Razvod braka i zakonska rastava

Slovačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

U Slovačkoj brak može razvesti jedino sud.

2 Koji su razlozi razvoda?

Sud može razvesti brak ako su bračni odnosi toliko ozbiljno i trajno poremećeni da brak više ne može služiti svrsi i ne može se očekivati da će bračni drugovi nastaviti bračni suživot.

Sud utvrđuje uzroke ozbiljnog poremećaja odnosa između bračnih drugova i uzima ih u obzir i u svojoj odluci o razvodu. U odluci o razvodu sud uvijek uzima u obzir interese maloljetne djece.

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

Bračni drug koji je uzeo prezime drugog bračnog druga u trenutku sklapanja braka može u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti odluke o razvodu obavijestiti matični ured da vraća prezime koje je imao prije braka.

Bračni drug koji je u trenutku sklapanja braka uzeo prezime drugog bračnog druga te istodobno zadržao svoje prezime kao drugo prezime može u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti odluke o razvodu obavijestiti matični ured da prestaje upotrebljavati zajedničko prezime.

3.2 podjelu imovine supružnika

Bračnoimovinski režim prestaje u trenutku razvoda. Prestanak bračnoimovinskog režima uređen je u skladu s načelima iz članka 150. Građanskog zakona. Bračnoimovinski režim može se regulirati: (a) dogovorom; (b) sudskom odlukom; (c) istekom vremenskog razdoblja.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

U odluci o razvodu roditelja maloljetnog djeteta sud utvrđuje odgovornosti roditelja prema djetetu u razdoblju nakon razvoda, a posebno koji će roditelj imati skrbništvo, koji će roditelj zastupati dijete i upravljati njegovom imovinom. Odluka o roditeljskim odgovornostima može se zamijeniti dogovorom između roditelja.

Ako roditelji ne postignu dogovor o pravima ostvarivanja osobnog odnosa s djetetom, sud određuje i ta prava u odluci o razvodu. Ako je potrebno u interesu djeteta, sud može ograničiti roditeljeva prava na ostvarivanje osobnog odnosa s djetetom.

Sud utvrđuje i kako će roditelj kojem nije dodijeljeno skrbništvo pridonositi uzdržavanju djeteta ili odobrava dogovor između roditelja o iznosu uzdržavanja.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

Razvedeni bračni drug koji se ne može uzdržavati može tražiti doprinos za svoje uzdržavanje od bivšega bračnog druga, ako si bivši bračni drug može to priuštiti. Ako bračni drugovi ne postignu dogovor, sud će odlučiti o iznosu plaćanja uzdržavanja na temelju zahtjeva jednog od bračnih drugova.

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

U slovačkom pravu nije predviđena zakonska rastava.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

Osim razvodom, brak se može proglasiti ništavim sudskom odlukom. Za takav se brak smatra da nije ni bio sklopljen (matrimonium nullum). Sud može proglasiti i da brak nikada nije ni postojao (non matrimonium).

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

a. Osnove za poništaj braka:

  • postojanje drugog braka,
  • krvno srodstvo između izravnih potomaka i predaka i između braće i sestara, uključujući srodstvo posvajanjem,
  • nedovoljna starost, ako je riječ o maloljetniku starijem od 16, ali mlađem od 18 godina,
  • psihički poremećaj zbog kojeg je osobi smanjena pravna sposobnost,
  • izjava o sklapanju braka koja nije izrečena slobodno, ozbiljno, izričito i jasno.

Ako je brak sklopljen unatoč postojanju bilo koje od prethodno navedenih okolnosti, smatra se da postoji do pravomoćnosti sudske odluke o poništaju.

b. Brak je ništav ako je izjava o sklapanju braka izrečena na sljedeće načine:

  • pod prisilom,
  • dao ju je maloljetnik mlađi od 16 godina,
  • izrečena je u matičnom uredu koji ju nije imao ovlasti primiti, osim u slučajevima iz članka 4. stavaka 2. i 3., ili ako je izrečena pred gradonačelnikom ili članom općinskog vijeća koji nije nadležan za sklapanje braka,
  • izrečena je pred crkvom ili vjerskom zajednicom koja nije registrirana u skladu s posebnim propisima ili ako je izrečena pred osobom koja nije ovlaštena postupati kao svećenik registrirane crkve ili vjerske zajednice,
  • izrečena je pred tijelom koje nije za to nadležno,
  • izrekao ju je punomoćnik bez valjane punomoći ili ako je punomoć ukinuta u skladu sa zakonom.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Smatra se da brak koji je sud proglasio ništavim nikada nije sklopljen.

