Obiteljsko uzdržavanje

Francuska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

U francuskom zakonodavstvu obveza uzdržavanja znači obveza propisana zakonom, a prema kojoj osobe koje za to imaju sredstva moraju ispunjavati potrebe osobe s kojom su povezane obiteljskom ili bračnom vezom. Prema tome, različite osobe mogu ostvariti korist od uzdržavanja, uključujući:

  • supružnik od supružnika (članci 212. i 214. Građanskog zakonika),
  • djeca od roditelja (članci 203., 371.-2. i 373.-2.-2. Građanskog zakonika),
  • očevi, majke i drugi preci od djece (članak 205. Građanskog zakonika),
  • punci i svekri te punice i svekrve od zetova i snaha (članak 206. Građanskog zakonika),
  • nadživjeli potrebiti bračni drug (članak 767. Građanskog zakonika).

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

U pogledu uzdržavanja djece ne postoji zakonska dobna granica: obveza roditelja u pogledu uzdržavanja i obrazovanja ne prestaje automatski kada dijete postane punoljetno (članak 371.-2. Građanskog zakonika). Valja razlikovati dva razdoblja:

  • dok je dijete maloljetnik ili, ako se radi o punoljetnoj osobi, dok ne postigne financijsku neovisnost, roditelji su obvezni uzdržavati i obrazovati svoje dijete kako bi mu omogućili potrebne uvjete za razvoj i obrazovanje;
  • nakon prestanka obveze uzdržavanja i obrazovanja primjenjuje se opći sustav uzdržavanja kojim se zahtijeva da podnositelj zahtjeva dostavi dokaze o svojim potrebama (članci 205. i 207. Građanskog zakonika).

Doprinos se može izravno platiti djetetu, u cijelosti ili djelomično, nakon što postane punoljetno.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Ako se uzdržavanje ne plaća dobrovoljno, osoba s pravom na uzdržavanje, njegov zastupnik ili glavni skrbnik mora pokrenuti pravni postupak u svrhu utvrđivanja iznosa koji je potrebno platiti i nalaganja dužniku da plati taj iznos.

Zahtjev za uzdržavanje može biti glavni predmet postupka ili se može podnijeti u okviru, na primjer, brakorazvodnog postupka ili postupka radi utvrđivanja načina izvršavanja roditeljske skrbi.

U pogledu zahtjeva za uzdržavanje za odrasle osobe, osoba koja zahtijeva uzdržavanje mora dokazati da za to ima potrebu i da ne može sama ispuniti vlastite potrebe. Međutim, ako je osoba koja ima pravo na uzdržavanja teško povrijedila obveze prema dužniku, sudac može osloboditi dužnika odgovornosti plaćanja čitavog duga uzdržavanja ili njegova dijela (članak 207. Građanskog zakonika).

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Prema francuskom zakonodavstvu maloljetnici se ne smatraju osobama s pravom na uzdržavanje: samo roditelj ili treća strana koja se skrbi o djetetu može imati to svojstvo i može pokrenuti postupak protiv drugog roditelja ili obaju roditelja radi utvrđivanja doprinosa za obrazovanje i uzdržavanje djeteta.

Socijalna služba može djelovati u ime osobe koja ima pravo na uzdržavanje ako ta osoba to ne može sama učiniti na temelju članka 205. Građanskog zakonika (članak L 132-7 Zakona o socijalnom djelovanju i obitelji).

Bolnice i javne zdravstvene ustanove / ustanove za pružanje skrbi imaju pristup izravnom pravnom sredstvu protiv dužnika uzdržavanja za hospitalizirane osobe (članak L 6145-11 Zakona o javnom zdravlju).

Osobu pod skrbništvom mora zastupati njezin skrbnik (članak 475. Građanskog zakonika).

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

Postupak se mora pokrenuti pred sucem za predmete obiteljskog prava regionalnog suda (članak L. 213-3 Zakona o organizaciji pravosudnog sustava).

Podložno primjeni odredaba Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja, člankom 1070. Zakona o parničnom postupku predviđeno je da je nadležni sudac za predmete obiteljskog prava:

  • sudac u mjestu u kojem se nalazi boravište obitelji;
  • ako roditelji žive odvojeno, sudac u mjestu boravišta roditelja s kojim obično žive maloljetna djeca u slučaju zajedničkog skrbništva ili u mjestu boravišta roditelja koji sam izvršava roditeljsku skrb; u ostalim slučajevima sudac u mjestu boravišta osobe koja nije pokrenula postupak.

U slučaju zajedničkog postupka u skladu s odabirom roditelja nadležan je sudac u mjestu boravišta jedne od stranaka.

Međutim, ako se spor odnosi isključivo na naknadu za uzdržavanje, doprinos za uzdržavanje i obrazovanje djeteta, doprinos troškovima braka ili kompenzacijsku naknadu, može se utvrditi nadležnost suca u mjestu boravišta supružnika s pravom na uzdržavanje ili roditelja koji je glavni pružatelj skrbi za djecu, čak i ako se radi o punoljetnim osobama.

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Postupak je usmene naravi te ne zahtijeva zastupanje: podnositelj zahtjeva može se osobno pojaviti pred sucem s potrebnim dokazima.

Postupak je moguće pokrenuti slanjem poziva (putem sudskog izvršitelja) ili jednostavnim zahtjevom koji se upućuje sudu.

Ako se uzdržavanje zahtijeva u okviru brakorazvodne parnice, podnositelja zahtjeva mora zastupati odvjetnik.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

U prvostupanjskom postupku nema sudskih troškova. U slučaju podnošenja žalbe naplaćuje se pristojba u iznosu od 225 EUR.

Podnositelj zahtjeva može primiti pravnu pomoć u određenim financijskim okolnostima.

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos uzdržavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Doprinos za uzdržavanje i obrazovanje djeteta može imati sljedeće oblike:

  • mjesečna uplata roditelju koji ima pravo na uzdržavanje (najčešće);
  • izravno plaćanje troškova nastalih u korist djeteta;
  • pravo na upotrebu nekretnine i stanovanje u nekretnini koja pripada dužniku ili ustupanje imovine na temelju prava plodouživanja ili dodjela osobi koja ima pravo na uzdržavanje imovine koja proizvodi prihode.

Doprinos se računa s obzirom na sredstva svakog roditelja i potrebe djeteta. Ministarstvo pravosuđa od 2010. objavljuje referentnu tablicu koja je samo informativne naravi, sastavljenu s obzirom na prihode dužnika i osobe s pravom na uzdržavanje, broj djece o kojima skrbi i opseg prava posjeta djeteta i kada dijete boravi kod njega. Sudac u svojoj odluci sustavno predviđa indeksaciju doprinosa (najčešće na temelju indeksa potrošačkih cijena za urbana kućanstva).

Ostali oblici alimentacije:

pri utvrđivanju iznosa doprinosa bračnog druga troškovima braka sudac mora uzeti u obzir sve troškove zainteresirane osobe koji odgovaraju korisnim ili potrebnim rashodima. Taj se doprinos isplaćuje u obliku financijske naknade, preuzimanja odgovornosti za zajam ili stanovanja u bračnom domu.

U pogledu alimentacije koja se dodjeljuje bračnom drugu u brakorazvodnoj parnici na temelju obveze pružanja pomoći, moguće je donijeti odluku o potpunom ili djelomično preuzimanju mjesečnih rata zajma; međutim, sudovi daju prednost plaćanju mjesečnog iznosa. Iznos te naknade utvrđuje se na temelju životnog standarda koji može potraživati bračni drug koji podnosi zahtjev s obzirom na mogućnosti svojeg supružnika.

Sredstva za uzdržavanje predaka ili roditelja supružnika dodjeljuju se isključivo u iznosu razmjernom potrebama osobe koja ih potražuje te imovinskog stanja osobe koja ih duguje. Sudac može, čak i po službenoj dužnosti te ovisno o predmetnim okolnostima, u takvu naknadu uključiti varijacijsku odredbu dopuštenu važećim zakonima (članak 208. Građanskog zakonika).

U pogledu uzdržavanja uvijek je moguće revidirati iznos naknade pod uvjetom da podnositelj zahtjeva dostavi dokaze o novom čimbeniku koji utječe na sredstva osobe koja ima pravo na uzdržavanje i/ili dužnika i/ili potrebe djeteta / osobe koja ima pravo na uzdržavanje.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Građanskim zakonikom ne daje se prednost nijednom načinu plaćanja. Načini plaćanja mogu se utvrditi sporazumom između stranaka. Ako strane ne postignu takav sporazum, sudac u svojoj odluci određuje način plaćanja.

Naknada za uzdržavanje plaća se izravno osobi koja ima pravo na uzdržavanje ili socijalnoj službi, bolnici ili javnim ustanovama za pružanje skrbi ili zdravstvenim ustanovama koje su pokrenule postupak u ime osobe koja ima pravo na uzdržavanje.

Potrebno je napomenuti da u slučaju doprinosa za uzdržavanje djeteta naknada za uzdržavanje može u cijelosti ili djelomično biti zamijenjena uplatom određenog novčanog iznosa ovlaštenom tijelu odgovornom za pružanju djetetu indeksiranog prihoda (članak 373-2-3 Građanskog zakonika). Jednako tako, sudac može odlučiti da se naknada za uzdržavanje izravno plaća odraslom djetetu.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Vjerovnik koji ima nalog za izvršenje može se izravno obratiti sudskom izvršitelju kako bi potonji pokrenuo ovrhu nad imovinom dužnika (osim ovrhe nad nekretninom ili plaćom, za koje je potrebna prethodna sudska odluka). Kako bi pronašli informacije potrebne da pronađu dužnika ili njegovu imovinu, sudski izvršitelji imaju široke ovlasti za istraživanje kod nadležnih tijela.

Glavni postupci izvršenja koji su na raspolaganju osobi s pravom na uzdržavanje jesu sljedeći:

  • postupak izravnog plaćanja (članci L 213-1 i R213-1 et seq. Zakona o građanskim izvršnim postupcima): tim postupkom omogućuje se naplata naknada za uzdržavanje za šest posljednjih mjeseci i tekuća naknada za uzdržavanje. Sudski izvršitelj obavješćuje treću stranu (poslodavca, bankovnu ustanovu ili bilo koju treću stranu koja je dužnik dužnika obveze uzdržavanja) o njezinoj obvezi da iznos naknade za uzdržavanje uplati izravno sudskom izvršitelju;
  • ovrha nad plaćom(članci L 3252-1 i R 3252-1 et seq. Zakonika o radu): ovrhu mora odobriti sudac okružnog suda;
  • zapljena i uplata na bankovni račun (članci L 211-1, L 162-1, R 211-1 i R 162-1 et seq. Zakonika o građanskim izvršnim postupcima) omogućuje provedbu ovrhe nad potraživanjima dužnika (najčešće se radi o ovrsi nad bankovnim računom);
  • zapljena u svrhu prodaje (članci L 221-1 i R 221-1 et seq. Zakonika o građanskim izvršnim postupcima): ovrha nad materijalnom pokretnom imovinom (televizor, vozilo itd.);
  • ovrha nad nekretninama (članci L 311-1 i R 311-1 et seq. Zakonika o građanskim izvršnim postupcima): postupak se odnosi na nekretninu u vlasništvu dužnika. Prodaju imovine mora odobriti sudac u ovršnom postupku.

Troškove rada sudskog izvršitelja snosi isključivo dužnik naknade za uzdržavanje.

U kaznenom postupku moguće je osuditi dužnika za napuštanje obitelji. To je kazneno djelo kažnjivo kaznom od dvije godine zatvora i 15 000 EUR novčane kazne (članak 227-3 Kaznenog zakonika).

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

U području uzdržavanja zastara nastupa nakon pet godina počevši od dospijeća svakog plaćanja (članak 2224. Građanskog zakonika).

Postupak izravnog plaćanja ne može se primijeniti za zaostatke nastale tijekom više od šest mjeseci. Međutim, taj postupak ne isključuje upotrebu drugih postupaka ovrhe u svrhu naplate prethodnih zaostataka.

Ovršni postupci moraju biti ograničeni na ono što je nužno za naplatu duga i ne smije doći do zloupotrebe u odabiru tih mjera.

Za određenu je imovinu zakonom propisano da je neovršiva: naknade za uzdržavanje, pokretnine nužne za život i rad dužnika, predmeti koji su neophodni osobama s invaliditetom, određeni socijalni i obiteljski doplatci. Mogu se ovršiti samo iznosi dostupni na bankovnim računima koji prelaze iznos minimalnog dohotka (doplatak za slabije plaćene osobe) za samca. U slučaju ovrhe nad plaćom ovršivi iznos utvrđuje se s obzirom na iznos plaće i broj uzdržavanih osoba dužnika.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Organizacije odgovorne za plaćanje obiteljskih naknada u određenim uvjetima mogu preuzeti prava osobe s pravom na uzdržavanje. U tom slučaju mogu pokrenuti postupke u ime i za račun osobe s pravom na uzdržavanje. Jednako tako, ako ne funkcionira privatni ovršni postupak, moguće je obratiti se državnom tužitelju kako bi pokrenuo postupak javne naplate putem javnog računovođe.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Organizacije nadležne za plaćanje obiteljskih naknada u određenim okolnostima mogu platiti osobi s pravom na uzdržavanje obiteljsku naknadu kao predujam dospjelog iznosa naknade za uzdržavanje.

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Ako dužnik ima boravište u inozemstvu, a vjerovnik u Francuskoj, vjerovnik se može obratiti Uredu za naplatu naknada za uzdržavanje (fr. Bureau de Recouvrement des Créances Alimentaires (RCA)) Ministarstva vanjskih poslova i međunarodnog razvoja. Ured će stupiti u kontakt sa središnjim nadležnim tijelom zemlje boravišta dužnika kako bi naplatio dug.

Jednako tako, vjerovnik se može obratiti Fondu za obiteljske naknade (fr. Caisse d’Allocations Familiales (CAF)), koji može pružiti financijsku pomoć u slučaju neplaćanja dužnika, čak i ako se nalazi u inozemstvu.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Francuskom središnjem nadležnom tijelu moguće je obratiti se poštom, telefonom ili elektroničkom poštom:

Ministère des affaires étrangères et du développement international

Bureau de recouvrement des créances alimentaires

27, rue de la Convention

CS 91533

75732 Paris Cedex 15

Tel.: + 33 (0) 1 43 17 91 99

Telefaks: +33 (0)1 43 17 81 97

E-pošta: recouv-creances-alimentaires.fae-saj-pdp@diplomatie.gouv.fr

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Ako dužnik ima boravište u Francuskoj, a vjerovnik u inozemstvu, potonji mora kontaktirati sa središnjim nadležnim tijekom zemlje u kojoj ima boravište. Središnje nadležno tijelo koje podnosi zahtjev potom se obraća francuskom središnjem nadležnom tijelu (Uredu za naplatu naknada za uzdržavanje Ministarstva vanjskih poslova) koje će poduzeti potrebne korake za naplatu duga.

Ako vjerovnik ima odluku o izvršenju, jednako tako može izravno uputiti sudskog izvršitelja da naplati dug (bez obraćanja središnjim nadležnim tijelima). U tom slučaju ne može upotrijebiti pomoć središnjeg nadležnog tijela.

Potrebno je napomenuti da, u slučaju nepostojanja sudske odluke kojom se utvrđuje načelo naknade za uzdržavanje, središnje nadležno tijelo države članice koje podnosi zahtjev može uputiti zahtjev za ishođenje odluke od Ureda za naplatu naknada za uzdržavanje kako bi se načelo naknade za uzdržavanje utvrdilo odlukom francuskog suda (Prilog VII. Uredbi (EU) br. 4/2009).

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Francuskom središnjem nadležnom tijelu moguće je obratiti se poštom, telefonom ili elektroničkom poštom:

Ministère des affaires étrangères et du développement international

Bureau de recouvrement des créances alimentaires

27, rue de la Convention

CS 91533

75732 Paris Cedex 15

Tel.: + 33 (0) 1 43 17 91 99

Telefaks: +33 (0)1 43 17 81 97

E-pošta: recouv-creances-alimentaires.fae-saj-pdp@diplomatie.gouv.fr

Ako vjerovnik odluči izravno se obratiti sudskom izvršitelju, može pronaći podatke za kontakt nadležnih stručnjaka u rubrici „Traženje sudskog izvršitelja” (‚Trouver un huissier’) ili na mrežnoj stranici Nacionalne komore sudskih izvršitelja.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007?

Da

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

Nije primjenjivo.

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

Pravna pomoć može biti potpuna ili djelomična. Dodjeljuje se:

  • automatski za djecu mlađu od 21 godine na temelju članka 46. Uredbe (EZ) br. 4/2009;
  • u ostalim slučajevima, ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete o resursima utvrđene zakonom (Zakon br. 91-647 od 10. srpnja 1991. o pravnoj pomoći i Uredba br. 91-1266 od 19. prosinca 1991.).

Pravna pomoć u Francuskoj obuhvaća troškove odvjetnika koji je dodijeljen odlukom o pravnoj pomoći za sudski postupak, kao i troškove sudskog izvršitelja imenovanog istom odlukom za postupak naplate potraživanja.

Zahtjevi za sudsku pomoć u području obveza uzdržavanja slijede isti postupak kao i oni za ostale prekogranične sporove u smislu Direktive Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003.

Vjerovnik šalje zahtjev za pravnu pomoć sastavljen na francuskom jeziku Službi za pristup pravu i pravosuđu i pomoć žrtvama (fr. Service de l’accès au droit et à la Justice et de l’aide aux victimes (SADJAV)) na sljedeću adresu:

Ministère de la Justice

Service de l’accès au droit et à la Justice et de l’aide aux victimes

Bureau de l’aide juridictionnelle

13, Place Vendôme

75042 PARIZ cedex 01

Tel.: 01 44 77 71 86

Telefaks: 01 44 77 70 50

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Ured za naplatu naknada za uzdržavanje (RCA) potvrđuje primitak zahtjeva koji je podnijelo strano nadležno tijelo i dostavljenih dokaza. Provjerava je li spis potpun i provjerava točnost i iskoristivost dokumenata, osobito pravnih dokumenata. Kako bi predvidio moguće probleme kod izvršenja, Ured traži od nadležnog tijela podnositelja zahtjeva pojašnjenja i/ili druge izvatke ili prijevode izvadaka kada je to potrebno. Ured za naplatu naknada za uzdržavanje olakšava pokretanje postupka u području potraživanja predviđenih člankom 56. na način da ih šalje teritorijalno nadležnim pravosudnim tijelima.

Ured pomaže u pronalasku dužnika i olakšava potragu za informacijama o sredstvima dužnika na način da se obraća državnom tužitelju i službama Opće uprave za javne financije u skladu s člancima 61., 62. i 63 Uredbe (EU) br. 4/2009.

Središnje nadležno tijelo omogućuje i mirno rješavanje spora na način da stupa u izravan kontakt s dužnikom i šalje njegov prijedlog za dobrovoljno plaćanje vjerovniku putem središnjeg nadležnog tijela zemlje u kojoj vjerovnik ima boravište.

U slučaju neuspjeha mirnog rješavanja spora uvijek je moguć sudski postupak naplate, pod uvjetom da je strana odluka izvršiva u Francuskoj. Ured je u kontaktu sa sudskim izvršiteljima zaduženima za naplatu kako bi zajamčio dobro napredovanje izvršnih postupaka.

Ured sustavno traži provedbu prijenosa na bankovni račun.

Ako je za naplatu uzdržavanja potrebno utvrditi roditeljski odnos, Ured obavješćuje vjerovnika o nadležnim tijelima koja provode taj postupak.

Posljednji put ažurirano: 01/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.