaju pravo na naknadu štete čak i ako presuda, kazneni nalog ili druga relevantna odluka još nije donesena ili postala pravomoćna, pod uvjetom da rezultati dotad provedene istrage ili skraćene istrage ne izazivaju nikakvu razumnu sumnju u pogledu počinjenja djela koje predstavlja nasilno kazneno djelo i koje je žrtvi prouzročilo tjelesnu ozljedu. Nakon podnošenja zahtjeva ministarstvo ocjenjuje je li ishod istrage naveo na sumnju u navedene činjenice. Ako postoji sumnja, ne može se dodijeliti naknada štete. Zahtjev se može ponovno podnijeti ako je to opravdano, na primjer u slučaju odgode istražnog postupka.
Ako počinitelj ne ispuni dobrovoljno svoje obveze prema nalogu suda u kaznenom postupku i takva sudska odluka postane izvršna, žrtva prima nalog za izvršenje na temelju kojeg je moguće izvršiti presudu protiv počinitelja u okviru postupka prisilne naplate. U takvim slučajevima žrtva može zatražiti pravnu pomoć pravnog zastupnika.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zahtjevi za naknadu štete prouzročene kaznenim djelom u načelu se obrađuju u okviru istog postupka kao i kazneni predmet, ali moguće je i da ih se izdvoji i obrađuje u okviru zasebnog postupka.
Od tužitelja možete zatražiti da vaš zahtjev za naknadu štete prouzročene predmetnim kaznenim djelom predoči pred sudom. Uputno je o tome obavijestiti policiju tijekom predistražnog postupka. Tužitelj može podnijeti zahtjev za naknadu u vaše ime ako je predmet jasan i jednostavan. Ako tužitelj ne predoči vaš zahtjev za naknadu, o tome će vas obavijestiti u pisanom obliku.
Svoj zahtjev za naknadu štete možete i sami predočiti na sudu tijekom kaznenog postupka ili to u vaše ime može učiniti pravni savjetnik.
Ako zahtijevate naknadu od počinitelja, o tome morate obavijestiti policiju tijekom predistražnog postupka ili najkasnije sud ako se o predmetu odlučuje na sudu.
Ako ste bili žrtva kaznenog djela, možete tražiti naknadu za:
Vaši bliski srodnici isto tako mogu imati pravo na razumnu naknadu bitnih troškova i neostvarenih prihoda proizašlih iz toga što su brinuli o vama nakon što ste pretrpjeli ozljede koje su posljedica kaznenog djela.
Ako ste preuzeli odgovornost za pogreb osobe koja je preminula zbog posljedica kaznenog djela, imate pravo od počinitelja tražiti naknadu za troškove pogreba. Roditelji, djeca i bračni drug preminule osobe ili druga osoba koja je na usporediv način bila posebno bliska s preminulom osobom isto tako imaju pravo na razumnu naknadu za troškove pogreba.
Sud vam ne može dodijeliti naknadu koju niste zatražili niti iznos viši od onoga koji ste zatražili kao zainteresirana strana. Stoga zahtjevi za naknadu koje podnesete čine gornju granicu iznosa naknade koji vam sud može dodijeliti. Imate pravo zahtijevati i kamate na iznos naknade koji ste zatražili. Ako ste pozvani da osobno na sudu razjasnite predmetno pitanje, imate pravo na dnevnicu i naknadu putnih troškova i neostvarenih prihoda.
Ne postoji poseban obrazac.
Možete dokazati iznos štete predočenjem računa povezanih s troškovima prouzročenima kaznenim djelom. Dokazi se moraju podnijeti i za sve neostvarene prihode, dio štete koju snosi osiguranik te sve putne i druge troškove povezane s razjašnjavanjem predmeta u okviru kojeg se traži naknada.
