Pronađi podatke po području
Naknadu mogu dobiti samo žrtve kaznenih djela s elementima nasilja počinjenih s namjerom. To su kaznena djela koja je počinitelj kaznenog djela počinio s namjerom i koja predstavljaju izravan napad na život i tijelo uz primjenu sile (kaznena djela protiv života i tijela, kao što su teško ubojstvo, ubojstvo, tjelesne ozljede) ili povredu spolnog integriteta (kaznena djela protiv spolne slobode).
Drugi je uvjet da su na temelju Kaznenog zakona ta kaznena djela kažnjiva kaznom zatvora u trajanju od jedne godine ili više. Drugim riječima, naknadu nije moguće primiti za kaznena djela imovinske (financijske) prirode.
Nemate pravo na naknadu za najlakše ozljede (npr. nagnječenja, ogrebotine, modrice) ili druge tjelesne ozljede koje imaju samo privremeni, vanjski učinak ili privremeno i u manjoj mjeri utječu na zdravlje žrtve.
Naknada može biti dodijeljena u slučajevima u kojima se tjelesna ozljeda smatra barem lakom (npr. ozljeda mekog tkiva za koju je potrebno šivanje, jednostavni prijelomi, jednostavna iščašenja i uganuća, jednostavna puknuća bubnjića, potres mozga s vrlo kratkim gubitkom svijesti, gubitak jednog do dva zuba, gubitak zgloba prsta).
Da, naknada za duševnu bol zbog smrti voljene osobe može biti dodijeljena i nadživjelim osobama, tj. osobama koje je preminula žrtva uzdržavala ili su imale pravo na to da ih žrtva uzdržava (posebno maloljetna djeca i djeca mlađa od 26 godina koja se redovito školuju), bračni drug ili nevjenčani partner koji nije imao sredstva za život te je bio nezaposlen, ali ne svojom krivnjom te roditelji ako nemaju i ne mogu steći dostatna sredstva za život.
Ne.
Ne. Formalni je uvjet za dodjeljivanje naknade slovensko državljanstvo podnositelja zahtjeva ili državljanstvo druge države članice EU-a.
Ne. Kako biste zatražili naknadu, kazneno djelo moralo je biti počinjeno na državnom području Republike Slovenije ili na slovenskom brodu ili zrakoplovu, neovisno o njegovoj lokaciji u vrijeme počinjenja kaznenog djela.
Da, nužno je kazneno djelo najprije prijaviti nadležnom tijelu (policiji, uredu javnog tužitelja) ili ga je nadležno tijelo najprije moralo unijeti u zapisnik i postupati s njime kao u slučaju kaznenog djela (a ne, na primjer, kao u slučaju prekršaja) te mora postojati osnovana sumnja u to da je kazneno djelo počinjeno (podnesena je kaznena prijava tužiteljstvu).
Ne, ali mora postojati osnovana sumnja u to da je kazneno djelo počinjeno, što znači da je, u pravilu, morala biti podnesena najmanje kaznena prijava koju je policija proslijedila uredu javnog tužitelja nakon što je završila svoju istragu.
U pravilu se u takvim slučajevima naknada dodjeljuje na temelju pravomoćne i izvršive presude kojom se žrtvi dodjeljuje naknada i koja je već mogla biti donesena tijekom kaznenog postupka (odluka o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku) ili u građanskom postupku (odluka o tužbi). Dodatni je uvjet da je izvršenje (naplata iznosa) koje se temelji na toj presudi bilo neuspješno ili uopće nije moguće (počinitelj nema imovinu, imovinu nije moguće ovršiti).
Međutim, postoje iznimke u kojima nije potrebno najprije tražiti naknadu od počinitelja:
– ako žrtva zločina pripada jednoj od posebno zaštićenih skupina – djeci, žrtvama nasilja u obitelji, osobama s invaliditetom, državljanima druge države članice EU-a (u prekograničnim predmetima)
– ako je počinitelj i dalje nepoznat (tri mjeseca nakon unošenja kaznenog djela u zapisnik ili prijave kaznenog djela) ili ako se protiv počinitelja ne može pokrenuti kazneni postupak (npr. počinitelj je preminuo ili je mlađi od 14 godina te ne snosi kaznenu odgovornost).
Ako je počinitelj i dalje nepoznat (tri mjeseca nakon otkrivanja ili prijave kaznenog djela te nije identificiran odlukom Povjerenstva), žrtva može zatražiti naknadu.
U pravilu je naknada povezana s osuđujućom presudom protiv počinitelja kad se dodjeljuje na temelju izvršnog instrumenta, tj. presude (u kaznenom ili građanskom postupku) kojom je žrtvi dodijeljena naknada, ali je žrtva ne može dobiti od počinitelja (izvršenje nije uspješno ili je nemoguće).
U slučajevima u kojima žrtva ima poseban status (djeca, osobe s invaliditetom ili žrtve nasilja u obitelji te žrtve u prekograničnim slučajevima, tj. državljani drugih država članica EU-a) osuđujuća presuda počinitelja nije uvjet za potraživanje naknade.
Da, postoje dva roka za potraživanje naknade.
U slučajevima u kojima počinitelj nije poznat ili žrtve pripadaju posebnim skupinama žrtvi (djeca, žrtve nasilja u obitelji, osobe s invaliditetom, državljani drugih država članica EU-a), rok za podnošenje zahtjeva za naknadu iznosi šest mjeseci od datuma na koji je kazneno djelo počinjeno.
U ostalim slučajevima, u kojima je naknadu najprije potrebno tražiti od počinitelja, rok za podnošenje zahtjeva za naknadu iznosi tri mjeseca od primitka odluke ili obavijesti o neuspješnom izvršenju, a ako izvršenje nije predloženo, rok je tri mjeseca od primitka informacije o tome da izvršenje nije moguće.
Na primjer, hoće li naknadom biti obuhvaćeno sljedeće:
(a) kad je riječ o žrtvama kaznenih djela:
– materijalna šteta (ne uključuje narušeno mentalno zdravlje):
– narušeno mentalno zdravlje (moralna šteta):
– materijalna šteta (ne uključuje narušeno mentalno zdravlje):
– narušeno mentalno zdravlje:
– materijalna šteta (ne uključuje narušeno mentalno zdravlje):
– narušeno mentalno zdravlje (moralna šteta):
– materijalna šteta (ne uključuje narušeno mentalno zdravlje):
– narušeno mentalno zdravlje:
Naknada se u pravilu isplaćuje jednokratno osim ako nije potrebno odrediti buduće uvjete dodjele naknade za određena razdoblja (npr. redovno školovanje djeteta).
Pri odlučivanju o iznosu naknade uzima se u obzir ponašanje podnositelja zahtjeva za vrijeme i nakon počinjenja kaznenog djela, kao i njegov doprinos nastanku i opsegu štete te naknada u skladu s time može biti umanjena ili zahtjev za naknadu odbijen.
Iako se kaznena evidencija podnositelja zahtjeva ne provjerava, nesuradnja u postupku za naknadu štete može utjecati na to da sve okolnosti relevantne za određivanje prava na naknadu ne budu utvrđene te zbog toga uvjeti za dodjelu naknade možda neće biti ispunjeni. Ako podnositelj zahtjeva ne odgovori na pozive tijela da dopuni zahtjev za naknadu štete, nepotpuni zahtjev može biti odbijen.
Financijska se situacija žrtve ne provjerava te stoga ne utječe na priznavanje prava na naknadu ili na iznos naknade.
Da, naknada se umanjuje za iznos drugih naknada, povrata ili drugih plaćanja koja je podnositelj zahtjeva primio na bilo kojoj drugoj osnovi za istu vrstu štete.
Kad je riječ o tjelesnoj i duševnoj boli, u obzir se uzimaju najviši zakonski iznosi naknade za svaku vrstu štete, a iznos naknade određuje se u skladu s tim granicama i težinom ozljede ili vrstom štete.
Kad je riječ o tjelesnoj boli, posebnim se pravilima utvrđuju kategorije ozljeda, a zakonom su utvrđeni najmanji i najveći iznosi za te kategorije – od 50 do 500 EUR za lake ozljede, od 100 do 1000 EUR za srednje teške ozljede, od 250 do 2500 EUR za teške ozljede, od 500 do 5000 EUR za vrlo teške ozljede i od 1000 do 10 000 EUR za osobito teške ozljede.
Kad je riječ o drugim vrstama štete, u zakonu se upućuje na druge propise. Povrat troškova liječenja priznaje se u iznosu troškova zdravstvenih usluga obveznoga zdravstvenog osiguranja na koje bi osigurana osoba imala pravo u skladu s propisima Republike Slovenije s obzirom na okolnosti. Naknada sredstava zbog gubitka sredstava za uzdržavanje priznaje se nadživjelim osobama preminule žrtve u opsegu utvrđenom propisima Republike Slovenije o mirovinskom i invalidskom osiguranju u pogledu mirovine žrtve.
Da, za tjelesnu bol najmanji je iznos 50 EUR, a najveći 10 000 EUR, dok je za duševnu bol najveći iznos 10 000 EUR.
Naknada za duševnu bol zbog smrti voljene osobe može se dodijeliti svim srodnicima preminule osobe u iznosu do 10 000 EUR.
Ne. U obrascu za naknadu možete navesti iznos naknade, ali na temelju zakona niste to obvezni učiniti.
Da. Na temelju zakona naknada za svaku vrstu štete umanjuje se za iznos drugih naknada, povrata ili drugih plaćanja koja je podnositelj zahtjeva primio na bilo kojoj drugoj osnovi za istu vrstu štete.
Ne.
Takve promjene okolnosti nisu predviđene zakonom.
Na temelju zakona zahtjevu morate priložiti sljedeću dokumentaciju:
Ako podnositelj zahtjeva zatraži naknadu nakon što je nije mogao dobiti od počinitelja, potrebno je priložiti i sljedeću dokumentaciju:
Tijelo može zatražiti i daljnje dokaze kako bi utvrdilo uvjete za dodjelu naknade.
Ne. Naknada se ne plaća za zahtjeve, tužbe i odluke u postupku za naknadu štete u skladu s tim zakonom.
Povjerenstvo za donošenje odluka o naknadama za žrtve kaznenih djela (Komisija Vlade Republike Slovenije za odločanje o odškodnini žrtvam kaznivih dejanj; dalje u tekstu „Povjerenstvo”).
Ministarstvu pravosuđa (Ministrstvo za pravosodje), Župančičeva 3, 1000 Ljubljana.
Ne.
Zakonski je rok za donošenje odluke tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. U pravilu sam postupak traje manje od pola godine, ovisno o pojedinačnim okolnostima.
Odluku Povjerenstva možete osporiti podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Slovenije u upravnom postupku.
Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa:
Verzija internetskih stranica na engleskom jeziku:
Informacije možete dobiti i pismenim putem ili telefonom:
Ministrstvo za pravosodje
Direktorat za kaznovalno pravo in človekove pravice
Sektor za popravo krivic in podporo žrtvam kaznivih dejanj
Župančičeva 3, 1000 Ljubljana
Telefon: +386 1 369 5442
E-pošta: gp.mp@gov.si
Na temelju zakona policija je obvezna pružiti osnovne informacije o načinima ostvarivanja prava. Isto tako, druga tijela koja rade sa žrtvama u pravilu su upoznata s tim pravima i pružaju te informacije (centri za socijalni rad, nevladine organizacije za pomoć žrtvama).
Vidjeti prethodno navedeno.
Besplatna pravna pomoć nije moguća u tim slučajevima.
Međutim, u skladu s pravilima o općem upravnom postupku, službena osoba mora poštovati načelo zaštite prava podnositelja zahtjeva, što znači da službenik mora omogućiti podnositelju zahtjeva da ostvari svoje pravo, upozoriti ga o tome, pozvati ga da ispuni zahtjev i navede objašnjenja te pritom osigurati da neznanje ili neinformiranost podnositelja zahtjeva ne naštete njegovim pravima.
Da, neke nevladine organizacije nude pomoć u pogledu ostvarivanja prava žrtava (npr. Društvo za nenasilnu komunikaciju (Društvo za nenasilno komunikacijo)).
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.