Prilagodba stvarnih prava

Njemačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koja stvarna prava prema pravu ove države članice mogu proizići iz nasljeđivanja?

U skladu s njemačkim pravom sva imovina pokojnika, to jest sva prava i obveze, poslije smrti prenose se na nasljednike. Ako pokojnik ima nekoliko nasljednika, ostavina postaje njihova zajednička imovina u skladu s člankom 2032. Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch – BGB). Na temelju nasljeđivanja ne nastaju nova stvarna prava. Legati i upute pokojnika o podjeli ostavine imaju pravni učinak samo u okviru obveznog prava.

Međutim, provedbom Uredbe EU-a o nasljeđivanju pokazalo se da posebno ograničenja u pogledu raspolaganja mogu biti problematična zbog odredbi o privremenom i naknadnom nasljeđivanju (Vor- und Nacherbfolge) u njemačkom pravu (članci od 2100. do 2146. Građanskog zakonika). U okviru tog postupka pokojnik imenuje niz uzastopnih nasljednika, pri čemu jedna osoba (Nacherbe) postaje nasljednik kasnijim nasljeđivanjem tek nakon što je druga osoba (Vorerbe) prije toga bila nasljednik. Međutim, naknadni nasljednik stječe nasljedno pravo (Anwartschaftsrecht) smrću pokojnika. Nasljedno je pravo pravno zaštićen položaj koji nastaje u slučajevima stjecanja obuhvaćenima brojnim aktima kada prvi korisnik ne može više jednostrano spriječiti da drugi korisnik kasnije stekne tu imovinu (Eigentumserwerb). Nasljedno pravo nije izričito uređeno Građanskim zakonikom. Stoga se zbog konačnog popisa stvarnih prava (numerus clausus u imovinskom pravu) ne može nazivati takvim pravom. Međutim, ono čini subjektivno pravo s učinkom u odnosu na stvar.

Privremeno i naknadno nasljeđivanje uključuje brojna ograničenja i obveze za privremene nasljednike, konkretno ograničenja njihovih ovlasti u pogledu raspolaganja. Raspolaganja zemljištem nisu valjana u okviru naknadnog nasljeđivanja ako se njima krše prava naknadnog nasljednika (članak 2113. stavak 1. Građanskog zakonika). Isto se primjenjuje i na raspolaganja darovanjima (članak 2113. stavak 2. Građanskog zakonika). Međutim, pokojnik može izuzeti privremenog nasljednika iz nekih od tih ograničenja raspolaganja imovinom nakon smrti. Ograničenja raspolaganja u okviru naknadnog nasljeđivanja moraju se upisati u njemačke zemljišne knjige.

2 Jesu li ta stvarna prava upisana u upisnik prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini i, ako jesu, je li takav upis obvezan? U koje se upisnike ta prava upisuju i koji su zahtjevi za upis te koji je postupak upisa?

U skladu s njemačkim pravom sva pokojnikova prava nakon njegove se smrti automatski prenose na nasljednika ili zajedničke nasljednike. Ta prava, uključujući i prava za koja je obvezan upis, ne moraju se upisati u registar u tu svrhu. Kad je riječ o pravima za koja je obvezan upis, odgovarajući registri (zemljišne knjige, registar trgovačkih društava) nakon stjecanja nasljedstva više neće biti točni i moraju se izmijeniti. U tu se svrhu nasljeđivanje mora dokazati službenim ili javnim ispravama ili Europskom potvrdom o nasljeđivanju. Za određene kasnije transakcije (npr. opterećenje naslijeđenog zemljišta) obvezan je ispravak upisom nasljednika ili zajedničkih nasljednika u zemljišne knjige.

Ograničenja raspolaganja povezana s privremenim i naknadnim nasljeđivanjem i nasljednim pravom naknadnog nasljednika isto tako nastaju neposredno smrću pokojnika. Međutim, privremeno i naknadno nasljeđivanje upisuju se u zemljišne knjige kako bi se spriječilo da treće osobe steknu vlasništvo u dobroj vjeri bez opterećenja.

Ako pojedinačni nasljednici ili korisnici imaju tražbinu (na temelju obveznog prava) u pogledu konkretne imovine na temelju zakona ili raspolaganja imovinom nakon smrti, vlasništvo te imovine mora se prenijeti na njih na temelju ugovora s nasljednicima, a sva prava u pogledu nekretnine moraju se upisati u zemljišne knjige na temelju službenih ili javnih isprava.

3 Koji su učinci povezani s upisom stvarnih prava?

Upis stvarnih prava prenesenih na nasljednika ili zajedničke nasljednike zbog nasljeđivanja ima samo deklaratorni učinak. Međutim, čini osnovu za postupanje trećih osoba u dobroj vjeri i potreban je za određene kasnije transakcije.

4 Postoje li posebna pravila ili posebni postupci za prilagodbu stvarnog prava koje pripada određenoj osobi prema pravu mjerodavnom za nasljeđivanje ako takvo stvarno pravo ne postoji u pravu države članice u kojoj se ta osoba na njega poziva?

Stvarna prava koja nisu poznata u njemačkom pravu u načelu se u skladu sa zakonom prilagođavaju sličnom njemačkom pravnom institutu. Budući da je za svaki postupak upisa uvijek potrebna sigurna osnova za upis, možda će biti potrebno da nasljednici izdaju dodatni akt o prijenosu jer je to potrebno u okviru njemačkog prava kad je riječ o tražbinama na temelju obveznog prava. U skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (l) Uredbe EU-a o nasljeđivanju postupci upisa isključeni su iz područja primjene te uredbe.

Posljednji put ažurirano: 25/08/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.