Naknada za bolove i druge privremene probleme, kao i za trajne probleme, utvrđuje se uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost ozljede, prirodu i trajanje skrbi potrebne nakon ozljede i trajanje problema. Naknada za trajne probleme utvrđuje se uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost osobne ozljede i dob osobe koja pati od određenog problema. Bilo kakvo pogoršanje kvalitete života osobe koja je pretrpjela osobnu ozljedu isto se tako može uzeti u obzir kao čimbenik za povećanje iznosa dodijeljene naknade. Kako bi se to dokazalo, bit će vam potrebna izjava liječnika u kojoj je pojašnjena priroda ozljede i skrb potrebna za liječenje te ozljede.
Ne naplaćuju se pristojbe za raspravu o predmetu na okružnom sudu (käräjäoikeus) ako se zahtjev za naknadu podnosi u okviru optužnice koju je podigao tužitelj. Ako se zahtjev za naknadu podnosi u okviru zasebnog građanskog predmeta, naplaćuje se sudska pristojba za odlučivanje o predmetu.
Ako ispunjujete uvjete za dodjeljivanje pravne pomoći, možete dobiti pravnu pomoć za predistražni postupak, kao i za sudski postupak. Žrtve nasilja u obitelji, kaznenih djela protiv spolne slobode ili teških kaznenih djela protiv njihova života, zdravlja ili slobode mogu dobiti pravnog savjetnika plaćenog iz državnih sredstava. Pravnu pomoć za predmete o kojima odlučuju finski sudovi možete dobiti čak i ako ne živite u Finskoj.
Ako ste tijekom predistražnog postupka najavili da želite zahtjev za naknadu podnijeti sami ili preko odvjetnika, ili ako tužitelj ne preuzme vaš zahtjev, okružni sud pitat će vas želite li podnijeti zahtjev za naknadu. Okružni sud može utvrditi rok u kojem biste mu trebali dostaviti zahtjev za naknadu. Ako ne podnesete zahtjev u pisanom obliku, to može značiti da okružni sud neće razmotriti zahtjev za naknadu koji podnesete kasnije.
Sud će odbiti vaš zahtjev za naknadu ako ne podnesete dostatne dokaze u prilog svojem zahtjevu.
Ako želite podnijeti žalbu protiv odluke okružnog suda, trebali biste taj sud obavijestiti o svojem nezadovoljstvu u roku od sedam dana od datuma na koji je izdana presuda. Nakon što obavijestite sud o svojem nezadovoljstvu možete podnijeti žalbu protiv odluke nadležnom žalbenom sudu (hovioikeus). Svoju žalbu morate poslati okružnom sudu u roku od 30 dana od datuma na koji je izdana presuda okružnog suda. U pravilu ćete morati dobiti odobrenje za dodatno razmatranje kako bi žalbeni sud mogao u cijelosti obraditi predmet.
Ako tuženik dobrovoljno ne plati naknadu koju je odredio sud, možete se obratiti sudskom izvršitelju u svrhu izvršenja vašeg zahtjeva. Sudskom izvršitelju trebali biste poslati zahtjev za izvršenje i priložiti mu sudsku odluku kojom se potvrđuje vaše pravo na naknadu štete. Zahtjev za izvršenje dostavlja se sudskom izvršitelju nadležnom za mjesto u kojem dužnik živi ili ima boravište. Ako postoji nekoliko dužnika i oni žive na različitim mjestima, dovoljno je podnijeti zahtjev jednom sudskom izvršitelju. Detaljnije smjernice o tome kako podnijeti zahtjev za naknadu možete dobiti od ureda za izvršenje (ulosottovirasto). Podatke za kontakt uredâ za izvršenje možete pronaći ovdje (na finskom, švedskom i engleskom jeziku).
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Najprije biste trebali otići na policiju ili u ured tužitelja. Oni su obvezni ispitati i zahtjeve za naknadu štete oštećene stranke. Ako tijekom postupka nemate pomoć vlastitog pravnog zastupnika, tužitelj u pravilu mora pomoći oštećeniku u podnošenju zahtjeva protiv počinitelja ako je zahtjev povezan s kaznenim predmetom.
Zahtjev biste trebali podnijeti već tijekom policijske istrage kako bi se zahtjev mogao ispitati i dokazi prikupiti. Međutim, zahtjev je moguće podnijeti sve do početka glavnog postupka u kaznenom predmetu.
Švedsko odštetno pravo temelji se na popravljanju štete – oštećena stranka mora se, u mjeri u kojoj je to moguće, dovesti u financijsku situaciju u kojoj bi bila da se šteta ili ozljeda nije dogodila. To znači da se naknada štete može tražiti za sve financijske gubitke prouzročene predmetnom štetom ili ozljedom. Međutim, oštećena stranka obvezna je ograničiti štetu kada je to moguće.
Naknada štete može se dodijeliti za:
Pojedinosti zahtjeva trebalo bi navesti u relevantnim rubrikama i zatim sastaviti sažetak cijelog zahtjeva. Podnositelj zahtjeva ima pravo na kamate od datuma na koji je počinjeno kazneno djelo ili drugog, naknadnog datuma na koji je nastala šteta. Mora se podnijeti i zahtjev za kamate kako bi sud o njemu mogao odlučiti.
Policija i ured tužitelja imaju posebne obrasce zahtjeva za naknadu štete koje možete upotrijebiti.
Neki dokazi potrebni za ostvarivanje naknade štete obično su uključeni u policijsku istragu i možete se osloniti na tužitelja u pogledu podupiranja navoda. Na primjer, to se odnosi na okolnosti kaznenog djela i štetu prouzročenu kaznenim djelom.
Oštećeniku mora biti omogućeno podnošenje dokaza kojima potkrepljuje svoj zahtjev, npr. dokaza o troškovima (računi), neostvarenim prihodima (dokaz o ozljedi / bolovanju i prihodima koji zbog toga nisu ostvareni), materijalnoj šteti (dokumentacija kojom se potvrđuje vrijednost uništene imovine ili troškovi popravka / smanjenje vrijednosti oštećene imovine).
Kad je riječ o naknadi za povredu, oštećenik ne mora podnijeti nikakve posebne dokaze. Naknada za povredu isplaćuje se u skladu s procjenom kaznenog djela.
Ne, pristojbe se ne naplaćuju ako je zahtjev za naknadu štete povezan s kaznenim predmetom.
Kao oštećenik imate pravo na vlastitu pravnu pomoć tijekom kaznenog postupka. To se odnosi, na primjer, na predmete u kojima je riječ o teškom kaznenom djelu s elementima nasilja, kaznenom djelu protiv spolne slobode ili obiteljskom nasilju ili na one u okviru kojih postoji jasna potreba za pomoći. Ako biste željeli dobiti pravnu pomoć, možete o tome obavijestiti policiju ili ured tužitelja kako bi oni proslijedili vaš zahtjev sudu, koji će donijeti odluku o tome hoće li vam se dodijeliti savjetnik. Savjetnik oštećeniku može pružiti pomoć i potporu tijekom cijelog postupka te pripremiti i podnijeti tužbu za naknadu štete. Ako vam se dodijeli savjetnik, njega plaća država.
Izrazito je neuobičajeno da sud odbaci zahtjev za naknadu štete povezan s kaznenim predmetom, bez obzira na to što je odbacivanje službeno moguće.
Ponekad se dogodi da sud razdvoji kazneni predmet i predmet povezan s naknadom štete te ih obrađuje zasebno. To se može dogoditi ako je zahtjev za naknadu štete složen ili ako nije pripremljen na odgovarajući način, zbog čega se obrada kaznenog predmeta odgađa. Činjenica da su ti predmeti razdvojeni znači da se najprije odlučuje o kaznenom predmetu, a o predmetu povezanom s naknadom štete odlučuje se kasnije. Posljedica toga jest da tužitelj više ne može pomoći u ostvarivanju zahtjeva za naknadu štete. Općenito je za oštećenu stranku bolje ako je predmet povezan s naknadom štete pripremljen na odgovarajući način kako bi se o njemu moglo odlučivati zajedno s kaznenim predmetom.
Sud uvijek mora osigurati upute o tome kako podnijeti žalbu. U tim su uputama navedeni uvjeti za podnošenje žalbe u relevantnoj situaciji.
Naknada iz osiguranja obično ne ovisi o tome je li o zahtjevu za naknadu štete odlučivao sud, što znači da se šteta ili ozljeda mogu prijaviti osiguravajućem društvu.
Informacije u nastavku primjenjuju se na naknadu štete prouzročene kaznenim djelom. Ako je počinitelj u mogućnosti isplatiti odštetu, naknada se uvijek mora najprije zatražiti od počinitelja. Ako počinitelj nije u mogućnosti isplatiti odštetu, a oštećenoj stranci ne može se na drugi način nadoknaditi šteta ili ozljeda koju je pretrpjela, naknada štete prouzročene kaznenim djelom može se isplatiti čak i ako oštećena stranka nije pred sudom podnijela zahtjev za naknadu štete protiv počinitelja.
Kad presuda postane pravomoćna, sud je šalje švedskoj službi za izvršenje (Kronofogden). Švedska služba za izvršenje zatim će vas pitati trebate li pomoć s izvršenjem vašeg zahtjeva. Ako odgovorite potvrdno, švedska služba za izvršenje istražit će imovinsko stanje počinitelja. Ako je počinitelj u mogućnosti isplatiti odštetu, ona će se isplatiti. Međutim, ako počinitelj nije u mogućnosti isplatiti odštetu, o tome će vas obavijestiti sudski izvršitelj. Ako vam naknada za pretrpljenu štetu ili ozljedu nije isplaćena iz osiguranja, imate pravo na naknadu štete prouzročene kaznenim djelom koju plaća država.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
U pravnom smislu odšteta je obično dodijeljen novac koji se isplaćuje osobi kao naknada za gubitak ili ozljedu. Zahtjevi za takve naknade općenito se podnose pred građanskim sudovima i obično nisu povezani s kaznenim djelom ili počiniteljem kaznenog djela. Međutim, možete podnijeti zahtjev za naknadu ako ste pretrpjeli ozljedu zbog kaznenog djela s elementima nasilja. Tada je riječ o naknadi štete prouzročene kaznenim djelom, koja se razlikuje od potraživanja naknade na temelju građanskog odnosno odštetnog prava.
Sudovi na raspolaganju imaju naloge za plaćanje naknade kojima obvezuju počinitelja na financijsku naknadu štete žrtvi, prvenstveno zbog tjelesne ozljede, gubitka ili štete. Vlada smatra da je važno da počinitelji obeštete žrtve svojih kaznenih djela. U posljednjih nekoliko godina takav je sustav dodatno ojačan time što su sudovi obvezani na razmatranje mogućnosti izdavanja naloga za plaćanje naknade u odgovarajućim predmetima te je podignuta gornja granica za naknade na magistratskim sudovima za počinitelje koji imaju 18 godina ili više, koja trenutačno iznosi 5000 GBP. Ovlast za izdavanje naloga za naknadu štete žrtvama znači da sudovi mogu naložiti plaćanje naknade u skladu s materijalnim stanjem počinitelja kao mjeru naknade štete.
Ako ste pretrpjeli gubitak zbog postupanja ili propusta druge osobe, kao što je gubitak prihoda ili imovine ili čak tjelesne ozljede, možete podnijeti zahtjev za naknadu štete za taj gubitak. Takav se zahtjev podnosi pred građanskim sudovima i ne ovisi o tome je li pokrenut kazneni postupak.
Postupak za naknadu štete potpuno je odvojen od kaznenog postupka. Međutim, osuđujuća presuda može poslužiti kao dokaz u postupku za naknadu štete da je počinitelj počinio kazneno djelo za koje se tereti. Stoga se u nekim slučajevima preporučuje pričekati dovršetak kaznenog postupka prije pokretanja postupka za naknadu štete.
U građanskoj parnici različite su vrste štete ovisno o prouzročenom gubitku, šteti ili ozljedi, no uglavnom možete tražiti naknadu za gubitak novca ili prihoda, štetu na imovini i slično ili (u slučaju tjelesne ozljede) za bol, patnju i gubitak kvalitete života. Dodjela odštete namijenjena je da vas dovede u isti položaj kao da do događaja nikada nije došlo. Pojedine vrste štete trebaju se točno navesti.
Odšteta dodijeljena na temelju Programa naknada za ozljede prouzročene kaznenim djelima bit će umanjena za sličan iznos svake naknade dobivene u građanskoj parnici.
Da, zahtjevi u Engleskoj i Walesu podnose se putem obrasca zahtjeva, obrasca N1. Dodatne informacije potražite na stranici: https://www.gov.uk/make-court-claim-for-money. U slučaju zahtjeva u Europi kojima se potražuje novac u iznosu manjem od 5000 EUR, za osporavana pitanja može se primijeniti postupak za sporove male vrijednosti ili Europski platni nalog. Pogledajte i stranicu https://www.gov.uk/recover-debt-from-elsewhere-in-european-union.
U građanskoj parnici osnova tužbe mora se dokazati na temelju odvagivanja vjerojatnosti, stoga je nužno dostaviti dovoljno dokaza o postupanju tuženika za koje se navodi da je prouzročilo štetu i dokaze o tome da ono jest prouzročilo tu štetu da bi se ispunio taj uvjet. Potrebno je dokazati i visinu štete. Dokazi potrebni za to ovise o onome što se potražuje, a obično obuhvaćaju račune, kupoprodajne ugovore, platne liste i slično u slučaju financijskog gubitka odnosno liječnički nalaz u slučaju tjelesne ozljede.
Da, potrebno je platiti pristojbe koje ovise o vrijednosti zahtjeva. Dodatne informacije potražite na stranici: https://formfinder.hmctsformfinder.justice.gov.uk/ex50-eng.pdf
Pravna pomoć u građanskim stvarima vrlo je ograničena i ovisi o prirodi zahtjeva. Osobi koja nema uobičajeno boravište u Ujedinjenoj Kraljevini vjerojatno neće biti dostupna pravna pomoć. Dodatne informacije potražite na stranici: https://www.gov.uk/legal-aid/eligibility Podnositelji zahtjeva u građanskim postupcima uglavnom su zastupani na temelju ugovora s utvrđenom nagradom u razmjeru s uspjehom u postupku, koji se često opisuje kao „bez pobjede nema naknade” (no-win, no-fee). https://www.lawsociety.org.uk/support-services/advice/articles/new-model-conditional-fee-agreement/
Građanska parnica ne pokreće se pred kaznenim sudom. Te stvari ne ovise jedna o drugoj.
Donošenje odluke o žalbi na presudu u građanskoj parnici ovisi o okolnostima. Dodatne informacije potražite na stranici: https://www.justice.gov.uk/courts/procedure-rules/civil/rules/part52
U okviru pravnog sustava Engleske i Walesa odabir metode izvršenja počiva na vjerovniku iz presude. Građanski sudovi pružaju niz različitih metoda kojima vjerovnik može izvršiti presudu u svoju korist. Te metode uključuju naloge za preuzimanje kontrole nad imovinom, zapljenu prihoda, naloge za naplatu duga od treće strane, naloge za ovrhu i naloge za prisilnu prodaju. Dodatne informacije potražite na stranici: https://www.gov.uk/make-court-claim-for-money/enforce-a-judgment
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Ova se pitanja odnose na podnositelja zahtjeva, njegovog zastupnika i sudove.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Ako optuženik prizna krivnju ili je proglašen krivim, sud može naložiti optuženiku da vam plati naknadu. Sud će vam se obratiti ako je izdan nalog za plaćanje naknade. Ako ne želite naknadu štete, što je prije moguće obavijestite Krunski ured i službu javnog tužiteljstva.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Nije primjenjivo.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.