Judicial auctions

A judicial auction is a proceeding through which a public auction of the debtor's assets is arranged with the purpose of raising the sum of money needed to satisfy a creditor’s claim. The auction may be arranged by a judge, or his or her delegate, or a competent authority, or other public or private entities (authorized according to the legislation of individual countries.

Judicial auctions - definition

Glossary of terms related to judicial auctions

List of EU countries in which the on-line judicial auction is already in place

Definition

A judicial auction is normally preceded by a seizure, this is the act through which the creditor or the competent authority identifies and secures the assets suitable to satisfy the claim. Immovable and movable property can be seized, as well as credits which the debtor holds vis-à-vis a third party. In the case of credits, however, the enforcement proceedings do not terminate with the sale but with the allocation of the debtor’s credit to his or her creditor.

There are different types of judicial auctions in the EU countries, whose national law provide for the relevant legal framework. In some EU countries a judicial auction can be held on line, thus avoiding participants appearing personally before the judge or in the Court or in other public or private entities.

A judicial auction – which is usually directed by a judge, who can assign the sales operation to a third party (an independent professional or a company specifically authorised to perform this task) but can also be entirely managed by other subjects (e.g. bailiff, or other enforcement authority) – is normally preceded by appropriate advertisements.

The national pages will start having data added shortly. If the flag on the right of this page for the relevant country is greyed out then the information has not yet been added.

Glossary of terms related to judicial auctions

  1. Award – the asset for sale is awarded to the person who has offered the highest price at the end of the judicial auction.
  2. Basic price – value of the debtor’s seized properties (real estate or personal property) that have been foreclosed by the creditor or the competent authority.
  3. Bid in competition with other people/companies – competitive bidding for an asset at a judicial auction.
  4. Counter bid – a new bid for an item made by a person/company in a judicial auction, at a higher price – to attempt to secure the purchase.
  5. Deposit – to attend a judicial auction, a person must pay a deposit before the auction starts. The person will get the deposit back at the end of the auction, if they do not buy the asset for sale.
  6. Expert who estimates the value of seized assets – expert (in the relevant market) usually used to estimate the value of assets. The expert must give the asset’s fair market value, taking into account the general situation on that market and the condition it is in.
  7. Person or company in charge of the sales operation – person or company responsible for giving information to people interested in buying the asset, advertising the sale of it, carrying out the bidding procedure during the auction, etc.
  8. Possibility of previewing the asset for sale – chance for potential buyers to see the item in question, and the condition it is in (sometimes via photos, other times in person).
  9. Sale advertisement – to sell a seized asset at a judicial auction, the judge or their delegate or the competent authority must advertise the sale (how and when the asset will be sold). Judicial auctions are usually advertised on the internet, but also often in newspapers.
  10. Seized asset – debtor’s property (real estate or personal property) that is foreclosed by a creditor or the competent authority if the debtor does not voluntarily pay their debt. To foreclose an asset, the creditor or the competent authority must send the debtor a seizure order. This is an act in which the creditor or the competent authority identifies the asset that can be used to pay the debt.
  11. Transfer – the act transferring ownership of the sale asset from the debtor to the buyer.

List of the EU countries in which the on-line judicial auction is already in place

  1. Austria (in cooperation with Germany)
  2. Croatia
  3. Estonia
  4. Finland
  5. Germany (in cooperation with Austria)
  6. Hungary
  7. Italy
  8. Latvia (only for enforcement procedures relating to immovable assets)
  9. Portugal
  10. Spain
  11. The Netherlands (only for enforcement procedures relating to immovable assets).
Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.
The Commission is in the process of updating some of the content on this website in the light of the withdrawal of the United Kingdom from the European Union. If the site contains content that does not yet reflect the withdrawal of the United Kingdom, it is unintentional and will be addressed.

Sudske dražbe - Estonija

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Zaplijenjenu imovinu prodaje Poveznica se otvara u novom prozorusudski izvršitelj. Nije ju potrebno prodavati na dražbi ako dužnik i vjerovnik postignu dogovor o namiri tražbine, odnosno ako se dogovori da se tražbina koja je predmet postupka izvršenja može namiriti na drugi način. Takvi se dogovori moraju postići sa svim vjerovnicima. O takvim se dogovorima mora obavijestiti sudski izvršitelj, u protivnom će sudski izvršitelj nastaviti s uobičajenim postupovnim radnjama.

Ako su zahtjeve za izvršenje duga podnijeli različiti vjerovnici različitim sudskim izvršiteljima, a dužnikove nekretnine već je zaplijenio jedan od sudskih izvršitelja, drugi sudski izvršitelj koji je započeo postupak izvršenja ne može zaplijeniti registrirane nekretnine dužnika dok ih prvi sudski izvršitelj ne oslobodi.

Vrijednost i početnu cijenu imovine na dražbi utvrđuje stručnjak.

Internetske dražbe provode se u okviru posebnog internetskog Poveznica se otvara u novom prozoruokruženja za provođenje dražbi. Dražbu treba oglasiti barem deset dana prije njezina održavanja u službenoj publikaciji Poveznica se otvara u novom prozoruAmetlikud Teadaanded i na internetu. Sudski izvršitelj može isto tako objaviti oglas u novinama dostupnima na području dražbe. Na zahtjev vjerovnika ili dužnika, sudski izvršitelj objavljuje najavu u drugim tiskovinama na trošak vjerovnika ili dužnika.

Zainteresirane osobe imaju pravo pregledati imovinu koja se stavlja na dražbu u razdoblju od objave oglasa do početka dražbe. Zainteresirane osobe isto tako imaju pravo pregledati podnesene zahtjeve u pogledu imovine koja se prodaje na dražbi i potvrde koje se odnose na imovinu, uključujući izvješća o ocjeni. Ako se imovina prodaje u okviru postupka izvršenja, ni sudski izvršitelj ni dužnik nisu odgovorni ni za kakve nedostatke prodane imovine. To ne isključuje moguću odgovornost sudskog izvršitelja ili dužnika za nezakonito nastalu štetu. Sudski izvršitelj određuje vrijeme kada se imovina može pregledati. Ako je imovina u posjedu dužnika, dužnik ima pravo zahtijevati da se pregled obavlja u okviru vremenskog razdoblja utvrđenog za provedbu mjera izvršenja. Sudski izvršitelj mora uzeti u obzir interese vlasnika.

Ako je više osoba zainteresirano za imovinu koja se prodaje na dražbi, svi oni mogu sudjelovati u nadmetanju pod uvjetom da su se propisno prijavili za dražbu. Nadmetanje započinje početnom cijenom za nadmetanje te sudionici mogu davati ponude u skladu s povećanjem ponuda i tijekom vremena utvrđenog za dražbu. Ako se nova ponuda da tijekom vremenskog produžetka prije kraja dražbe, kraj dražbe odgađa se za trajanje tog produžetka te će dražba trajati dok god se ponude dostavljaju. Trajanje vremenskog produžetka iznosi od 1 do 60 minuta. Na internetskim se dražbama najviša ponuda dana do kraja dražbe unutar okruženja za provođenje dražbi proglašava najboljom ponudom. Najbolja se ponuda najavljuje u okruženju za provođenje dražbi prvog radnog dana nakon datuma dražbe.

Sudski izvršitelj može odrediti polog za sudionike na dražbi u iznosu do deset posto početne cijene. Ako je polog određen, osoba koja želi sudjelovati na dražbi mora uplatiti taj polog. Polog se može uplatiti elektronički, odnosno internetskim bankarstvom, na bankovni račun koji je naveo sudski izvršitelj ili u okruženju za provođenje dražbi putem pružatelja platnih usluga. Na usmenim dražbama polozi koji ne premašuju 640 EUR mogu se platiti u gotovini.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Pokretnine i nekretnine zaplijenjene u postupku izvršenja ili stečajnom postupku prodaju sudski izvršitelji. Pojednostavnjene dražbe provode osobe koje je ovlastila Poveznica se otvara u novom prozoruKomora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

U okviru estonskog postupka izvršenja i stečajnog postupka ne postoje vrste dražbi na koje se prethodno navedena pravila primjenjuju samo djelomično. Međutim, određene razlike u pogledu uvjeta za provedbu dražbi mogu proizlaziti iz posebnih zakonodavnih akata.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Estonija ima sljedeće registre:

  • e-Zemljišne knjige elektronički je sustav kojim se omogućuje brza i praktična provjera općih podataka, površina i vlasnika registriranih nekretnina te primjenjivih ograničenja i hipoteka zasnovanih na registriranim nekretninama. Potrebno je utvrditi identitet korisnika kako bi se on mogao služiti sustavom. Podrobnim podacima unesenima u različite dijelove zemljišnih knjiga može se pristupiti uz naknadu navedenu u cjeniku.
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRegistar zgrada javni je elektronički registar čija je svrha prikupljanje, pohrana i objava informacija o zgradama koje se grade ili se upotrebljavaju.
  • U Poveznica se otvara u novom prozoruRegistru vozila sadržane su informacije o vozilima i prikolicama. Registar vozila javna je elektronička baza podataka, ali je pristup određenim u njoj sadržanim podacima (na primjer, informacijama o vlasnicima vozila) ograničen.
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRegistar vrijednosnih papira okruženje je elektroničkog servisa estonskog središnjeg registra vrijednosnih papira, koji je namijenjen poduzećima i privatnim osobama te u kojem se mogu pretraživati i pribaviti informacije o vrijednosnim papirima i računima vrijednosnih papira unesenima u registar u okviru određenih dogovorenih ograničenja. Potrebno je utvrditi identitet korisnika kako bi se on mogao služiti sustavom.
  • e-Poslovni registar sadržava podatke koji se odnosne na sve pravne osobe registrirane u Estoniji. Osim podataka o poduzećima, neprofitnim udrugama i zakladama, može se pristupiti i podacima koji se odnose na državna i lokalna tijela te pravne osobe javnog prava i ustavna tijela. Osobe koje se prijave s pomoću svoje osobne iskaznice mogu besplatno dobiti uvid u podatke koji se na njih odnose.
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRegistar bračne imovine sadržava podatke o vrsti odabranih imovinskih odnosa i sporazuma o bračnoj imovini koje su supružnici potpisali. Informacije unesene u registar bračne imovine javne su te im svi mogu pristupiti besplatno putem e-servisa.
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRegistar brodova elektronički je registar koji sadržava informacije o registriranim brodovima i brodovima u izgradnji te povezanim stvarnim pravima. Podaci uneseni u registar brodova javni su i imaju pravnu snagu. Podaci su dostupni svima bez naknade.
  • Svrha je Poveznica se otvara u novom prozoruRegistra zrakoplova prikupljanje i obrada podataka potrebnih za registraciju i identifikaciju zrakoplova.
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRegistar obveza po kreditima službeni je registar Creditinfa i jedini registar u Estoniji koji sadržava usklađene i visokokvalitetne informacije o neplaćanjima. Uspostavile su ga estonske banke 2001. Registar se može pretraživati uz naknadu.
  • Javni e-registri Poveznica se otvara u novom prozorupatenata i žigova mogu se pretraživati besplatno.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Većina je informacija sadržanih u prethodno navedenim nacionalnim registrima u cijelosti ili djelomično dostupna javnosti. Potrebno je utvrditi identitet korisnika s pomoću osobne iskaznice, digitalnog identiteta ili putem banke kako bi on mogao pretraživati bazu podataka. Za određene se pretrage može naplaćivati naknada.

Sudski izvršitelji i stečajni upravitelji podnose zahtjev za odobrenje kako bi im se odobrio elektronički pristup podacima koje traže u različitim registrima.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Na dražbama koje se provode u okviru postupka izvršenja zaplijenjene nekretnine i pokretnine prodaju se u skladu sa zakonom, Internetske dražbe mogu se pratiti te se njima može pristupiti u posebnom Poveznica se otvara u novom prozoruokruženju za provođenje dražbi. Okruženjem za provođenje dražbi upravlja Poveznica se otvara u novom prozoruKomora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja.

Javnu dražbu treba oglasiti barem deset dana prije njezina održavanja u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded i na internetu. Sudski izvršitelj može isto tako objaviti oglas u novinama dostupnima na području dražbe. Na zahtjev vjerovnika ili dužnika, sudski izvršitelj objavljuje najavu u drugim tiskovinama na trošak vjerovnika ili dužnika.

Osoba koja želi sudjelovati na određenoj dražbi mora se prijaviti za dražbu u skladu s pravilima te u propisanom roku navedenom u najavi dražbe te platiti polog ako je to uvjet sudjelovanja u dražbi i ako osoba nije zakonski oslobođena od plaćanja pologa. Ponude mogu dostavljati sudionici koji su se prijavili za dražbu i koji imaju potrebnu pravnu sposobnost i čije pravo na sudjelovanje u dražbi nije pravno ili na neki drugi način ograničeno. Prijavu za sudjelovanje u javnoj dražbi potrebno je potpisati elektronički ili ručno. Prijava za sudjelovanje može se podnijeti e-poštom sudskom izvršitelju na adresu navedenu u najavi dražbe ili učitati u okruženje za provođenje dražbi. Prijava za sudjelovanje ne mora biti šifrirana, ali konkretni postupak prijave utvrđuje sudski izvršitelj. Ako je riječ o usmenoj dražbi, omotnica mora biti zapečaćena. Sudionik se mora prijaviti s pomoću osobne iskaznice, digitalnog identiteta ili korisničkog imena i lozinke kako bi dao ponudu u internetskom okruženju za provođenje dražbi.

Potrebna plaćanja (polog, troškovi, kupoprodajna cijena itd.) mogu se uplatiti elektronički, odnosno internetskim bankarstvom, na bankovni račun koji je naveo sudski izvršitelj ili u okruženju za provođenje dražbi putem pružatelja platnih usluga.

Ponuditelj se mora prijaviti za dražbu do početka dražbe. Svi se ponuditelji obavješćuju o početku dražbe. Obavijest o početku dražbe ponuditeljima se šalje e-poštom. Javnost može pratiti napredak dražbe u javnom okruženju za provođenje dražbi. Ponude se mogu podnositi u određenom roku (model kojim se služi eBay). Podrška korisnicima (na estonskom, ruskom i engleskom) dostupna je sudionicima u dražbi. Anonimnost ponuditelja koji sudjeluju u dražbi zajamčena je do kraja dražbe.

Javne dražbe organizirane među državama članicama mogle bi potaknuti uspostavu odnosa među ljudima i poduzećima država članica EU-a, veću transparentnost dražbi i privući veći broj sudionika. Zbog takvih bi se dražbi isto tako moglo smanjiti vrijeme potrebno za prodaju imovine.

Posljednji put ažurirano: 14/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Sudske dražbe - Grčka

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Do zapljene dolazi kada sudski izvršitelj oduzme pokretninu (članak 954. Zakona o parničnom postupku) ili zaplijeni nekretninu u vlasništvu dužnika ili stvarno pravo dužnika na nekretnini (članak 992. Zakona o parničnom postupku) te se sastavi izvješće u nazočnosti punoljetnog svjedoka. Vrijednost zaplijenjene imovine utvrđuje sudski izvršitelj ili vještak kojeg on može angažirati radi toga. U slučaju nekretnine, neovisni vještak mora utvrditi njezinu tržišnu vrijednost.

Izvješće o zapljeni mora sadržavati: (a) detaljan opis zaplijenjene pokretnine tako da se može nedvojbeno odrediti o kojoj je stvari riječ; (b) procjenu sudskog izvršitelja ili vještaka o vrijednosti zaplijenjene imovine; (c) početnu cijena za nadmetanje, koja ne smije biti manja od dvije trećine procijenjene vrijednosti imovine; (d) izvršnu ispravu na kojoj se izvršenje temelji, nalog dostavljen dužniku i iznos koji se namiruje zaplijenjenom imovinom; (e) datum održavanja dražbe, koji mora biti najranije sedam (7) mjeseci od datuma završetka zapljene, a najkasnije osam (8) mjeseci od tog datuma, mjesto dražbe i ime dražbovatelja.

Izvadak iz izvješća o zapljeni, uključujući puno ime stranke koja zahtijeva izvršenje i stranke protiv koje se zahtijeva izvršenje, sažeti opis zaplijenjene imovine, početna cijena za nadmetanje, ime i točna adresa dražbovatelja, kao i mjesto, datum i vrijeme održavanja dražbe, moraju se objaviti deset (10) dana nakon zapljene na internetskoj stranici za objavu dražbi Biltena za sudske objave Sektora za osiguranje odvjetnika pri Nacionalnom fondu za samozaposlene osobe.

Dražba se može održati tek kada se ispune navedene formalnosti, a u suprotnome nije važeća.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Zaplijenjene pokretnine stavljaju se na javnu dražbu u nazočnosti javnog bilježnika okruga u kojem su zaplijenjene kojem je povjerena provedba dražbe (članak 959. Zakona o parničnom postupku), a zaplijenjene nekretnine stavljaju se na javnu dražbu u nazočnosti javnog bilježnika okruga u kojem se nalaze kojem je povjerena provedba dražbe (članak 998. Zakona o parničnom postupku).

Dražba se odvija na način da se predaju pisane zapečaćene ponude, nakon čega se redom iznose usmeno, u skladu s člankom 959. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku. Na početku dražbe svi ponuditelji moraju, u izjavi dražbovatelju, imenovati službenika iz okruga prvostupanjskog suda nadležnog za mjesto gdje se vodi dražba koji je ovlašten za primanje dokumenata povezanih s izvršenjem.

Dražba se održava u radnu srijedu na okružnom građanskom sudu okruga u kojem je zapljena provedena. Ako se zaplijenjene pokretnine nalaze u okruzima za koje su nadležni različiti okružni građanski sudovi, dražba se odvija na okružnom građanskom sudu koji odredi sudski izvršitelj u izvješću o zapljeni. Ako su predmet dražbe pokretnine, sudski izvršitelj može odlučiti da se ona održi na okružnom građanskom sudu nadležnom za mjesto na kojem se provodi postupak izvršenja, mjesto na kojem su zaplijenjene ili mjesto na kojem se čuvaju. Ako su predmet dražbe nekretnine, ona se održava na okružnom građanskom sudu okruga u kojem se nekretnine nalaze. Ako se nekretnine nalaze u okruzima za koje su nadležni različiti okružni građanski sudovi, dražba se održava na bilo kojem okružnom građanskom sudu, o čemu odlučuje stranka koja zahtijeva izvršenje.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Zapljena posebne imovine (članci od 1022. do 1033. Zakona o parničnom postupku):

Stranci protiv koje se zahtijeva izvršenje mogu se oduzeti i imovinska prava koja se ne mogu oduzeti na temelju postupka iz članka 953. stavaka 1. i 2. te članaka 982. i 992. Zakona o parničnom postupku, i to prava intelektualnog vlasništva, prava patenta, prihodi od filmskih prava i potraživanja od trećih osoba koja ovise o protučinidbi, pod uvjetom da je prijenos tih prava dopušten odredbama materijalnog prava (članak 1022. Zakona o parničnom postupku).

Ako je naložena prodaja oduzetih prava na dražbi, okružni građanski sud imenovat će dražbovatelja (članak 1026. Zakona o parničnom postupku) te će se primjenjivati važeće odredbe o stavljanju pokretnina na dražbu.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Ne postoje nacionalni registri imovine.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Ne postoje baze podataka s pomoću kojih bi se utvrdilo mjesto na kojem se nalazi materijalna imovina ili potraživanja dužnika.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Sudske dražbe ne provode se na internetu.

Posljednji put ažurirano: 25/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Španjolska

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Dražbe se oglašavaju u obavijestima koje se objavljuju u rubrici Administración de Justicia (Pravosudna uprava) Poveznica se otvara u novom prozoruportala B.O.E. (Boletín Oficial del Estado, Službeni list) i na samom Poveznica se otvara u novom prozoruportalu za dražbe.

Vrijednost imovine utvrđuje se u okviru pravnih postupaka uspostavljenih za tu namjenu (članak 637. Zakona o parničnom postupku, Ley de Enjuiciamiento Civil, LEC), pri čemu se imenuju vještaci. To u nekim slučajevima nije potrebno jer je vrijednost za potrebe dražbe već utvrđena, primjerice u ovrhama. Utvrđivanje vrijednosti nije potrebno ni u slučaju dobrovoljnih dražbi na kojima se imovina može staviti na prodaju bez minimalne cijene ili procijenjene vrijednosti, ili po cijeni koju predlože stranke.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

U skladu sa španjolskim pravom prodaju mogu voditi i osobe ili subjekti koji su za to specijalizirani, javni ili privatni, te se, ako to odobri pravosudno tijelo, prodaja, odnosno dražba mora provesti u skladu s pravilima tog subjekta, pod uvjetom da ona nisu nespojiva s ciljem izvršenja ili zaštitom interesa i stranke koja provodi izvršenje i osobe protiv koje se izvršenje provodi, u skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku.

U prvom stavku navedene odredbe navodi se da te dužnosti mogu obavljati odvjetnička udruženja (Colegios de Procuradores), koja su u tu svrhu pokrenula vlastiti Poveznica se otvara u novom prozoruportal za elektroničke dražbe.

Mogući su i slučajevi izravne prodaje koju provode upravitelji u postupku u slučaju nesolventnosti u likvidacijskoj fazi tog postupka.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Na portalu za internetske dražbe trenutačno se oglašavaju sve dražbe, i one sudske i one koje vode javni bilježnici, koje se održavaju u Španjolskoj, osim administrativnih dražbi (npr. Ministarstva financija ili Socijalnog osiguranja), no postoje planovi da se i te dražbe dodaju na portal.

Portal ne uključuje ni prodaje koje su već prijavili specijalizirani subjekti, one u okviru postupka u slučaju nesolventnosti u kojem je sud odobrio drugi način raspolaganja imovinom i one u okviru postupka izvršenja u kojem se stranke dogovore oko drugog načina prodaje imovine potpisivanjem ugovora o prodaji (članak 640. Zakona o parničnom postupku)

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

  • Zemljišta i nekretnine: zemljišne knjige sadržavaju informacije o zemljištima i nekretninama koji se stavljaju na dražbu, kao što su informacije o vlasniku, fizičkom stanju nekretnine, lokaciji i pravima koja proistječu iz terećenja zemljišta i nekretnine ili čine to terećenje, npr. pravo plodouživanja na zemljištu ili nekretnini.
  • Pokretnine: postoji i registar pokretnina, koji obuhvaća zrakoplove, plovila, automobile i druga motorna vozila, industrijske strojeve, poslovne prostore, kapitalna dobra itd.
  • Drugi registri imovine: informacije o određenim vrstama imovine objavljuju se na poseban način s obzirom na njihovu prirodu, kao što to može biti slučaj s nematerijalnom imovinom u Španjolskom uredu za patente i žigove.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Tomu služe imovinski registar i registar pokretnina, s obzirom na to da oba registra nude informacije o vlasništvu nad imovinom i svim vjerovnicima koji se trebaju namiriti iz te imovine.

Može se pristupiti i podacima na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici zemljišnih knjiga. Ako se za imovinu koja se stavlja na dražbu objavi referentna oznaka iz zemljišnih knjiga, na portalu za internetske dražbe generira se poveznica, što omogućuje da se imovina prikaže putem satelita na platformama kao što je Google Earth.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Poveznica se otvara u novom prozoru Portal za dražbe

Posljednji put ažurirano: 14/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Francuska

1. Oglašivanje i utvrđivanje cijena ovršene imovine

U području ovrhe nad nekretninama za izradu specifikacija prodaje zadužen je predmetni vjerovnik, koji utvrđuje cijenu, koju dužnik može osporiti, o čemu sudac u ovršnom postupku donosi odluku nakon saslušanja.

Općenito govoreći, stručna osoba koja obavlja prodaju utvrđuje cijenu u prodaji pokretnina na javnoj dražbi, odnosno utvrđuje polaznu prodajnu cijenu, nakon čega se imovina dodjeljuje najvišem i posljednjem ponuditelju. Stručna osoba koja obavlja prodaju može zatražiti usluge stručnjaka koji će procijeniti robu.

U području prisilne prodaje nekretnina predmetni vjerovnik može organizirati objavu fakultativnog oglasa (vidjeti u nastavku); u slučaju prisilne prodaje pokretnina stručna osoba koja će obaviti prodaju jednako tako može objaviti oglas na vlastitoj internetskoj stranici ili, ako se radi o sudskim voditeljima dražbe, na prikladnim internetskim stranicama struke: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.interencheres.com/ ou Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.drouot.com/

U slučaju prisilne prodaje pokretnina moguće je objavljivanje oglasa u tiskovinama; u slučaju prisilne prodaje nekretnina obvezna je objava obavijesti koju izrađuje vjerovnik u publikaciji s pravnim obavijestima te pojednostavljena objava u dvama periodičnim izdanjima lokalnih ili regionalnih novima, dok je fakultativni oglas moguć putem svih dodatnih sredstava.

U slučaju prisilne prodaje nekretnina oglas koji izrađuje predmetni vjerovnik mora se objaviti na mjestu lako dostupnom javnosti u prostorijama suda.

U slučaju prisilne prodaje pokretne materijalne imovine predviđeno je oglašavanje objavom plakata u vijećnici općine u kojoj dužnik ima boravište te na mjestu prodaje;

u slučaju prisilne prodaje pokretnina moguće je oglašavanje putem prospekata ili kataloga.

U slučaju zapljene pokretnina u svrhu prodaje oglas koji se odnosi na prodaju može sadržavati opis imovine i njezinu procijenjenu vrijednost.

U slučaju ovrhe nad nekretninama obavijest koja se objavljuje i postavlja u prostorijama suda sadržava podatke o ovršenoj nekretnini, njezin kratak opis (vrstu, podatak o tome upotrebljava li se, sve poznate elemente koji se odnose na površinu) te se navodi iznos cijene.

Pokretnine koje se prodaju na javnoj dražbi tijekom prodaje predstavljaju sudski voditelji dražbe ili ovlaštena stručna osoba koja organizira prodaju. Može se provesti prethodna izložba imovine.

Ovršene nekretnine mogu se posjetiti na datume i u vrijeme koje utvrđuje sudac (članak R.322-26 Zakona o građanskim izvršnim postupcima), a obilazak se obavlja u pratnji sudskog izvršitelja.

U pogledu dražbi u slučaju pokretnina imovina se dodjeljuje najvećem i posljednjem ponuditelju, pri čemu je potrebno napomenuti da trajanje dražbi nije ograničeno, ali da se smiju prekinuti tek nakon tri izvikivanja cijene. U slučaju ovrhe nad nekretninama primjenjuje se sustav uzlaznih dražbi, pri čemu svaka ponuda mora pokriti prethodnu; ponude se zaustavljaju ako prođe 90 sekundi od posljednje ponude (vrijeme se odbrojava s pomoću vizualnog i zvučnog sredstva koje označava svaku proteklu sekundu).

U slučaju prisilne prodaje pokretnina nije potrebno dati predujam ili jamstvo. Međutim, u slučaju prisilne prodaje nekretnina osoba zainteresirana za sudjelovanje u dražbi mora svojem odvjetniku dostaviti neopozivo bankovno jamstvo ili bankovni ček u korist primatelja ili ureda za novčane depozite i pošiljke u iznosu od 10 % iznosa početne cijene (pri čemu taj iznos ne može biti manji od 3000 EUR). Ako on nije odabrani ponuditelj, taj se iznos vraća ponuditelju na kraju primanja ponuda.

2. Treće osobe ovlaštene za vođenje dražbe

Voditelji dražbe, javni bilježnici, ovlašteni posrednici za prodaju robe i sudski izvršitelji jedine su stručne osobe ovlaštene za organiziranje sudskih prodaja pokretnina (osobito ovršenih pokretnina) na javnim dražbama.

3. Vrste sudskih dražbi na kojima se pravila mogu primjenjivati tek djelomično

Kada je riječ o pokretninama, moguće je provoditi dobrovoljnu prodaju na javnim dražbama, koja podliježu mnogo fleksibilnijim pravilima nego prodaje na sudskim dražbama. Primjenjuju se članci L. 321-1 et seq. i R. 321-1 et seq. Trgovačkog zakonika. Dobrovoljna prodaja nije obuhvaćena postupcima prisilnog izvršenja kao sudske dražbe.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U području nepokretne imovine katastar, koji predstavlja upravni i porezni dokument, donosi vjerovniku podatke o nekretninama u posjedu dužnika na području određene općine te o njihovim svojstvima (izgrađene ili neizgrađene zgrade, izgradivost parcela, vrsta svake lokacije). Nadalje, službe zadužene za zemljišne knjige (upravne službe koje su dio Glavne uprave za javne financije) održavaju dokumente o nekretninama za svaku općinu, u kojima su pod imenom svakog vlasnika i za svaku zgradu dostupni izvadci iz objavljenih dokumenata te u kojima je naveden i pravni status svake zgrade.

U pogledu pokretne imovine u sustavu SIV ( Système d’Identification des Véhicules odnosno Sustav za identifikaciju vozila) mogu se dobiti podaci o osobnom stanju nositelja potvrde o registraciji motornih vozila i dvokotača, registracijskom broju i značajkama vozila. Postoje nacionalni registri u koje se upisuju plovila (uredbe su u postupku izrade), brodovi (digitalni upisnik registracija vodi ministarstvo prometa) i letjelice (upisnik registracija vodi ministarstvo zaduženo za civilno zrakoplovstvo). Prava intelektualnog vlasništva upisana su u nacionalni registar izravno dostupanm vjerovnicima, koji vodi INPI (nacionalni institut za intelektualno vlasništvo). Naslovi kinematografskih djela namijenjenih javnom prikazivanju u Francuskoj dostupni su u javnom registru za kino i audiovizualni sadržaj, koji vodi službenik porezne uprave, dok su naslovi književnih djela za koja su kupljena prava za adaptaciju dostupni u namjenskom registru.

U području nekretnina: svaka općina vodi katastar, s nekoliko kategorija dokumenata (katastarski plan, stanje čestice, katastarska matrica); samo je katastarski plan dostupan u digitalnom obliku. Registar nekretnina vode lokalne službe zadužene za zemljišne knjige obuhvaćene jurisdikcijom svakog regionalnog suda (ne postoji nacionalni registar).

Svaka prefektura vodi registar motornih vozila, ali SIV vodi nacionalni digitalni registar.

Registar brodova digitaliziran je i vodi ga ministarstvo prometa; za plovila postoji šest različitih registara, koje isto vodi ministarstvo prometa.

Upisnik s registracijama letjelica vodi ministarstvo zaduženo za civilno zrakoplovstvo, a dostupan je na internetu u informativne svrhe.

Podaci o različitim pravima intelektualnog vlasništva centralizirani su u okviru jednog tijela, INPI-ja, koji putem svoje internetske stranice omogućuje pristup različitoj dokumentarnoj građi.

Zemljišnoknjižne službe djelomično su dostupne na Poveznica se otvara u novom prozoruligne.Riječ je o savjetodavnoj službi koja obuhvaća samo katastarski plan, ali ne i katastarsku matricu, koja sadržava informacije o vlasnicima), kao i SIV, francuski međunarodni registar u kojem su navedena francuska plovila i registri INPI-ja.

Općenito govoreći, većina javnih registara podliježe odredbama Zakona o odnosu javnosti i uprave, kojim je predviđeno da je pristup upravnim dokumentima besplatno dostupan uvidom na licu mjesta ili dostavom preslike uz troškove koji ne mogu biti veći od troškova reprodukcije dokumenata ili putem elektroničke pošte, besplatno, ako je dokument dostupan u elektroničkom obliku.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu dobiti informacije o imovini i dugovima dužnika

Člankom L.152-1 Zakona o građanskim izvršnim postupcima predviđeno je da sudski izvršitelji imaju pristup podacima na temelju kojih se može odrediti adresa dužnika, identitet i adresa njegova poslodavca ili podaci o trećem dužniku ili depozitaru gotovine ili potraživanja te sastav njegove nepokretne imovine; podaci se dobivaju od države uprave, regija, departmana, općina, javnih ustanova ili tijela pod nadzorom upravnog tijela.

Sudski izvršitelj može izravno pristupiti nacionalnom registru bankovnih računa koji vodi porezna uprava i sadrži podatke dobivene od banaka (fichier national des comptes bancaires, géré par l’administration fiscale et alimenté par les banques, FICOBA) kako bi dobio informacije o postojanju bankovnih računa otvorenih u ime dužnika i mjesta na kojima se nalaze.

Sudski izvršitelj može zatražiti informacije od fondova za osiguranje za slučaj bolesti ili nezaposlenosti.

U skladu s člankom L.152-2 Zakona o građanskim izvršnim postupcima banke su dužne informirati sudskog izvršitelja kojeg je ovlastio vjerovnik isključivo o tome postoje li otvoreni računi na ime dužnika te o mjestima na kojima se nalaze.

Iz sustava SIV (sustav za identifikaciju vozila), kojem sudski izvršitelj kojeg je ovlastio vjerovnik ima pristup, mogu se dobiti podaci o osobnom stanju nositelja potvrde o registraciji motornih vozila i dvokotača, registracijskom broju i značajkama vozila.

Vjerovnik ne može izravno pristupiti tim bazama podataka, ali to može učiniti uz pomoć sudskog izvršitelja ovlaštenog za provedbu prisilne ovrhe.

6. Informacije o sudskim dražbama dostupne na internetu

U okviru francuskog sustava prodaje pokretne imovine na dražbama postoje dvije vrste dražbi putem interneta:

  • „live” dražbe ili „live auctions”, koje su djelomično virtualne: dražba se fizički održava na određenom mjestu i izravno se prenosi internetom, na internetskoj stranici stručne osobe koja vodi dražbu ili na jednoj od prikladnih internetskih stranica na raspolaganju struci voditelja dražbe (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.interencheres.com/ ou Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.drouotlive.com/). Te su sudske dražbe dopuštene jer ih ništa ne sprječava i trenutačno se njihov broj povećava.
  • „Online” dražbe, koje su u potpunosti virtualne: dražba se odvija isključivo na internetu, bez fizičke prisutnosti na određenom mjestu. U skladu s važećim zakonodavstvom te dražbe nisu moguće u slučaju sudskih dražbi (za razliku od dobrovoljnih dražbi) jer postoje tehničke pravne prepreke.

(Djelomično) virtualne dražbe moguće su samo za pokretnine.

Stručne osobe koje vode dražbu mogu objaviti prekogranični oglas, a ponude mogu dati svi ponuditelji, neovisno o lokaciji ili državljanstvu i neovisno o tome je li dražba „live” ili nije (osim toga, postoje mehanizmi daljinskih dražbi: nalozi za kupnju koji se daju pisanim putem ili telefonom).

Kako bi sudjelovala u virtualnoj dražbi, osoba (potencijalni ponuditelj) ne mora dati svoj potpis, ali stručna osoba zadužena za dražbu može zatražiti kopiju bankovne kartice. Upis se provodi kod stručne osobe zadužene za dražbu i načelno se može provesti s pomoću bilo kojeg sredstva, pri čemu je najčešći izbor vjerojatno upis putem internetske stranice na kojoj se prenosi dražba. Mogući su pisani nalozi za kupnju neovisno o mediju.

Dopuštene načine plaćanja određuje stručna osoba zadužena za dražbu.

Daljinski ponuditelj ne mora biti osobno prisutan (ali može, ako to želi). Može izravno pratiti dražbu i dati svoj nalog u stvarnom vremenu. Osim toga, može registrirati jedan nalog za kupnju prije dražbe ili više njih; u tom se slučaju povećava broj ponuda, uzimajući u obzir od početka predloženu ponudu. Jednako tako, tijekom dražbe najčešće je moguća telefonska veza.

Mogućnosti prevođenja ovise o sposobnostima stručne osobe zadužene za dražbu i njegovih pomoćnika; u tom pogledu nije propisana nikakva osoba.

S obzirom na konfiguraciju internetskih stranica za dražbe, samo osobe upisane u svrhu internetske dražbe mogu pristupiti dražbi putem predmetne internetske stranice. S druge strane, javnost ima pristup dražbi na mjestu na kojem se odvija.

Posljednji put ažurirano: 16/03/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Hrvatska

1. Objavljivanje i određivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Na javnim dražbama prodaju se pokretnine i nekretnine u skladu sa odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje u tekstu: OZ). Od 1. siječnja 2015. u Republici Hrvatskoj  stupio je na snagu sustav prodaje pokretnina i nekretnina elektroničkom javnom dražbom za postupke koji su pokrenuti nakon tog datuma.

Nekretnine

Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, a pri utvrđivanju vrijednosti nekretnine vodit će se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zato što na njoj ostaju određena prava i tereti i nakon prodaje.

Nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zaključak o prodaji nekretnine kojim se utvrđuje vrijednost nekretnine i određuju način i uvjeti prodaje.

Člankom 92. stavkom 2. i 3. OZ-a propisano je da stranke mogu utvrditi vrijednost nekretnine u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno ili koje drugo odgovarajuće pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži.

Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom koju provodi Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) povodom zahtjeva nadležnog tijela. Zahtjev za prodaju i ostala pismena u postupku prodaje nekretnina dostavljaju se regionalnim centrima FINA-e čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema nadležnosti suda koji provodi ovrhu.

Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti nekretnine. Na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine (članak 102. stavak 1. i 2. OZ-a).

Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, druga elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe.

Ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, FINA će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.

Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje (članak 103. stavak 1. OZ-a).

Nakon uspješno provedene prodaje nekretnine elektroničkom javnom dražbom sud nakon obavijesti FINA-e donosi rješenje o dosudi nekretnine u kojem će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom.

Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu, sud određuje ročište za diobu kupovnine.

Pokretnine

Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, njihovom prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.

Prodaja pokretnina objavit će se pravodobno na oglasnoj ploči suda, a može se objaviti i na način predviđen za objavljivanje prodaje nekretnine.

Ovrhovoditelj i ovršenik obavijestit će se o mjestu, danu i satu prodaje.

Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe OZ-a o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina (članak 149. stavak 7. OZ-a).

Na dražbi se pokretnine ne mogu prodati ispod jedne polovine procijenjene vrijednosti. One se ispod te cijene ne mogu prodati ni u roku koji je sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom.

Ako se pokretnine ne uspiju prodati na dražbi, odnosno neposrednom pogodbom, ovrha će se obustaviti.

Nakon uspješno provedene prodaje pokretnina kupac je dužan položiti kupovninu i pokretnine uzeti odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Ako kupac odmah ne položi kupovninu, smatrat će se da dražba nije uspjela.

Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku može se povjeriti javnom komisionaru. Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.

Dražbu pokretnina kod komisionara provodi javni bilježnik.

Nakon obavljene prodaje pokretnine komisionar će pokretninu predati kupcu pošto plati kupovninu.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

Nekretnine

U Republici Hrvatskoj prodaju nekretnine provodi FINA. Sud je dužan dostaviti FINA-i rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige i zaključak o prodaji uz zahtjev za prodaju koji se podnosi na propisanom obrascu.

U slučaju prodaje nekretnine neposrednom pogodbom nekretnina se prodaje preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskoga ovršitelja, javnoga bilježnika ili na drugi način.

Pokretnine

Usmenu javnu dražbu pokretnina provodi sudski ovršitelj. Sud može zaključkom provedbu dražbe povjeriti javnom bilježniku (članak 149. stavak 2. OZ-a). Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku može se povjeriti javnom komisionaru (članak 152. stavak 1. OZ-a).

Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom koju provodi FINA.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Nekretnine

Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom. Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi (članak 97. stavak 1. OZ-a).

Stranke, založni vjerovnici i nositelji osobnih služnosti i stvarnih tereta koji prestaju prodajom nekretnine mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje nekretnine na javnoj dražbi da se prodaja nekretnine obavi u određenom roku neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskoga ovršitelja, javnoga bilježnika ili na drugi način (članak 97. stavak 6. OZ-a).

U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će donijeti rješenje o dosudi nekretnine prodane neposrednom pogodbom pošto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za pravovaljanost prodaje (članak 104. stavak 1. OZ-a).

Rješenje o dosudi objavljuje se na sudskoj ploči i dostavlja svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te nekretnine kupcu (članak 104. stavak 2. OZ-a).

Pokretnine

Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari (članak 149. stavak 1. OZ-a).

Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se između kupca, s jedne strane, i sudskoga ovršitelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski ovršitelj pokretnine prodaje, u ime i za račun ovršenika, a osoba koja obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun ovršenika (članak 149. stavak 3. OZ-a).

Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina (članak 149. stavak 7. OZ-a).

Prodaja nekretnina i pokretnina koja je predmet sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava može se provesti u skladu s odgovarajućim odredbama o prodaji nekretnina i pokretnina u ovrsi.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Republici Hrvatskoj vode se sljedeći registri o imovini:

  • zemljišne knjige o pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske,
  • registar motornih vozila,
  • registar brodova,
  • registar zrakoplova,
  • registar dionica i nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
  • upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja (upisnik založnih prava),
  • jedinstveni registar računa,
  • drugi upisnici i očevidnici.

Registri se vode u elektroničkom obliku od strane raznih državnih tijela te je istima moguće pristupiti elektroničkim putem (na primjer registru pravnih osoba kojeg vode trgovački sudovi).

Za dobivanje podataka od državnih tijela u pravilu je potrebno platiti odgovarajuću pristojbu, a visina pristojbe ovisi o svakom pojedinom državnom tijelu koje se određuju u skladu sa Zakonom o upravnim pristojbama (“Narodne novine”, broj 115/16) i  Uredbom o tarifi upravnih pristojbi (“Narodne novine”, broj 8/17). Za iznose do 100,00 kn plaća se u državnim biljezima, a iznad 100,00 kn može se platiti internet bankarstvom.

Popis nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku uređen je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 115/12 i 156/14).

5. Informacije o bazama podataka putem kojih vjerovnici mogu utvrditi imovinu ili potraživanja dužnika

Člankom 18. OZ-a predviđena je dužnost davanja podataka o dužniku od strane državnih tijela i to na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

  • Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o registriranim i označenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu. Također, Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je, uz podatak o imenu i prezimenu i datumu rođenja, dati podatak o broju osobne iskaznice.
  • Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji dužno je dati podatke o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima.
  • Lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,
  • Tijelo nadležno za katastarsku evidenciju dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,
  • Poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je dati podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje.
  • Drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili očevidniku koji vodi upisana kao imatelj određenog prava.

Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.

Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu namjerava pokrenuti ovršni postupak, dati podatke iz članka 217. OZ-a.

Navedena tijela i osobe nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnji.

Podnositelj zahtjeva za dostavom podataka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji.

Za podnošenje gore navedenog zahtjeva za dostavom podataka nije potrebno angažirati odvjetnika, a troškovi ovise o državnom tijelu kojem se podnosi zahtjev.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Postupak prodaje nekretnina i pokretnina elektroničkom javnom dražbom reguliran je odredbama OZ-a, kao i podzakonskim provedbenim propisima i to:

  • Pravilnik o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 156/14; dalje u tekstu: Pravilnik o prodaji),
  • Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 156/14),
  • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 115/12 i 156/14).

Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi obvezno sadrži način i uvjete prodaje, datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe, vrijeme kada osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu, kao i druge potrebne podatke.

FINA će poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ako stranka FINA-i dostavi pisani zahtjev i za to predujmi troškove.

Od objavljivanja poziva na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi na mrežnim stranicama FINA-e do početka prikupljanja ponuda mora proteći najmanje 60 dana.

U elektroničkoj javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu (članak 99. stavak 1. OZ-a).

Za pristup sustavu elektroničke javne dražbe preduvjet je posjedovanje valjanog digitalnog certifikata kojim se potvrđuje identitet ponuditelja i certifikata koji omogućuje primjenu naprednog elektroničkog potpisa ponude te osobe (članak 14. stavak 2. Pravilnika o prodaji).

Prilikom prve prijave u pojedinu elektroničku javnu dražbu, ponuditelj je dužan popuniti obrazac prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Ponuditelj potpisuje navedeni obrazac naprednim elektroničkim potpisom.

Nakon popunjavanja elektroničkog obrasca iz članka 15. Pravilnika o prodaji, sustav elektroničke javne dražbe ponuditelju dodjeljuje jedinstveni identifikator za pojedinu elektroničku javnu dražbu.

Obrasci su sastavni dijelovi Pravilnika o prodaji.

Prikupljanje ponuda u elektroničkoj javnoj dražbi traje deset radnih dana, a ponude se prikupljaju elektroničkim putem radnim i neradnim danima u vremenu od 0 do 24 sati.

Početnu cijenu predmeta prodaje od koje počinje postupak nadmetanja određuje sud, a nakon završetka elektroničke javne dražbe FINA sudu dostavlja izvještaj koji sadržava podatke propisane člankom 25. Pravilnika o prodaji.

Postupak elektroničke javne dražbe odvija se pred FINA-om, a potrebna plaćanja odvijaju se putem bankovnog transfera. Ponuditelj ne treba biti osobno prisutan na dražbi, već isti sudjeluje u navedenom postupku na daljinu.

O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama FINA-e.

Kod prodaje pokretnina, na prijedlog ovrhovoditelja prodaja će se provesti elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe OZ-a o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina (članak 149. stavak 7. OZ-a).

Posljednji put ažurirano: 03/04/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Cipar

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Cijena zaplijenjene imovine određuje se na temelju trenutačnih cijena na ciparskom tržištu. U slučaju zaplijenjene nekretnine, dražbovatelj, nakon što procijeni njezinu vrijednost, određuje najnižu cijenu po kojoj se ona može prodati („rezervna cijena”). Ako se ne postigne rezervna cijena, nekretnina se ne prodaje.

Kad je riječ o pokretninama, nakon što sudski izvršitelji u skladu s nalogom o zapljeni pokretnina zaplijene takvu imovinu u korist vjerovnika, određuju njezinu minimalnu cijenu na temelju trenutačnih tržišnih cijena i potom pokreću prodaju pokretnina. Ako se ne postigne minimalna cijena, sudski izvršitelji mogu ponoviti dražbu.

Obavijesti o dražbama objavljuju se u dnevnim novinama. Ako se na dražbu stavljaju nekretnine, obavijesti se objavljuju u općini ili kotaru u kojem se nekretnina nalazi, kao i na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Prodaju imovine na dražbi mogu vršiti kvalificirani privatni dražbovatelji. Dražbovatelj je odgovarajuća osoba koju imenuje Zemljišnoknjižni i geodetski odjel Ministarstva unutarnjih poslova Republike Cipra, kvalificirana za vođenje prisilne prodaje imovine na javnim dražbama.

Kad je riječ o pokretninama, svaka prodaja radi izvršenja presude obavlja se na javnoj dražbi koju vode sudski izvršitelji zaposleni u Sudskoj službi Cipra i koji su ovlašteni za prodaju zaplijenjenih pokretnina u vezi s izvršenjem naloga za zapljenu pokretnina u korist vjerovnika.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Postoje slučajevi u kojima dražbu pokretnina provode sami vjerovnici, bilo poduzeća (npr. banke) bilo fizičke osobe, ako izvršenjem sudskog naloga njima trebaju pripasti pokretnine dužnika. Ti slučajevi podliježu drukčijim pravilima od onih koja vrijede za javne dražbe, kako je propisano zakonodavstvom koje je na snazi.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Cipru se vode sljedeći imovinski registri:

  1. Ciparski zemljišnoknjižni i geodetski odjel vodi registar u kojem su evidentirani svi vlasnički listovi za nekretnine građana.
  2. Odjel za cestovni promet vodi registar svih vozila registriranih u Republici Cipru.
  3. Odjel za trgovačku mornaricu Cipra vodi ciparski registar brodova, u kojem su registrirani svi brodovi i/ili plovila.
  4. Odsjek za trgovačka društva u Odjelu voditelja registra trgovačkih društava i stečajnog upravitelja vodi registar trgovačkih društava, zadruga i trgovačkih imena registriranih u Cipru.
  5. Odjel za civilno zrakoplovstvo vodi ciparski registar zrakoplova i zadužen je za upise, prijenose i brisanja zrakoplova iz registra.
  6. Odsjek za intelektualno i industrijsko vlasništvo u okviru Odjela za trgovačka društva vodi registar žigova.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Internetska stranica Odjela voditelja registra trgovačkih društava i stečajnog upravitelja nudi jednostavan pristup registru osoba u stečaju ili likvidiranih trgovačkih društava, u kojima vjerovnik može pronaći informacije o financijskoj sposobnosti dužnika. Međutim, ne postoje elektroničke baze podataka kojima vjerovnik može pristupiti i izravno dobiti informacije o imovini dužnika. Vjerovnik naveden u presudi može sam ili posredstvom odvjetnika pretraživati zemljišne knjige koristeći se ovjerenom preslikom presude ili sudskog poziva kako bi dobio informacije o nekretninama registriranima na ime dužnika.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

U Cipru nema sudskih dražbi koje se provode na internetu.

Posljednji put ažurirano: 23/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Malta

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Postupak izvršenja u pogledu zaplijenjene imovine ne vodi nužno do prodaje te imovine. Vjerovnik i dužnik mogu umjesto toga sklopiti sporazum. Ako je vjerovnika više, sporazum se mora postići sa svima da bi se izbjegla prodaja. Ako se sporazum ne postigne, sud nalaže prodaju.

Osnovnu vrijednost u slučaju nekretnina utvrđuje vještak koji procjenjuje vrijednost zaplijenjene imovine. U slučaju pokretnina vrijednost utvrđuje osoba koja tijekom prodaje ponudi najveću cijenu, s obzirom na to da je početna ponuda jednaka nuli. Ako se traži da se utvrdi vrijednost pokretnine, početna ponuda nije nula, već 60 % procijenjene cijene.

Prodaja zaplijenjene imovine oglašava se na internetskoj stranici vlade na kojoj se pružaju sudske usluge, na internetskoj stranici dražbovatelja koji vrši prodaju, u dnevnim novinama (obično se obavijest o prodaji objavljuje jednom mjesečno u dvjema dnevnim novinama) i obavijestima u zgradi suda gdje će se prodaja održati.

Opis zaplijenjenog predmeta koji se nudi na prodaju i pripadajući dokumenti dostupni su na internetskoj stranici vlade na kojoj se pružaju sudske usluge i internetskoj stranici dražbovatelja koji vrši prodaju. Sve zainteresirane osobe mogu zatražiti pristup tim informacijama.

Kad je riječ o nekretnini, osobe koje žele pogledati zaplijenjeni predmet ponuđen na prodaju mogu sudu podnijeti zahtjev za to. Prije prodaje nekretnine sudski vještak uvijek sastavlja izvješće o stanju nekretnine, koje se objavljuje. Ako je riječ o pokretninama, zainteresirane osobe mogu ih pogledati dva sata prije početka prodaje.

Na dan prodaje ponude se usmeno daju dražbovatelju kojeg je sud imenovao da vodi prodaju imovine.

Kupac imovine nakon dražbe ne polaže samo dio cijene, već mora platiti njezinu punu cijenu. U slučaju nekretnina cijeli se iznos mora položiti na sudu u roku od sedam dana od dana prodaje, a u slučaju pokretnina puna cijena plaća se u roku od 24 sata nakon prodaje. Uplata se ne može izvršiti elektronički već samo u tajništvu suda.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Prodaju u nadležnosti suda vrši dražbovatelj kojeg je imenovao sud i ni jedna treća osoba ne može voditi taj postupak.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Ne postoje vrste dražbi na koje se ta pravila ne primjenjuju u cijelosti.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Postoje sljedeći nacionalni registri imovine:

Nekretnine – Javni registar i Zemljišne knjige

Pokretnine – Transport Malta, agencija za vozila, plovila i zrakoplove

Dionice i udjeli u trgovačkim društvima – Malteška agencija za financijske usluge i Malteška burza

Drugi financijski instrumenti – Malteška burza

Žigovi i patenti – Ministarstvo za trgovinu

Predmetne državne službe te registre vode elektronički. Nekima od njih građani mogu pristupiti elektronički. Javnost može pristupiti Javnom registru i registru Malteške agencije za financijske usluge uz plaćanje naknade. Registri agencije Transport Malta nisu dostupni javnosti. Pristup registru Malteške agencije za financijske usluge može se platiti na internetu. Za pristup Javnom registru uplata se mora izvršiti u uredu Javnog registra.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu i tražbine dužnika

Vjerovnik ima pristup bazama podataka u vezi s nekretninama i trgovačkim društvima. Malteška agencija za financijske usluge omogućuje izravan internetski pristup registru trgovačkih društava. Informacijama o nekretninama vjerovnik može pristupiti u Javnom registru i Zemljišnim knjigama. Dodatna autorizacija nije potrebna, ni za izravan pristup Malteškoj agenciji za financijske usluge ni za pristup Javnom registru i Zemljišnim knjigama.

6. Ostale informacije o internetskim sudskim dražbama

Ne postoji mogućnost podnošenja ponuda na internetu tijekom dražbe.

Posljednji put ažurirano: 20/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Poljska

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Vrijednost nekretnina utvrđuje procjenitelj (imenuje ga sudski izvršitelj) koji je ovlašten za utvrđivanje vrijednosti nekretnina u skladu s posebnim propisima. Međutim, ako je vrijednost nekretnine u svrhu njezine prodaje na tržištu utvrđena manje od šest mjeseci prije njezine zapljene, a pritom su ispunjeni zahtjevi u pogledu utvrđivanja vrijednosti za potrebe izvršenja, ne obavlja se nova procjena vrijednosti. Ako se od izrade opisa i utvrđivanja vrijednosti do dana održavanja dražbe stanje nekretnine znatno promijenilo, opis i utvrđivanje vrijednosti nekretnine mogu se ponoviti na zahtjev vjerovnika ili dužnika.

Zaplijenjena nekretnina prodaje se na javnoj dražbi. Dražba se može održati najranije dva tjedna nakon izrade konačnog opisa i utvrđivanja vrijednosti i ne prije nego što presuda na temelju koje se izvršenje pokreće postane pravomoćna.

Sudski izvršitelj u javnoj obavijesti najavljuje datum i predmet dražbe, koja se dostavlja strankama u postupku, općinskom tijelu, poreznom uredu u čijoj se nadležnosti nekretnina nalazi i tijelima nadležnima za socijalnu sigurnost.

Obavijest o dražbi barem se dva tjedna prije dana održavanja dražbe objavljuje i u zgradi suda i prostorima općinskog tijela, u dnevnim novinama velike čitanosti u dotičnom gradu/mjestu/selu te na internetskoj stranici Nacionalnog vijeća sudskih izvršitelja (Krajowa Rada Komornicza). Osim toga, sudski izvršitelj može na zahtjev i trošak stranke naložiti da se obavijest objavi i na neki drugi način koji odredi stranka.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Dražbe javno održava sudski izvršitelj u nazočnosti, i pod nadzorom, suca ili sudskog službenika (referendarz sądowy). Izvršenje na nekretnini provodi sudski izvršitelj suda u čijoj se nadležnosti nekretnina nalazi.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

  • izvršenje na dijelu nekretnine;
  • izvršenje na pravu dugoročnog plodouživanja;
  • izvršenje na neizgrađenom zemljištu i posjedu na kojem je izgrađena stambena ili poslovna zgrada ako u trenutku podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka izvršenja nije bila predana obavijest o završetku građevinskih radova ili nije bio podnesen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole u smislu Zakona o gradnji (prawo budowlane);
  • izvršenje na pomorskim plovilima upisanima u registar brodova;
  • izvršenje prodajom poduzeća ili poljoprivrednoga gospodarstva;
  • izvršenje provedeno radi razvrgnuća suvlasništva putem javne prodaje.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Zemljišne knjige (księga wieczysta) vode okružni sudovi (sąd rejonowy) radi utvrđivanja pravnog statusa nekretnina. Uspostavljene su i vode se u IKT sustavu. Zemljišne knjige javne su isprave i sastoje se od četiri cjeline:

1. prvu cjelinu čine oznake nekretnina i upisi prava povezanih s vlasništvom;

2. drugu cjelinu čine upisi vlasništva i dugoročnog plodouživanja;

3.treću cjelinu čine upisi ograničenja prava vlasništva, osim kad je riječ o hipotekama, ograničenja raspolaganja nekretninom ili dugoročnog plodouživanja te upisi drugih prava i tražbina, osim tražbina u vezi s hipotekama;

4. četvrtu cjelinu čine upisi hipoteka.

Osim zemljišnih knjiga postoji još jedan registar nekretnina, tj. katastar zemljišta i zgrada (ewidencja gruntów i budynków), koji je uređen Zakonom o izmjeri zemljišta i kartografiranju (Prawo geodezyjne i kartograficzne) od 17. svibnja 1989. (pročišćeni tekst: Službeni list 2010/193, broj dokumenta 1287, kako je izmijenjen) Za vođenje katastra zemljišta i zgrada odgovoran je okružni guverner (starosta).

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Baze podataka opisane u točki 5., odnosno zemljišne knjige i katastar zemljišta i zgrada, dostupne su vjerovnicima i služe za utvrđivanje imovine dužnika. Osim toga, u zemljišnim knjigama mogu se utvrditi potraživanja osigurana hipotekom.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Sudske dražbe ne provode se na internetu. Samo se obavijesti o dražbama objavljuju na internetskoj stranici Nacionalnog vijeća sudskih izvršitelja (što je zakonska obveza), a obično i na internetskoj stranici sudskog izvršitelja koji vodi predmetnu dražbu.

Posljednji put ažurirano: 23/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Portugal

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Prodaja dobara trenutačno se, kad god je to moguće, odvija preko platforme Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-leiloes.pt/, u skladu s člankom 837. portugalskog Zakona o parničnom postupku (Código de Processo Civil, CPC) te člancima 20. i dalje Ministarske provedbene odluke br. 282/2013 od 29. kolovoza.

Pravila funkcioniranja platforme Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-leiloes.pt/ odobrena su Odlukom ministra pravosuđa br. 12624/2015, koja je objavljena u Službenom listu Portugalske Republike (Diário da República), 2. serija, br. 219 od 9. studenoga 2015.

Obavijesti o prodaji uređene su odredbama članka 6. Ministarske odluke 12624/2015:

Članak 6.

Oglašavanje dražbe

  1. Dražbe se objavljuju na platformi www.e-leiloes.pt, a na temelju odluke portugalske Komore pravnih zastupnika (Câmara dos Solicitadores), informacije se u cijelosti ili djelomično mogu prenositi i na drugim internetskim stranicama, u tiskanom obliku ili elektroničkom poštom, pri čemu sudski izvršitelj kojem je postupak dodijeljen ima pravo prodaju oglašavati i na druge načine koje smatra prikladnima.
  2. Objava na portalu www.e-leiloes.pt mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
    1. broj sudskog postupka, sud i ustrojstvenu jedinicu;
    2. datum početka dražbe;
    3. krajnji rok dražbe (datum i vrijeme);
    4. osnovnu vrijednost dobara (ili skupa dobara) namijenjenih za prodaju;
    5. vrijednost konačne ponude;
    6. u slučaju pokretnina, fotografiju dobara ili skupa dobara u lotu za koji se nadmeće;
    7. kratak opis dobara;
    8. vrstu dobara;
    9. u slučaju nekretnine, njezinu lokaciju i sastav, upis u zemljišne knjige i opis objekta, okrug, općinu, kotar i približne zemljopisne koordinate lokacije, fotografiju vanjskog dijela i, kad je god moguće, unutarnjeg dijela, ako je riječ o nekretnini u gradskom području ili građevinskom objektu;
    10. podatke o upravitelju ili mjestu na kojem se uplaćuje polog;
    11. mjesto i vrijeme u kojem se dobra mogu pogledati i kontaktne podatke upravitelja;
    12. podatke o sudskom izvršitelju kojem je postupak dodijeljen, uključujući ime, poslovni identifikacijski certifikat, broj telefona i mobitela, telefaks, adresu e-pošte i radno vrijeme;
    13. sve okolnosti o kojima u skladu sa zakonom treba obavijestiti sve zainteresirane strane, uključujući svaki prigovor na izvršenje ili zapljenu i svaku žalbu koji još nisu riješeni, postojanje terećenja kojih se predmet ne oslobađa prodajom na dražbi te sve nositelje prava prvokupa u postupku;
    14. ime dužnika koji je vlasnik dobara namijenjenih za prodaju.

Cijena/vrijednost zaplijenjenih dobara:

Osnovna vrijednost: vrijednost dobara ili skupa dobara koji čine jedan lot, kako je određeno područjem primjene postupka s kojim je prodaja povezana, odnosno izvršenjem propisanim Zakonom o parničnom postupku ili stečajnim postupkom uređenim Zakonom o stečaju i oporavku poduzeća (Código da Insolvência e da Recuperação de Empresas).

Minimalna vrijednost: „minimalna vrijednost” jest vrijednost ispod koje se dobra ne mogu prodati, koja u skladu s člankom 816. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku odgovara 85 % osnovne vrijednosti. U nekim slučajevima minimalna vrijednost može biti jednaka osnovnoj vrijednosti.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Pravila funkcioniranja platforme Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-leiloes.pt/ odobrena su Odlukom ministra pravosuđa br. 12624/2015, koja je objavljena u Službenom listu Portugalske Republike, 2. seriji, br. 219 od 9. studenoga 2015., a u skladu s njima platformu razvija i njome upravlja nekadašnja portugalska Komora pravnih zastupnika, danas Komora pravnih zastupnika i sudskih izvršitelja (Ordem dos Solicitadores e Agentes de Execução).

U parničnim postupcima izvršenja koje vode sudski izvršitelji samo oni mogu obavljati postupak prodaje.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Riječ je, na primjer, o dobrima koja se moraju prodati na reguliranim tržištima ili se moraju izravno prodati.

Članak 837. Zakona o parničnom postupku – Prodaja na elektroničkoj dražbi

  1. Osim u slučajevima iz članaka 830. i 831., zaplijenjene nekretnine, kad god je to moguće, prodaju se na elektroničkoj dražbi pod uvjetima koje provedbenom odlukom određuje ministar u Vladi nadležan za pravosuđe.

Članak 830. Zakona o parničnom postupku – Dobra koja se prodaju na reguliranim tržištima

Financijski instrumenti i roba uvršteni za trgovanje na reguliranom tržištu prodaju se na uređenim tržištima.

Članak 831. Zakona o parničnom postupku – Izravna prodaja

Ako se u skladu sa zakonom dobra moraju dostaviti određenom subjektu ili je dano obećanje da će biti prodana, sa stvarnim učinkom, osobi koja želi ostvariti konkretno pravo izvršenja, prodaju se izravno njima.

Iako je u Portugalu elektronička dražba najpoželjniji način prodaje u postupku izvršenja, trebalo bi napomenuti da se Zakonom o parničnom postupku predviđaju i alternativni načini prodaje:

  1. prodaja sa zapečaćenim ponudama;
  2. prodaja na reguliranim tržištima;
  3. izravna prodaja osobama ili subjektima koji imaju pravo steći predmetna dobra;
  4. prodaja privatnim pregovorima;
  5. prodaja u aukcijskoj kući;
  6. prodaja na javnom ili sličnom mjestu na kojem se uplaćuje polog;
  7. prodaja na elektroničkoj dražbi.

4. Informacije iz nacionalnih imovinskih registara

Regulatorna i registarska tijela obuhvaćaju:

  • Institut za registre i javno bilježništvo (Instituto dos Registos e do Notariado, I.P. IRN): javni institut čija je zadaća provedba i praćenje politika koje se odnose na usluge registriranja kako bi se građanima i poduzećima pružile usluge u području građanske identifikacije i matičnih registara, registara državljanstva, nekretnina, registara poslovnih subjekata te registara pokretnina i pravnih subjekata, kao i regulacija, praćenje i nadziranje javnobilježničke djelatnosti, primjerice u pitanju nekretnina, vozila, brodova, zrakoplova i dr.
  • Komisija za tržište vrijednosnih papira (Comissão do Mercado de Valores Mobiliários – CMVM): ima zadaću nadziranja, kontrole i reguliranja financijskih tržišta, kao i agenata koji na njima djeluju, te promicanja zaštite ulagača, npr. udjela i financijskih instrumenata
  • Nacionalni institut za intelektualno vlasništvo (Instituto Nacional de Propriedade Industrial – INPI): prvenstveno se bavi dodjelom i zaštitom prava industrijskog vlasništva, u zemlji i inozemstvu, u suradnji s međunarodnim organizacijama čiji je Portugal član, npr. žigova i patenata.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Ponajprije treba napomenuti da tim bazama podataka pristupa, poštujući povjerljivost, sudski izvršitelj, a ne izravno vjerovnik.

Pristup javnim bazama podataka uređen je Ministarskom provedbenom odlukom br. 331-A/2009 od 30. ožujka, kako je izmijenjena Ministarskom provedbenom odlukom br. 350/2013 od 3. prosinca i Ministarskom provedbenom odlukom br. 288/2015 od 17. rujna.

Ministarskom provedbenom odlukom br. 282/2013 od 29. kolovoza uređuje se i pristup bazama podataka Banke Portugala.

Baze podataka kojima sudski izvršitelj ima izravan elektronički pristup jesu, među ostalima:

  1. Porezno i carinsko tijelo (Autoridade Tributária e Aduaneira);
  2. Socijalno osiguranje;
  3. Mirovinski fond državnih službenika (Caixa Geral de Aposentações);
  4. Zemljišne knjige;
  5. Registar poslovnih subjekata;
  6. Nacionalni registar pravnih osoba;
  7. Registar motornih vozila;
  8. Banka Portugala;
  9. Institut za upravljanje javnim dugom (Instituto de Gestão de Crédito Público);
  10. Građanski pravosudni portal CITIUS.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Pravila funkcioniranja platforme Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-leiloes.pt/ odobrena su Odlukom ministra pravosuđa br. 12624/2015, koja je objavljena u Službenom listu Portugalske Republike, 2. seriji, br. 219 od 9. studenoga 2015.

Relevantne informacije mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Poveznica se otvara u novom prozoruPravila funkcioniranja platforme za elektroničke dražbe

Poveznica se otvara u novom prozoruOdgovori na najčešća pitanja

Posljednji put ažurirano: 12/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Rumunjska

1. Objavljivanje i određivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Postupak izvršenja uređen je rumunjskim Zakonom o parničnom postupku, koji sadržava opća pravila u pogledu izvršenja obveza utvrđenih u nalozima za ovrhu. Osim pravila o parničnom postupku kojima je uređen postupak izvršenja postoje dvije druge zasebne kategorije pravila koja se primjenjuju na posebne situacije dužnika: izvršenje poreznog duga i izvršenje duga koji proizlazi iz kaznenih djela.

U Rumunjskoj su sudski izvršitelji, odnosno tijela izvršenja ovlaštena nalogom Ministarstva pravosuđa za izvršenje naloga za ovrhu, zaduženi za izvršenje dugovanja iz opće kategorije dugovanja koja proizlaze iz naloga za ovrhu, osim onih porezne prirode ili onih koja proizlaze iz kaznenih djela.

Nakon što je izvršenje odobreno za kategorije duga koje su prihvatljive za izvršenje u skladu s prethodno navedenim, imovina dužnika prodaje se na javnoj dražbi u skladu s pravilima o parničnom postupku s obzirom na njihovu kategoriju, odnosno prodaji pokretnina i/ili nekretnina na javnoj dražbi.

Sudski izvršitelj može procijeniti vrijednost zaplijenjene pokretnine (na temelju kriterija optjecajne vrijednosti u usporedbi s prosječnim tržišnim cijenama na predmetnoj lokaciji) odnosno, ako procjena nije moguća ili na zahtjev stranaka, uz određenu naknadu za procjenu može imenovati stručnjaka.

Vrijednost imovine koja je predmet izvršenja određuje sudski izvršitelj u skladu sa sličnim pravilima (optjecajna vrijednost, prosječna tržišna cijena itd.) odnosno, na zahtjev stranaka ili ako procjena nije moguća, uz određenu naknadu za procjenu se imenuje stručnjak.

Kad je riječ o oglašavanju prodaje pokretnina, najavu ili oglas prodaje sastavlja sudski izvršitelj koji organizira njezino izlaganje na mjestu dražbe, u svojem uredu, uredu gradske vijećnice na čijem se gravitacijskom području imovina prodaje, uredu tijela izvršenja i drugim javnim mjestima. U rumunjskom Zakonu o parničnom postupku utvrđena je i obveza objave oglasa u lokalnim i nacionalnim novinama ili internetskim stranicama za prodaju predmetne imovine.

Osim prethodnih načina oglašavanja, s obzirom na oglašavanje prodaje nekretnina, postoje razlike u postupanju na način da, s jedne strane, vrijednost imovine uvjetuje način oglašavanja (nacionalne novine ako vrijednost imovine premašuje 250 000 RON), a s druge strane, postoji obveza oglašavanja u elektroničkom registru za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja.

Obilježja imovine koja je predmet izvršenja navode se u najavi/oglasu prodaje.

Postupak za pregled imovine nije uređen.

Jamčevine na dražbama, koje se bilježe na nalog sudskog izvršitelja i koje se moraju uplatiti najkasnije netom prije početka dražbe, uređene su. Jamčevine na dražbama mogu se uplatiti elektronički te sudski izvršitelj ponudi za kupnju mora priložiti dokaz o plaćanju.

Imovina se prodaje osobi koja ponudi najvišu cijenu odnosno, ako postoji samo jedan ponuditelj, jedinom ponuditelju pod uvjetom da je on ponudio početnu cijenu za nadmetanje.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

Prodaju imovine na javnoj dražbi može obavljati samo sudski izvršitelj u okviru postupka izvršenja koji je uređen rumunjskim Zakonom o parničnom postupku. Postupak prodaje za određene kategorije dugova, odnosno porezne dugove i dugove koji proizlaze iz kaznenih djela, provodi se s pomoću mehanizma poreznog tijela (za porezne dugove) s posebnim poslovnikom u pogledu dražbe ili sudionika odnosno putem državnog tijela odgovornog za povrat imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (Nacionalna agencija za upravljanje zamrznutom imovinom – ANABI). U potonjem slučaju ANABI može putem sporazuma o suradnji sudskom izvršitelju povjeriti zadatak povrata imovine.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Zajednička pravila koja se primjenjuju na prodaju robe na javnoj dražbi obuhvaćaju iznimke s obzirom na naloge za ovrhu povezane s iznosima dugovanja prema konsolidiranom općem proračunu, proračunu EU-a ili proračunu Europske zajednice za atomsku energiju. Postoje i iznimke u pogledu povrata imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Rumunjskoj nije uspostavljen nikakav računalni sustav koji bi sadržavao informacije o imovini (nacionalni imovinski registar).

5. Informacije o bazama podataka putem kojih vjerovnici mogu utvrditi imovinu ili potraživanja dužnika

Vjerovnici mogu pristupiti pojedinostima o bilo kojoj imovini ili dugovima dužnika isključivo u okviru odobrenog postupka izvršenja i isključivo putem sudskog izvršitelja.

Pristup vjerovnika bazama podataka u kojima mogu provjeriti imovinu dužnika ograničen je. Na primjer, s obzirom na to da su mjere izvršenja u pogledu nekretnina zabilježene u zemljišnim knjigama, bilo tko može doći do informacije o stanju imovine s pomoću jednostavnog zahtjeva te plaćanjem naknada. Međutim, taj oblik pružanja informacija nije primjenjiv na imovinu koja je u posjedu dužnika jer se pretrage temelje samo na imovini, a ne na osobi. Osobni se podaci štite posebnim propisima, stoga je takva vrsta pretrage, kao što je prethodno navedeno, moguća isključivo putem nadležnog tijela te je za nju ponekad potrebna potvrda suda.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Elektronički registar za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja računalni je sustav u okviru kojega svi sudski izvršitelji na nacionalnoj razini oglašavaju prodaju pokretnina čija je vrijednost veća od 2 000 RON i nekretnina koje su predmet postupka izvršenja. Elektronički registar za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja izrađen je na temelju odredaba članka 32. stavka 2. Zakona br. 188/2000 o sudskim izvršiteljima i na snazi je od 2012. Objava oglasa u elektroničkom registru za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja pravna je obveza za sudske izvršitelje te je njezino nepoštovanje disciplinski prijestup u skladu s odredbama članka 47. Zakona br. 188/2000 o sudskim izvršiteljima.

Nova platforma Poveznica se otvara u novom prozoruElektroničkog registra za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja odobrena je Odlukom br. 67/05.12.2014 Vijeća Nacionalne unije sudskih izvršitelja.

Posljednji put ažurirano: 10/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice slovenski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sudske dražbe - Slovenija

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Pokretna i nepokretna imovina prodaje sa na javnim dražbama. U Sloveniji nije moguće održavati sudske dražbe putem interneta jer slovenskim propisima o izvršenju internetske dražbe (još) nisu dopuštene.

Pokretna imovina

Izvršenje na pokretnoj imovini provodi se s pomoću zapljene i procjene imovine, njezine prodaje i plaćanja prihoda od prodaje vjerovniku (članak 81. stavak 1. Zakona o izvršenju i osiguranju (Zakon o izvršbi in zavarovanju), dalje u tekstu: ZIZ).

Imovina koja se može zaplijeniti obuhvaća imovinu koja je u posjedu dužnika, kao i imovinu dužnika koja je u posjedu vjerovnika. Dužnikova imovina koju posjeduju treće osobe može se zaplijeniti uz pristanak treće osobe (članak 83. ZIZ-a).

Vjerovnik nakon zapljene stječe založno pravo na zaplijenjenoj imovini (članak 87. ZIZ-a).

Stručna procjena zaplijenjene imovine. Zaplijenjena imovina procjenjuje se nakon zapljene, osim ako se ta procjena zbog posebne vrijednosti imovine ne može odmah provesti. Procjenu provodi izvršitelj koji je proveo zapljenu. Procjenu, na zahtjev i na trošak stranke, može izvršiti sudski vještak kojeg odabere stranka (članak 89. ZIZ-a). Prodaja zaplijenjene imovine može se provesti tek nakon što odluka o izvršenju postane pravomoćna, osim ako dužnik ne pristane da se imovina proda prije u slučaju da se radi o kvarljivoj robi ili ako postoji rizik da bi vrijednost zaplijenjene imovine znatno pala (članak 92. ZIZ-a).

Zaplijenjena imovina prodaje se na javnoj dražbi ili izravnom pogodbom između kupca i izvršitelja ili osobe koja se bavi provizijskim transakcijama. Način i datum prodaje imovine određuje i bilježi izvršitelj u zapisnik o zapljeni odmah nakon zapljene uzimajući u obzir načelo postizanja najbolje moguće cijene (članak 93. ZIZ-a). U slučaju da se izvršitelj odluči za javnu dražbu, datum i mjesto javne dražbe dodaju se u zapisnik. Izvršitelj obavješćuje stranke o načinu i datumu prodaje imovine posebnom obaviješću koja se dostavlja vjerovniku i dužniku (članak 82. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja (Pravilnik o opravljanju službe izvršitelj).

Objava prodaje. Ako izvršitelj odluči da će se imovina prodati na javnoj dražbi, javna se dražba objavljuje na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici nadležnog tijela koje je donijelo odluku o zapljeni. Izvršitelj mora zatražiti da se javna dražba objavi i u službenom registru, ako takav registar postoji. Ako vjerovnik ili dužnik to predlože, izvršitelj može objaviti javnu dražbu i u medijima nakon što stranka koja zahtijeva javnu dražbu plati troškove. U objavi javne dražbe mora se navesti mjesto, datum i vrijeme dražbe, mora se navesti i opisati imovina koja se prodaje te mjesto na kojemu se imovina može vidjeti prije dražbe (članak 89. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Mogućnost pregleda imovine za prodaju. Izvršitelj mora upotrijebiti objavu javne dražbe kako bi naveo mjesto, datum i vrijeme dražbe, opisao imovinu koja se prodaje te naveo mjesto na kojemu se imovina može vidjeti prije dražbe (članak 89. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Polog. Prije početka dražbe, izvršitelj mora utvrditi je li priroda i vrijednost imovine takva da sudionici na dražbi moraju platiti polog koji ne može biti veći od 10 % početne cijene imovine.

Osoba ili društvo koje vodi prodaju. Javnu dražbu vodi izvršitelj koji može, na svoj trošak, ovlastiti dražbovatelja da se nadmeće, ako je to potrebno, u pogledu iznosa i kvalitete imovine. Dražba je otvorena za javnost (članak 92. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Početna cijena. Na prvoj se dražbi zaplijenjena imovina ne može prodati ispod njezine procijenjene vrijednosti. Ako na prvoj dražbi nije dosegnuta procijenjena vrijednost, izvršitelj na prijedlog stranke provodi drugu dražbu na kojoj se imovina može prodati ispod njezine procijenjene vrijednosti, ali ne za manje od trećine te vrijednosti (članak 94. ZIZ-a).

Dodjela. Najmanje 15 minuta nakon početka dražbe izvršitelj poziva sudionike dražbe da daju ponude (nadmetanje). Dražba traje sve dok sve zainteresirane osobe nisu dale svoje ponude. Izvršitelj daje imovinu najboljem ponuditelju ako nakon dvaju poziva sudionicima za višu ponudu nije dana viša ponuda. Ako kupac ne plati kupoprodajnu cijenu do kraja dražbe, izvršitelj može prodati imovinu sljedećem najboljem ponuditelju ako vjerovnik pristane i potpiše zapisnik o dražbi. Ako vjerovnik nije prisutan na dražbi, izvršitelj može odmah prodati imovinu sljedećem najboljem ponuditelju ako njegova ponuda iznosi najmanje 50 % najbolje ponude, ali je viša od početne cijene; u suprotnome, izvršitelj ponovno nudi imovinu za nadmetanje na istoj dražbi. Prethodni najbolji ponuditelj ne može više sudjelovati u ponovljenom nadmetanju.

Prijenos. Kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu i imovinu preuzeti odmah po završetku dražbe. Izvršitelj mora kupcu dostaviti dokument s informacijama o prodaji i informacijama koje se upisuju u registar, ako se vodi registar prodane imovine. Na temelju tog dokumenta izvršitelj traži da sva nadležna tijela koja vode registar izbrišu sve terete i/ili zabrane prodaje imovine te upišu novog vlasnika u slučajevima u kojima se vlasnička prava upisuju u registar. Izvršitelj može prenijeti imovinu kupcu čak i prije nego što je kupoprodajna cijena plaćena ako to vjerovnik dopusti, na vlastiti rizik, za iznos kupoprodajne cijene na koji vjerovnik ima pravo. Ako kupac ne plati kupoprodajnu cijenu i vjerovnik ne pristane na predaju imovine, izvršitelj može prodati imovinu sljedećem najboljem ponuditelju. Kupac stječe imovinu oslobođenu svih tereta te postaje vlasnik imovine čak i kad dužnik nije bio vlasnik imovine. Kupac nema pravo na jamstvo za oštećenu imovinu (članak 96. ZIZ-a).

Nepokretna imovina

Izvršenje na nepokretnoj imovini odvija se upisom odluke o izvršenju u zemljišnu knjigu, određivanjem vrijednosti nepokretne imovine, njezinom prodajom i plaćanjem vjerovniku iz prihoda od prodaje (članak 167. ZIZ-a).

Stručna procjena zaplijenjene imovine. Vrijednost nepokretne imovine može odrediti sud čak i prije nego što odluka o izvršenju postane pravomoćna. Sud određuje vrijednost nepokretne imovine na temelju procjene sudskog vještaka u skladu s tržišnom vrijednošću primjenjivom u trenutku procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti u obzir se uzima moguće smanjenje vrijednosti zbog određenog prava, npr. služnosti (članak 178. ZIZ-a), koje ne prestaje i nakon prodaje. Vrijednost nepokretne imovine određuje se sudskom odlukom protiv koje je dopuštena žalba (članak 179. ZIZ-a).

Objava prodaje. Sud izdaje nalog za prodaju nepokretne imovine nakon što odluka kojom se utvrđuje vrijednost nepokretne imovine postane pravomoćna. U tom se nalogu utvrđuju način i uvjeti prodaje, kao i vrijeme i mjesto prodaje ako se nepokretna imovina prodaje na dražbi. Nepokretna imovina prodaje se nakon što odluka o izvršenju i odluka o utvrđivanju vrijednosti nepokretne imovine postanu pravomoćne. Nalog za prodaju objavljuje sud na sudskoj oglasnoj ploči i svojoj internetskoj stranici, kao i na drugi lokalno uobičajen način. Sud objavljuje nalog za prodaju poljoprivrednoga zemljišta na oglasnoj ploči upravne jedinice u kojoj se nalazi nepokretna imovina, a može se objaviti i na internetskoj stranici te upravne jedinice. Vjerovnik može objaviti nalog za prodaju poljoprivrednoga zemljišta u medijima. Za trošak objave tereti se vjerovnik. Od objave naloga za prodaju na oglasnoj ploči do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana. Sud dostavlja nalog za prodaju strankama, založnom vjerovniku, ostalim sudionicima u postupku koji imaju uknjiženo pravo prvokupa ili pravo na otkup te nadležnom upravnom tijelu (članak 181. ZIZ-a).

Opće je pravilo da se nepokretna imovina prodaje na javnoj dražbi koju provodi sud u prostoru suda, osim ako sudac ne odluči drukčije. Vjerovnici, založni vjerovnici i vjerovnici zemljišnog duga mogu se tijekom postupka izvršenja do izdavanja naloga za prodaju dogovoriti da se nepokretna imovina proda prikupljanjem obvezujućih ponuda ili izravnom pogodbom (članak 183. ZIZ-a).

Nalog za prodaju nepokretne imovine uključuje:

  1. detaljan opis nepokretne imovine, uključujući opremu;
  2. pravo služnosti zgrade i stvarne terete koje kupac mora prihvatiti;
  3. vrijednost nepokretne imovine koju je odlukom utvrdio sud;
  4. cijenu po kojoj se nepokretna imovina može prodati;
  5. rok do kojeg kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu;
  6. način prodaje i
  7. iznos pologa koji plaća ponuditelj (članak 184. ZIZ-a).

Mogućnost pregleda imovine za prodaju. Sud može osobi zainteresiranoj za kupnju nepokretne imovine, na njezin zahtjev i trošak, dopustiti da pogleda imovinu. Vrijeme i način gledanja te prisutnost izvršitelja određuje sud u nalogu za prodaju nepokretne imovine (članak 176. ZIZ-a).

Polog. Na javnim dražbama mogu sudjelovati oni koji plate polog u iznosu od jedne desetine utvrđenog iznosa nepokretne imovine najmanje tri radna dana prije dražbe. Vjerovnik, na temelju čijeg je prijedloga sud dopustio dražbu, izuzet je od plaćanja pologa, kao i založni vjerovnik ili vjerovnik zemljišnog duga, ako njihove tražbine premašuju vrijednost pologa i ako bi se polog mogao pokriti iz kupoprodajne cijene s obzirom na njihov redoslijed prioriteta plaćanja i utvrđenu vrijednost nepokretne imovine. Polozi ponuditelja čije ponude nisu bile prihvaćene otplaćuju se na njihove bankovne račune u roku od 15 dana po završetku javne dražbe ili nakon završetka postupka za otvaranje ponuda, osim ako je zakonom predviđeno drukčije (članak 185. ZIZ-a).

Početna cijena Na prvoj prodaji nepokretna imovina se ne može prodati za manje od 70 % njezine utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretna imovina ne proda na prvoj prodaji, sud na prijedlog vjerovnika objavljuje drugu prodaju na kojoj se nepokretna imovina ne može prodati za manje od polovine njezine utvrđene vrijednosti. Od prve do druge prodaje mora proći najmanje 30 dana. Izjavom koju daju za zapisnik na sudu na kojemu se odvija postupak izvršenja ili na drugom sudu, stranke, založni vjerovnik ili vjerovnici zemljišnog duga mogu se dogovoriti da se nepokretna imovina proda na dražbi za manje od 70 % njezine utvrđene vrijednosti na prvoj prodaji ili za manje od polovine njezine utvrđene vrijednosti na drugoj prodaji (članak 188. ZIZ-a).

Dodjela. Početak dražbe objavljuje se kada sud utvrdi da su ispunjeni uvjeti za prodaju. Dražba traje dok god ponuditelji podižu svoje ponude. Ponuditelj je obvezan svojom ponudom dok se ne ponudi viša ponuda (protuponuda). Na zahtjev jednog vjerovnika ili više njih sud može dopustiti kratku stanku za razmatranje sudionika. Dražba završava kada ponuditelji ne nude višu cijenu nakon što ih je sudac dvaput pozvao da to učine. Po završetku dražbe sud utvrđuje ponuditelja koji je ponudio najvišu cijenu te proglašava da se nepokretna imovina dodjeljuje tom ponuditelju (dodjela nepokretne imovine). Sud donosi odluku o dodjeli nepokretne imovine koja se dostavlja strankama kojima je bio dostavljen nalog za prodaju i svim sudionicima dražbe. Na odluku o dodjeli ne može se uložiti žalba. U žalbi na odluku o dodjeli nepokretne imovine kupcu može se uputiti na nepravilnosti na dražbi (članak 189. ZIZ-a).

Plaćanje kupoprodajne cijene. Nakon dodjele (ustupanja) kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu u roku utvrđenom u nalogu za prodaju (članak 191. ZIZ-a). Taj rok ne može biti dulji od šest mjeseci od datuma prodaje bez obzira na to je li kupoprodajna cijena plaćena jednokratno ili u obrocima (članak 184. ZIZ-a).

Prijenos. Kupovna cijena plaća se nakon donošenja odluke o dodjeli i sud donosi odluku kojom se nepokretna imovina predaje kupcu (prijenos). Kupčevo se pravo vlasništva upisuje u zemljišnu knjigu nakon što odluka postane pravomoćna, a prava i tereti brišu se u skladu s odlukom o dodjeli. U toj odluci sud odlučuje i do kada se dužnik mora iseliti iz obiteljske kuće ili stana ili isprazniti poslovne prostore. Odluka o predaji imovine isto je tako i izvršna isprava o napuštanju i predaji nepokretne imovine te ona postaje izvršiva nakon što postane pravomoćna (članak 192. ZIZ-a).

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Pokretna imovina

Pokretnu imovinu na javnoj dražbi prodaje izvršitelj koji može, na svoj trošak, ovlastiti dražbovatelja da se nadmeće, ako je to potrebno, na temelju iznosa i kvalitete pokretne imovine. Prodaja na dražbi otvorena je za javnost (članak 93. ZIZ-a i članak 92. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Pokretna imovina može se prodati i izravnom pogodbom između kupca i izvršitelja ili posredstvom osobe koja se bavi provizijskim transakcijama. Način i datum prodaje imovine određuje i bilježi u zapisnik o zapljeni izvršitelj odmah nakon zapljene uzimajući u obzir načelo o postizanju najpovoljnije otkupne vrijednosti (članak 93. ZIZ-a).

Nepokretna imovina

Javne dražbe nepokretne imovine provode suci.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Slovensko pravo ne priznaje druge vrste dražbi. Postoje razni načini prodaje pokretne i nepokretne imovine. Umjesto na javnoj dražbi, pokretna imovina može se prodati izravnom pogodbom između kupca i izvršitelja ili posredstvom osobe koja se bavi provizijskim transakcijama (članak 93. stavak 1. ZIZ-a). Nepokretna imovina prodaje se na javnoj dražbi ako vjerovnici, založni vjerovnici i vjerovnici zemljišnog duga do trenutka objave naloga za prodaju nisu suglasni:

  • da se nepokretna imovina prodaje prikupljanjem obvezujućih ponuda ili
  • da se nepokretna imovina ne prodaje izravnom pogodbom u određenom roku (članak 183. ZIZ-a).

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Sloveniji postoje sljedeće vrste registara imovine:

  • Zemljišna knjiga za vlasnička prava i ostala stvarna prava u pogledu nepokretne imovine,
  • Registar motornih vozila,
  • Slovenski registar brodova,
  • Registar zrakoplova,
  • Registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
  • Registar zaloga na pokretnoj imovini,
  • Registar bankovnih računa,
  • Registar primatelja plaća i ostalih osobnih prihoda (na primjer, mirovina).

Ti se registri vode elektronički. Za svaki od njih odgovorna je posebna institucija.

Pristup tim registrima dostupan je svakome tko dokaže pravni interes (članak 4. stavak 6. ZIZ-a). Vjerovnik može dokazati pravni interes predočenjem izvršne isprave (na primjer, izvršne presude) kojom se dužniku nalaže da plati vjerovnikovu tražbinu. U tom slučaju vjerovnik može zatražiti informacije o dužnikovoj imovini od subjekta koji vodi registar. Sudovi imaju elektronički pristup mnogima od tih registara.

Za pribavljanje informacija iz tih registara ne moraju se plaćati sudske pristojbe, no neki subjekti koji vode te baze podataka (registre) mogu od vjerovnika tražiti da plate malu naknadu (na primjer, Zavod za zdravstveno osiguranje u Sloveniji (Zavod za zdravstveno zavarovanje), koji održava registar isplatitelja plaća i ostalih osobnih prihoda (kao što su mirovine), naplaćuje 4,00 EUR za pribavljanje informacija o dužnikovu zaposlenju). Uplata se može izvršiti i elektronički.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

U skladu s člankom 4. stavkom 6. ZIZ-a, subjekt koji vodi bazu podataka mora vjerovnicima na njihov zahtjev prenijeti informacije o imovini dužnika ako vjerovnik dokaže pravni interes (na primjer, izvršna isprava). Subjekti koji vode registre:

  • Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije prenosi informacije o isplatiteljima plaća i ostalih osobnih prihoda (na primjer, mirovina),
  • Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidencije i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve, AJPES) pruža informacije iz registra bankovnih računa,
  • Središnje klirinško depozitarno društvo (Centralna klirinško depotna družba d.d., KDD) prenosi informacije iz registra nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
  • sud koji održava sudski registar prenosi informacije o udjelima u poduzećima i o drugom sudjelovanju u pravnim subjektima. Pristup sudskom registru dostupan je i elektronički na njegovoj internetskoj stranici,
  • sud koji održava zemljišnu knjigu pruža informacije o nepokretnoj imovini na kojoj ili u pogledu koje dužnik ima vlasnička prava,
  • Ministarstvo unutarnjih poslova pruža informacije iz evidencije registriranih motornih vozila i prikolica,
  • Slovenska pomorska uprava pruža informacije iz registra brodova (brodovi kraći od 24 m),
  • Agencija za civilno zrakoplovstvo pruža informacije iz registra zrakoplova.

U većini slučajeva vjerovnik može pristupiti registru tražeći informacije o dužnikovoj imovini od subjekta koji vodi registar. Vjerovnik može elektronički (na internetskoj stranici) pristupiti određenim registrima (na primjer, sudskom registru).

Zastupanje po odvjetniku nije neophodno za dobivanje informacija o dužnikovoj imovini nit se plaćaju porezi državi. Određeni subjekti koji vode baze podataka traže malu naknadu (na primjer, Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije) od 4,00 EUR za informacije o dužnikovu zaposlenju. Naknada se može platiti elektronički.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Slovensko izvršno pravo ne priznaje internetske sudske dražbe.

Posljednji put ažurirano: 25/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Švedska

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Zaplijenjenu imovinu prodaje švedsko tijelo za izvršenje (Kronofogdemyndigheten). Imovina se prodaje na javnoj dražbi ili privatnim ugovorom. Prodaja pokretnina može se povjeriti vanjskim dražbovateljima. Prodaja nekretnina može se ustupiti posrednicima za nekretnine.

Tijelo za izvršenje može ovlastiti dužnika za samostalnu prodaju imovine. U tom se slučaju odobrava odgoda prisilne prodaje. Dužnik s vjerovnikom može dogovoriti i drugi način za rješavanje situacije. Vjerovnik u tom slučaju može zaustaviti zapljenu (utmätning).

Sudski izvršitelj uvijek je zadužen za procjenu vrijednosti zaplijenjene imovine. Tijelo za izvršenje ponekad stručnjaku povjeri procjenu vrijednosti imovine i sastavljanje sveobuhvatnog opisa. Usluge stručnog procjenitelja često se upotrebljavaju pri procjeni vrijednosti nekretnine i stambenih prostora u vlasništvu stanara. Stručnog procjenitelja često se poziva i kad je riječ o vrjednijoj imovini.

Tijelo za izvršenje oglašava (objavljuje obavijesti koje se odnose na) prisilnu prodaju na svojoj Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici. Prodaja se često oglašava i na drugim internetskim stranicama radi privlačenja mogućih kupaca. Obavijest o prodaji objavljuje se i na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruPost- och Inrikes Tidningar, na kojoj se objavljuju obavijesti brojnih tijela i općina. Obavijesti se oglašavaju kako bi se pronašli nepoznati vjerovnici i ostale osobe na koje utječe prodaja.

Informacije o prodaji pružaju se na internetskoj stranici tijela za izvršenje. Obuhvaćaju procijenjenu vrijednost te su im priloženi opis imovine, fotografije i ostali dokumenti. Navode se uvjeti prodaje, kao i stvari koje bi kupac trebao znati o prodaji. Ako tijelo za izvršenje angažira drugu osobu za obavljanje prodaje, relevantne je informacije moguće pronaći na internetskoj stranici te osobe. Informacije je isto tako često moguće pronaći na internetskoj stranici tijela za izvršenje.

Tijelo za izvršenje uvijek organizira pregled imovine koja se prodaje. To čini kako bi kupac mogao obaviti svoju dužnost pribavljanja informacija koje su mu potrebne.

Prisilna prodaja provodi se na način da se traži najviša ponuda. Ako postoji više ponuditelja, o prodaji se odlučuje postupkom nadmetanja. Ako se tijelo ipak odluči na prodaju privatnim ugovorom s dostavom ponuda, odgovor na pitanje tko je dostavio najvišu ponudu utvrđuje se nakon što se ponude otvore.

Ako se prodaja provodi elektroničkom dražbom, osoba koja je podnijela najvišu ponudu mora obaviti uplatu u roku od 48 sati. Uplata se u tom slučaju obično obavlja s pomoću kartice za plaćanja ili bankovne kartice. Kada se prodaja provodi tradicionalnom dražbom na licu mjesta, plaćanje se obavlja izravno na dražbi, karticom za plaćanja ili bankovnom karticom, poštanskim nalogom ili čekom ili gotovinom.

Ako se imovina proda za iznos veći od 10 000 SEK , tijelo za izvršenje dozvoljava odgodu plaćanja u trajanju do mjesec dana za plaćanje koje se mora obaviti. Polog u iznosu od 10 % mora se odmah uplatiti.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Prodaja zaplijenjene imovine obično se provodi javnom dražbom koju vodi tijelo za izvršenje. Tijelo prodaju može prepustiti vanjskim zainteresiranim stranama. U slučaju pokretnina, tijelo može nekom drugom naložiti provođenje dražbe. Kad je riječ o nekretninama, tijelo za provedbu prodaje može angažirati posrednika za nekretnine.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Prodaja se dijeli u četiri različite kategorije: pokretnine, brodovi, zrakoplovi i nekretnine. Postoje donekle različita pravila za različite kategorije. Pojedinosti o pravilima koja se primjenjuju priložene su obavijesti o prodaji. Određene posebne odredbe primjenjuju se na prodaju na zahtjev stambene zadruge ako je pravo upotrebe oduzeto, odnosno na prisilnu prodaju.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Tijelo za izvršenje, tijekom istraživanja imovine, ima pravo pretraživati različite registre ili im podnijeti pitanja, npr.:

  • Zemljišne knjige (Fastighetsregistret), koje obuhvaćaju sve nekretnine u Švedskoj;
  • Registar vozila (Vägtrafikregistret), koji obuhvaća sva registrirana civilna vozila u Švedskoj;
  • Porezni registar (Skatteregistret), koji sadržava informacije o isplatama;
  • Agencija za socijalno osiguranje (Försäkringskassan), koja posjeduje informacije o isplatama;
  • Agencija za mirovine (Pensionsmyndigheten), koja posjeduje informacije o isplatama;
  • Poslovni registar (Näringslivsregistret), koji sadržava podatke o svim švedskim društvima s ograničenom odgovornosti, partnerstvima, zadrugama, uključujući stambene zadruge i privatna društva;
  • Registar vrijednosnih papira (Värdepappersregistret), kojim upravlja Euroclear i sadržava podatke o imateljima svih papira uvrštenih u službenu kotaciju;
  • Registar brodova (Fartygsregistret), koji sadržava informacije o svim švedskim brodovima;
  • Registar zrakoplova (Luftfartygsregistret), koji sadržava informacije o svim švedskim zrakoplovima;
  • Registar vatrenog oružja (Vapenregistret), koji sadržava informacije o posjednicima vatrenog oružja.

Registri se vode elektronički te tijelo za izvršenje njima može podnositi upite u elektroničkom obliku. Ako su podaci u registru povjerljivi, tijelo za izvršenje ipak može zahtijevati dostavu tih podataka kako bi moglo provjeriti ima li dužnik kakvu pljenivu imovinu. Tijelu se obično ne naplaćuje naknada kad podnese takav zahtjev.

U nekim se registrima bilježi i kada tijelo izvršenja polaže prava na imovinu, npr. u Zemljišnim knjigama, Registru brodova i Registru zrakoplova.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Tijelo izvršenja trenutačno osobama koje pretražuju bazu podataka ne nudi e-uslugu s pomoću koje bi mogli provjeriti imovinu ili dugovanja dužnika.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Tijelo za izvršenje od 2014. može provoditi elektroničke dražbe, poznate kao internetske dražbe. To je moguće samo za prodaju pokretnina. Odredba kojom se dopušta provedba elektroničkih dražbi sadržana je u poglavlju 9. Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnika o izvršenju duga u kojem je propisan način podnošenja ponuda.

U izvješću dostavljenom Vladi u studenome 2016. predloženo je da bi isto tako trebalo biti moguće prodati nekretnine na elektroničkoj dražbi. Postupak kojim se omogućuje elektronička dražba u slučaju prodaje nekretnine složeniji je i zahtijeva više zakonodavnih izmjena nego što je to slučaj s prodajom pokretnina.

Trenutačno ništa ne sprječava sudjelovanje u internetskoj dražbi iz inozemstva.

Obavijest o svim internetskim dražbama objavljuje se na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici tijela za izvršenje.

Ako prodaju provodi vanjski dražbovatelj, obavijest o internetskoj dražbi objavljuje se na njegovoj internetskoj stranici. U njemu upućenim sažetim informacijama, vanjskog dražbovatelja potrebno je uputiti na poštovanje pravila o prodaji iz poglavlja 9. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o izvršenju duga i poglavlja 9. Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnika o izvršenju duga. Ugovori s vanjskim dražbovateljima obično su rezultat postupka javne nabave. Obuhvaćaju zahtjeve povezane s financijskim položajem i stručnim kvalifikacijama pružatelja usluga.

Osobe koje žele sudjelovati u internetskoj dražbi moraju se registrirati na internetskoj stranici kako bi mogli podnijeti ponudu. Međutim, podnošenje je svih ponuda javno te ga je moguće pratiti bez prethodne registracije. Informacije koje je potrebno dostaviti pri registraciji obuhvaćaju osobni identifikacijski broj, adresu e-pošte, poštansku adresu, telefonski broj i pseudonim koji se upotrebljava pri objavi ponuda. Ponuditelji nisu obvezni dokazati svoj identitet. Ponuditelji koji nemaju švedski osobni identifikacijski broj ili se zbog nekog drugog razloga ne žele ili ne mogu prijaviti na internetu mogu se prijaviti ručno.

Kupoprodajna cijena u internetskoj dražbi plaća se karticom za plaćanja ili bankovnom karticom.

Nije moguće sudjelovati u internetskoj dražbi s javne dražbe u prostorijama tijela.

Podnošenje ponuda i protuponuda vremenski je ograničeno. Ako se ponuda podnese manje od dvije minute prije isteka vremena, trajanje dražbe produljuje se za dodatne dvije minute.

Tijelo za izvršenje odgovara na pitanja telefonski ili e-poštom, ali dobivanje odgovora može biti otežano ako je kraj dražbe blizu. Tijelo odgovara na švedskom, ali mora biti u stanju pružiti osnovne informacije i na jezicima nacionalnih manjina te pružiti informacije i smjernice određenim manjinskim skupinama u područjima posebnog upravljanja. Često je moguće pružiti pomoć za pitanja postavljena na drugim jezicima.

Tijelo izvršenja prevodi dokumente koji se odnose na prodaju samo u iznimnim okolnostima, npr. kad je očito da postoji veliki broj klijenata u inozemstvu.

U skladu s načelom javnog pristupa informacijama, veliki je dio informacija u posjedu švedskih tijela javan. Međutim, informacije o identitetu ponuditelja u dražbi koja je u tijeku ne otkrivaju se. Obveza povjerljivosti može se primjenjivati na određene osjetljive informacije, ali takvi se slučajevi razmatraju na pojedinačnoj osnovi ako netko zatraži takvu informaciju.

Posljednji put ažurirano: 17/07/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Engleska i Wales

U sljedećem odjeljku navode se odredbe u Engleskoj i Walesu koje se odnose na oduzimanje imovine kao načina povrata dugovanja.

U Engleskoj i Walesu više ne postoji obveza da sudac okružnog suda odobri i imenuje poduzeća za preseljenje i voditelje dražbi. Poveznica se otvara u novom prozoruOdjeljkom 41. Priloga 12. Zakonu o sudovima i izvršenju odluka predviđa se prodaja robe na javnim dražbama ako sud ne naloži drukčije.

Poduzeća za preseljenje i voditelji dražba prijavljuju se pojedinom sudu i podnose informacije o svojim cijenama i postojećem osiguranju što omogućuje donošenje odluka o imenovanju na lokalnoj razini. Povjerenstvo upravitelja donosi službenu odluku o tome koje će se poduzeće koristiti na temelju dostavljenih podataka i cijena.

Nakon imenovanja u sudskom uredu bit će istaknut popis na kojem su navedena imena i adrese imenovanih poduzeća. Popis će se svake godine ažurirati prije isteka pojedine potvrde o osiguranju. Ako je moguće, odabrani izvođači redovito će se izmjenjivati. Osnovna pravila primjenjuju se ako je moguće redovito koristiti usluge samo jednog poduzeća.

Najmanje sedam dana prije prodaje izvršitelj mora poslati dužniku i svim suvlasnicima obavijest o prodaji.

Nakon prodaje i primitka sredstava ostvarenih od prodaje od voditelja dražbe izvršitelj / upravitelj isporuke dužan je potvrditi da je obračunata sva roba nad kojom je preuzet nadzor i koja je zaplijenjena. Nalog treba biti prikladno ovjeren.

Daljnje pojedinosti o preseljenju, skladištenju i prodaji nadzirane robe potražite u Pravilnicima 34. – 43. Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnika o preuzimanju nadzora nad robom.

Posljednji put ažurirano: 10/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sudske dražbe - Sjeverna Irska

Ured za izvršenje sudskih odluka (EJO) jest odjel Sudske službe Sjeverne Irske (izvršne agencije Ministarstva pravosuđa) i odgovoran je za izvršenje sudskih odluka u građanskim stvarima u vezi s novcem, robom i imovinom u Sjevernoj Irskoj. Zakonom o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska) omogućuje se zapljena i prodaja robe za namirenje iznosa novca čiji se povrat može zahtijevati na pravnoj osnovi.

Ured za izvršenje sudskih odluka (EJO) ima niz ovlasti za izvršenje naplate dugovanja na osnovi sudskog naloga kojim se utvrđuje iznos za naplatu. Te ovlasti uključuju donošenje naloga za zapljenu na temelju članka 31. Zakona o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska).

Na temelju zakona iz 1981. Ured za izvršenje sudskih odluka ima pravo zaplijeniti i prodati imovinu na dražbi te iskoristiti neto sredstva ostvarena od prodaje (nakon plaćanja troškova zapljene) za namirenje neplaćenih dugovanja (vidjeti članke 31., 34. i 40. zakona iz 1981.). Pri izvršenju naloga o zapljeni Ured za izvršenje sudskih odluka ima pravo, na temelju članka 38. zakona iz 1981., stupiti na svako zemljište koje posjeduje ili kojim se koristi dužnik, njegov supružnik ili bilo koji njegov tuženik ili, u određenim okolnostima, na zemljište koje posjeduje ili kojim se koristi bilo koja druga osoba.

Ured za izvršenje sudskih odluka može izdati takvu vrstu naloga (nakon podnošenja zahtjeva sucu na temelju pravila 30. stavka 1. Pravila o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska)) kada se čini da postoji roba koju se može zaplijeniti u količini dovoljnoj za namirenje duga. U praksi će ured pokušati pronaći druga odgovarajuća sredstva izvršenja kao što je nalog o zapljeni dohotka (pri čemu se određeni iznos novca odbija od plaće dužnika) prije donošenja odluke o podnošenju zahtjeva sucu za izdavanje naloga o zapljeni.

Postoje ograničenja u pogledu vrste robe koja se može zaplijeniti (primjerice nije moguće zaplijeniti odjeću i osnovni namještaj u kućanstvu (vidjeti članak 33. zakona iz 1981.)).

Pravilima 30. – 33. Pravilnika o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska) utvrđuje se postupak kojeg se mora pridržavati Ured za izvršenje sudskih odluka u pogledu donošenja naloga o zapljeni.

Posljednji put ažurirano: 18/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Sudske dražbe - Škotska

U sljedećem odjeljku navode se odredbe u Škotskoj koje se odnose na oduzimanje imovine kao načina povrata dugovanja.

U Škotskoj se imovina može oduzeti kao način povrata dugovanja ako je dug priznat sudskim putem i u nekim drugim slučajevima, uključujući i ako je odobren u određenim službenim „dokumentima o dugovanju”.  Postupci koji se upotrebljavaju za oduzimanje imovine poznati su kao: zadržavanje (upotrebljava se za zamrzavanje imovine koja pripada dužniku, ali je u posjedu treće osobe); zapljena (upotrebljava se za oduzimanje imovine koja pripada dužniku i koja je u njegovu posjedu); i iznimna zapljena (upotrebljava se za oduzimanje imovine koja nije osnovna i koja se nalazi u nekretnini u kojoj živi dužnik).  U nekim slučajevima odgovarajućim postupcima omogućuje se da dužnikova imovina bude predmet dražbe uz sudski nadzor.

U drugom dijelu Zakona o namirenju dugovanja i zapljeni (Škotska) iz 2002. (zakon iz 2002.) utvrđuju se postupci koji se moraju poštovati prilikom zapljene imovine.  U roku od 14 dana nakon provedbe zapljene sudski službenik (sheriff officer) mora podnijeti izvješće lokalnom sudu (Sheriff Court).  Nakon primitka izvješća sudski službenik može dogovoriti uklanjanje zaplijenjenih predmeta i njihovu prodaju na javnoj dražbi kojoj on mora prisustvovati kako bi zabilježio koji su predmeti prodani i po kojoj cijeni.  Novac dobiven od prodaje na dražbi može se upotrijebiti za plaćanje naknada i troškova sudskog službenika, a potom za plaćanje vjerovnika.  Sav višak vraća se dužniku.  Ako se predmeti ne prodaju, oni prelaze u vlasništvo vjerovnika.  Iako se dražba zaplijenjene robe obično održava u dražbenom centru, ako to nije moguće provesti, u zakonu iz 2002. postoji odredba o održavanju dražbe na drugom mjestu, osim u nekretnini u kojoj živi dužnik.

Ako je roba zadržana, a dužnik nije potpisao ovlaštenje kojim se omogućuje prepuštanje robe vjerovniku kako bi on nad njom stekao vlasništvo, vjerovnik mora pred sudom pokrenuti postupak za prijenos imovine.  Postupak za prijenos imovine jest zahtjev koji se podnosi sudu da odobri prepuštanje robe vjerovniku koji ih potom može prodati kako bi djelomično ili u cijelosti namirio iznos koji mu se duguje.

Posljednji put ažurirano: 30/04/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.