1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?
U okviru slovenskog prava priznaju se: (a) sporazumni razvod i (b) sudski postupak razvoda.
(a) U slučaju sporazumnog razvoda braka sud odobrava razvod u skladu s člankom 64. Zakona o braku i obiteljskim odnosima (Zakon o zakonski zvezi in družinskih razmerjih, ZZZDR) pod uvjetom da su bračni drugovi postigli dogovor u pogledu skrbi o zajedničkoj djeci i odgoja i uzdržavanja zajedničke djece i u pogledu kontakta djece s roditeljima (pri čemu treba tražiti mišljenje centra za socijalnu skrb (center za socialno delo)) te ako su dostavili, u obliku izvršive javnobilježničke isprave, sporazum o podjeli zajedničke imovine, o tome koji bračni drug ostaje ili postaje stanar u njihovu stanu, te o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstva za uzdržavanje i nezaposlen je, ali ne svojom krivnjom.
(b) Ako je brak zbog nekog razloga postao „neizdrživ”, bilo koji od bračnih drugova može zatražiti razvod podnošenjem tužbe za razvod braka. U tom slučaju sud odlučuje o skrbi o zajedničkoj djeci i odgoju i uzdržavanju zajedničke djece bračnih drugova te o njihovu kontaktu s roditeljima. Prije donošenja odluke sud je dužan zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb.
U oba slučaja po primitku zahtjeva za sporazumni razvod ili tužbe za razvod braka sud nalaže nadležnom centru za socijalnu skrb da održi savjetovanje u kojem moraju sudjelovati oba bračna druga osobno bez opunomoćenika. Centar za socijalnu skrb izvješćuje sud o rezultatima savjetovanja.
2 Koji su razlozi razvoda?
- U Zakonu o braku i obiteljskim odnosima priznata je samo jedna osnova za razvod: neizdrživost braka. To znači da je bračni odnos potpuno i nepopravljivo narušen i da se više ne može spasiti. Brak se smatra „neizdrživim” kada odnosi između bračnih drugova nisu samo privremeno narušeni nego su, zbog ozbiljnih razloga, potpuno i nepopravljivo narušeni. Neizdrživost se ocjenjuje u skladu sa situacijom u trenutku rasprave, uzimajući u obzir sve okolnosti koje su dovele do trenutačne situacije. Sud utvrđuje neizdrživost i u slučaju kada tuženi bračni drug pristane na razvod.
- Brak se može raskinuti na zahtjev jednog od bračnih drugova i ne postoji uvjet da brak mora biti neizdrživ za oba partnera.
- Ne postavlja se pitanje tko je odgovoran za činjenicu da je brak postao neizdrživ niti to sud utvrđuje tijekom postupka. Brak se može raskinuti i na zahtjev bračnog druga koji je odgovoran za činjenicu da je brak postao neizdrživ.
3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:
Pravne posljedice razvoda detaljno su opisane u nastavku:
3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)
Osoba koja promijeni prezime pri sklapanju braka može, u roku od šest mjeseci od pravomoćne presude o razvodu braka ili presude o poništaju braka, podnijeti izjavu da želi vratiti prezime koje je imala prije braka. Tu izjavu može predati samo osoba koja nije dalje mijenjala prezime tijekom braka (članak 17. Zakona o osobnom imenu, Zakon o osebnem imenu, ZOI-1). Pitanje promjene prezimena upravno je pitanje o kojem ne odlučuje sud nego upravno tijelo.
3.2 podjelu imovine supružnika
Pri podjeli zajedničke imovine zakonska je pretpostavka da bračni drugovi imaju jednak udio u zajedničkoj imovini. Međutim, bračni drug koji smatra da će biti u nepovoljnom položaju nakon podjele imovine na jednake dijelove može zatražiti utvrđivanje svojeg dijela razmjerno svojem doprinosu bračnoj imovini. Pritom sud uzima u obzir prihode svakog bračnog druga, ali i druge okolnosti, kao što su pomoć koju jedan bračni drug pruža drugome, skrb o djeci i uzdržavanje djece, obavljanje kućanskih poslova, održavanje imovine te sve druge oblike rada i sudjelovanja u upravljanju zajedničkom imovinom, njezinom održavanju i povećanju.
3.3 maloljetnu djecu supružnika
SKRB O DJECI I ODGOJ DJECE
Ø U slučaju sporazumnog razvoda, bračni drugovi moraju se dogovoriti o odgoju i skrbi o zajedničkoj djeci, a sud ocjenjuje je li taj dogovor u interesu djeteta. Oni se mogu dogovoriti u pogledu sljedećeg:
- da će oboje skrbiti o djeci i odgajati ih ili nastaviti to činiti
- da će se skrb o svoj djeci i odgoj sve djece povjeriti jednom roditelju
- da će neka djeca biti povjerena jednom roditelju, a druga drugom roditelju.
Ako roditelji ne uspiju sami postići dogovor o tom pitanju, u tome im pomaže centar za socijalnu skrb.
Ako roditelji postignu dogovor o skrbi i odgoju, mogu predložiti sudu da donese odluku o tome pitanju u izvanparničnom postupku.
Ako ne postignu dogovor ili ako dogovor nije u interesu djece, sud ne može proglasiti sporazumni razvod, nego je potrebno pokrenuti sudski postupak razvoda.
Ako čak i uz pomoć centra za socijalnu skrb roditelji ne postignu dogovor o odgoju djece i skrbi o djeci, odluku će donijeti sud na zahtjev jednog ili oba roditelja u pogledu sljedećeg:
- da će se skrb o svoj djeci i odgoj sve djece povjeriti jednom roditelju
- da će neka djeca biti povjerena jednom roditelju, a druga drugom roditelju
- ili, u iznimnim slučajevima, da će skrb o svoj ili nekoj djeci i odgoj sve ili neke djece povjeriti trećoj osobi.
Prije donošenja odluke sud mora zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb, a pri donošenju odluke mora uzeti u obzir mišljenje djeteta ako ga je izrazilo samo dijete ili osoba kojoj dijete vjeruje i koju je dijete samo izabralo te pod uvjetom da dijete može razumjeti značenje i posljedice tog mišljenja.
Ø U slučaju sudskog postupka razvoda i u cilju uređivanja odnosa između razvedenih bračnih drugova i njihove maloljetne djece, sud odlučuje o skrbi o djeci i odgoju djece nakon što je utvrdio kako najbolje zadovoljiti interese djece. Roditelji se i u tom slučaju mogu dogovoriti oko skrbi o zajedničkoj djeci i njihovu odgoju, u interesu te djece. Isto se primjenjuje mutatis mutandis na skrb o djeci i odgoj djece u tom slučaju kao i na skrb o djeci i odgoj djece u slučaju sporazumnog razvoda. Odluka o tome s kim će maloljetna djeca živjeti nakon razvoda, o njihovim kontaktima s roditeljem s kojim neće živjeti i o uzdržavanju sastavni je dio presude o razvodu.
KONTAKT
- Roditelji moraju pokušati postići dogovor o načinu održavanja kontakta.
- Ako su postigli dogovor, mogu predložiti sudu donošenje odluke o tom pitanju u izvanparničnom postupku. Ako sud utvrdi da dogovor nije u najboljem interesu djece, on odbacuje prijedlog.
- Ako roditelji ne mogu postići dogovor, sud odlučuje na prijedlog jednog od roditelja (u slučaju sporazumnog razvoda, bračni drugovi moraju priložiti dogovor o održavanju kontakta, a sud će njihov dogovor unijeti u presudu o sporazumnom razvodu), pri čemu sudu moraju dostaviti dokaz centra za socijalnu skrb o pokušaju postizanja dogovora.
- Sud o održavanju kontakta odlučuje po službenoj dužnosti samo ako pitanje uključuje kontakt nakon sudskog postupka razvoda ili nakon raskida braka roditelja.
- O kontaktu u prvom stupnju odlučuju okružni sudovi (okrožna sodišča) u izvanparničnom postupku, osim ako o tome odlučuju u okviru sporova o skrbi o djeci i odgoju djece. U tom se slučaju pitanje kontakta rješava u parničnom postupku.
- Interesi djeteta od presudne su važnosti pri odlučivanju o kontaktu: smatra se da održavanje kontakta nije u interesu djeteta ako je dijete izloženo psihološkom pritisku ili ako je njime ugrožen fizički i psihički razvoj djeteta.
- Pri donošenju odluke sud uzima u obzir i mišljenje djeteta ako ga je izrazilo samo dijete ili osoba kojoj dijete vjeruje i koju je dijete samo izabralo te pod uvjetom da dijete može razumjeti njegovo značenje i posljedice.
- Dijete ima pravo i na kontakt s ostalom rodbinom i osobama koje imaju blisku osobnu vezu s djetetom (npr. djedovi i bake djeteta i (polu)braća ili (polu)sestre).
UZDRŽAVANJE bračnih drugova i djece
- Bračni drugovi mogu u pogledu uzdržavanja djece postići dogovor sklapanjem sporazuma o uzdržavanju djece koji mora biti potpisan pred sudom. U tom slučaju sud donosi posebnu odluku u izvanparničnom postupku. Ako sporazum nije u interesu djeteta, sud odbacuje prijedlog za donošenje odluke o odobrenju sporazuma.
- Ako bračni drugovi nisu postigli dogovor sami ili s pomoću centra za socijalnu skrb, oni mogu zatražiti od suda da donese odluku. Prije donošenja odluke Sud mora zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb i mora uzeti u obzir mišljenje djeteta, ako je ono izrazilo mišljenje i ako može razumjeti njegovu važnost i posljedice.
- Roditelji su obvezni uzdržavati svoju djecu do punoljetnosti ili punoljetno dijete dok ne završi redovito školovanje ili ne navrši 26 godina, u skladu sa svojim materijalnim i financijskim sposobnostima, kako bi osigurali zadovoljenje interesa djeteta (opći razvoj djeteta). Naknada za uzdržavanje djeteta dodjeljuje se u skladu s potrebama djeteta kojem je potrebno uzdržavanje i uzimajući u obzir materijalne i financijske mogućnosti osobe koja je odgovorna za uzdržavanje.
- Naknada za uzdržavanje djeteta dodjeljuje se u skladu s potrebama djeteta kojem je potrebno uzdržavanje i uzimajući u obzir materijalne i financijske mogućnosti osobe koja je odgovorna za uzdržavanje. Pri odlučivanju o naknadi za uzdržavanje djeteta sud mora uzeti u obzir interese djeteta kako bi naknada bila dovoljna za osiguranje njegova povoljnog fizičkog ili psihičkog razvoja. Iznos naknade za uzdržavanje djeteta prilagođava se jednom godišnje u skladu s indeksom potrošačkih cijena u Sloveniji.
- Bračni drug ili izvanbračni partner obvezan je uzdržavati maloljetno dijete svojeg partnera ako bilo koji od roditelja djeteta ne može uzdržavati dijete te ako bračni drug ili izvanbračni partner živi s maloljetnim djetetom svojeg partnera.
- Punoljetna djeca obvezna su uzdržavati svoje roditelje ako oni nemaju dovoljno sredstava za uzdržavanje i ne mogu steći takva sredstva i ako uzdržavanog roditelja ne može uzdržavati njegov bračni drug.
3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?
- Bračni drug koji nema sredstva za život i nezaposlen je, ali ne svojom krivnjom, ima pravo na uzdržavanje.
- Naknada za uzdržavanje može se zatražiti za vrijeme postupka razvoda ili u okviru posebnog postupka unutar jedne godine od prestanka braka ako su uvjeti za uzdržavanje postojali u trenutku razvoda te i dalje postoje u trenutku kada bračni drug zatraži uzdržavanje.
- Bračni drugovi mogu postići dogovor o uzdržavanju u slučaju razvoda sklapanjem sporazuma o uzdržavanju pred javnim bilježnikom u obliku izvršive javnobilježničke isprave.
- Uzdržavanje se određuje na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme koje je potrebno bračnom drugu za pronalazak zaposlenja i snalaženje.
- Naknada za uzdržavanje dodjeljuje se u skladu s potrebama podnositelja zahtjeva i mogućnostima osobe koja plaća uzdržavanje. Utvrđuje se kao mjesečni iznos i unaprijed te se može zatražiti od trenutka podnošenja zahtjeva za uzdržavanje. U iznimnim se slučajevima može isplatiti jednokratno.
- Sud odbija zahtjev za uzdržavanje ako bi naknada za uzdržavanje koja se plaća osobi koja ima pravo na tu naknadu bila nepoštena prema osobi koja je dužna plaćati uzdržavanje s obzirom na razloge zbog kojih je brak postao neizdrživ ili ako je osoba koja ima pravo na uzdržavanje počinila kazneno djelo protiv osobe koja je dužna plaćati uzdržavanje ili protiv nekoga u njezinoj užoj obitelji prije ili nakon postupka razvoda.
- Bračni drug nije obvezan uzdržavati drugog bračnog druga ako bi time ugrozio svoju sposobnost uzdržavanja sebe ili maloljetnika koje je obavezan uzdržavati u skladu sa zakonom.
- Iznos naknade za uzdržavanje prilagođava se jednom godišnje u skladu s indeksom potrošačkih cijela u Sloveniji.
4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?
„Suživot” (življenjska skupnost) bitan je element braka (članak 3. Zakona o braku i obiteljskim odnosima). Prestanak suživota (prenehanje življenjske skupnosti) ili zakonska rastava znači stalni prekid bitnih elemenata uzajamnih odnosa koji postoje među bračnim drugovima. Prestankom suživota prestaju postojati gospodarska zajednica, intimne i emocionalne veze između bračnih drugova te zajedničko kućanstvo itd.
5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?
Zakonom nisu propisani uvjeti za zakonsku rastavu. Sudovi odlučuju o zakonskoj rastavi u svakom pojedinom slučaju u skladu s okolnostima i posebnim značajkama predmeta.
6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?
Zakonska rastava nema učinak na postojanje braka. To stoga znači da time prestaje samo suživot, a ne i brak. Za prestanak braka potrebno je podnijeti tužbu ili prijedlog za sporazumni razvod braka. Zakonskom rastavom bračni drugovi prekidaju stvaranje zajedničke imovine. Uzdržavani bračni drug može zatražiti naknadu za uzdržavanje pokretanjem postupka u roku od jedne godine od zakonske rastave.
7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?
Poništaj znači da u trenutku sklapanja braka nisu postojali zakonski uvjeti na temelju kojih bi se brak morao smatrati važećim (npr. nije bilo slobodne volje, pristanak je dan prisilno ili greškom, brak nije ugovoren u skladu s propisanim postupkom, sklopili su ga rođaci ili ga je sklopila psihički teško bolesna osoba ili je sklopljen bez dovoljno prethodnog razmišljanja). Pravne posljedice braka prestaju proizvoditi učinke na dan kada presuda o poništaju postane pravomoćna.
8 Koji su uvjeti za poništenje braka?
Ø Brak ne postaje nevažeći po samom zakonu – ipso iure – nego se mora poništiti presudom.
Ø U slovenskom zakonodavstvu postoji razlika između relativnog i apsolutnog poništaja braka. Razlika proizlazi iz skupine osoba koje mogu zatražiti poništaj braka.
(a) Razlozi za relativni poništaj sljedeći su:
- teški psihički poremećaj ili nemogućnost prosudbe jednog bračnog druga u trenutku sklapanja braka (zahtjev može podnijeti taj ili drugi bračni drug, ali samo nakon što je to stanje prestalo postojati)
- ako je pristanak na brak dan prisilno ili greškom (bračni drug koji je prisilno ili greškom ušao u brak)
- ako je brak sklopila osoba mlađa od 18 godina (roditelji ili skrbnici).
(b) Razlozi za apsolutni poništaj sljedeći su: (osobe koje mogu pokrenuti postupak, uz oba bračna druga, određene su druge osobe koje imaju izravnu pravnu korist od poništaja braka (npr. drugi nasljednici pokojnog bračnog druga mogu, nakon smrti tog bračnog druga, pokrenuti postupak za poništaj braka kako bi živi bračni dug izgubio pravo na nasljedstvo; osim toga, te osobe mogu pokrenuti postupak i nakon poništaja braka; postupak može pokrenuti i javni tužitelj):
- teški psihički poremećaj ili nemogućnost prosudbe jednog bračnog druga, pri čemu to stanje i dalje postoje u trenutku traženja poništaja
- bračni drug bio je u trenutku sklapanja braka još u braku s drugom osobom
- bračni su drugovi u srodstvu u ravnoj ili bočnoj liniji zaključno do četvrtog stupnja
- bračni drugovi nisu bili nazočni u trenutku sklapanja braka ili jedan bračni drug i opunomoćenik drugoga nisu bili nazočni
- bračni drugovi nisu sklopili brak s namjerom vođenja zajedničkog kućanstva.
9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?
Pravne posljedice poništaja braka prestaju proizvoditi učinke na dan kada presuda o poništaju postane pravomoćna. Kad je riječ o imovinskim odnosima između bračnih drugova, uzdržavanju uzdržavanog bračnog druga, vraćanju darova između bračnih drugova i odnosu bračnih drugova prema zajedničkoj djeci, pravne su posljedice jednake u slučaju poništaja kao u slučaju razvoda.
10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?
Zakonom o mirenju u građanskim i trgovačkim stvarima (Zakon o mediaciji v civilnih in gospodarskih zadevah), koji je stupio na snagu u lipnju 2008., uređeno je mirenje u sporovima u području građanskog prava, trgovačkog prava, radnog prava, obiteljskog prava i ostalih imovinskopravnih odnosa u odnosu na zahtjeve koje stranke mogu slobodno podnositi i rješavati nagodbom, osim ako je u posebnom zakonu propisano drukčije za bilo koju od tih vrsta sporova. Brak se ne može raskinuti bez intervencije suda; potrebno je podnijeti tužbu ili prijedlog za sporazumni razvod braka.
11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?
- U skladu s člankom 32. Zakona o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku), o bračnim sporovima odlučuju okružni sudovi (sporovi povezani s razvodom ili poništajem braka – u slovenskom pravu ne postoji poseban zahtjev za zakonsku rastavu).
Tužbi ili prijedlogu moraju biti priloženi izvodi iz matične knjige vjenčanih i izvodi iz matične knjige rođenih te se na raspravi mora pokazati osobna isprava.
- Bračni drugovi isto tako moraju priložiti sljedeće svojem prijedlogu za sporazumni razvod:
- sporazum o skrbi o zajedničkoj djeci te odgoju i uzdržavanju zajedničke djece i o njihovu kontaktu s roditeljima (potrebno je zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb)
- sporazum o podjeli zajedničke imovine u obliku izvršne javnobilježničke isprave
- sporazum o tome tko ostaje ili postaje stanar u nekadašnjem zajedničkom kućanstvu
- sporazum o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstva za život i koji je nezaposlen, ali ne svojom krivnjom.
12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?
Sud djelomično ili u cijelosti oslobađa stranku plaćanja sudskih pristojbi ako bi se time znatno smanjila sredstva dostupna za njezino uzdržavanje i uzdržavanje članova njezine obitelji. Strani državljani oslobođeni su plaćanja sudskih pristojbi ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili ako postoje uvjeti uzajamnosti (članci 10. i 11. Zakona o sudskim pristojbama (Zakon o sodnih taksah, ZST-1).
Stranka može zatražiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova odvjetnika i vještaka; odluku o dodjeli pravne pomoći donosi okružni sud nadležan na području na kojem podnositelj ima prebivalište. U tom postupku sud ocjenjuje kriterije (npr. materijalne, financijske) na temelju odredbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči).
13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?
Žalbu protiv presude o razvodu ili o poništaju braka moguće je podnijeti višem sudu (višje sodišče) u roku od 15 dana. Presudu donesenu na temelju prijedloga bračnih drugova za sporazumni razvod moguće je osporiti:
- u slučaju bitne povrede odredbi parničnog postupka
- ako je stranka podnijela prijedlog greškom ili na silu ili na prijevaru
- ako nisu ispunjeni zakonski uvjeti za razvod na temelju prijedloga za sporazumni razvod.
U bračnim sporovima nije dopuštena revizija (izvanredni pravni lijek).
14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?
U skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 2201/2003, sudska odluka donesena u drugoj državi članici priznaje se bez potrebe za pokretanjem posebnog postupka za priznanje.
Svaka zainteresirana strana može zatražiti donošenje odluke o priznavanju ili nepriznavanju sudske odluke. U tom slučaju stranka mora podnijeti zahtjev za proglašenje izvršivosti nadležnom okružnom sudu u Sloveniji.
15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?
Slovenski zakoni primjenjuju se na postupak podnošenja zahtjeva.
Stranka koja traži ili osporava priznavanje sudske odluke ili podnese zahtjev za proglašenje izvršivosti mora dostaviti sljedeće:
- primjerak sudske odluke koji je u skladu s uvjetima za utvrđivanje njezine izvornosti
- potvrdu, na standardiziranom obrascu, o sudskoj presudi u bračnom sporu.
16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?
Odredbe Uredbe (EZ) br. 2201/2003 (Bruxelles II.a) primjenjuju se u prvom redu i izravno na pitanja međunarodne nadležnosti koja uključuju državljane ili rezidente država članica EU-a.
Ako su oba bračna druga državljani drugih država u trenutku pokretanja postupka, primjenjuju se kumulativna prava država čiji su državljani, u skladu s odredbama slovenskog nacionalnog zakonodavstva (članak 37. stavak 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i postupku / Zakon o mednarodnem zasebnem pravu in postopku).
Ako razvod nije moguć u skladu s pravom država čiji su bračni drugovi državljani, na razvod se primjenjuje slovensko pravo ako je jedan od bračnih drugova imao prebivalište u Sloveniji u trenutku pokretanja postupka.
Ako je jedan od bračnih drugova državljanin Slovenije koji nema prebivalište u Sloveniji i razvod nije moguć u skladu s pravom iz članka 37. stavka 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i postupku, na razvod se primjenjuje slovensko pravo.
Povezane poveznice
http://www.pisrs.si/Pis.web/
https://www.uradni-list.si/
http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov
http://www.sodisce.si/
