Izvorna jezična inačica ove stranice slovački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Razvod braka i zakonska rastava

Slovačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

U Slovačkoj brak može razvesti jedino sud.

2 Koji su razlozi razvoda?

Sud može razvesti brak na temelju tužbe jednog od bračnih drugova ako su bračni odnosi toliko ozbiljno i trajno poremećeni da brak više ne može služiti svrsi i ne može se očekivati da će bračni drugovi nastaviti bračni suživot.

Sud utvrđuje uzroke poremećaja odnosa između bračnih drugova i uzima ih u obzir kada donosi odluku o razvodu. Kada odlučuje o razvodu, sud uvijek uzima u obzir interese maloljetne djece.

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

Bračni drug koji je uzeo prezime drugog bračnog druga u trenutku sklapanja braka može u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti odluke o razvodu obavijestiti matični ured da vraća prezime koje je imao prije braka.

Bračni drug koji je uzeo prezime drugog bračnog druga u trenutku sklapanja braka i zadržao prezime koje je imao prije braka kao drugo prezime može u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti odluke o razvodu obavijestiti matični ured da se više neće služiti prezimenom bračnoga druga.

3.2 podjelu imovine supružnika

Režim zajedničke imovine prestaje u trenutku razvoda i pitanja se rješavaju u skladu s načelima iz odjeljka 150. Građanskog zakona (Občiansky zákonník). Režim zajedničke imovine može se ukinuti: (a) dogovorom; (b) sudskom odlukom; (c) istekom određenog vremenskog razdoblja.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

U odluci o razvodu roditelja maloljetnog djeteta sud utvrđuje prava i dužnosti roditelja prema maloljetnom djetetu u razdoblju nakon razvoda, posebno koji će roditelj imati skrbništvo, koji će biti djetetov zakonski skrbnik i koji će upravljati djetetovom imovinom. Odluka o pravima i obvezama roditelja može se zamijeniti dogovorom između roditelja.

Ako roditelji ne postignu dogovor o pravima pristupa maloljetnom djetetu, sud određuje prava pristupa roditelja u odluci o razvodu. Ako je potrebno, sud će ograničiti roditeljeva prava pristupa ili će mu zabraniti pristup ako je to u interesu djeteta.

Sud također utvrđuje kako će roditelj kojem nije dodijeljeno skrbništvo pridonositi uzdržavanju djeteta. Sud može odobriti i dogovor između roditelja o iznosu uzdržavanja.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

Razvedeni bračni drug koji se ne može uzdržavati može tražiti doprinos za svoje uzdržavanje od bivšega bračnog druga, ako si bivši bračni drug može to priuštiti. Ako bračni drugovi ne postignu dogovor, sud će odlučiti o iznosu plaćanja uzdržavanja na temelju zahtjeva jednog od bračnih drugova.

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

U slovačkom pravu nije predviđena zakonska rastava.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

Osim razvodom, brak se može proglasiti ništavim sudskom odlukom.  Za takav se brak smatra da nije ni bio sklopljen (matrimonium nullum). Sud može proglasiti i da brak nikada nije ni postojao (non matrimonium).

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

a. Osnove za poništaj braka sljedeće su:

  • postojanje drugog braka,
  • krvno srodstvo između izravnih potomaka i predaka i između braće i sestara, uključujući srodstvo posvajanjem,
  • nedovoljna starost, ako je riječ o maloljetniku starijem od 16, ali mlađem od 18 godina,
  • psihički poremećaj zbog kojeg je osobi smanjena pravna sposobnost,
  • izjava o sklapanju braka koja nije izrečena slobodno, sa željom, definitivno i jasno.

Ako je brak sklopljen unatoč tome što je ništav na temelju jedne od prethodno navedenih osnova, smatra se da postoji do pravomoćnosti sudske odluke o poništaju.

b. Brak je ništav ako je izjava o sklapanju braka izrečena na sljedeće načine:

  • pod prisilom,
  • dao ju je maloljetnik mlađi od 16 godina,
  • izrečena je u matičnom uredu koji ju nije imao ovlasti primiti, osim u slučajevima iz odjeljka 4. točaka 2. i 3., ili ako je izjava o sklapanju braka izrečena pred gradonačelnikom ili članom općinskog vijeća koji nije nadležan,
  • izrečena je pred crkvom ili vjerskom zajednicom koja nije registrirana u skladu s posebnim zakonodavstvom ili ako je izjava o sklapanju braka izrečena pred osobom koja nije ovlaštena postupati kao svećenik registrirane crkve ili vjerske zajednice,
  • izrečena je pred tijelom koje nije za to ovlašteno,
  • izrekao ju je punomoćnik bez valjane punomoći ili ako je punomoć ukinuta u skladu s primjenjivim zakonom.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Smatra se da brak koji je sud proglasio ništavim nikada nije sklopljen.