Nakon sudske odluke o poništaju braka imovinski odnosi bračnih drugova te njihova prava i dužnosti povezane sa zajedničkom djecom uređuju se istim odredbama koje se primjenjuju na razvedene bračne drugove. Nakon sudske odluke o poništaju braka poništava se i izjava bračnih drugova o zajedničkom prezimenu te oni moraju upotrebljavati svoja izvorna prezimena.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

Samo sud može proglasiti brak razvedenim. Povezana pitanja mogu se rješavati primjenom Zakona o mirenju br. 420/2004.

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

Tužbe za razvod, poništaj braka ili izjave o ništavosti braka podnose se okružnom sudu.

Nadležni sud je sud u čijem su području nadležnosti bračni drugovi imali zadnje zajedničko boravište, ako barem jedan od bračnih drugova živi u području nadležnosti tog suda. Ako takvog suda nema, nadležan je opći sud tuženika. Ako se nadležnost ne može tako utvrditi, nadležan je opći sud tužitelja.

Tužba mora zadovoljavati zahtjeve iz članka 127. Zakona br. 160/2015, Zakona o građanskom parničnom postupku (Civilný sporový poriadok) te iz članaka 25. i 26. Zakona br. 161/2015, Zakona o građanskom izvanparničnom postupku (Civilný mimosporový poriadok).

U tužbi mora biti navedeno kojem je sudu upućena, tko je tužitelj, koji je njezin predmet i što se njome traži te mora biti potpisana. Osim toga, u tužbi moraju biti navedena imena i prezimena stranaka i njihovih zastupnika (ako ih imaju), točan i potpun opis ključnih činjenica i popis dokaza na kojima tužitelj temelji tužbu. U tužbi također mora biti jasno navedeno što tužitelj traži. Tužitelj mora tužbi priložiti dokumentirane dokaze na kojima zasniva svoju tužbu.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Pružanje pravne pomoći uređeno je Zakonom br. 327/2005 o pružanju pravne pomoći osobama s financijskim potrebama.

Za postupak razvoda plaća se sudska pristojba. Stranka u postupku može zatražiti oslobođenje od sudskih pristojbi.

Na temelju zahtjeva sud može stranku osloboditi od sudskih pristojbi djelomično ili u cijelosti, ako to opravdavaju okolnosti stranke i pod uvjetom da se to ne odnosi na arbitrarno ili očito neuspješno ostvarivanje ili obranu prava. Ako sud ne odluči drukčije, oslobođenje se primjenjuje na cijeli postupak i retroaktivno. Međutim, pristojbe plaćene prije odluke o oslobođenju neće biti vraćene.

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

Žalba protiv takve sudske odluke dopuštena je u roku od 15 dana od dostave odluke.

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

Potrebno je podnijeti zahtjev za priznavanje sudske odluke. Nadležan je Regionalni sud u Bratislavi.

Pravomoćne odluke o bračnim pitanjima donesene u drugoj državi članici (osim u Danskoj) nakon 1. svibnja 2004. priznaju se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000. Odluke se priznaju bez posebnog postupka te ne postoji poseban postupak za izmjenu unosa u matične knjige. Međutim, zainteresirana strana može zatražiti donošenje posebne odluke o priznavanju inozemne odluke o bračnim pitanjima. Za priznavanje inozemnih odluka nadležan je Regionalni sud u Bratislavi.

Kad je riječ o odlukama donesenima u Danskoj, ili odlukama donesenima u drugim državama članicama prije 1. svibnja 2004., potrebno je podnijeti zahtjev za priznavanje pravomoćne inozemne sudske odluke o bračnim pitanjima, pod uvjetom da je barem jedna od stranaka slovački državljanin. Ti se postupci pokreću zahtjevom koji može podnijeti osoba koja je u inozemnoj odluci imenovana kao stranka. Za priznavanje inozemnih odluka nadležan je Regionalni sud u Bratislavi.

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Protiv odluke o priznavanju ili nepriznavanju inozemne odluke moguće je podnijeti žalbu. Žalba se podnosi Regionalnom sudu u Bratislavi, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud.

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Prestanak braka razvodom uređen je mjerodavnim pravom države čiji su bračni drugovi bili državljani u trenutku pokretanja postupka. Ako bračni drugovi imaju različita državljanstva, na razvod braka primjenjuje se slovačko pravo.

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe

Posljednji put ažurirano: 03/01/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.