Obiteljsko uzdržavanje

Austrija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

Uzdržavanje služi pokrivanju svih primjerenih, dakle nužnih i uobičajenih materijalnih potreba, pri čemu je potrebno uzeti u obzir odgovarajuće životne uvjete. Time su posebno obuhvaćeni prehrana, odjeća, smještaj (uključujući grijanje i električnu energiju), opskrba medicinskim i higijenskim proizvodima te plaćanje dodatnih doprinosa za socijalno osiguranje, slobodno vrijeme i odmor, sudjelovanje u kulturnim i sportskim aktivnostima, komunikacija i masovni mediji (telefon, radio, televizija, internet) te obrazovanje i dodatno usavršavanje. Uzdržavanjem nisu obuhvaćeni doprinosi za štednju ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Obveza uzdržavanja znači obvezu plaćanja primjerenog iznosa za uzdržavanje. Razmjer pojedine tražbine za uzdržavanje s jedne strane ovisi o konkretnim potrebama uzdržavane osobe, a s druge strane o sposobnosti plaćanja obveznika uzdržavanja.

Uzdržavanje moraju plaćati

  • roditelji svojoj djeci i unucima
  • djeca svojim roditeljima te bakama i djedovima
  • uzajamno bračni drugovi i životni partneri.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Ne postoji dobna granica. Dijete ima pravo na uzdržavanje sve dok se ne bude moglo samo uzdržavati.

Razlike između tražbina za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba postoje prije svega u slučaju njihove naplate sudskim putem.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Zahtjev za uzdržavanje potrebno je podnijeti sudu.

Bračni drugovi i životni partneri u parničnom postupku svoja prava ostvaruju tužbom. Sud, odnosno sudac, odlučuje presudom nakon izvođenja dokaza. Usto se u okviru postupka radi određivanja uzdržavanja, razvoda ili poništaja braka može zatražiti i privremena mjera određivanja privremenog uzdržavanja. O tome odlučuje sud nakon postupka prikupljanja potvrda.

Zahtjev za uzdržavanje djece potrebno je podnijeti u izvanparničnom postupku, što vrijedi i za punoljetnu djecu. Sud koji odlučuje o skrbništvu, odnosno ovlašteni sudski službenik (Rechtspfleger), donosi odluku nakon izvođenja dokaza. Usto dijete u okviru postupka radi određivanja uzdržavanja može zatražiti i privremenu mjeru određivanja privremenog uzdržavanja, o čemu odlučuje sud nakon postupka prikupljanja potvrda. Maloljetno dijete može zatražiti privremeno uzdržavanje i neovisno o postupku radi određivanja uzdržavanja.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Zahtjev za određivanje ili naplatu uzdržavanja maloljetne djece može podnijeti zakonski zastupnik, odnosno ona osoba kojoj je povjerena skrb nad djetetom. Uz njezinu suglasnost dijete može zastupati i tijelo zaduženo za skrb o djeci i mladima.

Inače je za zastupanje u postupku radi određivanja uzdržavanja potrebna punomoć ili posebno pravno zastupanje (Erwachsenenvertreter).

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

Nadležnost za predmete uzdržavanja uređena je zakonom.

U skladu s člankom 114. Zakona o sudskoj nadležnosti (Jurisdiktionsnorm – JN) sud koji odlučuje o skrbništvu nadležan je i za odluku o zakonskim pravima maloljetnog djeteta na uzdržavanje; za zakonska prava na uzdržavanje drugih srodnika u ravnoj lozi nadležan je onaj sud u čijem se području opće sudske nadležnosti u parničnim pitanjima nalazi osoba s pravom na uzdržavanje. Ono se određuje na temelju prebivališta ili uobičajenog boravišta.

U skladu s člankom 76.a JN-a za uzdržavanje bračnih drugova ili životnih partnera nadležan je sud pred kojim se vodi postupak razvoda ili poništaja braka. Ako takav postupak nije u tijeku, nadležnost se određuje na temelju opće sudske nadležnosti tuženika (članci 65. do 71. JN-a).

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Uzdržavanje djece: U prvom stupnju stranke ne moraju imati zastupnika. Međutim, ako žele imati zastupnika, to u postupcima čija vrijednost premašuje 5 000 EUR u novcu ili novčanoj vrijednosti može biti samo odvjetnik (relativna obveza zastupanja; članak 101. stavak 1. austrijskog Zakona o izvanparničnom postupku (Außerstreitgesetz – AußStrG)). U žalbenim postupcima postoji apsolutna obveza zastupanja.

Uzdržavanje bračnih drugova ili životnih partnera: U prvom stupnju stranke ne moraju imati zastupnika. Međutim, ako žele imati zastupnika, to u postupcima čija vrijednost premašuje 5 000 EUR u novcu ili novčanoj vrijednosti može biti samo odvjetnik (relativna obveza zastupanja; članak 29. stavak 1. austrijskog Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO). U žalbenim postupcima postoji apsolutna obveza zastupanja.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Iznos sudskih pristojbi za postupak radi određivanja uzdržavanja određuje se na temelju dodijeljenog iznosa uzdržavanja. Prema tome, za pravo na uzdržavanje dodijeljeno za prošlost kao osnovica za obračun služi dosuđeni iznos. Za dodjelu iznosa uzdržavanja za buduće vrijeme uzima se jednostruki iznos godišnjeg davanja. Ako se pravo dodijeli za razdoblje kraće od jedne godine, kao temelj za određivanje pristojbi potrebno je uzeti ukupni iznos (napomena 1. uz tarifnu stavku 7. austrijskog Zakona o sudskim pristojbama (Gerichtsgebührengesetz – GGG) za postupak radi određivanja uzdržavanja djeteta; članak 15. stavak 5. GGG-a za postupak radi određivanja uzdržavanja bračnog druga ili životnog partnera).

Pri određivanju iznosa pravi se razlika između postupka radi određivanja uzdržavanja djeteta u izvanparničnom postupku, s jedne strane, i postupka radi određivanja uzdržavanja bračnog druga ili životnog partnera, s druge strane.

U postupcima radi određivanja uzdržavanja djeteta maloljetni podnositelji zahtjeva oslobođeni su plaćanja pristojbe.

Punoljetni podnositelji zahtjeva plaćaju paušalnu pristojbu za odluke te nagodbe u pogledu prava na uzdržavanje u visini od 0,5% dodijeljenog iznosa (tarifni broj 7 GGG-a). Ako se na temelju novog zahtjeva poveća iznos uzdržavanja koji je već pravomoćno dodijeljen ili dogovoren, polazi se od iznosa razlike između dodijeljenog iznosa i onog koji se dotad morao plaćati.

Primjer: dodjeljuje se budući mjesečni iznos za uzdržavanje od 250,00 EUR.

Paušalna pristojba iznosi 15,00 EUR (250,00 EUR * 12 * 0,05).

Ako punoljetna osoba koja duguje iznos uzdržavanja podnese zahtjev za smanjenje iznosa uzdržavanja, (fiksna) paušalna pristojba iznosi 14,40 EUR i ne plaća se ako se u potpunosti prihvati zahtjev podnositelja zahtjeva za smanjenje uzdržavanja (napomena 3. uz tarifnu stavku 7. GGG-a).

U postupcima radi određivanja uzdržavanja bračnog druga ili životnog partnera primjenjuje se tarifni broj 1 GGG-a. Paušalna pristojba primjenjuje se samo za tužbu kojom se pokreće postupak i stupnjuje se u skladu s temeljem za određivanje pristojbi. Primjerice, u nastavku je prikazan dio tarife u skladu s tarifnim brojem 1 GGG-a (stanje na dan 1. 12. 2018.):

Vrijednost predmeta spora – iznos pristojbe

do 150 EUR – 23 EUR

iznad 150 EUR do 300 EUR – 45 EUR

iznad 300 EUR do 700 EUR – 64 EUR

iznad 700 EUR do 2 000 EUR – 107 EUR

iznad 2 000 EUR do 3 500 EUR – 171 EUR

iznad 3 500 EUR do 7 000 EUR – 314 EUR

iznad 7 000 EUR do 35 000 EUR – 743 EUR

iznad 35 000 EUR do 70 000 EUR – 1459 EUR

U građanskom postupku u skladu s člancima od 63. do 73. Zakona o parničnom postupku (ZPO) pravnu pomoć (pomoć za troškove postupka) potrebno je odobriti na zahtjev ako stranka nije u mogućnosti snositi troškove postupka bez ugrožavanja nužnog iznosa uzdržavanja. U skladu s člankom 7. stavkom 1. Zakona o izvanparničnom postupku te je odredbe potrebno na odgovarajući način primjenjivati u izvanparničnom postupku (kao što su postupci u pogledu uzdržavanja djeteta).

Nužni iznos uzdržavanja apstraktno je određen između statističkog prosječnog dohotka od nesamostalnog rada i minimalnog iznosa potrebnog za život. Smatra se ugroženim ako stranka i njezina obitelj koja ima pravo na uzdržavanje ne bi mogla voditi ni skroman život, pri čemu je potrebno uzeti u obzir imovinu koja se može prodati ili mogućnost uštede iznosa tijekom duljeg trajanja postupka. Moguća je i djelomična pravna pomoć.

Pravnu pomoć potrebno je odobriti samo ako se željeno pravno sredstvo ili pravna obrana ne doimaju očito neopravdanima ili bezizglednima. Pravna pomoć može se odobriti fizičkim i pravnim osobama. Državljanstvo stranke nije važno.

U okviru pravne pomoći posebno je obuhvaćeno privremeno oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi, pristojbi za svjedoke, vještake i prevoditelje, ali i za putne troškove stranke ako ona mora biti osobno prisutna. Ako je zakonom određeno zastupanje preko odvjetnika (kao u slučaju sporova vrijednosti veće od 5 000 EUR ili u slučaju postupaka pred pokrajinskim sudovima) ili je to potrebno zbog prirode slučaja, potrebno je privremeno bez naknade osigurati austrijskog odvjetnika. Usluga odvjetnika uključuje i pravno savjetovanje prije postupka u pogledu izvansudske nagodbe.

Člankom 71. ZPO-a određeno je da je stranka koja dobiva pravnu pomoć obvezna poslije platiti cijeli ili dio iznosa od čijeg je plaćanja privremeno bila oslobođena i koji još nije plaćen, kao i naknadu za odvjetnika koji joj je dodijeljen u skladu s tarifom ako je i čim je za to sposobna bez ugrožavanja nužnog uzdržavanja. Nakon isteka razdoblja od tri godine nakon dovršetka postupka više se ne može nametnuti obveza naknadnog plaćanja. Kako bi se provjerilo postoje li uvjeti za naknadno plaćanje, sud može od stranke zatražiti dostavljanje nove izjave o imovini uključujući potrebne dokaze u primjerenom roku.

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Sud određuje uzdržavanje kao plaćanje u novcu. Roditelj koji vodi kućanstvo u kojem se skrbi o djetetu time pridonosi uzdržavanju. Drugi roditelj obvezan je plaćati uzdržavanje u novcu.

Iznos uzdržavanja djeteta ovisi o sposobnosti roditelja i potrebama djeteta te se određuje u svakom pojedinom slučaju. U skladu s metodom postotne vrijednosti kao smjernicom utvrđenom u skladu sa sudskom praksom obveznik uzdržavanja plaća 16 % svojeg (neto) mjesečnog dohotka za djecu mlađu od 6 godina, 18 % za djecu od 6 do 10 godina, 20 % za djecu od 10 do 15 godina i 22 % za djecu stariju od 15 godina. Veći broj obveza uzdržavanja jednog obveznika uzdržavanja uzima se u obzir smanjenjem odgovarajućeg postotka. Za još jedno dijete s pravom na uzdržavanje potrebno je oduzeti po 1 postotni bod za dijete mlađe od 10 godina, po 2 postotna boda za dijete starije od 10 godina te 0 do 3 postotna boda za bračnog druga koji ima pravo na uzdržavanje. U skladu sa sudskom praksom utvrđena je gornja granica iznosa uzdržavanja (takozvana granica luksuza) za tražbine za uzdržavanje u slučaju dvostrukog ili trostrukog prosječnog osnovnog iznosa uzdržavanja koji je isto tako određen na temelju sudske prakse. Taj se iznos prilagođava na godišnjoj razini i od 1. srpnja 2019. primjenjuju se sljedeći iznosi:

  • za djecu do 3 godine: 212 EUR
  • za djecu od 3 do 6 godina: 272 EUR
  • za djecu od 6 do 10 godina: 350 EUR
  • za djecu od 10 do 15 godina: 399 EUR
  • za djecu od 15 do 19 godina: 471 EUR
  • za djecu od 18 do 25 godina: 590 EUR

2013./2014. za djecu do 3 godine iznosio 194 EUR, za djecu od 3 do 6 godina 249 EUR, za djecu od 6 do 10 godina 320 EUR, za djecu od 10 do 15 godina 366 EUR, za djecu od 15 do 19 godina 431 EUR i za djecu od 19 do 28 godina 540 EUR mjesečno.

Iznos uzdržavanja bračnog druga ili životnog partnera tijekom braka ili životnog partnerstva isto je tako potrebno utvrditi u pojedinom slučaju ovisno o sposobnosti plaćanja obveznika uzdržavanja i potrebama osobe s pravom na uzdržavanje. Na temelju metode postotne vrijednosti kao smjernice razvijene na temelju sudske prakse pravo na uzdržavanje stranke koja manje zarađuje izračunava se kao 40 % obiteljskih prihoda (neto prihod obaju bračnih drugova) bez vlastitih primanja. Ako jedna stranka samo vodi kućanstvo bez vlastitog dohotka, pripada joj trećina (33 %) neto dohotka stranke koja zarađuje. Potrebno je uzeti u obzir druge obveze u pogledu skrbi (smanjenjem postotaka).

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Uzdržavanje se plaća unaprijed početkom pojedinog mjeseca (članak 1418.Općega građanskog zakonika (Allgemeines Bürgerliches Gesetzbuch – ABGB); članak 70. Zakona o braku (Ehegesetz); članak 22. stavak 1. Zakona o životnom partnerstvu (Eingetragene Partnerschaft-Gesetz – EPG)). Iznos se plaća osobi s pravom na uzdržavanje ili njezinu zastupniku (roditelju, posebnom upravitelju [Erwachsenenvertreter]).

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Nakon utvrđivanja iznosa uzdržavanja u postupku radi određivanja uzdržavanja nad obveznikom uzdržavanja može se na temelju općih pravila provesti ovršni postupak (prisilna naplata).

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

Obvezniku uzdržavanja (u ovršnom postupku: ovršenik) mora preostati dovoljno sredstava za život (iznos izuzet iz ovrhe). Minimalni iznos potreban za život određuje se na temelju nekoliko čimbenika i prilagođava se na godišnjoj razini. U skladu s člankom 291.b Ovršnog zakona (Exekutionsordnung – EO) ovršeniku u slučaju ovrhe na temelju zakonskog prava na uzdržavanje mora preostati samo 75 % minimalnog iznosa potrebnog za život. Iz razlike između tog smanjenog minimalnog iznosa potrebnog za život i uobičajenog minimalnog iznosa potrebnog za život potrebno je unaprijed podmiriti važeća zakonska prava na uzdržavanje neovisno o njihovu utvrđenom redoslijedu naplate u omjeru koji odgovara iznosu važećeg mjesečnog iznosa uzdržavanja. U tom pogledu ovlaštenici prava na uzdržavanje imaju prednost.

(Dospjele) tražbine na temelju pravomoćne sudske odluke (Judikatschulden) zastarijevaju nakon 30 godina i stoga ih se u tom roku može naplatiti sudskim putem.

U pogledu ovrhe na tražbinama za uzdržavanje ne postoje posebni prekluzivni rokovi.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Za određivanje ili naplatu tražbina za uzdržavanje maloljetnog djeteta zastupnik je djeteta tijelo zaduženo za skrb o djeci i mladima ako postoji pisana suglasnost uobičajenog zakonskog zastupnika.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Predujam za uzdržavanje služi osiguranju uzdržavanja maloljetne djece kad roditelj ne ispunjuje svoju obvezu plaćanja ili je ne ispunjuje redovito. Predujam za uzdržavanje odobrava država na zahtjev. Zahtjev sudu u ime djeteta mora podnijeti onaj roditelj koji je ovlašten za zastupanje djeteta.

Pravo na to imaju maloljetna djeca

  • koja imaju uobičajeno boravište u Austriji,
  • koja su državljani Austrije ili jedne od država članica EU-a/EGP-a ili su bez državljanstva i
  • koja ne žive u zajedničkom kućanstvu s obveznikom uzdržavanja.

Predujam za uzdržavanje odobrava se od početka mjeseca u kojem je podnesen zahtjev na najviše pet godina te ga Viši pokrajinski sud korisniku isplaćuje unaprijed svakog 1. u mjesecu.

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

Ako obveznik uzdržavanja živi u inozemstvu i nema ovršivu imovinu u Austriji, potrebno je provesti ovršni postupak u inozemstvu. Tome služe i zahtjevi preko Središnjeg tijela (članak 8. Zakona o naplati tražbina za uzdržavanje u odnosima sa stranim državama iz 2014., Auslandsunterhaltsgesetz 2014).

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Tijela zadužena za skrb o djeci i mladima (uprave okruga i magistrati) i prvostupanjski sudovi pružaju potporu ovlaštenicima prava na uzdržavanje pri ostvarivanju ili naplati njihovih tražbina. Središnje tijelo prosljeđuje zahtjeve u inozemstvo.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Dogovorene konzultacije pri nadležnim tijelima i sudovima; informacije koje Središnje tijelo pruža telefonom i elektroničkom poštom.

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

Čim nadležni sud zaprimi njegov zahtjev, s njim se u načelu postupa jednako kao s ovlaštenikom koji živi u Austriji.

Sud zaprima zahtjeve preko Središnjeg tijela. Ono, prema potrebi, odobrava pravnu pomoć i od nadležne odvjetničke komore traži imenovanje odvjetnika kao punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu. Taj zastupnik ovlaštenika prava na uzdržavanje iz inozemstva upoznat s austrijskim pravnim poretkom obvezan je podnositi daljnje zahtjeve, prosljeđivati naplaćene iznose uzdržavanja i izvješćivati o tome (članak 9. Zakona o naplati tražbina za uzdržavanje u odnosima sa stranim državama iz 2014.).

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Budući da vrijedi načelo suradnje između dvaju središnjih tijela, za pružanje pomoći ponajprije su zadužena nadležna tijela u državi članici u kojoj podnositelj zahtjeva ima prebivalište.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Pitanje nije relevantno.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

Pitanje nije relevantno.

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

Do 1. 8. 2014. neposredno su se morale primjenjivati samo odredbe tog poglavlja; otad je provedba pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima uređena i člankom 10. i sljedećima austrijskog Zakona o naplati tražbina za uzdržavanje u odnosima sa stranim državama iz 2014., Službeni list BGBl I br. 34/2014.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Zakonom o naplati tražbina za uzdržavanje u odnosima sa stranim državama iz 2014. uspostavljeni su jednostavniji postupci obrade dokumenata kako bi Odjel I 10 Saveznog ministarstva pravosuđa mogao obraditi veći broj slučajeva uz isti broj zaposlenika.

Posljednji put ažurirano: 10/08/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici