

Pronađi podatke po području
U okviru slovenskog prava priznaju se: (a) sporazumni razvod i (b) sudski postupak razvoda.
(a) U slučaju sporazumnog razvoda braka sud odobrava razvod u skladu s člankom 64. Zakona o braku i obiteljskim odnosima (Zakon o zakonski zvezi in družinskih razmerjih, ZZZDR) pod uvjetom da su bračni drugovi postigli dogovor u pogledu skrbi o zajedničkoj djeci i odgoja i uzdržavanja zajedničke djece i u pogledu kontakta djece s roditeljima (pri čemu treba tražiti mišljenje centra za socijalnu skrb (center za socialno delo)) te ako su dostavili, u obliku izvršive javnobilježničke isprave, sporazum o podjeli zajedničke imovine, o tome koji bračni drug ostaje ili postaje stanar u njihovu stanu, te o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstva za uzdržavanje i nezaposlen je, ali ne svojom krivnjom.
(b) Ako je brak zbog nekog razloga postao „neizdrživ”, bilo koji od bračnih drugova može zatražiti razvod podnošenjem tužbe za razvod braka. U tom slučaju sud odlučuje o skrbi o zajedničkoj djeci i odgoju i uzdržavanju zajedničke djece bračnih drugova te o njihovu kontaktu s roditeljima. Prije donošenja odluke sud je dužan zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb.
U oba slučaja po primitku zahtjeva za sporazumni razvod ili tužbe za razvod braka sud nalaže nadležnom centru za socijalnu skrb da održi savjetovanje u kojem moraju sudjelovati oba bračna druga osobno bez opunomoćenika. Centar za socijalnu skrb izvješćuje sud o rezultatima savjetovanja.
Pravne posljedice razvoda detaljno su opisane u nastavku:
Osoba koja promijeni prezime pri sklapanju braka može, u roku od šest mjeseci od pravomoćne presude o razvodu braka ili presude o poništaju braka, podnijeti izjavu da želi vratiti prezime koje je imala prije braka. Tu izjavu može predati samo osoba koja nije dalje mijenjala prezime tijekom braka (članak 17. Zakona o osobnom imenu, Zakon o osebnem imenu, ZOI-1). Pitanje promjene prezimena upravno je pitanje o kojem ne odlučuje sud nego upravno tijelo.
Pri podjeli zajedničke imovine zakonska je pretpostavka da bračni drugovi imaju jednak udio u zajedničkoj imovini. Međutim, bračni drug koji smatra da će biti u nepovoljnom položaju nakon podjele imovine na jednake dijelove može zatražiti utvrđivanje svojeg dijela razmjerno svojem doprinosu bračnoj imovini. Pritom sud uzima u obzir prihode svakog bračnog druga, ali i druge okolnosti, kao što su pomoć koju jedan bračni drug pruža drugome, skrb o djeci i uzdržavanje djece, obavljanje kućanskih poslova, održavanje imovine te sve druge oblike rada i sudjelovanja u upravljanju zajedničkom imovinom, njezinom održavanju i povećanju.
SKRB O DJECI I ODGOJ DJECE
Ø U slučaju sporazumnog razvoda, bračni drugovi moraju se dogovoriti o odgoju i skrbi o zajedničkoj djeci, a sud ocjenjuje je li taj dogovor u interesu djeteta. Oni se mogu dogovoriti u pogledu sljedećeg:
Ako roditelji ne uspiju sami postići dogovor o tom pitanju, u tome im pomaže centar za socijalnu skrb.
Ako roditelji postignu dogovor o skrbi i odgoju, mogu predložiti sudu da donese odluku o tome pitanju u izvanparničnom postupku.
Ako ne postignu dogovor ili ako dogovor nije u interesu djece, sud ne može proglasiti sporazumni razvod, nego je potrebno pokrenuti sudski postupak razvoda.
Ako čak i uz pomoć centra za socijalnu skrb roditelji ne postignu dogovor o odgoju djece i skrbi o djeci, odluku će donijeti sud na zahtjev jednog ili oba roditelja u pogledu sljedećeg:
Prije donošenja odluke sud mora zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb, a pri donošenju odluke mora uzeti u obzir mišljenje djeteta ako ga je izrazilo samo dijete ili osoba kojoj dijete vjeruje i koju je dijete samo izabralo te pod uvjetom da dijete može razumjeti značenje i posljedice tog mišljenja.
Ø U slučaju sudskog postupka razvoda i u cilju uređivanja odnosa između razvedenih bračnih drugova i njihove maloljetne djece, sud odlučuje o skrbi o djeci i odgoju djece nakon što je utvrdio kako najbolje zadovoljiti interese djece. Roditelji se i u tom slučaju mogu dogovoriti oko skrbi o zajedničkoj djeci i njihovu odgoju, u interesu te djece. Isto se primjenjuje mutatis mutandis na skrb o djeci i odgoj djece u tom slučaju kao i na skrb o djeci i odgoj djece u slučaju sporazumnog razvoda. Odluka o tome s kim će maloljetna djeca živjeti nakon razvoda, o njihovim kontaktima s roditeljem s kojim neće živjeti i o uzdržavanju sastavni je dio presude o razvodu.
KONTAKT
UZDRŽAVANJE bračnih drugova i djece
„Suživot” (življenjska skupnost) bitan je element braka (članak 3. Zakona o braku i obiteljskim odnosima). Prestanak suživota (prenehanje življenjske skupnosti) ili zakonska rastava znači stalni prekid bitnih elemenata uzajamnih odnosa koji postoje među bračnim drugovima. Prestankom suživota prestaju postojati gospodarska zajednica, intimne i emocionalne veze između bračnih drugova te zajedničko kućanstvo itd.
Zakonom nisu propisani uvjeti za zakonsku rastavu. Sudovi odlučuju o zakonskoj rastavi u svakom pojedinom slučaju u skladu s okolnostima i posebnim značajkama predmeta.
Zakonska rastava nema učinak na postojanje braka. To stoga znači da time prestaje samo suživot, a ne i brak. Za prestanak braka potrebno je podnijeti tužbu ili prijedlog za sporazumni razvod braka. Zakonskom rastavom bračni drugovi prekidaju stvaranje zajedničke imovine. Uzdržavani bračni drug može zatražiti naknadu za uzdržavanje pokretanjem postupka u roku od jedne godine od zakonske rastave.
Poništaj znači da u trenutku sklapanja braka nisu postojali zakonski uvjeti na temelju kojih bi se brak morao smatrati važećim (npr. nije bilo slobodne volje, pristanak je dan prisilno ili greškom, brak nije ugovoren u skladu s propisanim postupkom, sklopili su ga rođaci ili ga je sklopila psihički teško bolesna osoba ili je sklopljen bez dovoljno prethodnog razmišljanja). Pravne posljedice braka prestaju proizvoditi učinke na dan kada presuda o poništaju postane pravomoćna.
Ø Brak ne postaje nevažeći po samom zakonu – ipso iure – nego se mora poništiti presudom.
Ø U slovenskom zakonodavstvu postoji razlika između relativnog i apsolutnog poništaja braka. Razlika proizlazi iz skupine osoba koje mogu zatražiti poništaj braka.
(a) Razlozi za relativni poništaj sljedeći su:
(b) Razlozi za apsolutni poništaj sljedeći su: (osobe koje mogu pokrenuti postupak, uz oba bračna druga, određene su druge osobe koje imaju izravnu pravnu korist od poništaja braka (npr. drugi nasljednici pokojnog bračnog druga mogu, nakon smrti tog bračnog druga, pokrenuti postupak za poništaj braka kako bi živi bračni dug izgubio pravo na nasljedstvo; osim toga, te osobe mogu pokrenuti postupak i nakon poništaja braka; postupak može pokrenuti i javni tužitelj):
Pravne posljedice poništaja braka prestaju proizvoditi učinke na dan kada presuda o poništaju postane pravomoćna. Kad je riječ o imovinskim odnosima između bračnih drugova, uzdržavanju uzdržavanog bračnog druga, vraćanju darova između bračnih drugova i odnosu bračnih drugova prema zajedničkoj djeci, pravne su posljedice jednake u slučaju poništaja kao u slučaju razvoda.
Zakonom o mirenju u građanskim i trgovačkim stvarima (Zakon o mediaciji v civilnih in gospodarskih zadevah), koji je stupio na snagu u lipnju 2008., uređeno je mirenje u sporovima u području građanskog prava, trgovačkog prava, radnog prava, obiteljskog prava i ostalih imovinskopravnih odnosa u odnosu na zahtjeve koje stranke mogu slobodno podnositi i rješavati nagodbom, osim ako je u posebnom zakonu propisano drukčije za bilo koju od tih vrsta sporova. Brak se ne može raskinuti bez intervencije suda; potrebno je podnijeti tužbu ili prijedlog za sporazumni razvod braka.
Tužbi ili prijedlogu moraju biti priloženi izvodi iz matične knjige vjenčanih i izvodi iz matične knjige rođenih te se na raspravi mora pokazati osobna isprava.
Sud djelomično ili u cijelosti oslobađa stranku plaćanja sudskih pristojbi ako bi se time znatno smanjila sredstva dostupna za njezino uzdržavanje i uzdržavanje članova njezine obitelji. Strani državljani oslobođeni su plaćanja sudskih pristojbi ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili ako postoje uvjeti uzajamnosti (članci 10. i 11. Zakona o sudskim pristojbama (Zakon o sodnih taksah, ZST-1).
Stranka može zatražiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova odvjetnika i vještaka; odluku o dodjeli pravne pomoći donosi okružni sud nadležan na području na kojem podnositelj ima prebivalište. U tom postupku sud ocjenjuje kriterije (npr. materijalne, financijske) na temelju odredbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči).
Žalbu protiv presude o razvodu ili o poništaju braka moguće je podnijeti višem sudu (višje sodišče) u roku od 15 dana. Presudu donesenu na temelju prijedloga bračnih drugova za sporazumni razvod moguće je osporiti:
U bračnim sporovima nije dopuštena revizija (izvanredni pravni lijek).
U skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 2201/2003, sudska odluka donesena u drugoj državi članici priznaje se bez potrebe za pokretanjem posebnog postupka za priznanje.
Svaka zainteresirana strana može zatražiti donošenje odluke o priznavanju ili nepriznavanju sudske odluke. U tom slučaju stranka mora podnijeti zahtjev za proglašenje izvršivosti nadležnom okružnom sudu u Sloveniji.
Slovenski zakoni primjenjuju se na postupak podnošenja zahtjeva.
Stranka koja traži ili osporava priznavanje sudske odluke ili podnese zahtjev za proglašenje izvršivosti mora dostaviti sljedeće:
Odredbe Uredbe (EZ) br. 2201/2003 (Bruxelles II.a) primjenjuju se u prvom redu i izravno na pitanja međunarodne nadležnosti koja uključuju državljane ili rezidente država članica EU-a.
Ako su oba bračna druga državljani drugih država u trenutku pokretanja postupka, primjenjuju se kumulativna prava država čiji su državljani, u skladu s odredbama slovenskog nacionalnog zakonodavstva (članak 37. stavak 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i postupku / Zakon o mednarodnem zasebnem pravu in postopku).
Ako razvod nije moguć u skladu s pravom država čiji su bračni drugovi državljani, na razvod se primjenjuje slovensko pravo ako je jedan od bračnih drugova imao prebivalište u Sloveniji u trenutku pokretanja postupka.
Ako je jedan od bračnih drugova državljanin Slovenije koji nema prebivalište u Sloveniji i razvod nije moguć u skladu s pravom iz članka 37. stavka 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i postupku, na razvod se primjenjuje slovensko pravo.
http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov
Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.
Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.