Restrictions on successions – special rules

National information on the special rules that apply to certain immovable property, certain enterprises or other special categories of assets

The European Judicial Network in civil and commercial matters has produced some information sheets on the special rules under national law, imposing restrictions concerning the succession typically involving the following assets:

  • certain types of immovable property (real estate)
  • certain types of businesses,
  • other special categories of assets.

For economic, family and/or social reasons, these rules restrict succession involving such assets.

They apply to a succession, under the country’s national law imposing such restrictions, irrespective of the law on succession.

To consult an information sheet on national law that imposes restrictions on or otherwise affects succession involving certain assets, please click on the appropriate national flag on this page.

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Belgija

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

U članku 745.c Građanskog zakonika (Code civil) utvrđena su posebna pravila za slučaj kada vlasništvo određene imovine dijele potomci pokojnika, koji dobivaju samo pravo vlasništva, i nadživjeli bračni drug, koji dobiva pravo plodouživanja.

U načelu nadživjeli bračni drug ili jedan od vlasnika može zatražiti potpunu ili djelomičnu pretvorbu prava plodouživanja, odnosno jedna strana može kupiti pravo vlasništva ili pravo plodouživanja od druge strane.

Međutim, određena imovina izuzeta je iz tog pravila:

  • obiteljski sud (tribunal de la famille) može odbiti pretvorbu prava plodouživanja ako bi se time moglo ozbiljno naštetiti interesima poduzeća ili profesionalne djelatnosti
  • suglasnost nadživjeloga bračnog druga ili nadživjelog zakonskog partnera potrebna je ako se nekretnine i njezino pokućstvo na dan otvaranja postupka nasljeđivanja upotrebljavaju kao glavno mjesto stanovanja obitelji.

U članku 745.g Građanskog zakonika predviđena je slična zaštita u korist zakonskog partnera za nekretninu koja se upotrebljava kao zajedničko prebivalište obitelji te njezino pokućstvo.

Nadalje, člankom 915.a Građanskog zakonika predviđeno je obvezno nasljedstvo dijela ostavine (tj. nužni dio) u korist nadživjeloga bračnog druga, a propisano je da u svim slučajevima takvo obvezno nasljedstvo mora uključivati barem nekretninu koja se upotrebljava kao glavno mjesto stanovanja obitelji te njezino pokućstvo.

Ako se cijela ostavina ili njezin dio sastoji od poljoprivrednog gospodarstva, nasljednici u izravnoj silaznoj liniji mogu, u skladu s procjenom vrijednosti, preuzeti svu pokretnu i nepokretnu imovinu koja čini to poljoprivredno gospodarstvo (članak 1. prvi stavak Zakona od 29. kolovoza 1988. o pravilima nasljeđivanja za poljoprivredna gospodarstva radi promicanja njihova kontinuiteta (loi du 29 août 1988 relative au régime successoral des exploitations agricoles en vue d'en promouvoir la continuité)).

Ako se cijela ostavina ili njezin dio ne sastoji od poljoprivrednog gospodarstva, nego se umjesto toga sastoji od nekretnina koje su bile dio pokojnikova poljoprivrednog gospodarstva te ako jedan od nasljednika u izravnoj silaznoj liniji trenutačno upravlja tom imovinom u okviru svojeg poljoprivrednog gospodarstva, taj nasljednik može, u skladu s procjenom vrijednosti, preuzeti i tu imovinu u skladu s odredbama Građanskog zakonika kojima se utvrđuju prava nadživjeloga bračnog druga i nadživjeloga zakonskog partnera (članak 1. treći stavak Zakona od 29. kolovoza 1988.).

Naposljetku, člankom 4. Zakona od 16. svibnja 1900. o pravilima nasljeđivanja za male ostavine (loi du 16 mai 1900 sur le régime successoral des petits héritages) propisano je da, ako se cijela ostavina ili njezin dio sastoji od nekretnina za koje cijeli „katastarski prihod” (okvirni prihod od najamnine) nije veći od 1565 EUR (članak 1. Zakona), ne dovodeći u pitanje prava dodijeljena nadživjelom bračnom drugu člankom 1446. Građanskog zakonika, svaki od nasljednika u izravnoj liniji te, ako je primjenjivo, nadživjeli bračni drug koji nije bio razveden ili zakonski rastavljen od pokojnika može, u skladu s procjenom vrijednosti, preuzeti ili stambeni objekt u kojem su u trenutku smrti živjeli pokojnik, njegov bračni drug ili jedan od njegovih potomaka i njegovo pokućstvo ili kuću, pokućstvo i zemljište koje je stanar kuće osobno upotrebljavao, poljoprivrednu opremu i životinje za uzgoj ili dobra, sirovine, profesionalnu opremu i druge pomoćne stvari koje se upotrebljavaju u komercijalne, obrtničke ili industrijske svrhe.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Te su odredbe obvezne, ali se u zakonodavstvu izričito ne navodi bi li ih trebalo primijeniti neovisno o mjerodavnom pravu.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Postoji nekoliko postupaka za osiguravanje tih prava.

  • Postupak u kojem obiteljski sud odobrava zahtjev za pretvorbu prava plodouživanja: obiteljski sud može odbiti pretvorbu prava plodouživanja i dodjelu potpunog vlasništva ako bi se time moglo ozbiljno naštetiti interesima poduzeća ili profesionalne djelatnosti ili može odobriti zahtjev ako se smatra pravičnim s obzirom na specifične okolnosti u tom predmetu (članak 745.c stavak 2. Građanskog zakonika).
  • Preuzimanje poljoprivrednoga gospodarstva: ako takav zahtjev podnese zainteresirana stranka ili jedan od njezinih vjerovnika, obiteljski sud nalaže da se izvrši procjena vrijednosti. Sud u tu svrhu može imenovati jednog ili više vještaka (članak 4. prvi stavak Zakona od 29. kolovoza 1988. – redoslijed prvenstva propisan je u članku 3.). Ako je način preuzimanja sporan ili jedna od zainteresiranih stranaka nije dala suglasnost ili nije nazočna, obiteljski sud šalje poziv zainteresiranim strankama ili njihovim pravnim zastupnicima najmanje 15 dana unaprijed. Na određeni datum zainteresirane stranke sastaju se pod predsjedanjem suca koji ih je pozvao. Sastanak se održava čak i ako nije nazočna jedna zainteresirana stranka ili više njih. Prema potrebi, sudac koji predsjeda sastankom imenuje javnog bilježnika da zamijeni odsutne stranke, da primi njihove udjele i da razrješnicu za te udjele. Javnobilježničke pristojbe plaćaju stranke koje taj javni bilježnik zastupa. Sudac rješava sporove i upućuje stranke da potpišu ispravu kod javnog bilježnika kojeg su one imenovale ili, ako se stranke ne mogu dogovoriti o odabiru javnog bilježnika, kod javnog bilježnika kojeg je imenovao sud (članak 4. treći stavak Zakona od 29. kolovoza 1988.). Osim zbog ozbiljnog razloga koji je obiteljski sud unaprijed priznao kao valjan, osoba koja preuzima nekretninu ne može je prodati u razdoblju od deset godina od potpisivanja isprave o preuzimanju (članak 6. prvi stavak Zakona od 29. kolovoza 1988.).
  • Preuzimanje malih ostavina: taj je postupak uglavnom isti kao i u slučaju preuzimanja poljoprivrednog gospodarstva (članak 4. treći i peti stavak Zakona od 16. svibnja 1900.). Jedina je razlika razdoblje tijekom kojeg se preuzeta imovina ne može prodati, osim zbog ozbiljnog razloga koji je obiteljski sud unaprijed priznao kao valjan, koje je u ovom slučaju pet godina od potpisivanja isprave o preuzimanju (članak 5. Zakona od 16. svibnja 1900.).
Posljednji put ažurirano: 27/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Češka

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Ne postoje takva posebna pravila.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Ne postoje posebni postupci kojima se osigurava usklađenost.

Posljednji put ažurirano: 29/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Njemačka

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Posebna ograničenja u smislu članka 30. Uredbe EU-a o nasljeđivanju mogu se pronaći u njemačkom Zakonu o nasljeđivanju poljoprivredne ostavine (Anerbenrecht) kojim se propisuje da se pod određenim uvjetima na poljoprivrednu imovinu primjenjuju posebna pravila o nasljeđivanju.

Takva se pravila mogu pronaći u Uredbi o poljoprivrednim gospodarstvima (Höfeordnung) koja je dio saveznog zakona koji se primjenjuje u Hamburgu, Donjoj Saskoj, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Schleswig-Holsteinu te u zakonima o nasljeđivanju poljoprivrednih ostavina pojedinačnih saveznih država (Länder) (Zakon o poljoprivrednim gospodarstvima (Hofgütergesetz) i Zakon o nasljeđivanju poljoprivredne ostavine (Anerbengesetz) u Baden-Württembergu, pri čemu se potonji primjenjuje samo ako je pokojnik rođen prije 1. siječnja 1930.; Uredba o zemljišnim dobrima (Landgüterordnung) u Hessenu; Uredba o poljoprivrednim gospodarstvima (Höfeordnung) u Porajnju-Falačkoj; Zakon o poljoprivrednom gospodarstvima (Höfegesetz) u Bremenu). U ostalim saveznim državama takva pravila ne postoje. Članak 36. stavak 2. točka (c) Uredbe EU-a o nasljeđivanju upotrebljava se za određivanje koje se pravo o nasljeđivanju poljoprivredne ostavine primjenjuje. Nadalje, primjenjuju se i pojedinačna pravila o nasljeđivanju ostavine iz Građanskog zakonika (članak 1515. stavak 2., članci 2049. i 2312.) te članak 13. Zakona o prometu nekretninama (Grundstücksverkehrsgesetz) kojim je propisano da se poljoprivredno gospodarstvo smije dodijeliti samo jednom zakonskom zajedničkom nasljedniku.

Uredba o poljoprivrednim gospodarstvima sadržava pravila za određena poljoprivredna gospodarstva kako bi se spriječilo razdvajanje poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti u slučaju nasljeđivanja. Odredbama Uredbe o poljoprivrednim gospodarstvima propisano je da se samo jednom nasljedniku (nasljedniku poljoprivrednog gospodarstva) dodjeljuje vlasništvo i time se jamči međugeneracijsko očuvanje ekonomski održivih poljoprivrednih gospodarstava. Ta pravila služe ne samo privatnim interesima pojedinačnih vlasnika poljoprivrednih gospodarstava, nego i javnom interesu jer se sprečava podjela poljoprivrednih gospodarstava i osigurava njihova učinkovitost.

Preostali zajednički nasljednici mogu zatražiti naknadu, iako je iznos koji se može potraživati manji nego u drugim nasljednim sporovima kako bi se poljoprivredna gospodarstva zaštitilo od prekomjernih iznosa isplate i zahtjeva za naknadu koji bi ugrozili njihov opstanak.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

S obzirom na regulatornu svrhu zakona o nasljeđivanju poljoprivredne ostavine, kojim se nastoji zajamčiti međugeneracijsko očuvanje poljoprivrednih gospodarstava, prethodno navedena posebna pravila moraju se primijeniti na domaću poljoprivrednu imovinu bez obzira na to koji se zakoni primjenjuju na nasljeđivanje pokojnika.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Na temelju Pravilnika za poljoprivredna gospodarstva (Verfahrensordnung für Höfesachen – HöfeVfO), njemačkim pravom omogućuje se Poljoprivrednom sudu (Landwirtschaftsgericht) da provede određene postupke provjere, tj. da utvrdi krši li se oporučnim raspolaganjima ili sporazumima o prijenosu poljoprivrednih gospodarstava pravo o ograničenom nasljeđivanju poljoprivrednih ostavina.

Posljednji put ažurirano: 27/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Grčka

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Grčko pravo sadržava neka posebna pravila kojima se uvode ograničenja na nasljeđivanje imovine koja se nalazi u Grčkoj zbog gospodarskih, obiteljskih ili socijalnih razloga.

Ta su posebna pravila utvrđena u pogledu:

(a) ostavine redovnika (vidjeti članke 4., 18. i 19. Zakona 3414/1909 o općem crkvenom fondu i upravljanju samostanima, koji je zadržan na snazi člankom 99. Zakona o uvođenju Helenskoga građanskog zakonika, članak 7. stavak 2. i članak 25. Zakona 4684/1930, članak 1. Zakona 1918/1942 i članak I. Zakona 2067/1952). Konkretno, u tim se odredbama navodi da ostavina redovnika, nakon što se oduzme nužni dio za njegove nasljednike, primjenom prava prelazi na samostan u kojem je ukopan i u čiji je registar upisan. Legati, darovanja i nasljedstva koja redovnik primi nakon što uđe u samostan pripadaju samostanu, a redovnik zadržava samo 50 % prava plodouživanja na imovini koja je pripala samostanu, dok imovina koju je redovnik stekao nakon polaganja zavjeta na drugim osnovama uz protučinidbu pripadaju njemu osobno i on može raspolagati njome, ali to ne može činiti bez protučinidbe. Ako nije raspolagao njome, nakon njegove smrti 50 % te imovine pripada Središnjoj crkvenoj financijskoj službi, a 50 % samostanu. Treba napomenuti da postoje još specifičnija pravila za redovnike na planini Atos (vidjeti članak 101. Povelje o planini Atos, koja je zadržana na snazi člankom 99. Zakona o uvođenju Helenskoga građanskog zakonika). Ako tamošnji redovnici steknu imovinu nakon polaganja zavjeta, ta imovina pripada samostanu bez obzira na to kada redovnici umru, a svako oporučno raspolaganje imovinom nevaljano je, kao i sama oporuka;

(b) imovine kojom se raspolaže u okviru nasljedstva, legata ili darovanja državi Grčkoj ili tijelu uređenom javnim pravom ili u javnu korist (vidjeti Zakon 4182/2013 o ostavinama u javnu korist, ošasnoj ostavini i drugim odredbama). Ministar financija može potvrditi ili odbiti nasljedstvo, osim ako je riječ o nasljedstvu koje je prešlo na državu sa osobe koja je umrla bez oporuke jer se u tom slučaju nasljedstvo ne može odbiti. Osim toga, uvijek se smatra da je država prihvatila takve ostavine, podložno popisu te imovine, to jest država odgovara za dugovanja naslijeđene ostavine samo do iznosa imovine te ostavine.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Ta se posebna pravila primjenjuju na nasljeđivanje, neovisno o mjerodavnom pravu.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Kad je riječ o posebnim pravilima iz točke (b), u Zakonu 4182/2013 među ostalim se navodi da, kad oporuku potvrdi sud ili kad se podnese oporuka potvrđena u inozemstvu koja sadržava raspolaganje u javnu korist ili u korist države ili tijela uređenog javnim pravom, sudski službenik i/ili konzularno tijelo u mjestu u kojem je sud potvrdio tu oporuku ili je oporuka podnesena te službenik Prvostupanjskog suda u Ateni kojem je oporuka poslana obvezni su poslati primjerak isprave o provedenom postupku sudskog potvrđivanja oporuke nadležnoj upravi Ministarstva financija u razdoblju od prvih 10 dana sljedećeg mjeseca. U tom se zakonu navodi i da se imovina ostavljena u javnu korist mora upotrijebiti na način koji je odredio oporučitelj ili donator i zabranjeno je mijenjati ciljeve javne koristi te način i uvjete upravljanja ostavinom i odredbe o tome kako će se njome upravljati. Ako postoje bilo kakve sumnje u pogledu namjere oporučitelja ili donatora, ili sporovi u pogledu tog pitanja, to će pitanje riješiti nadležni sud. Tim je zakonom uspostavljen i Registar ostavina u javnu korist (Registar ostavina u korist države) u koji se moraju upisati sve takve ostavine.

Posljednji put ažurirano: 29/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Španjolska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

a) Kako bi se imovina zadržala u istoj grani obitelji kada je nasljeđuje nasljednik u uzlaznoj liniji, pravom je propisano da se ta imovina mora rezervirati za srodnike u istoj liniji (članak 811. španjolskog Građanskog zakonika [Código Civil]), a nadživjeli bračni drug mora rezervirati svu imovinu koju je naslijedio od preminulog bračnog druga ako ponovno sklopi brak ili dobije drugo dijete (članak 968. Građanskog zakonika). Nasljednici u uzlaznoj liniji prije bilo koje druge strane nasljeđuju svu imovinu koja je darovana njihovoj djeci ili potomcima koji su preminuli bez potomstva (članak 812. Građanskog zakonika).

b) Imovinu koja se nalazi u pokrajini Biskaji mogu naslijediti samo određeni srodnici (članak 17. Zakona 3/1992), što je pravo dodijeljeno svim stanovnicima Biskaje (članak 23. Zakona 3/1992).

c) Kako bi se spriječilo razdvajanje poduzeća, zbog ekonomskih razloga ili u interesu obitelji, oporučitelj može predvidjeti da se ostalim nasljednicima isplati njegov udio, uključujući odgođeno plaćanje, čak i ako u ostavini nema dovoljno novca (članak 1056. drugi stavak Građanskog zakonika).

d) Društvo kapitala (sociedad de capital) može u svojem osnivačkom aktu ograničiti prenosivost udjela, među ostalim i nakon smrti vlasnika. Ako takvo ograničenje postoji, društvo kapitala mora imenovati osobu koja će kupiti udjele dodijeljene nasljedniku ili ih sâmo kupiti (članak 124. španjolskog Kraljevskog zakonodavnog dekreta 1/2010 o društvima kapitala [Ley de sociedades de capital]).

e) Zbog ekonomskih razloga za seoska imanja utvrđena je najmanja površina kako bi se spriječila njihova podjela među nasljednicima (članci 23. i dalje Zakona 15/1995 o modernizaciji poljoprivrednih gospodarstava).

f) Zbog socijalnih razloga zakonodavstvom na razini države i autonomnih zajednica utvrđena su ograničenja u pogledu prijenosa socijalnog stambenog smještaja.

g) Zakonodavstvom o zakupu u ruralnim i urbanim područjima dopušteno je određenim nasljednicima zakupnika da steknu prava zakupa na temelju subrogacije (članak 24. Zakona 49/2003 o zakupu u ruralnim područjima, članci 16. i 33. Zakona 29/1994 o zakupu u urbanim područjima).

h) Stjecanje prava na imovinu koja se nalazi u zonama za koje je proglašeno ograničenje vlasništva stranih državljana podliježe odobrenju vojnih tijela zbog razloga nacionalne sigurnosti ili državnog suvereniteta (članci 4., 16. i 18. Zakona 8/1975 od 12. ožujka 1975. o zonama i postrojenjima od interesa za nacionalnu sigurnost i članak 46. Kraljevskog dekreta 689/1978 od 10. veljače 1978.).

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Točke b), e), f), g) i h) primjenjuju se na imovinu koja se nalazi u Španjolskoj, neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje; točka d) primjenjuje se ako je društvo uređeno španjolskim pravom.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Javni bilježnik koji izdaje ispravu o prijenosu imovine i službenik registra imovine koji je zadužen za njezin upis provjeravaju je li prijenos zakonit. Naravno, može se zatražiti i sudski nalog.

Posljednji put ažurirano: 31/10/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Hrvatska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Prema propisima Republike Hrvatske ne postoje posebna pravila kojima se zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Odgovor isti kao prethodni.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Odgovor isti kao prethodni.

Posljednji put ažurirano: 12/12/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Cipar

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

U Cipru ne postoje takva posebna pravila. Međutim, postoje zakonske odredbe o zaštiti zakonskih nasljednika kojima se sprečava oporučno raspolaganje takozvanim „nužnim dijelom” ostavine.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Vidjeti prethodni odgovor.

Kad je riječ o nekretninama, primjenjuju se pravila iz 195. poglavlja Zakona o oporukama i nasljeđivanju, kako je izmijenjen.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Ne postoje posebni postupci kojima se osigurava usklađenost. Postupci kojima se osigurava usklađenost isti su kao i u svim ostalim slučajevima.

Posljednji put ažurirano: 29/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Luksemburg

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Da, takva ograničenja postoje u luksemburškom pravu. Riječ je o nužnom dijelu, kako je definiran u Građanskom zakoniku (Code civil). Međutim, treba napomenuti da se tim odredbama ne uvode ograničenja u pogledu određene vrste imovine ili određenih poduzeća u smislu ovog pitanja, ili u pogledu posebnih kategorija imovine iz pitanja. Nužnim se dijelom ograničuje zakonski dio ostavine neovisno o prirodi imovine uključene u taj dio.

U članku 913. Građanskog zakonika utvrđuju se načela u skladu s kojima legati u oporukama ne mogu biti veći od polovine imovine oporučitelja ako ga nadživi jedno dijete, jedne trećine ako ga nadživi dvoje djece i jedne četvrtine ako ga nadživi troje ili više djece. U skladu s člankom 916. Građanskog zakonika, ako nema potomaka, legati u oporukama ili doživotna darovanja na temelju isprava mogu obuhvaćati cijelu imovinu.

U svrhu cjelovitosti informacija, iako ta ograničenja ne proizlaze iz nasljednog prava, trebalo bi spomenuti izmijenjeni Zakon od 18. srpnja 1983. o očuvanju i zaštiti nacionalnih lokaliteta i spomenika (loi modifiée du 18 juillet 1983 concernant la conservation et la protection des sites et monuments nationaux). Nekretnine koje su uvrštene na popis u skladu s odredbama tog zakona podliježu određenim ograničenjima bez obzira na to jesu li obuhvaćene budućim ili otvorenim nasljedstvom. Tako je, na primjer, člankom 10. prvim stavkom prvom rečenicom tog zakona propisano da se nekretnine uvrštene na popis ne smiju uništiti ili premjestiti, njihova se namjena ne može izmijeniti i na njima se ne mogu obavljati radovi obnove, popravaka ili izmjene bez odobrenja nadležnog ministra. Osim toga, u članku 15. prvom stavku tog zakona navodi se da se nijedan novi objekt ne može uvrstiti u popis takvih nekretnina bez posebnog odobrenja ministra.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Struka ima podijeljeno mišljenje o tome je li nužni dio obuhvaćen međunarodnim javnim poretkom i stoga mora biti potvrđen neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Da, kad je riječ o nužnom dijelu. Ako su dodjele, neovisno o tome je li riječ o doživotnim darovanjima ili legatima poslije smrti, veće od raspoloživog dijela, mogu se smanjiti na taj dio pri otvaranju postupka nasljeđivanja. U članku 920. i dalje Građanskog zakonika utvrđen je postupak za smanjenje darovanja i legata koji je primjenjiv u takvoj situaciji.

Posljednji put ažurirano: 29/10/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Mađarska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

1. Poljoprivredna i šumska zemljišta

1.1. Općenito

U okviru mađarskog prava postoje stroga pravila kojima je uređeno stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i šumskim zemljištima. Ta se ograničenja odnose i na stjecanje nasljeđivanjem, neovisno o tome je li riječ mađarskim državljanima, državljanima drugih država članica ili drugim strancima. Odredbe o ograničenjima uključene su u sljedeća dva zakona:

  • Zakon CXXII. iz 2013. o prometu poljoprivrednim i šumskim zemljištem (a mező- és erdőgazdasági földek forgalmáról szóló 2013. évi CXXII. törvény) (Zakon o prometu zemljištem) i
  • Zakon CCXII. iz 2013. o utvrđivanju različitih odredbi i prijelaznih mjera u pogledu Zakona CXXII. iz 2013. o prometu poljoprivrednim i šumskim zemljištem (a mező- és erdőgazdasági földek forgalmáról szóló 2013. évi CXXII. törvénnyel összefüggő egyes rendelkezésekről és átmeneti szabályokról szóló 2013. évi CCXII. törvény) (Zakon o prijelaznim mjerama iz 2013.).

Pravila su vrlo složena, a glavne odredbe koje se odnose na nasljeđivanje mogu se sažeti kako je navedeno u nastavku.

1.2. Nekretnine obuhvaćene materijalnim područjem primjene ograničenja

Zakonska ograničenja odnose se na stjecanje „poljoprivrednog i šumskog zemljišta”. U skladu s člankom 5. stavkom 17. Zakona o prometu zemljištem pojam „poljoprivredno i šumsko zemljište” (poljoprivredno zemljište) obuhvaća sljedeće:

  • sve zemljišne čestice koje su upisane u registar nekretnina za jednu od sljedećih namjena: obradiva površina, vinograd, voćnjak, vrt, livada, ispaša (travnjak), šaš, šuma i šumsko područje (neovisno o tome nalazi li se to zemljište u urbanom ili okolnom području) i
  • zemljišne čestice koje nisu obradiva površina i upisane u registar nekretnina kao: „područje upisano kao šuma u Nacionalnu bazu podataka o šumama”.

1.3. Ograničenja stjecanja vlasništva nasljeđivanjem

U Zakonu o prometu zemljištem zakonsko nasljeđivanje i oporučno nasljeđivanje imaju različit položaj s obzirom na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem. Ograničenja opisana u tom zakonu primjenjuju se samo na stjecanja oporučnim nasljeđivanjem i ne primjenjuju se na stjecanje poljoprivrednog zemljišta zakonskim nasljeđivanjem.

U smislu članka 8. stavka 1. Zakona o prijelaznim mjerama iz 2013., slučaj u kojem oporučni nasljednik može postati nasljednik primjenom prava – ako nema oporuke i pod uvjetom da su ostali nasljednici isključeni iz nasljeđivanja – isto se tako smatra stjecanjem vlasništva zakonskim nasljeđivanjem za potrebe primjene ograničenja u pogledu stjecanja vlasništva.

1.3.1. Pravila o stjecanju vlasništva oporučnim nasljeđivanjem

(a) Obvezna suglasnost javnog tijela

Ako je oporučitelj raspolagao vlasništvom nad poljoprivrednim zemljištem u oporuci, kako bi oporučni nasljednik stekao vlasništvo potrebno je odobrenje javnog tijela (poljoprivredno upravno tijelo) u obliku suglasnosti (članak 34. Zakona o prometu zemljištem). U postupku odobrenja poljoprivredno upravno tijelo utvrđuje:

  • ima li nasljednik pravo steći to zemljište i
  • da se oporukom ne krši ili izbjegava ograničenje stjecanja vlasništva.

(b) Ograničenja u pogledu stjecanja poljoprivrednog zemljišta

U Zakonu o prometu zemljištem pojedinačne kategorije pravnih subjekata imaju različit položaj s obzirom na pravo stjecanja poljoprivrednog zemljišta. U tom pogledu trebalo bi razlikovati sljedeće kategorije osoba:

i. pravni subjekti koji ni u kojim okolnostima ne mogu steći vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem

Oni uključuju:

  • strane fizičke osobe (građani država članica nisu obuhvaćeni ovom definicijom)
  • strane države (ili njihove pokrajine, lokalne uprave ili bilo koja njihova tijela)
  • domaće ili strane pravne osobe (uz nekoliko izuzeća).

Izuzeće: zabrana stjecanja poljoprivrednog zemljišta raspolaganjem imovinom nakon smrti za pravne osobe ne primjenjuje se na priznate crkve (ili na njihove organizacije, ustanove ili jedinice koje imaju pravnu osobnost prema internim crkvenim pravilima).

ii. osobe obuhvaćene definicijom „poljoprivrednika”

Pojam „poljoprivrednik” definiran je u članku 5. stavku 7. Zakona o prometu zemljištem. Tom su definicijom obuhvaćene fizičke osobe s mađarskim državljanstvom ili državljanstvom druge države članice koje su nadležna tijela upisala u službeni registar koji se vodi u tu svrhu. Za upis u registar moraju biti ispunjeni zakonski preduvjeti (poljoprivredne ili šumarske kvalifikacije, registrirane poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i prihod od takvih djelatnosti itd.).

Za tu kategoriju osoba gornja granica površine poljoprivrednog zemljišta koje može biti u vlasništvu jedne od njih – „gornja granica za stjecanje zemljišta” – iznosi 300 hektara; ona uključuje površinu zemljišta koje je već u vlasništvu dotične osobe i površinu zemljišta na kojem ta osoba već ostvaruje pravo plodouživanja (članak 16. stavak 1. Zakona o prometu zemljištem).

iii. fizičke osobe koje nisu „poljoprivrednici”, ali su državljani Mađarske ili druge države članice

Osobe iz ove kategorije mogu steći vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem ako površina poljoprivrednog zemljišta u njihovu posjedu – zajedno s površinom poljoprivrednog zemljišta koje žele steći – ne premašuje 1 hektar (članak 10. stavak 2. Zakona o prometu zemljištem).

Izuzeće: prethodno navedeno ograničenje ne primjenjuje se na stjecanja među bliskim srodnicima. Međutim, gornja granica od 300 hektara za stjecanje zemljišta primjenjuje se i u tim slučajevima (članak 10. stavak 3. i članak 16. stavak 1. Zakona o prometu zemljištem).

Za potrebe prethodnih odredbi definicijom „državljanina države članice” (članak 5. stavak 24. Zakona o prometu zemljištem) obuhvaćene se sljedeće osobe:

  • državljanin države članice Europske unije (osim Mađarske)
  • državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru
  • državljanin druge države koji na temelju međunarodnog ugovora ima isti tretman kao i prethodno navedene osobe.

1.3.2. Stjecanje vlasništva zakonskim nasljeđivanjem

Prethodno opisana ograničenja (točka 1.3.1.) ne primjenjuju se na stjecanja poljoprivrednog zemljišta zakonskim nasljeđivanjem. Stoga osoba kojoj bi bilo zabranjeno stjecanje mađarskoga poljoprivrednog zemljišta oporučnim nasljeđivanjem ili stjecanjem među živim osobama (na primjer, osoba koja nije državljanin države članice) može steći takvo vlasništvo zakonskim nasljeđivanjem.

2. Vatreno oružje i streljivo

2.1. Općenito

U skladu s mađarskim pravom vatreno oružje i streljivo mogu se steći samo na temelju dozvole za posjedovanje vatrenog oružja. Odredbe o posjedovanju vatrenog oružja sadržane su u sljedećim zakonodavnim aktima:

  • Zakon XXIV. iz 2004. o vatrenom oružju i streljivu (a lőfegyverekről és lőszerekről szóló 2004. évi XXIV. törvény) (Zakon o vatrenom oružju)
  • Uredba Vlade br. 253/2004 od 31. kolovoza 2004. o oružju i streljivu (a fegyverekről és lőszerekről szóló 253/2004. Korm. rendelet) (Uredba Vlade o oružju)
  • Uredba br. 49/2004 od 31. kolovoza 2004. ministra unutarnjih poslova o streljanama, pohranjivanju vatrenog oružja i streljiva kod javnih tijela i o teorijskom znanju i vještinama koje se zahtijevaju za posjedovanje vatrenog oružja (a lőterekről, a lőfegyverek, lőszerek hatósági tárolásáról, a fegyvertartáshoz szükséges elméleti és jártassági követelményekről szóló 49/2004. BM rendelet)
  • Uputa br. 2/2016 od 7. siječnja 2016. glavnog ravnatelja nacionalne policije o pravilima za pohranjivanje vatrenog oružja kod javnih tijela, njegovu prodaju, ustupanje, odlaganje, predaju bez naknade i uništenje (a lőfegyverek hatósági tárolásának, értékesítésének, elidegenítésének, hatástalanításának, érték nélküli leadásának, megsemmisítésének szabályairól szóló 2/2006. ORFK utasítás).

2.2. Imovina obuhvaćena materijalnim područjem primjene ograničenja

Zakonska ograničenja odnose se na stjecanje „vatrenog oružja i streljiva”. U smislu članka 2. stavaka 16. i 22. Zakona o vatrenom oružju:

  • vatreno oružje znači svaki prenosivi pištolj, puška, zračni pištolj ili zračna puška iz kojih se može ispaliti projektil od čvrstog materijala s energijom otvora većom od 7,5 džula
  • streljivo znači svaki naboj sastavljen od projektila, baruta i detonatora koji je prethodno sklopljen u jednu čahuru.

2.3. Ograničenja u pogledu nasljeđivanja oružja

U skladu s člankom 14. stavcima 1. i 2. Uredbe br. 49/2004 od 31. kolovoza 2004. ministra unutarnjih poslova, po smrti nositelja dozvole nasljednik može zatražiti – nakon što je odluka o sudskom potvrđivanju oporuke postala pravomoćna – da se vatreno oružje i/ili streljivo:

  • proda preko trgovca vatrenim oružjem
  • ustupi osobi ili organizaciji koja ima dozvolu za njegovo stjecanje
  • odloži, uništi ili
  • preda bez naknade.

Ako nasljednik ne iskoristi jednu od prethodno opisanih opcija, policija može uništiti pohranjeno vatreno oružje i/ili streljivo ili ga može predati trgovcu vatrenim oružjem za prodaju nakon procjene trgovinskog stručnjaka. Iznos ostvaren prodajom oružja i/ili streljiva, umanjen za nastale troškove, mora se isplatiti vlasniku.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Da (za svaku od prethodno navedenih vrsta imovine).

Kad je riječ o poljoprivrednim i šumskim zemljištima (poljoprivredna zemljišta), u preambuli samog Zakona (Zakon o prometu zemljištem) navode se ekonomska razmatranja, razmatranja s obzirom na obiteljsku politiku te socijalna razmatranja (kao što je sposobnost zadržavanja seoskog stanovništva, poboljšanje zaposlenosti u ruralnim područjima, osiguranje stabilnog funkcioniranja malih poljoprivrednih gospodarstava itd.) kojima se jasno pokazuju namjere zakonodavca da se ograničenja utvrđena u Zakonu o prometu zemljištem moraju primijeniti u svakom slučaju, neovisno o tome koje je pravo države mjerodavno za nasljeđivanje.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

1. Poljoprivredna i šumska zemljišta

Da.

Ako javni bilježnik koji vodi postupak sudskog potvrđivanja oporuke tijekom tog postupka dozna da ostavina uključuje poljoprivredna i šumska zemljišta (poljoprivredna zemljišta), a oporučitelj je raspolagao tom imovinom u svojoj oporuci, šalje tu oporuku poljoprivrednom upravnom tijelu nadležnom za mjesto gdje se to zemljište nalazi. To je tijelo nadležno izdati službenu suglasnost za stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem (članak 34. Zakona o prometu zemljištem). U takvim slučajevima javni bilježnik obustavlja postupak sudskog potvrđivanja oporuke do trenutka kad poljoprivredno upravno tijelo donese odluku (članak 71. stavak 2. točka (d) Zakona XXXVIII. iz 2010. o postupku sudskog potvrđivanja oporuke).

U postupku odobrenja poljoprivredno upravno tijelo utvrđuje:

  • ima li nasljednik pravo steći to zemljište i
  • da se oporukom ne krši ili izbjegava ograničenje stjecanja vlasništva.

Poljoprivredno upravno tijelo svoju odluku o predmetu suglasnosti dostavlja i javnom bilježniku. Ako poljoprivredno upravno tijelo odbije nasljedniku izdati suglasnost za stjecanje vlasništva nad zemljištem, ta se odredba oporuke mora smatrati nevaljanom (članak 34. Zakona o prometu zemljištem). U tom je slučaju stoga predmetna odredba oporuke pravno ništava, što javni bilježnik mora uzeti u obzir te ne može utvrditi prijenos dijela predmetne ostavine (predmetno poljoprivredno zemljište) na nasljednika koji ima to pravo na temelju oporuke (članak 71. stavak 6. Zakona XXXVIII. iz 2010. o postupku sudskog potvrđivanja oporuke).

Dužnosti poljoprivrednog upravnog tijela izvršavaju uredi županijske uprave.

2. Vatreno oružje i streljivo

Da.

U skladu s člankom 13. Uredbe br. 49/2004 od 31. kolovoza 2004. ministra unutarnjih poslova, ako osoba koja ima dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja umre, osoba koja je u posjedu vatrenog oružja i streljiva mora sve te komade odmah prijaviti policiji te osigurati da se čuvaju na sigurnom mjestu do dolaska policije. Policija preuzima i pohranjuje prijavljeno vatreno oružje i streljivo te sastavlja zapisnik o svojim radnjama.

U skladu s poglavljem III. Upute br. 2/2016 od 7. siječnja 2016. glavnog ravnatelja nacionalne policije, nakon što preuzme vatreno oružje i streljivo policija:

  • u pisanom obliku obavješćuje lokalnu upravu pokojnog nositelja dozvole koja je sastavila popis imovine ostavine (službenik za sastavljanje popisa imovine) da su vatreno oružje i streljivo pohranjeni u skladištu javnog tijela
  • istodobno traži da se vatreno oružje i streljivo uvrste na popis imovine ostavine i
  • traži informacije o tome koji će javni bilježnik voditi postupak sudskog potvrđivanja oporuke.

Policija će u pisanom obliku obavijestiti javnog bilježnika koji vodi postupak sudskog potvrđivanja oporuke o tome gdje se vatreno oružje i streljivo nalaze te zatražiti da im dostavi pravomoćnu odluku o sudskom potvrđivanju oporuke nakon što taj postupak bude zaključen.

Javni bilježnik na odgovarajući način policiji dostavlja odluku o sudskom potvrđivanju oporuke izdanu nakon zaključenja tog postupka. Na temelju odluke o sudskom potvrđivanju oporuke, policija obavješćuje nasljednika da u roku od 180 dana može zatražiti da vatreno oružje i/ili streljivo proda trgovac vatrenim oružjem ili da se ustupi osobi ili organizaciji koja ima dozvolu za njegovo stjecanje, ili da može zatražiti da se vatreno oružje i streljivo odloži, uništi ili preda bez naknade.

Ako nasljednik u zadanom roku ne iskoristi prethodno opisane opcije, policija može uništiti pohranjeno vatreno oružje i streljivo ili ga može predati trgovcu vatrenim oružjem za prodaju nakon procjene trgovinskog stručnjaka. Iznos ostvaren prodajom oružja i/ili streljiva, umanjen za nastale troškove, mora se isplatiti vlasniku (članci 13. i 14. Uredbe br. 49/2004 od 31. kolovoza 2004. ministra unutarnjih poslova).

Posljednji put ažurirano: 02/09/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Nizozemska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

U Nizozemskoj ne postoji posebna imovina navedena u članku 30. Europske uredbe o nasljeđivanju. Međutim, ne može se o svakoj imovini slobodno dogovarati i prenositi je.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Nije primjenjivo u Nizozemskoj.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Nije primjenjivo u Nizozemskoj.

Posljednji put ažurirano: 01/10/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Austrija

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

U pokrajinskim zakonima o prometu nekretninama (Grundverkehrsgesetze) mogu biti predviđena ograničenja u primjeni sporazuma između Savezne vlade i pokrajina na temelju članka 15.a Saveznog ustavnog zakona (Bundesverfassungsgesetz) o građanskopravnim odredbama o prometu građevinskim zemljištem (Savezni službeni list br. 260/1993 kako je izmijenjen u Saveznom službenom listu I br. 1/2017, dostupno na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.ris.bka.gv.at/GeltendeFassung.wxe?Abfrage=Bundesnormen&Gesetzesnummer=10001259).)

U skladu s člankom 14. Zakona o stambenom vlasništvu iz 2002. (Wohnungseigentumsgesetz), ako jedan od partnera u „vlasničkom partnerstvu” (Eigentümerpartnerschaft) umre primjenjuje se posebno pravilo: vlasništvo nad pokojnikovim dijelom minimalnog udjela i zajedničkim stambenim objektom prenose se u skladu sa zakonom izravno nadživjelom partneru. Međutim, nadživjeli partner može se odreći svojeg prava na takav prijenos vlasništva (Savezni službeni list I br. 70/2002 kako je izmijenjen u Saveznom službenom listu I br. 87/2015, dostupno na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ris.bka.gv.at/

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Prethodno navedena odredba iz članka 14. Zakona o stambenom vlasništvu iz 2002. koja se odnosi na zajedničko vlasništvo s pravom prelaska na preživjele osobe obuhvaćeno je iznimkama utvrđenima u članku 1. stavku 2. točki (g) Uredbe EU-a o nasljeđivanju.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Kako bi se osiguralo postupanje u skladu s člankom 14. Zakona o stambenom vlasništvu iz 2002., u stavku 7. tog članka navodi se da ako je ostavina podijeljena u inozemstvu, dužnosti i ovlasti koje se obično dodjeljuju (austrijskom) ostavinskom sudu (Verlassenschaftsgericht) bit će dodijeljene austrijskom zemljišnoknjižnom sudu (Grundbuchsgericht).

Posljednji put ažurirano: 28/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Poljska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Ne.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Na temelju članka 7. Zakona od 4. veljače 2011. – Međunarodno privatno pravo (Zbornik zakona 2015., točka 1792.), strano se pravo ne primjenjuje ako bi učinci njegove primjene bili u suprotnosti s temeljnim načelima pravnog sustava Republike Poljske.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Ne.

Posljednji put ažurirano: 29/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Portugal

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Da, postoje pravila kojima se uvode ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje određene imovine.

GRAĐANSKI ZAKONIK

Člankom 1476. stavkom 1. točkom (a) i člankom 1485. Građanskog zakonika (Código Civil) propisano je da su pravo plodouživanja i stvarno pravo upotrebe i stanovanja stvarna prava koja snagom zakona prestaju smrću njihova nositelja.

Člancima 2103.-A i 2103.-B Građanskog zakonika predviđeno je zakonsko nasljeđivanje: nadživjeli bračni drug u trenutku podjele ima pravo prvenstva u pogledu prava stanovanja u obiteljskom domu te prava upotrebe njegovih sadržaja, ovisno o određenim uvjetima utvrđenima u Zakoniku.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Člankom 184. Zakona o trgovačkim društvima (Código das Sociedades Comerciais) propisano je da nakon smrti partnera u običnom partnerstvu, osim ako je osnivačkim aktom predviđeno drukčije, preostali partneri moraju isplatiti predmetni iznos nasljedniku prava pokojnika ako ne odluče likvidirati to društvo i o tome obavijeste nasljednika u roku od 90 dana od datuma na koji su doznali za smrt partnera. Međutim, nadživjeli partneri mogu nastaviti poslovanje društva s nasljednikom preminuloga, pod uvjetom da nasljednik da svoju izričitu suglasnost.

U članku 225. Zakona o trgovačkim društvima navodi se da se u osnivačkom ugovoru društva s ograničenom odgovornošću može utvrditi da se, ako partner umre, njegov udio ne može prenijeti na nasljednike preminuloga te da se prijenos može uvjetovati ispunjenjem određenih zahtjeva.

Ako se zbog postojanja takvog ugovora udio ne prenese na nasljednike preminulog partnera, društvo ga mora amortizirati, steći ili osigurati da ga stekne partner ili treća strana. Ako se nijedna od tih mjera ne provede u roku od 90 dana nakon što bilo koji od direktora dozna za smrt partnera, taj će se udio smatrati prenesenim.

U skladu s člancima 469. i 475. Zakona o trgovačkim društvima isti se sustav primjenjuje u slučaju smrti partnera u komanditnom društvu.

U skladu s člankom 252. stavkom 4. Zakona o trgovačkim društvima upravljanje komanditnim društvom ne može biti predmet nasljeđivanja nakon smrti, čak i ako je povezano s udjelom.

PRAVNI OKVIR ZA ORUŽJE I STRELJIVO

U članku 37. pravnog okvira za oružje i streljivo (Regime Jurídico das Armas e Munições), odobrenog Zakonom br. 5/2006 od 23. veljače 2006., propisano je da je stjecanje nasljeđivanjem mortis causa bilo kojeg prijavljenog oružja dopušteno isključivo uz odobrenje glavnog ravnatelja policije (Polícia de Segurança Publica), koje se može pribaviti u skladu s prethodno navedenom pravnom odredbom.

Ažurirana inačica Građanskog zakonika na portugalskom jeziku dostupna je na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pgdlisboa.pt/leis/lei_mostra_articulado.php?nid=775&tabela=leis&so_miolo=&

Ažurirana inačica Zakona o trgovačkim društvima na portugalskom jeziku dostupna je na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pgdlisboa.pt/leis/lei_mostra_articulado.php?nid=524&tabela=leis&so_miolo=&

Pravni okvir za oružje i streljivo, odobren Zakonom br. 5/2006 od 23. veljače 2006., na portugalskom jeziku dostupan je na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pgdlisboa.pt/leis/lei_mostra_articulado.php?nid=692&tabela=leis&so_miolo.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Odgovor je potvrdan u slučaju brisanja prava plodouživanja te stvarnog prava upotrebe i stanovanja zbog smrti, kao i pravila utvrđenih u prethodno navedenom Zakonu o trgovačkim društvima i u pravnom okviru za oružje i streljivo.

Taj zaključak proizlazi i iz odredbi članka 1. stavka 2. točaka (h), (k) i (l) Uredbe br. 650/2012.

Odgovor je niječan u slučaju zakonskog nasljeđivanja predviđenog u člancima 2103.-A i 2103.-B Građanskog zakonika.

Međutim, prethodni odgovor ne dovodi u pitanje različito tumačenje sudova.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

U slučaju otvaranja nasljedstva, u Građanskom zakoniku postoje pravila na temelju kojih se dodjeljuju ovlasti upravljanja nasljedstvom i kojima se može osigurati poštovanje prethodno navedenih posebnih pravila.

Postupci i pravila Građanskog zakonika sljedeći su:

  • u razdoblju kada je nasljedstvo još uvijek neriješeno, odnosno otvoreno je, ali još nije prihvaćeno ili je proglašeno ošasnim u korist države, pravni nasljednici (članak 2047.) ili izvršitelj neriješenog nasljedstva (članak 2048.) mogu organizirati upravljanje imovinom ako bi odlaganje takvih mjera moglo biti štetno
  • nakon prihvaćanja nasljedstva, upravljanje nasljedstvom prelazi na upravitelja ostavinom (članci 2079. i 2087.)
  • upravitelj ostavinom može od nasljednika ili trećih osoba zatražiti da predaju imovinu na upravljanje, a protiv njih može primijeniti mjere zapljene ili iseljenja kako bi potvrdio ili osigurao povrat posjeda predmeta koji su obuhvaćeni područjem primjene njegovih ovlasti upravljanja (članak 2088.)
  • upravitelj ostavinom može naplatiti potraživana dugovanja u okviru nasljedstva ako bi povrat mogao biti ugrožen odgodom ili ako je plaćanje izvršeno dobrovoljno (članak 2089.)
  • osim toga, nasljednik može podnijeti tužbu u pogledu nasljedstva kako bi dobio sudsko priznanje statusa nasljednika i povrat sve svoje naslijeđene imovine, ili njezina dijela, protiv osobe koja je posjeduje u svojstvu nasljednika na temelju nekog drugog prava ili čak bez ikakvog prava (članak 2075.).

NAPOMENA

Informacije sadržane u ovom informativnom članku nisu konačne ni obvezujuće za kontaktnu točku, sudove ili druge subjekte i tijela. Iako se redovito ažuriraju, informativni članci možda ne sadržavaju sve izmjene zakonodavstva te stoga nisu zamjena za uvid u pravne tekstove koji su na snazi u bilo kojem trenutku.

Posljednji put ažurirano: 14/10/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Rumunjska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Da.

U rumunjskom pravu utvrđene su posebne odredbe o stjecanju prava vlasništva nad zemljištem koje se nalazi u Rumunjskoj.

Na primjer, rumunjskim Ustavom i mjerodavnim zakonskim propisima propisano je da stranci i osobe bez državljanstva mogu steći pravo privatnog vlasništva nad zemljištem samo pod uvjetima koji proizlaze iz pristupanja Rumunjske Europskoj uniji te iz međunarodnih ugovora kojih je Rumunjska potpisnica, u skladu s načelom uzajamnosti i pod uvjetima utvrđenima zakonom, ili zakonskim nasljeđivanjem. Te osobe ne mogu steći pravo vlasništva nad zemljištem oporučnim nasljeđivanjem.

Nadalje, postoje posebne regulatorne odredbe kojima su uređene određene kategorije dobara. One se primjenjuju bez obzira na državljanstvo korisnika ili na to je li riječ o zakonskom ili o oporučnom nasljeđivanju. Na primjer, autorsko pravo prenosi se nasljeđivanjem na temelju građanskog prava na razdoblje od 70 godina, bez obzira na datum kada je djelo zakonski objavljeno.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Da.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Kad je riječ o zabrani postoji izričita zakonska odredba.

Posljednji put ažurirano: 27/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Švedska

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

U Švedskoj postoje ostavine s određenim redom nasljeđivanja (fideikommiss). Ostavina s određenim redom nasljeđivanja oporučno je rješenje kojim određena imovina, koja se ne smije otuđiti, prelazi na članove jedne ili više obitelji prema određenom redoslijedu. Na temelju Zakona o likvidaciji ostavina s određenim redom nasljeđivanja (Poveznica se otvara u novom prozorulagen (1963:583) om avveckling av fideikommiss) te se ostavine trebaju likvidirati u skladu s posebnim postupcima.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Nije primjenjivo.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Nije primjenjivo.

Posljednji put ažurirano: 28/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.