Nakon sudske odluke o poništaju braka imovinski odnosi bračnih drugova te njihova prava i dužnosti povezane s djecom uređuju se odredbama o imovinskim odnosima razvedenih bračnih drugova i njihovim dužnostima prema djeci. Nakon odluke o poništaju braka poništava se i izjava bračnih drugova o zajedničkom prezimenu te oni moraju upotrebljavati svoja izvorna prezimena.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

Samo sud može proglasiti brak razvedenim. Povezana pitanja mogu se rješavati primjenom Zakona o mirenju br. 420/2004 (zákon č. 420/2004 Z.z. o mediácii).

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

Tužbe za razvod, poništaj braka ili izjave o ništavosti braka podnose se okružnom sudu (okresný súd).

Nadležni sud sud je u čijem su okrugu bračni drugovi imali posljednje zajedničko boravište u Slovačkoj, ako barem jedan od bračnih drugova živi u okrugu tog suda. Ako takvog suda nema, nadležan je opći sud tuženika (všeobecný súd), a ako nema ni tog suda, opći sud tužitelja.

Tužba mora uključivati sve podatke predviđene člankom 42. stavkom 3. i člankom 79. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Občiansky súdny poriadok).

Iz tužbe mora biti očito kojem je sudu upućena, tko je tužitelj, koji je njezin predmet i što se njome traži te mora biti potpisana i označena datumom. Osim toga, u tužbi moraju biti navedena imena i prezimena stranaka i njihova mjesta boravišta (isto i za njihove zastupnike, ako ih imaju), njihovo državljanstvo, točan opis ključnih činjenica i popis dokaza na kojima tužitelj temelji tužbu. U tužbi također mora biti jasno navedeno što tužitelj traži.

Tužitelj mora tužbi priložiti dokumentarne dokaze na kojima zasniva svoju tužbu, osim dokaza koje ne može priložiti, ali ne svojom krivnjom.

Tužba se mora podnijeti u potrebnom broju primjeraka i s prilozima kako bi sud i svaka stranka mogli zadržati po jedan primjerak. Ako stranka ne osigura dovoljan broj primjeraka i priloga, sud će napraviti preslike na trošak stranke.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Pružanje pravne pomoći uređeno je Zakonom br. 327/2005 o pružanju pravne pomoći osobama s financijskim potrebama (zákon č. 327/2005 Z.z. o poskytovaní právnej pomoci osobám v materiálnej núdzi).

Za postupak razvoda plaća se sudska pristojba. Stranka u postupku može zatražiti oslobođenje od sudskih pristojbi.

Na temelju zahtjeva sud može stranku osloboditi od sudskih pristojbi djelomično ili u cijelosti, ako to opravdavaju okolnosti stranke i pod uvjetom da se to ne odnosi na arbitrarno ili očito neuspješno ostvarivanje ili obranu prava.  Ako sud ne odluči drugačije, oslobođenje se primjenjuje na cijeli postupak i retroaktivno. Međutim, pristojbe plaćene prije odluke o oslobođenju neće biti vraćene.

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

Žalba protiv odluke dopuštena je u roku od 30 dana od dostave.

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

Potrebno je podnijeti zahtjev za priznavanje odluke.  Nadležan je regionalni sud (Krajský súd) u Bratislavi.

Pravomoćne odluke o bračnim pitanjima donesene u drugoj državi članici (osim u Danskoj) nakon 1. svibnja 2004. priznaju se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000. Odluke se priznaju bez posebnog postupka te ne postoji poseban postupak za izmjenu unosa u matične knjige.  Međutim, zainteresirana strana može zatražiti donošenje posebne odluke o priznavanju odluke o bračnim pitanjima donesene u drugoj državi članici. Za priznavanje odluka donesenih u drugim državama članicama nadležan je Regionalni sud u Bratislavi.

U odnosu na odluke donesene u Danskoj, ili u drugim državama članicama prije 1. svibnja 2004., potrebno je podnijeti zahtjev za priznavanje pravomoćne sudske odluke o bračnim pitanjima donesene u drugoj državi članici, pod uvjetom da je barem jedna od stranaka slovački državljanin. Ti se postupci pokreću zahtjevom koji može podnijeti osoba koja je imenovana strankom u odluci donesenoj u drugoj državi članici. Za priznavanje odluka donesenih u drugim državama članicama nadležan je Regionalni sud u Bratislavi.

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Protiv odluke o priznavanju ili nepriznavanju odluke donesene u drugoj državi članici moguće je podnijeti žalbu.  Žalba se podnosi regionalnom sudu u Bratislavi, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud (Najvyšší súd).

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Na prestanak braka razvodom primjenjuje se pravo države čiji su bračni drugovi bili državljani u trenutku pokretanja postupka. Ako bračni drugovi imaju različito državljanstvo, na razvod braka primjenjuje se slovačko pravo.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici