Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Obiteljsko uzdržavanje

Poljska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

U skladu s člankom 128. Zakona o obitelji i skrbništvu „obveza uzdržavanja” obveza je koja se određuje krvnim srodnicima u ravnoj lozi te braći i sestrama da osiguraju sredstva za život (uključujući odjeću, hranu, smještaj, gorivo i lijekove) i, ako je potrebno, sredstva za odgoj (uključujući brigu za fizički i psihički razvoj te osiguranje pristupa obrazovanju i kulturi).

„Uzdržavanje” je davanje u gotovini ili u naravi. Kada je riječ o djeci, obuhvaćen je i osobni doprinos njihovu odgoju i rad u zajedničkom kućanstvu u skladu s obvezom uzdržavanja.

„Zahtjev za uzdržavanje” pravo je osobe da traži od druge osobe ispunjenje obveze uzdržavanja.

U načelu obveza uzdržavanja nastaje iz različitih vrsta obiteljskih odnosa. Ovisno o vrsti obiteljskog odnosa, u poljskom pravu razlikuju se sljedeće vrste obveza uzdržavanja:

1. Obveza uzdržavanja između srodnika (uzdržavanje djeteta poseban je oblik te obveze): U slučaju srodnika, pravo na uzdržavanje imaju samo osobe koje imaju financijskih poteškoća. Roditelji moraju plaćati uzdržavanje djeci koja još ne mogu sama zarađivati za život, osim ako je prihod od imovine djeteta dovoljan za pokrivanje troškova djetetova uzdržavanja i odgoja. Djeca starija od 18 godina više nemaju pravo na uzdržavanje osim ako žele nastaviti obrazovanje i taj je izbor opravdan njihovim dotadašnjim rezultatima ili se obveza uzdržavanja mora održavati zbog zdravlja ili osobne situacije djeteta. Nadalje, roditelji ne moraju plaćati uzdržavanje djece koja su starija od 18 godina i koja, iako su spremna za zaposlenje, počnu studirati i zatim zanemare studij, ne ostvaruju odgovarajući napredak, ne dobivaju prolazne ocjene i ne prolaze ispite u propisanim rokovima i, iz tih razloga, ne završe studij u roku predviđenom u programu studija.

Ako nije moguće dobiti uzdržavanje ili ako ga je vrlo teško dobiti, plaćanje uzdržavanja može se odrediti drugim srodnicima (npr. djedovima i bakama djeteta koji su roditelji obveznika uzdržavanja koji se skriva).

2. Obveza koja nastaje posvajanjem: Ako se posvajanjem zasniva odnos isključivo između posvojitelja i posvojčeta, obveza uzdržavanja posvojitelja prema posvojčetu ima prednost nad obvezom uzdržavanja srodnika po uzlaznoj liniji te braće i sestara posvojčeta prema toj osobi, dok je obveza uzdržavanja posvojčeta prema njegovim srodnicima po uzlaznoj liniji te braći i sestrama na posljednjem mjestu. U protivnom se na posvojče primjenjuju pravila propisana u točki 1.

3. Obveza između osoba koje su u srodstvu preko braka (pomajka, poočim, polubrat i polusestra): Samo osobe u financijskim poteškoćama imaju pravo na uzdržavanje ako je u predmetnoj situaciji određivanje obveze uzdržavanja u skladu s načelima društvenih odnosa. U skladu s poljskim zakonodavstvom i sudskom praksom „financijske poteškoće” znači nemogućnost ispunjavanja razumnih potreba osobe iz vlastitih sredstava i vlastitim naporima.

4. Obveza između bračnih drugova tijekom braka: U skladu s člankom 27. Zakona o obitelji i skrbništvu članovi obitelji mogu tražiti pravo na „jednak standard života” svih članova obitelji.

5. Obveza između bračnih drugova nakon prestanka braka: Ako je utvrđeno da jedan bračni drug snosi isključivu odgovornost za poremećene bračne odnose, a razvodom se znatno pogoršava financijska situacija drugog bračnog druga, potonji može tražiti ispunjavanje svojih razumnih potreba, čak i ako ta osoba nije u financijskim teškoćama. U drugim slučajevima, bračni drug u financijskim teškoćama može tražiti uzdržavanje od bivšeg bračnog druga razmjerno svojim razumnim potrebama te zaradi i financijskim mogućnostima bivšeg bračnog druga. Obveza uzdržavanja prema bračnom drugu istječe kada taj bračni drug sklopi novi brak. Međutim, ako uzdržavanje mora plaćati razvedeni bračni drug kojem nije utvrđena odgovornost za poremećene bračne odnose, obveza uzdržavanja istječe pet godina nakon donošenja odluke o razvodu, osim ako sud u iznimnim okolnostima produlji to petogodišnje razdoblje na zahtjev uzdržavane osobe,

6. Obveza oca djeteta rođenog izvan braka prema djetetovoj majci: Otac koji nije majčin suprug mora u skladu s vlastitim mogućnostima pridonositi troškovima povezanima s trudnoćom i rođenjem djeteta te troškovima tromjesečnog uzdržavanja majke u trenutku rođenja djeteta. Ako za to postoje važni razlozi, majka može tražiti da otac pridonosi njezinim troškovima uzdržavanja duže od tri mjeseca.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Roditelji moraju plaćati uzdržavanje djeci koja još ne mogu sama sebe uzdržavati. Djeca imaju obvezu nastaviti s obrazovanjem do 18 godine. Obično imaju pravo na uzdržavanje do punoljetnosti ili dok ne završe magistarski studiji ili višu strukovnu školu.

Doplatak iz državnog fonda za uzdržavanje plaća se osobama koje ga imaju pravo primiti dok ne navrše 18 godina. Takve osobe imaju pravo na doplatak dok ne navrše 25 godina ako nastave s obrazovanjem u školama ili ustanovama visokog obrazovanja ili neograničeno vrijeme ako im je potvrđen teški invaliditet.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Da, moguće su sljedeće situacije:

1. osoba koja mora plaćati uzdržavanje dobrovoljno ispunjuje obvezu uzdržavanja;

2. stranke su se dogovorile oko obveze uzdržavanja;

3. ako osoba koja mora plaćati uzdržavanje ne ispuni svoju obvezu, zahtjev za uzdržavanje podnosi se okružnom sudu (sąd rejonowy) koji je nadležan u mjestu boravišta uzdržavane osobe (članak 32. Zakona o parničnom postupku) ili tuženika (članak 27. stavak 1. Zakona o parničnom postupku) ili se takav zahtjev podnosi tijekom postupka razvoda ili rastave koji se vodi na regionalnom sudu (sąd okręgowy).

Na zahtjev se ne plaća sudska pristojba. Međutim, on mora ispunjivati zahtjeve za predstavku, odnosno trebao bi uključivati ime suda kojem se podnosi; imena i prezimena stranaka, njihovih pravnih zastupnika i odvjetnika; vrstu predstavke; jasan opis zahtjeva; vrijednost potraživanja; opis činjenica na kojima se temelji zahtjev i, ako je potrebno, nadležnost suda; potpis stranke ili njezina pravnog zastupnika ili odvjetnika (mora biti uključena punomoć); popis priloga; mjesto prebivališta ili sjedišta stranaka, njihove pravne zastupnike i odvjetnike i opis potraživanja. Na naknadnim podnescima treba biti naveden urudžbeni broj.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Sljedeće osobe mogu podnijeti zahtjev za uzdržavanje u ime uzdržavane osobe:

– odvjetnik (osim odvjetnika i pravnog savjetnika, sljedeće osobe mogu djelovati kao odvjetnik: roditelji, bračni drug, braća i sestre, srodnici po uzlaznoj liniji ili osobe povezane s uzdržavanom osobom na temelju posvojenja te osoba koja upravlja imovinom uzdržavane osobe);

– predstavnik lokalnog državnog tijela nadležnog za socijalnu pomoć (u skladu sa Zakonom od 12. ožujka 2004. o socijalnoj pomoći (Journal of Laws (Dziennik Ustaw) 2004., br. 64, točka 593.), ti predstavnici upravitelji su općinskih centara za socijalnu pomoć ili okružnih centara za pomoć obiteljima);

– predstavnik socijalne organizacije koja pruža pomoć obiteljima (te su organizacije navedene u Uredbi Ministra pravosuđa od 10. studenoga 2000. (Journal of Laws 2000., br. 100, točka 1080.));

– državni odvjetnik ako je to potrebno u skladu s vladavinom prava i javnim interesom.

Pravni zastupnici postupaju u ime maloljetnika koji imaju pravo na uzdržavanje. Međutim, nakon punoljetnosti djeca moraju samostalno postupati.

Osoba koja živi s uzdržavanom osobom ili koja je njezin poznanik, ne može postupati u ime uzdržavane osobe ako nije jedna od prethodno navedenih osoba.

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, za predmete uzdržavanja stvarnu nadležnost imaju okružni sudovi. Mjesna nadležnost utvrđuje se na temelju mjesta boravišta uzdržavane osobe ili mjesta boravišta tuženika. Sudovi koji su nadležni u određenim općinama navedeni su u Uredbi Ministra pravosuđa od 25. listopada 2012. o utvrđivanju sjedišta i nadležnosti žalbenih, regionalnih i okružnih sudova (Journal of Laws 2012., točka 1223.).

Za predmete koji se odnose na priznavanje odluka sudova država članica EU-a u Poljskoj nadležni su regionalni sudovi (članak 1151.1 stavak 1. Zakona o parničnom postupku) ako je odluka donesena prije nego što je za državu u kojoj je donesena postao obvezujuć Haaški protokol od 23. studenoga 2007. o pravu primjenjivom na obveze uzdržavanja (SL L 331, 16.12.2009., str. 17).

Strane presude donesene nakon 18. lipnja 2011. u državama članicama EU-a, osim u Hrvatskoj, Danskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, okružni sud mora proglasiti izvršivima u skladu s člankom 1153.11 Zakona o parničnom postupku.

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

U postupcima povezanima s uzdržavanjem nije obvezno zastupanje po odvjetniku. Stranke se mogu zastupati same ili ih mogu zastupati stručni posrednici.

Za detaljne informacije o mogućnosti imenovanja odvjetnika po službenoj dužnosti koji će postupati u ime uzdržavane stranke vidi točke 7. i 20.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

U skladu s poljskim pravom, stranka koja traži uzdržavanje i tuženik u predmetu koji se odnosi na smanjenje uzdržavanja oslobođeni su plaćanja sudskih troškova (članak 96. stavci 1. i 2. Zakona od 28. srpnja 2005. o sudskim troškovima u građanskim predmetima (Journal of Laws 2005., br. 167. točka 1398., kako je izmijenjen)). Takve su osobe u potpunosti oslobođene plaćanja sudskih troškova, što znači da nemaju nikakvih sudskih troškova, troškova žalbe ili izvršenja.

Osim toga, stranka koja je oslobođena plaćanja sudskih troškova može tražiti pravnu pomoć imenovanjem odvjetnika po službenoj dužnosti. Ako je zahtjev za imenovanje odvjetnika prihvaćen, troškove odvjetnika stranke kojoj je imenovan odvjetnik pokriva suprotna stranka. Ako ta osoba izgubi spor, troškovi odvjetnika snose se iz državnog proračuna.

Na prava državljana država članica u tom pogledu primjenjuje se Zakon od 17. prosinca 2004. o pravu na pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije (Journal of Laws 2005., br. 10, točka 67., kako je izmijenjen). Informacije o tom zakonu navedene su među informacijama o pravnoj pomoći koje je Poljska dostavila.

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Iznos uzdržavanja ovisi o prihodima i financijskim mogućnostima osobe koja ga mora plaćati i o razumnim potrebama uzdržavane osobe. Razumne potrebe uzdržavane osobe uključuju sve potrebno za njezino uzdržavanje u smislu materijalnih i nematerijalnih (kulturnih i duhovnih) potreba. Potrebe maloljetnika uključuju i troškove njihova odgoja. Pri procjeni prihoda i financijskih mogućnosti osoba koje su obvezne plaćati uzdržavanje ne uzima se u obzir prihod koji stvarno zarađuju već prihod koji bi mogli zaraditi da su u potpunosti iskoristili svoju sposobnost privređivanja koja se uzima u obzir. To znači da se čak i nezaposlenoj osobi koja ne zarađuje redovite prihode može odrediti plaćanje uzdržavanja i ta će se plaćanja ovršiti.

U slučaju promjene okolnosti, može se tražiti izmjena sudske odluke ili ugovora o uzdržavanju. Takvu izmjenu može zatražiti bilo koja stranka u odnosu uzdržavanja. Ovisno o stvarnim okolnostima, stranka može tražiti ukidanje obveze uzdržavanja ili smanjenje ili povećanje iznosa uzdržavanja. Iznos uzdržavanja može se izmijeniti ako su se povećale ili smanjile razumne potrebe uzdržavane osobe ili sposobnost zarađivanja obveznika uzdržavanja.

U Poljskoj ne postoji fiksni iznos uzdržavanja i uzdržavanje se ne izračunava kao fiksni postotak zarade obveznika uzdržavanja. Minimalna plaća 2014. iznosila je bruto 1 680 PLN (oko 400 EUR). Prosječna naknada 2013. iznosila je bruto 3 650 PLN (oko 900 EUR) mjesečno. U praksi u većini slučajeva iznos uzdržavanja koji dodjeljuju sudovi iznosi od 300 PLN do 1 000 PLN mjesečno po djetetu. Iznos uzdržavanja ne podliježe automatskoj indeksaciji ovisno o dobi djeteta ili inflaciji.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Osoba koja je imenovana obveznikom uzdržavanja u ovršnom nalogu dužna je plaćati uzdržavanje. U načelu se uzdržavanje dodijeljeno u Poljskoj plaća zakonskom zastupniku maloljetnika (u gotovini ili bankovnim prijenosom) u poljskim zlotima svaki mjesec, obično do 10. u mjesecu. U slučaju zakašnjelog plaćanja, u presudama su predviđene zakonske kamate (po stopi od 13 % godišnje od 2008.) na iznos dugovanja (vidi informacije koje je Poljska dostavila o zakonskoj kamati).

U načelu obvezu uzdržavanja snosi isključivo obveznik uzdržavanja. Ako ta osoba ne plati dobrovoljno, uzdržavana osoba može od nadležnog tijela za ovrhu (obično od ovršitelja) zatražiti pokretanje ovršnog postupka. Ovrha se može pokrenuti i po službenoj dužnosti na zahtjev prvostupanjskog suda koji je odnio odluku o iznosu uzdržavanja. Uzdržavana osoba može podnijeti nalog za ovrhu poslodavcu obveznika uzdržavanja ili ustanovi koja isplaćuje njegovu mirovinu i tražiti oduzimanje iznosa uzdržavanja od iznosa koji se isplaćuje obvezniku uzdržavanja. Takav zahtjev obvezujući je za agenciju za plaćanje.

Za pokretanje ovrhe na nekretninama obveznika uzdržavanja potrebno je podnijeti poseban zahtjev.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Ako obveznik uzdržavanja ne ispuni svoju obvezu plaćanja uzdržavanja dobrovoljno, može biti prisiljen to učiniti (vidi točku 9.).

Nadalje, u skladu s člankom 209. Građanskog zakona, uporno izbjegavanje plaćanja uzdržavanja kazneno je djelo kažnjivo novčanom kaznom, kaznom koja ne uključuje zatvor ili zatvorom do dvije godine.

U članku 5. stavku 3. točki 3. Zakona od 7. rujna 2007. o pomoći uzdržavanim osobama (Journal of Laws 2009., br.1, točka 7., kako je izmijenjen) predviđeno je da nadležno tijelo može tražiti oduzimanje vozačke dozvole obveznika uzdržavanja.

Ako ovrha nije uspješna, ovršitelj može tražiti upis obveznika uzdržavanja u upisnik nesolventnih obveznika uzdržavanja.

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

U skladu s člankom 1083. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku, neplaćeni iznosi uzdržavanja mogu se u potpunosti pokriti ovrhom na bankovnom računu.

U skladu s člankom 833. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, naknada za rad podliježe ovrsi u mjeri propisanoj u Zakonu o radu. U načelu je moguće ovršiti 60 % plaće. Moguće je ovršiti i do tri petine iznosa koje je dodijelila državna riznica u posebne svrhe, posebno bespovratna sredstva i potpora (članak 831. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku).

U skladu s člankom 829. Zakona o parničnom postupku, sljedeće stavke nije moguće ovršiti:

– kućanske predmete i svakodnevnu odjeću koji su nužni obvezniku uzdržavanja i uzdržavanim članovima obitelji te odjeću nužnu za pružanje usluge ili za stručni rad,

– alate i predmete koji su obvezniku uzdržavanja nužni za obavljanje plaćenog posla, osim motornih vozila,

– jednomjesečne zalihe hrane i goriva koji su potrebni obvezniku uzdržavanja i uzdržavanim članovima obitelji,

– novac potreban za uzdržavanje obveznika uzdržavanja i njegove obitelji dva tjedna,

– predmete nužne za učenje, osobne dokumente, ukrase, predmete koji se upotrebljavaju za prakticiranje vjere i svakodnevne predmete koji bi se mogli prodati jedino znatno ispod njihove vrijednosti, ali imaju veliku vrijednost za obveznika uzdržavanja.

Nadalje, u članku 831. Zakona o parničnom postupku propisano je da se ne mogu ovršiti davanja za socijalnu pomoć u smislu Zakona od 12. ožujka 2004. o socijalnoj pomoći (Journal of Laws 2013., točka 182., kako je izmijenjen) i potraživanja obveznika uzdržavanja iz državnog proračuna ili nacionalnog zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodowy Fundusz Zdrowia) za isplatu davanja za zdravstvenu skrb u smislu Zakona od 27. kolovoza 2004. o davanjima za zdravstvenu skrb koja se financiraju iz javnih sredstava (Journal of Laws 2008., br.164, točka 1027., kako je izmijenjen) prije nego što su isplaćena ta davanja, do 75 % svake isplate.

U članku 137. stavku 1. Zakona o obitelji i skrbništvu propisano je da se na potraživanja uzdržavanja primjenjuje zastara od tri godine.

U članku 121. stavku 1. Građanskog zakona propisano je da zastara ne počinje teći i, ako je počela teći, obustavlja se za potraživanja djece protiv roditelja za vrijeme trajanja roditeljske odgovornosti.

Ako obveznik uzdržavanja osporava valjanost obveze uzdržavanja prema odraslom djetetu, ovršitelj može tražiti od tužitelja da dostavi potvrdu da nastavlja obrazovanje, da ne zarađuje ili da se liječi i da mu je stoga još uvijek potrebna financijska potpora obveznika uzdržavanja.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Kako je navedeno u točki 4., zahtjev za uzdržavanje mogu u ime uzdržavane osobe podnijeti, među ostalim, ravnatelji centara za socijalnu pomoć, određene socijalne organizacije, predstavnici lokalnih tijela odgovornih za socijalnu pomoć te u nekim slučajevima i državni odvjetnici. Ti subjekti mogu također podržati tužitelja sudjelovanjem u postupku uzdržavanja koji je već u tijeku. Njihova je uloga da podrže uzdržavanu osobu u postupcima pred sudom.

Regionalni sudovi pomažu uzdržavanim osobama da podnesu zahtjev za naplatu uzdržavanja u inozemstvu.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

U Zakonu od 7. rujna 2007. o pomoći uzdržavanim osobama (Journal of Laws 2009., br. 1, točka 7. kako je izmijenjen) propisana su pravila za državnu pomoć uzdržavanim osobama u slučajevima neuspješne ovrhe.

Doplata iz fonda za uzdržavanje može se dobiti samo ako obiteljski prihod po osobi ne premašuje 725 PLN (otprilike 170 EUR) mjesečno. Zahtjev se podnosi općinskom ili gradskom uredu koji je nadležan u mjestu boravišta uzdržavane osobe.

Međutim, ako osoba koja ima pravo na predujam za uzdržavanje živi u ustanovi koja pruža cjelodnevno uzdržavanje (npr. centar za socijalnu skrb, ustanova za odgoj i obrazovanje, pritvor za mlade ili odgojni centar) ili kod skrbnika, ušla je u brak ili ima dijete i ima pravo na davanje za obitelj, toj se osobi predujam neće odobriti.

Taj se zakon primjenjuje samo ako uzdržavana osoba živi u Poljskoj u razdoblju u kojem se dodjeljuju predujmovi.

Više informacija dostupno je na http://www.mpips.gov.pl/wsparcie-dla-rodzin-z-dziecmi/fundusz-alimentacyjny/swiadczenia-z-funduszu-alimentacyjnego/

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

Ako obveznik uzdržavanja ima boravište u inozemstvu, a uzdržavana osoba živi u Poljskoj, regionalni sud nadležan u mjestu prebivališta uzdržavane osobe pomaže toj osobi da podnese zahtjev za uzdržavanje pružanjem informacija i pomoći potrebnih za ispunjavanje potrebnih isprava i provjeravanjem formalne točnosti zahtjeva.

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Da.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Dio A zahtjeva koji se podnosi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja ispunjava regionalni sud.

Sąd Okręgowy

Adres do korespondencji

Tel ++48

Faks ++48

Poczta elektroniczna

Sąd Okręgowy

w Białymstoku

ul. Marii Skłodowskiej-Curie 1

15-950 Białystok

85 7459220

85 7424640

oz@bialystok.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Bielsku-Białej

ul. Cieszyńska 10

43-300 Bielsko-Biała

33 4990424

33 4990488

33 4990488

bpokusa@bielsko-biala.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Bydgoszczy

ul. Wały Jagiellońskie 2

85-128 Bydgoszcz

52 3253155

52 3253255

oz@bydgoszcz.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Częstochowie

ul. Dąbrowskiego 23/35

42-200 Częstochowa

34 3684425

34 3684427

34 3684708

prezes@czestochowa.so.gov.pl

so.czestochowa@czestochowa.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Elblągu

pl. Konstytucji 1

82-300 Elbląg

55 6112409

55 6112408

55 6112215

oddzial.administracyjny@elblag.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Gdańsku

ul. Nowe Ogrody 30/34

80-803 Gdańsk

58 3213141

58 3213119

58 3213140

58 3213119

 

section.oz@gdansk.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Gliwicach

ul. Kościuszki 15

44-100 Gliwice

32 3380052

32 3380102

oz@gliwice.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Gorzowie Wielkopolskim

ul. Mieszka I 33

66-400 Gorzów Wielkopolski

95 7256718

95 7202807

95 7256790

msamolak@gorzow-wlkp.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Jeleniej Górze

ul. Wojska Polskiego 56

58-500 Jelenia Góra

75 6415113

75 6415113

oz@jelenia-gora.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Kaliszu

al. Wolności 13

62-800 Kalisz

62 7657700

62 7574936

administracja2@kalisz.so.gov.pl

administracja@kalisz.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Katowicach

ul. Francuska 38

40-028 Katowice

32 6070183

32 6070498

32 6070184

32 6070211

 

obrot_zagraniczny@katowice.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Kielcach

ul. Seminaryjska 12 a

25-372 Kielce

41 3402320

41 3402320

41 3402320

41 3402320

oz@kielce.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Koninie

ul. Energetyka 5

62-510 Konin

63 2451443

63 2423022 +172

63 2426569

 

oz@konin.so.gov.pl

administracja@konin.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Koszalinie

ul. Waryńskiego 7

75-541 Koszalin

94 3428750

94 3428897

administracja@koszalin.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Krakowie

ul. Przy Rondzie 7

31-547 Kraków

12 6195697

12 6195241

12 6195648

12 6195648

12 6195373

oz@krakow.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Krośnie

ul. Sienkiewicza 12

38-400 Krosno

13 4373671

13 4373673

Obrot.zagr@krosno.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Legnicy

ul. Złotoryjska 40

59-220 Legnica

76 7225936

76 7225936

76 7225912

oz@legnica.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Lublinie

ul. Krakowskie Przedmieście 43

20-076 Lublin

81 4601004

 

81 4601004

mstec@so.lublin.gov.pl

mzarzeczny@so.lublin.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Łomży

ul. Dworna 16

18-400 Łomża

86 2163807

 

86 2166753

sekretariat@lomza.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Łodzi

pl. Dąbrowskiego 5

90-921 Łódź

42 6778799

42 6778978

oz@lodz.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Nowym Sączu

ul. Pijarska 3

33-300 Nowy Sącz

18 4482145

 

alimenty@nowy-sacz.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy w Olsztynie

Ul. Dąbrowszczaków 44A 10-001 Olsztyn

89 5216049

89 5216160

oz@olsztyn.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Opolu

pl. Daszyńskiego 1

45-064 Opole

77 5418134

 

Obrot.zagr@opole.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Ostrołęce

ul. Gomulickiego 5

07-410 Ostrołęka

29 7650130

 

29 7650181

sekretariat@ostroleka.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Piotrkowie Trybunalskim

ul. Słowackiego 5

97-300 Piotrków Trybunalski

44 6494121

44 6494159

44 6478919

administracja@piotrkow-tryb.so.gov.pl

biblioteka@piotrkow-tryb.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Płocku

pl. Narutowicza 4

09-404 Płock

24 2697220

24 2697220

24 2697364

24 2625253

so.plock.oz@plock.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Poznaniu

al. Marcinkowskiego 32

61-745 Poznań

61 8566205

61 8528751

opzagr@poznan.so.gov.pl

Sąd Okręgowy w Przemyślu

ul. Konarskiego 6

37 - 700 Przemyśl

16 6761336

16 6761353

 

m.telega@przemysl.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Radomiu

ul. Marszałka

J. Piłsudskiego 10

26-600 Radom

48 3680288

 

48 3680287

wizytacje@radom.so.gov.pl

wizytacja@radom.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Rzeszowie

pl. Śreniawitów 3

35-959 Rzeszów

17 8756394

17 8756349

e.czudec@rzeszow.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Siedlcach

ul. Sądowa 2

08-110 Siedlce

25 6407846

 

25 6407812

poczta@siedlce.so.gov.pl

 

 

Sąd Okręgowy

w Sieradzu

al. Zwycięstwa 1

98-200 Sieradz

43 8266650

43 8266607

43 8271287

43 8271014

sekretariat@sieradz.so.gov.pl

administracja@sieradz.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Słupsku

ul. Zamenhofa 7

76-200 Słupsk

59 8469422

59 8469424

 

59 8469424

 

rzecznik.prasowy@slupsk.so.gov.pl

poczta@slupsk.so.gov.pl

administracja@slupsk.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Suwałkach

ul. Waryńskiego 45

16-400 Suwałki

87 5631213

87 5631303

oz@suwalki.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Szczecinie

ul. Kaszubska 42

70-952 Szczecin

91 4830147

91 4830170

91 4830170

 

91 4830170

91 4830170

91 4830170

 

administracyjny@szczecin.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Świdnicy

pl. Grunwaldzki 14

58-100 Świdnica

74 8518 287

 

71 8518270

 

sekretarz@swidnica.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Tarnobrzegu

ul. Sienkiewicza 27

39-400 Tarnobrzeg

15 8234880+425

 

rojek@tarnobrzeg.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Tarnowie

ul. J. Dąbrowskiego 27

33-100 Tarnów

14 6887409

 

sad_okregowy@tarnow.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

w Toruniu

ul. Piekary 51

87-100 Toruń

56 6105609

 

oz@so.torun.pl

Sąd Okręgowy

w Warszawie

al. Solidarności 127

00-951 Warszawa

22 6544443

22 6544411

karcz.19wiz@warszawa.gov.pl

a.kowalczyk@warszawa.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

Warszawa-Praga w Warszawie

al. Solidarności 127

00-951 Warszawa

22 4404040

22 4401066

oz@warszawapraga.so.gov.pl

Sąd Okręgowy

we Włocławku

ul. Wojska Polskiego 22

87-800 Włocławek

54 4120353

54 4118575

oz@wloclawek.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

we Wrocławiu

ul. Sądowa 1

50-950 Wrocław

71 3704391

71 3704391

oz@wroclaw.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Zamościu

ul. Akademicka 1

22-400 Zamość

84 6382970

84 6393 359

84 6382970

84 6393359

prezes@zamosc.so.gov.pl

 

Sąd Okręgowy

w Zielonej Górze

pl. Słowiański 1

65-958 Zielona Góra

68 3220221

68 3220193

oz@zielona-gora.so.gov.pl

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

U članku 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja nije propisano da se zahtjevi moraju podnositi putem središnjeg tijela države u kojoj žive podnositelji zahtjeva. Zahtjevi se mogu slati izravno nadležnom poljskom sudu (tako su ispunjeni formalni zahtjevi propisani u poglavljima IV. i VI. Uredbe i Zakonu o parničnom postupku).

Podaci o agencijama za prosljeđivanje dostupni su na:

http://bip.ms.gov.pl/pl/ministerstwo/wspolpraca-miedzynarodowa/alimenty/

Agencije stranih zemalja za prosljeđivanje zahtjeva navedene u izjavama priloženima Uredbi pružaju uzdržavanoj osobi sve potrebne informacije, pomažu mu da ispuni sve potrebne isprave, provjeravaju formalnu točnog zahtjeva te osobe i prosljeđuju zahtjev u inozemstvo.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Ako je sud dodijelio uzdržavanje i na predmet se primjenjuje Uredba (EZ) br. 4/2009, tužitelj koji živi u inozemstvu može upotrijebiti postupak predviđen u toj Uredbi i podnijeti zahtjev nadležnoj agenciji za prosljeđivanje zahtjeva države u kojoj živi ili nadležnom sudu podnijeti zahtjev za proglašenje izvršivosti strane odluke (vidi točku 5.). Zahtjevi za izvršenje podnose se uredu bilo kojeg sudskog ovršitelja.

Ako su Poljska i država u kojoj tužitelj živi stranke konvencije ili bilateralnog sporazuma o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u predmetima uzdržavanja, takva se pomoć pruža u mjeri predviđenoj u tom sporazumu. U načelu je u bilateralnim sporazuma predviđeno podnošenje zahtjeva poljskom sudu izravno ili putem suda u državi u kojoj je odluka donesena. U potonjem slučaju zahtjeve prosljeđuju središnja tijela, a to su najčešće Ministarstvo pravosuđa ili tijela na koja se primjenjuje Konvencija iz New Yorka:

http://treaties.un.org/doc/Publication/MTDSG/Volume%20II/Chapter%20XX/XX-1.en.pdf

Podaci o sudovima dostupni su na:

http://bip.ms.gov.pl/pl/rejestry-i-ewidencje/lista-sadow-powszechnych/

a podaci o sudskim ovršiteljima dostupni su na: http://komornik.pl/

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da, od 18. lipnja 2011.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

Nije primjenjivo.

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

U Poljskoj se primjenjuju odredbe Zakona od 17. prosinca 2004. o pravu na pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije (Journal of Laws 2005., br. 10, točka 67., kako je izmijenjen) i Direktiva Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima (SL L 26/41, 31.1.2003., str. 90.), kojima se dopunjuju odredbe Zakona o parničnom postupku i Zakona o sudskim troškovima u parničnim predmetima. Stranka koja želi dobiti posebnu vrstu pomoći (npr. imenovanje odvjetnika, prijevod isprava, nadoknadu putnih troškova) trebala bi o tome jasno obavijestiti sud uporabom obrasca EU-a (https://e-justice.europa.eu/content_legal_aid_forms-157-pl.do) ili poljskog obrasca (http://ms.gov.pl/pl/dzialalnosc/broszury-i-publikacje/obywatel-w-postepowaniu-cywilnym/).

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Journal of Laws 2011., br. 129, točka 735.) u skladu s kojim poljsko središnje tijelo može tijelu koje je nadležno za obveznika uzdržavanja naložiti provođenje istrage za potrebe uzdržavanja donesen je 28. travnja 2011. Ako obveznika uzdržavanja ili sudionika nije moguće pronaći, Ministarstvo pravosuđa konzultira središnje i lokalne upisnike i evidenciju kako bi utvrdilo koji je sud ili sudski ovršitelj nadležan ili kako bi odgovorilo na zahtjev za posebne mjere. Trenutačno se ne planiraju izmjene zakonskih osnova, financiranja i zaposlenika u središnjim tijelima kako bi se osiguralo obavljanje radnji opisanih u članku 51.

Posljednji put ažurirano: 04/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici