Obiteljsko uzdržavanje

Mađarska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

Obveza uzdržavanja u načelu podrazumijeva odgovornost izravnih srodnika jednih prema drugima:

– roditelj ima obvezu uzdržavanja djeteta, a dijete ima obvezu uzdržavanja roditelja,

– ako dijete koje ima pravo na uzdržavanje nema roditelja koji je obvezan plaćati uzdržavanje, obveza uzdržavanja tog djeteta prelazi na dalje srodnike,

– ako osoba koja ima pravo na uzdržavanje nema djece, za njezino su uzdržavanje odgovorni dalji potomci (odjeljak 4:196, stavci 1. do 4. Građanskog zakona).

Maloljetnike koji nemaju izravnog srodnika koji bi mogao imati obvezu plaćanja uzdržavanja moraju uzdržavati stariji brat ili sestra pod uvjetom da stariji brat ili sestra mogu ispuniti obvezu uzdržavanja, a da time ne ugroze svoje uzdržavanje, uzdržavanje svojeg bračnog druga ili životnog partnera ili svoje ovisne izravne srodnike (odjeljak 4:197 Građanskog zakona).

Bračni drugovi koji zajedno žive moraju uzdržavati u svojem kućanstvu ovisne maloljetnike drugog bračnog druga (pokćerku ili posinka) koje je u zajedničko kućanstvo doveo drugi bračni drug uz suglasnost bračnog druga kojih ih uzdržava (odjeljak 4:198 stavak 1. Građanskog zakona).

Pokćerke i posinci imaju obvezu uzdržavanja svojeg poočima ili pomajke koji ovise o uzdržavanju ako su ih poočim ili pomajka uzdržavali dulje vremensko razdoblje (odjeljak 4:199 stavak 1. Građanskog zakona).

Djeca koja su bila u udomiteljskoj obitelji imaju obvezu uzdržavanja osobe koja je za njih skrbila u svojem kućanstvu dulje vremensko razdoblje i nije tražila financijsku naknadu i koja nije njihov biološki roditelj, posvojitelj ili poočim ili pomajka (odjeljak 4:199 stavak 2. Građanskog zakona).

Uzdržavanje može tražiti jedan bračni drug od drugoga u slučaju zakonske rastave, ili od bivšeg bračnog druga u slučaju razvoda, ako bračni drug ne može sam sebe uzdržavati, ali ne svojom krivnjom (odjeljak 4:29 stavak 1. Građanskog zakona).

U slučaju zakonske rastave, bivši partner koji se ne može uzdržavati, ali ne svojom krivnjom, može tražiti uzdržavanje od svojeg bivšeg partnera, pod uvjetom da je veza trajala najmanje godinu dana i završila rođenjem djeteta (odjeljak 4:86 stavak 1. Građanskog zakona).

Postoje dvije vrste „uzdržavanja”: u naravi ili u gotovini (uzdržavanje).

U slučaju maloljetnika „obveza uzdržavanja” znači da roditelj djeteta ima pravo i obvezu skrbiti za svoje dijete u obitelji, odgajati dijete i osigurati uvjete potrebne za djetetov fizički, kognitivni, emocionalni i moralni razvoj – posebno za smještaj, hranu i odjeću – te za djetetov pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi.

Roditelj koji skrbi za dijete i živi u istom kućanstvu kao i dijete zadovoljava djetetove potrebe u naravi, a roditelji koji živi odvojeno (ili u istom kućanstvu, ali ne pridonosi uzdržavanju djeteta) skrbi o djetetu uglavnom plaćanjem uzdržavanja.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Svi maloljetnici (osobe mlađe od 18 godina) imaju pravo na uzdržavanje pod pretpostavkom potrebe utvrđene zakonom. Djeca mlađa od 20 godina također imaju pravo na uzdržavanje, pod uvjetom da pohađaju srednje obrazovanje.

Djeca radne dobi (18 godina ili više) koja se dalje školuju imaju pravo na uzdržavanje bez obzira na pretpostavku potrebe ako im je uzdržavanje potrebno kako bi mogla nastaviti studij u razumnom roku. Dijete mora bez odlaganja obavijestiti roditelja o svojoj namjeri nastavka studija (odjeljak 4:220 stavak 1. Građanskog zakona).

Studij uključuje tečaj ili osposobljavanje koji su potrebni za stjecanje kvalifikacija za pripremu za određeno zanimanje te dodiplomski ili magistarski studij u okviru višeg obrazovanja ili višeg strukovnog obrazovanja koji se redovito pohađa.

U iznimnim opravdanim okolnostima, roditelji mogu imati obvezu osigurati uzdržavanje djeteta starijeg od 25 godina (odjeljak 4:220 stavak 5. Građanskog zakona).

Međutim, roditelji nemaju obvezu uzdržavanja odraslog djeteta koje pohađa studij ako se smatra da dijete ne zaslužuje uzdržavanje, ako vlastitom krivnjom ne ispunjuje svoje obrazovne i ispitne obveze ili ako bi se pružanjem uzdržavanja ugrozila mogućnost roditelja da uzdržava sam sebe ili maloljetno dijete. Za odraslo dijete također se smatra da ne zaslužuje uzdržavanje ako, bez opravdanog razloga, ne održava odnose s roditeljem koji ga je obvezan uzdržavati (odjeljak 4:220 stavci 3. i 4. Građanskog zakona).

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Iznos i oblik uzdržavanja uređeni su sporazumom između osobe koja ima pravo na uzdržavanje i osobe koja ima obvezu plaćati uzdržavanje (u slučaju uzdržavanja djeteta, to je roditelj). U slučaju da nema sporazuma, osoba koja ima pravo na uzdržavanje može tražiti od suda donošenje odluke o uzdržavanju. Ako roditelji nisu postigli sporazum, o naknadi za uzdržavanje djeteta odlučuje sud.

Sudski postupak u odnosu na uzdržavanje maloljetnika može podnijeti tijelo nadležno za skrbništvo, a u odnosu na uzdržavanje roditelja, uz njegovu ili njezinu suglasnost, nadležno okružno tijelo. Srodnici s obvezom uzdržavanja koji osiguravaju uzdržavanje ili skrbe o osobi koja ima pravo na uzdržavanje mogu pokrenuti sudski postupak protiv drugih stranaka koje imaju obvezu uzdržavanja.

Roditelji ili drugi pravni zastupnik djeteta koje ima pravo na uzdržavanje može tražiti plaćanje uzdržavanja unaprijed od tijela nadležnog za skrbništvo ako se uzdržavanje ne može naplatiti najmanje prethodnih šest mjeseci.

U zahtjevu mora biti navedeno da nema osnove za odbijanje plaćanja predujma te moraju biti navedeni razlozi i činjenice kojima se opravdava zahtjev.

Zahtjevu se moraju priložiti sljedeći dokumenti: odgovarajuće potvrde o plaći; pravomoćna sudska odluka kojom se utvrđuje uzdržavanje djeteta ili dokument kojim se dokazuje upis djeteta u redovno srednje obrazovanje, ako je primjenjivo; izvješće koje nije starije od šest mjeseci o zapljeni imovine u kojem je navedena obustava ovršnog postupka ili dokument kojim se dokazuje da je pokrenut postupak za naplatu neplaćenog iznosa uzdržavanja.

Nadležno tijelo za skrbništvo mora provjeriti da se uzdržavanje privremeno, odnosno najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, nije moglo naplatiti.

Plaćanje predujma uzdržavanja može se odobriti ako je osoba koja ima pravo na uzdržavanje tražila izvršenje obveze uzdržavanja utvrđene u sudskoj odluci, a ovrha na plaći, drugom redovnom prihodu ili drugoj imovini obveznika uzdržavanja nije bila uspješna ili je obustavljena ili ako djelomični plaćeni iznos ili naplaćeni iznos ne premašuju 50 % iznosa uzdržavanja koji je utvrdio sud.

U slučaju potrebe, tijelo nadležno za skrbništvo tražit će od suda ili ovršitelja informacije o ishodu ovršnog postupka koji je pokrenuo podnositelj zahtjeva. Ako je to potrebno u svrhe pojašnjenja činjenica, tijelo nadležno za skrbništvo tražit će pojedinosti o ovrsi od poslodavca.

U obavijesti o pokretanju postupka tijelo nadležno za skrbništvo tražit će od obveznika uzdržavanja da odmah plati uzdržavanje i da o tome dostavi izjavu.

Nadležno tijelo za skrbništvo obavijestit će o svojoj odluci poslodavca obveznika uzdržavanja, ovršni sud, neovisnog sudskog ovršitelja, ured državnog odvjetnika koji je nadležan u mjestu boravišta uzdržavane osobe i obveznika uzdržavanja, javnog bilježnika koji je nadležan u mjestu boravišta obveznika uzdržavanja te porezno tijelo i ured lokalne uprave u Budimpešti ili okrugu koji osigurava predujam naknade uzdržavanja.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Da, roditelj ili drugi pravni zastupnik djeteta koje ima pravo na uzdržavanje može tražiti plaćanje predujma uzdržavanja od tijela nadležnog za skrbništvo.

Srodnici s obvezom uzdržavanja koji osiguravaju uzdržavanje ili skrbe o osobi koja ima pravo na uzdržavanje mogu pokrenuti sudski postupak protiv drugih stranaka koje imaju obvezu uzdržavanja.

Sudski postupak u odnosu na uzdržavanje maloljetnika može pokrenuti tijelo nadležno za skrbništvo, a u odnosu na uzdržavanje roditelja, uz njegovu ili njezinu suglasnost, nadležno okružno tijelo.

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

U skladu s općim pravilima o nadležnosti, nadležan je sud u mjestu boravišta tuženika (obveznika uzdržavanja).

Ako nema boravište u Mađarskoj, nadležnost ovisi o mjestu boravišta tuženika. Ako mjesto boravišta tuženika nije poznato ili se nalazi u inozemstvu, nadležnost se određuje prema njegovu posljednjem mjestu prebivališta u Mađarskoj. Ako prebivalište nije moguće utvrditi ili tuženik nije imao prebivalište, nadležnost se utvrđuje na temelju prebivališta tužitelja ili, na temelju njegova ili njezina mjesta boravišta.

Ako mjesto rada i prebivalište tuženika nisu u istom mjestu, sud, na temelju zahtjeva tuženika podnesenog najkasnije na prvoj raspravi u predmetu, upućuje predmet nadležnom sudu u mjestu rada tuženika u cilju održavanja rasprave i donošenja presude (članak 29. Zakona o parničnom postupku).

Sudski postupak za utvrđivanje obveze uzdržavanja može se pokrenuti i pred nadležnim sudom u mjestu prebivališta tužitelja (članak 34. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Popis nadležnih sudova dostupan je ovdje.

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Podnositelj zahtjeva ne mora pokretati postupak putem posrednika. Podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti izravno sudu (nema obvezu uzeti zastupnika) (vidi pitanja 3., 4. i 5.).

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Bez obzira na svoje prihode i financijsku situaciju, stranke – osim ako su oslobođene plaćanja materijalnih troškova postupka u skladu sa zakonom, izravno ili opće primjenjivim aktom Europske unije ili međunarodnim ugovorom – imaju pravo na odgodu plaćanja troškova postupka pokrenutog radi zakonskog uzdržavanja, uključujući troškova naplate uzdržavanja od tijela koje plaća naknadu obveznika uzdržavanja ili od druge osobe, ukinuti ili izmijeniti iznos uzdržavanja, prekinuti ili ograničiti ovrhu uzdržavanja i, u slučaju prekograničnog uzdržavanja, prikupiti osobne podatke o obvezniku uzdržavanja.

U slučaju odgode plaćanja materijalnih troškova:

(a) država plaća troškove nastale u postupku (troškove svjedoka ili vještaka, tumača, administratora i odvjetnika, troškove održavanja rasprave i istrage provedene na licu mjesta itd.) osim troškova koji nisu obuhvaćeni odgodom te ih stoga stranka mora platiti unaprijed;

(b) stranci je odobrena odgoda plaćanja sudskih pristojbi.

Čak i ako nema međunarodnog ugovora ili uzajamnosti, i stranci imaju pravo na odgodu plaćanja materijalnih troškova.

Ako, u slučaju odgode plaćanja materijalnih troškova, sud naloži stranci da snosi troškove postupka, stranka mora snositi sve troškove koje je država platila unaprijed i troškove svih državnih pristojbi.

Pristojba za pokretanje postupka iznosi 6 % odnosno najmanje 15 000 HUF i najviše 1 500 000 HUF. U slučaju postupka povodom zahtjeva za uzdržavanje, osnovica za izračun pristojbe jednaka je neplaćenom iznosu uzdržavanja, ali nije viša od jedne godine uzdržavanja.

Ako nema dovoljno financijskih sredstava za plaćanje troškova postupka, stranka može sudu podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja.

Kako bi se olakšalo ostvarivanje njihovih prava, fizičke osobe (uključujući posrednike) koje nisu u mogućnosti snositi troškove postupka zbog svojih prihoda i financijske situacije bit će, na zahtjev, u potpunosti ili djelomično oslobođene plaćanja tih troškova.

Ako prihod stranke (plaća, mirovina ili ostali redovni financijskih prihodi) ne premašuje trenutačni najmanji iznos mirovine utvrđen na temelju broja godina aktivne zaposlenosti i stranka nema imovine – osim uobičajenih predmeta u kućanstvu, uređaja i namještaja –mora biti oslobođena plaćanja troškova. Oslobođenje od plaćanja troškova mora se odobriti – bez ispitivanja njihovih prihoda i financijske situacije – strankama koje imaju pravo na davanja koja se dodjeljuju osobama radne dobi ili osobama koje žive u istom kućanstvu sa bliskim srodnikom koji ima pravo na davanja koja se dodjeljuju osobama radne dobi.

Oslobođenje od plaćanja troškova uključuje sljedeće koristi:

(a) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi;

(b) oslobođenje od plaćanja troškova nastalih u postupku (naknade za svjedoke i vještake, tumače, administratora i odvjetnika, troškovi rasprave i istrage koja se provodi na licu mjestu) unaprijed i – ako nije drukčije predviđeno u primjenjivom pravu – općenito;

(c) oslobođenje od obveze plaćanja pologa za trošak postupka;

(d) zahtjev za odobrenje zastupanja po odvjetniku, ako je dopušteno zakonom.

Oslobođenje od plaćanja troškova odobrava sud, na zahtjev, i odlučuje i o povlačenju tog oslobođenja.

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Ako roditelji nisu postigli dogovor, o uzdržavanju odlučuje sud.

Kod utvrđivanja iznosa uzdržavanja u obzir se mora uzeti sljedeće:

(a) opravdane potrebe djeteta (redovni troškovi potrebni za pokrivanje troškova uzdržavanja djeteta, liječničke skrbi, odgoja i obrazovanja);

(b) prihodi i financijska situacija obaju roditelja;

(c) ostala djeca koja žive u istom kućanstvu kao i roditelji (bez obzira jesu li to njihova vlastita djeca, posinak ili pokćerka ili pastorci) i djeca prema kojima roditelji imaju obvezu uzdržavanja;

(d) vlastiti prihod djeteta i

(e) davanja za zaštitu djeteta, obiteljska davanja, davanja za socijalno osiguranje koji se isplaćuju djetetu i roditelju za odgoj djeteta (odjeljak 4:218. stavak 2. Građanskog zakona).

Uzdržavanje se mora plaćati kao fiksni iznos. Sud može odlučiti da se iznos uzdržavanja mora automatski prilagođavati svake godine u skladu s rastom indeksa potrošačkih cijena koji svake godine objavljuje mađarski Državni ured za statistiku od 1. siječnja sljedeće godine (odjeljak 4:207 Građanskog zakona). Iznos uzdržavanja koje se plaća po djetetu određuje se u načelu kao 15 – 25 % prosječnog prihoda osobe koja ima obvezu plaćati uzdržavanje. U načelu, kod utvrđivanja prosječnog prihoda osobe koja ima obvezu plaćati uzdržavanje uzima se u obzir ukupni godišnji dohodak osobe tijekom godine koja prethodi pokretanju postupka za uzdržavanje (odjeljak 4:218 stavak 4. Građanskog zakona).

Ako bi se izmjenom sporazuma između stranaka ili okolnosti na kojima se temeljila sudska odluka o iznosu uzdržavanja ugrozio važan pravni interes neke od stranaka ako bi ta stranka nastavila plaćati uzdržavanje pod istim uvjetima, ta stranka može zatražiti promjenu iznosa uzdržavanja ili uvjeta plaćanja. Izmjenu dogovorenog uzdržavanja ne može tražiti stranka koja je u trenutku sklapanja sporazuma o uzdržavanju trebala predvidjeti promjenu svojih okolnosti ili stranka koja je osobno odgovorna za takvu promjenu.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Osoba koja ima obvezu plaćanja uzdržavanja mora unaprijed plaćati uzdržavanje osobi koja ima pravo na uzdržavanje u odgovarajućim vremenskim razmacima (npr. mjesečno).

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Ako obveznik uzdržavanja ne plati uzdržavanje dobrovoljno, uzdržavana osoba može pokrenuti sudski postupak i sud može naložiti ovrhu iznosa uzdržavanja. Zahtjev za uzdržavanje stariji više od šest mjeseci može se ovršiti retroaktivno ako je uzdržavana osoba imala valjani razlog zašto je kasnila sa svojim zahtjevom za ovrhu. Zahtjevi za uzdržavanje koji su stariji više od tri godine ne mogu se sudski ovršiti (odjeljak 4:208 stavak 3. Građanskog zakona).

Sudski postupak u odnosu na uzdržavanje maloljetnika može podnijeti tijelo nadležno za skrbništvo, a u odnosu na uzdržavanje roditelja, uz njegovu ili njezinu suglasnost, nadležno okružno tijelo (odjeljak 4:208 stavak 1. Građanskog zakona).

Srodnici s obvezom uzdržavanja koji osiguravaju uzdržavanje ili skrbe o osobi koja ima pravo na uzdržavanje mogu pokrenuti sudski postupak protiv drugih stranaka koje imaju obvezu uzdržavanja (odjeljak 4:208 stavak 2. Građanskog zakona).

U svojoj odluci kojom obvezuje osobu koja prima plaću da plati naknadu za uzdržavanje sud, na zahtjev uzdržavane osobe, traži izravno od poslodavca da ovrši iznos naveden u odluci i plati ga uzdržavanoj osobi.

Ako sud nije izdao izravni poziv već je stranka kasnije podnijela zahtjev za ovrhu na temelju sudske odluke ili sporazuma između stranaka koji je odobren sudskom odlukom, sud nalaže ovrhu uzdržavanja izdavanjem ovršnog naloga, ako se ovršenom plaćom može pokriti predmetni iznos.

Oduzeti iznos ne smije premašiti 50 % plaće zaposlenika. S davanja za nezaposlenost (davanje za nezaposlenost, davanje za nezaposlenost prije odlaska u mirovinu, doplatak na plaću ili naknada za tražitelja posla) za uzdržavanje se može oduzeti najviše 33 %.

Ako obveznik uzdržavanja nema redovne prihode ili se iznosom koji će se oduzeti od njegova dohotka ne pokriva iznos dugovanja, sud nalaže ovrhu izdavanjem dokumenta o ovrsi. U tom slučaju, ovrha se vrši ne samo na plaći veći na drugoj imovini koja je propisana u Ovršnom zakonu.

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

Posjetite web-mjesto s informacijama o Postupcima za izvršenje presuda.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Vidi odgovor na pitanje 10.

Roditelj ili drugi pravni zastupnik djeteta koje ima pravo na uzdržavanje može od tijela nadležnog za skrbništvo tražiti plaćanje uzdržavanja unaprijed, ako se uzdržavanje ne može naplatiti najmanje prethodnih šest mjeseci.

U obavijesti o pokretanju postupka tijelo nadležno za skrbništvo tražit će od obveznika uzdržavanja da odmah plati uzdržavanje i da dostavi izjavu o tome.

Nadležno tijelo za skrbništvo obavijestit će o svojoj odluci poslodavca obveznika uzdržavanja, ovršni sud, neovisnog sudskog ovršitelja, ured državnog odvjetnika koji je nadležan u mjestu boravišta uzdržavane osobe i obveznika uzdržavanja, javnog bilježnika koji je nadležan u mjestu boravišta obveznika uzdržavanja te porezno tijelo i ured lokalne uprave u Budimpešti ili okrugu koji osigurava predujam uzdržavanja.

Neplaćanje uzdržavanja kazneno je djelo. Osoba koja vlastitom krivnjom ne izvrši svoju zakonsku obvezu uzdržavanja utvrđenu u izvršivoj odluci nadležnog tijela bit će osuđena na kaznu od dvije godine zatvora.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Da (vidi pitanje 3.).

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Mađarsko ministarstvo pravosuđa pruža pomoć na zahtjev podnositelja koji žive u Mađarskoj u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 i međunarodnim sporazumima i u stalnom je kontaktu sa središnjim tijelima odgovornima za pitanja uzdržavanja u drugim dotičnim državama članicama. Podnositelj može tražiti da se odluka o plaćanju uzdržavanja koju je donio mađarski sud izvrši u inozemstvu i – ako nema takve odluke – da se obveza plaćanja uzdržavanja utvrdi u inozemstvu, ili može tražiti povećanje iznosa uzdržavanja koji će se plaćati u inozemstvu. Formalni zahtjev ne podnosi se Ministarstvu pravosuđa, već nadležnom okružnom sudu prema mjestu prebivališta, mjestu boravišta ili mjestu rada podnositelja zahtjeva ili okružnom sudu koji je donio prvostupanjsku odluku čije se izvršenje traži. Nije potrebno imati odvjetnika za podnošenje zahtjeva ili pokretanje postupka u inozemstvu. Stranci koja nema pravnog zastupnika sud će pomoći da podnese zahtjev. Sud će zahtjev i potrebne podneske proslijediti Ministarstvu pravosuđa. Ministarstvo pravosuđa poslat će prevedeni zahtjev središnjem tijelu nadležnom za pitanja uzdržavanja u drugoj državi članici. Središnje tijelo poduzet će potrebne mjere za pokretanje postupka protiv obveznika uzdržavanja. Na temelju informacija koje dobije iz inozemstva, ministarstvo pravosuđa redovito obavješćuje podnositelja zahtjeva o napretku u postupku.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Ministarstvo pravosuđa, Odjel za međunarodno privatno pravo (Igazságügyi Minisztérium, Nemzetközi Magánjogi Főosztály)

Adresa: 1051 Budapest, Nádor utca 22.

Poštanska adresa: 1357 Budapest, Pf.: 2.

Broj telefona: +36 1 795-5397, +36 1 795-3188

Broj faksa: +36 (1) 550-3946

E-pošta: nmfo@im.gov.hu

Web -mjesto: http://igazsagugyiinformaciok.kormany.hu/nemzetkozi-gyermekelviteli-es-tartasdijjal-kapcsolatos-ugyek

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Ne, zahtjev se mora podnijeti središnjem tijelu odgovornom za pitanja uzdržavanja u državi članici boravišta podnositelja zahtjeva.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Središnja tijela država članica navedena su ovdje.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

-

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

Ministarstvo pravosuđa će se, u vezi sa zaprimljenim zahtjevima, obratiti nadležnoj službi koja pruža pravnu pomoć kako bi ona dodijelila odvjetnika podnositelju zahtjeva koji živi u inozemstvu. U slučaju iz članka 46. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009, zajamčeno je potpuno oslobođenje od troškova, a troškove odvjetnika također plaća država. U slučajevima iz članka 47., stranke u skladu s mađarskim pravo imaju pravo na odgodu plaćanja materijalnih troškova. U skladu s tim pravom, država unaprijed plaća troškove nastale u postupku (npr. sudske pristojbe, troškove odvjetnika) bez obzira na financijsku situaciju dotične stranke, ali ako stranka ne bude uspješna u postupku, sud joj može naložiti vraćanje tih troškova. Ako podnositelj zahtjeva dokaže da zbog svoje financijske situacije ima pravo na potpuno oslobođenje od plaćanja troškova u skladu s mađarskim pravom, on neće morati platiti troškove čak ni ako izgubi spor.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Na provedbu Uredbe o uzdržavanju u Mađarskoj primjenjuje se Zakon LXVII. iz 2011.

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe

Posljednji put ažurirano: 15/01/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.