Obiteljsko uzdržavanje

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

Obveza uzdržavanja obveza je jednog člana obitelji da drugom članu obitelji osigura sredstva za život. Ona je propisana zakonom, odnosno u načelu se primjenjuje na temelju zakona, podložno određenim kriterijima, a ne na temelju dogovora između stranaka. Osobna je i prestaje u trenutku smrti osobe koja ima pravo na uzdržavanje.

Osoba ima pravo na uzdržavanje samo ako nije sposobna za rad i nema dovoljno sredstava da bi se mogla sama uzdržavati.

Osoba koja ima pravo na uzdržavanje može tražiti uzdržavanje od sljedećih osoba i sljedećim redoslijedom: od bračnog druga ili bivšeg bračnog druga; djece; roditelja; unuka i praunuka; braće i sestara; djedova i baka te srodnika po uzlaznoj liniji. Ako osoba koja je prva u nizu ne može osigurati uzdržavanje, uzdržavanje plaća sljedeća osoba u nizu.

Kada je osoba obvezna uzdržavati niz drugih osoba, uzdržavanje se plaća sljedećim redoslijedom (isključivanjem osoba prema dnu popisa): djeca, bračni drugovi ili bivši bračni drugovi, roditelji, unuci i praunuci, braća i sestre, djedovi i bake te srodnici po uzlaznoj liniji.

U slučaju razvoda pravo na uzdržavanje ima samo bračni drug koji ne snosi krivnju za razvod.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Roditelji moraju plaćati uzdržavanje za maloljetnu djecu mlađu od 18 godina, bez obzira na to jesu li sposobna raditi i mogu li se sama uzdržavati. U slučaju djece starije od 18 godina, roditelji moraju plaćati uzdržavanje ako se djeca ne mogu sama uzdržavati vlastitim prihodom ili vlastitom imovinom dok redovno pohađaju srednju školu (do 20 godina) ili višu školu ili fakultet (do 25 godina), ali samo ako plaćanje uzdržavanja roditeljima ne uzrokuje posebne teškoće.

Uzdržavanje se plaća odrasloj osobi samo ako nije sposobna za rad i ne može se sama uzdržavati od vlastite imovine.

Uzdržavanje bivšeg bračnog druga plaća se najviše tri godine nakon prestanka braka, osim ako su se stranke dogovorile oko duljeg razdoblja, i prestaje ako uzdržavani bračni drug sklopi novi brak. Sud može produljiti razdoblje ako se korisnik uzdržavanja suočava s posebnim poteškoćama, a obveznik uzdržavanja može plaćati uzdržavanje bez posebnih poteškoća.

Bilo tko može zatražiti uzdržavanje, ne samo za budućnost, već i retroaktivno, za razdoblje od najviše jedne godine prije podnošenja zahtjeva.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Zahtjevi za uzdržavanje podnose se sudu, bez obzira na njihovu prirodu, iznos uzdržavanja, osobu koja traži uzdržavanje i osobu od koje se traži uzdržavanje. Nadležnost ima okružni sud (rayonen sad). Mjesno je nadležan sud u mjestu boravišta tužitelja ili tuženika. Tužitelj može izabrati koji će od tih sudova biti nadležan. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva na temelju Zakona o parničnom postupku. Neovisni zahtjev za uzdržavanje ispituje se u ubrzanom postupku, odnosno u kraćem roku.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Zahtjeve za uzdržavanje maloljetnika podnosi roditelj koji je nositelj roditeljskih prava ili skrbnik.

Zahtjeve za uzdržavanje maloljetnika u dobi od 14 do 18 godina dijete podnosi samo, uz znanje ili suglasnost roditelja koji je nositelj roditeljskih prava ili skrbnika.

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

Sud s međunarodnom nadležnošću utvrđuje se u skladu s pravilima iz Zakona o međunarodnom privatnom pravu, bilateralnim međunarodnim sporazumima ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja, ako je primjenjiva.

U skladu sa Zakonom o međunarodnom privatnom pravu, ako se zahtjev za uzdržavanje podnese u okviru bračnog spora, tj. kao dio tužbe za razvod braka, bugarski sudovi nadležni su za zahtjeve za uzdržavanje i bračne sporove ako je jedan od bračnih drugova bugarski državljanin ili ima uobičajeno boravište u Bugarskoj. Predmete koji se odnose na uzdržavanje bivšeg bračnog druga rješavaju sudovi koji su nadležni za rješavanje tužbe za razvod. Bugarski sudovi nadležni su za predmete uzdržavanja u kojima tuženik ima uobičajeno boravište u Bugarskoj, ako je tužitelj bugarski državljanin ili ima uobičajeno boravište u Bugarskoj.

U tim se slučajevima primjenjuje bugarsko pravo, kako je navedeno u odgovorima na pitanja br. 18, 19 i 20.

Ako je utvrđeno da bugarski sud ima međunarodnu nadležnost, opću nadležnost ima okružni sud. Mjesno je nadležan sud u mjestu boravišta tužitelja ili tuženika. Tužitelj može izabrati koji će od tih sudova biti nadležan.

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Zahtjevi za uzdržavanje podnose se sudu, bez obzira na njihovu prirodu, iznos uzdržavanja, osobu koja traži uzdržavanje i osobu od koje se traži uzdržavanje. Nije obvezno sudjelovanje odvjetnika.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Tužitelji u postupcima radi ostvarivanja prava na uzdržavanje oslobođeni su plaćanja sudskih pristojbi. Ako odobri zahtjev za uzdržavanje, sud tuženiku nalaže da tužitelju nadoknadi državne pristojbe i troškove postupka.

Državne pristojbe naplaćuju se samo ako je tužitelj obveznik uzdržavanja i traži smanjenje iznosa uzdržavanja.

Pravno zastupanje nije nužno u postupcima radi ostvarivanja prava na uzdržavanje.

Stranke u postupku mogu dobiti pravnu pomoć pod uobičajenim uvjetima za pružanje pravne pomoći. Oni su propisani u Zakonu o pravnoj pomoći (Zakon za Pravnata Pomosht).

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Iznos uzdržavanja utvrđuje se u skladu s potrebama uzdržavane osobe i mogućnostima obveznika uzdržavanja. Minimalni iznos uzdržavanja koji roditelj duguje maloljetnicima jednak je četvrtini najniže plaće koju je odredilo Vijeće ministara (minimalni iznos uzdržavanja za maloljetnike 2019. iznosio je 140 BGN). Iznos uzdržavanja utvrđuje sud u skladu s potrebama djece i mogućnostima roditelja.

Na zahtjev roditelja, sud može utvrditi dodatak određenom iznosu uzdržavanja koji pokriva izvanredne potrebe djeteta do iznosa koji roditelj može platiti bez posebnih poteškoća. Na zahtjev stranke zahtjev za uzdržavanje može se izmijeniti ili ukinuti u slučaju promijenjenih okolnosti. Sve se izmjene moraju izvršiti sudskim putem.

Uzdržavanje se plaća mjesečno. Na zakašnjela plaćanja naplaćuju se zatezne kamate.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Uzdržavanje se plaća izravno uzdržavanoj osobi. U slučaju maloljetnika u dobi od 14 do 18 godina uzdržavanje se plaća izravno, ali uz znanje i suglasnost roditelja koji je nositelj roditeljskih prava.

Uzdržavanje maloljetnika mlađih od 14 godina isplaćuje se posredno, putem roditelja koji je nositelj roditeljskih prava ili skrbnika.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Uzdržavanje se plaća mjesečno. Na zakašnjela plaćanja naplaćuju se zatezne kamate.

Sudske odluke koje su stupile na snagu izvršavaju se pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenima u Zakonu o parničnom postupku (Grazhdanski Protsesualen Kodeks).

Neplaćanje uzdržavanja kazneno je djelo u slučajevima predviđenima člankom 183. Kaznenog zakonika (Nakazatelen kodeks).

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

Odluke izvršava državni ili privatni izvršitelj po izboru uzdržavane osobe.

Državni izvršitelji rade za službu za izvršenje okružnog suda (rayonen sad) i njihovo područje rada odgovara području obuhvaćenom mjesnom nadležnošću suda.

Privatni izvršitelji djeluju u okviru mjesne nadležnosti odgovarajućeg regionalnog suda (okrazhen sad).

U skladu s člankom 149. Obiteljskog zakona, najdulje razdoblje za koje se može tražiti retroaktivno uzdržavanje iznosi jednu godinu prije podnošenja zahtjeva. Kad se sudskom odlukom utvrdi postojanje i iznos obveze uzdržavanja, ta obveza traje sve dok je se ne ukine u skladu s općim pravilima koja se odnose na zastaru: članci od 110. do 120. Zakona o obvezama i ugovorima (Zakon za zadalzheniyata i dogovorite).

Vidjeti izvršenje presuda.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

U Zakonu o zaštiti djece (Zakon za Zakrila na Deteto) predviđen je niz zaštitnih mjera, uključujući informiranje djece i roditelja o njihovim pravima i obvezama te osiguravanje pravne pomoći države. U skladu s člankom 15. Zakona o zaštiti djece, djeca imaju pravo na pravnu pomoć i mogućnost žalbe u svim postupcima koji utječu na njihova prava i interese. Pravnu pomoć pruža Nacionalni ured za pravnu pomoć.

U Zakonu o odvjetničkoj komori (Zakon za Advokaturata) izričito je predviđeno da bugarski odvjetnici ili odvjetnici iz EU-a mogu pružati besplatnu pravnu pomoć i podršku osobama koje imaju pravo na uzdržavanje. U tom slučaju, ako je suprotnoj stranci naloženo plaćanje troškova postupka, odvjetnik može naplatiti svoj honorar, koji utvrđuje sud.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Ako se u postupku izvršenja utvrdi da osoba koja duguje uzdržavanje nema prihoda i ne posjeduje nikakvu imovinu, dodijeljeni iznos uzdržavanja plaća država u ime tog pojedinca u skladu s uvjetima i postupkom utvrđenima uredbom koju izdaje Vijeće ministara. U tom slučaju država plaća iznos uzdržavanja utvrđen u sudskoj odluci do gornje granice koja se na godišnjoj osnovi utvrđuje u Zakonu o državnom proračunu Republike Bugarske (Zakon za darzhavniya byudzhet na Republika Balgaria).

U okviru postupka pružanja socijalne pomoći, za potrebite osobe skrbi država kada im nitko nije obvezan plaćati uzdržavanje u skladu sa zakonom ili im nitko ne može plaćati uzdržavanje.

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Da, u skladu s postupkom propisanim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja. Republika Bugarska stranka je niza sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći s drugim zemljama, uključujući s nekima koje nisu države članice EU-a. U skladu s tim sporazumima središnje je tijelo Ministarstvo pravosuđa i ono u toj ulozi pruža pomoć na temelju zahtjeva javnosti.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Središnje je tijelo Ministarstvo pravosuđa i njegovi su kontaktni podaci sljedeći:

Ministarstvo pravosuđa
Ul. Slavyanska 1

1040 Sofija
Bugarska
Telefon: (+359 2) 92 37 555
Telefaks: (+359 2) 987 0098
Osoba za kontakt:

Е_Gyurova@justice.government.bg

M_Parvanova@justice.government.bg

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Da, u skladu s postupkom propisanim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja. Ako je podnositelj zahtjeva iz države s kojom je Republika Bugarska sklopila sporazum o uzajamnoj pomoći, on može tražiti pomoć od Ministarstva pravosuđa kao središnjeg tijela u skladu s tim sporazumom.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

U skladu s postupkom propisanim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja, ili u skladu s postupkom propisanim u relevantnom sporazumu o uzajamnoj pravnoj pomoći.

Vidjeti prethodno navedene kontaktne podatke Ministarstva pravosuđa kao središnjeg tijela.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da, Republiku Bugarsku obvezuje Haški protokol iz 2007.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

Primjenjiva pravila propisana su u Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja i u člancima od 627.a do 627.c Zakona o parničnom postupku (koji je na snazi od 18. lipnja 2011.).

Ako je odluka donesena u državi članici koju obvezuje Haški protokol iz 2007., zahtjev za izvršenje odluke na temelju dokumenata iz članka 20. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 podnosi se regionalnom sudu u mjestu prebivališta obveznika uzdržavanja ili u mjestu izvršavanja obveze. O odbijanju ili obustavi izvršenja u smislu članka 41. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 odlučuje regionalni sud.

Zahtjev za proglašenje izvršivosti odluke ili drugog akta donesenog u državi članici EU-a koju ne obvezuje Haški protokol iz 2007. podnosi se regionalnom sudu u mjestu prebivališta obveznika uzdržavanja ili u mjestu izvršavanja obveze. Ne podnosi se preslika zahtjeva za dostavu obvezniku uzdržavanja. Sud zahtjev preispituje in camera. U rješenju kojim se odobrava zahtjev sud određuje rok za žalbu u skladu s člankom 32. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009. Privremeno izvršenje rješenja o odobrenju zahtjeva nije moguće. U okviru rješenja kojim se odobrava zahtjev sud donosi odluku i o traženim privremenim ili zaštitnim mjerama. Rješenje ima snagu sudske odluke. Protiv rješenja dopušteno je podnijeti žalbu na temelju činjeničnog ili pravnog pitanja Žalbenom sudu u Sofiji (Sofiyski apelativen sad) u skladu s uvjetima i postupcima iz članka 32. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009. Protiv odluke Žalbenog suda u Sofiji dopuštena je žalba na temelju pravnog pitanja samo Vrhovnom kasacijskom sudu.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Promijenjeni su veličina i struktura osoblja Uprave za međunarodnu pravnu zaštitu djece i međudržavna usvajanja, čije dužnosti uključuju izvršavanje zadaća koje su dodijeljene Ministarstvu pravosuđa kao središnjem tijelu u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja. Toj su Upravi dodijeljene ovlasti za suradnju s Glavnom upravom za matičnu evidenciju i upravne usluge (GRAO) Ministarstva regionalnog razvoja i javnih radova, Nacionalnom poreznom upravom i Nacionalnim uredom za pravnu pomoć kad je riječ o obvezama uzdržavanja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009.

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.