Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Razvod braka i zakonska rastava

Poljska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

Sud donosi rješenje o razvodu u kojem utvrđuje je li jedan od bračnih drugova odgovoran za poremećene bračne odnose i, ako jest, koji. Ako to zatraže oba bračna druga, sud ne odlučuje o odgovornosti.

Prethodna rastava nije uvjet za razvod.

2 Koji su razlozi razvoda?

Osnova za razvod jest da su bračni odnosi potpuno i trajno poremećeni. Moraju biti ispunjena oba uvjeta (članak 56. stavak 1. Zakona o obitelji i skrbništvu).

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

U roku od tri mjeseca od pravomoćnosti rješenja o razvodu razvedeni bračni drug koji je promijenio svoje prezime može ponovno uzeti prezime koje je imao prije braka podnošenjem izjave volje matičnom uredu.

Razvedeni bračni drug može ponovno sklopiti brak.

3.2 podjelu imovine supružnika

Zajednička imovina bračnih drugova, koja uključuje i stečenu imovinu, utvrđuje se zakonom u trenutku sklapanja braka (zakonsko zajedničko vlasništvo). Zakonsko zajedničko vlasništvo prestaje razvodom braka, odnosno u trenutku pravomoćnosti rješenja o razvodu.

Na zahtjev jednog od bračnih drugova sud može podijeliti zajedničku imovinu u rješenju o razvodu. Stečena imovina bračnih drugova sastoji se od stavki imovine koje su stekli jedan ili oba bračna druga za cijelo vrijeme trajanja zakonskog zajedničkog vlasništva.

Oba bračna druga imaju jednake udjele u zajedničkoj imovini.

Ako za to ima važne razloge, svaki bračni drug može od suda tražiti da podijeli zajedničku imovinu prema stupnju do kojeg je svaki bračni drug pridonio stjecanju te imovine.

Nadalje, ako bračni drugovi dijele smještaj, sud u rješenju o razvodu utvrđuje kako će se smještaj upotrebljavati dok ga razvedeni bračni drugovi budu dijelili. Ako tako zatraže oba bračna druga, sud može podijeliti zajednički smještaj ili dodijeliti smještaj jednom od bračnih drugova ako ga drugi bračni drug pristane napustiti bez zamjenskog smještaja.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

U rješenju o razvodu sud odlučuje o roditeljskoj odgovornosti za maloljetnu djecu obaju bračnih drugova i o odnosima između roditelja i djece. Također utvrđuje iznos koji će svaki od bračnih drugova plaćati za pokrivanje uzdržavanja i odgoja djece (članak 56. stavak 1. Zakona o obitelji i skrbništvu).

Sud može povjeriti ostvarivanje roditeljske odgovornosti jednom roditelju i ograničiti roditeljsku odgovornost drugog roditelja na posebne obveze i prava u vezi s djecom.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

Razvedeni bračni drug kojem nije utvrđena isključiva krivnja za poremećene bračne odnose i koji je u financijskim teškoćama može tražiti uzdržavanje od drugog bračnog druga ovisno o svojim razumnim potrebama i sposobnostima za zaradu te financijskim sposobnostima drugog bračnog druga (članak 60. stavak 1. Zakona o obitelji i skrbništvu).

Ako se zbog razvoda znatno pogoršala financijska situacija bračnog druga koji nije odgovoran za poremećene bračne odnose, bračni drug kojem je utvrđena isključiva krivnja za poremećene bračne odnose mora osigurati sredstva za zadovoljavanje potreba drugog bračnog druga, čak i ako on nije u financijskim teškoćama (članak 60. stavak 2. Zakona o obitelji i skrbništvu).

Obveza uzdržavanja prestaje kada bračni drug koji prima uzdržavanje sklopi novi brak. Kada se utvrdi da bračni drug koji mora plaćati uzdržavanje ne snosi isključivu odgovornost za poremećene bračne odnose, predmetna obveza prestaje pet godina nakon razvoda (članak 60. stavak 3. Zakona o obitelji i skrbništvu).

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

To je formalna rastava, odnosno utvrđuje se rješenjem suda u skladu s člankom 61. stavcima od 1. do 6. Zakona o obitelji i skrbništvu.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

Kao uvjet za rastavu mora biti utvrđeno da su bračni odnosi trajno poremećeni.

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

Pravne posljedice rastave jednake su posljedicama razvoda. Međutim, rastavljeni bračni drug ne može ponovno stupiti u brak.

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

„Poništaj braka” znači poništavanje svih učinaka braka s retroaktivnim učinkom, osim statusa djece iz poništenog braka, koja zadržavaju status djece rođene u braku.

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

Razlozi za poništaj braka navedeni su u Zakonu o obitelji i skrbništvu:

  • bračni drug mlađi je od dopuštene dobi za stupanje u brak (članak 10. Zakona o obitelji i skrbništvu),
  • bračni drug nema pravnu sposobnost (članak 11. Zakona o obitelji i skrbništvu),
  • bračni drug psihički je bolestan ili ima intelektualni invaliditet (članak 12. Zakona o obitelji i skrbništvu),
  • bračni drug već je u braku s drugom osobom (članak 13. Zakona o obitelji i skrbništvu),
  • bračni drugovi u krvnom su srodstvu u ravnoj lozi, u krvnom srodstvu u pobočnoj lozi (braća i sestre, uključujući polubraću i polusestre te braću i sestre rođene izvan braka) ili u tazbinskom srodstvu u ravnoj lozi (članak 14. Zakona o obitelji i skrbništvu),
  • bračni drugovi povezani su posvajanjem (članak 15. Zakona o obitelji i skrbništvu),
  • podnesena je izjava da u trenutku sklapanja braka bračni drug iz bilo kojeg razloga nije mogao svjesno izraziti svoju volju, nije znao točan identitet druge stranke ili je brak sklopio pod nezakonitom prijetnjom (članak 15. stavak 1. Zakona o obitelji i skrbništvu).

Svaki od navedenih uzroka morao je postojati u trenutku sklapanja braka.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Presuda o poništaju braka konstitutivna je i ima posljedice na treće osobe (erga omnes). Postoje dvije vrste posljedica:

  • ex tunc, odnosno posljedice koje počinju od datuma kada je brak sklopljen, na primjer, bračni drugovi vraćaju se u bračni status prije braka i vraćaju prethodna prezimena, bračni drug i obitelj drugog bračnog druga više nisu u srodstvu i nije moguće zakonsko nasljeđivanje;
  • ex nunc, odnosno posljedice koje nastaju kada presuda o poništaju braka postane pravomoćna, na primjer, u pogledu imovinskih odnosa.

Posljedice poništaja braka na odnos između bračnih drugova i djece rođene u braku te na imovinske odnose između bračnih drugova uređene su odgovarajućim pravilima o razvodu. Najvažnije je da se bračni drug koji je stupio u brak u lošoj vjeri smatra bračnim drugom odgovornim za poremećene bračne odnose.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

Bračni drugovi u Poljskoj mogu pribjeći obiteljskom mirenju. Glavni je cilj mirenja riješiti sukobe između bračnih drugova na način na koji će se izbjeći razvod ili rastava te dogovoriti  uvjeti razvoda (imovinska pitanja, briga o djeci) na prijateljski način. Usluge mirenja većinom pružaju nevladine organizacije, zaklade i crkva.

Bračni drugovi koji ulaze u sukobe u braku mogu sudjelovati u različitim vrstama obiteljske terapije i tražiti pomoć psihologa, psihoterapeuta, skupina za pomoć itd.

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

Tužbe za razvod, rastavu ili poništaj braka podnose se regionalnom sudu (sąd okręgowy) koji je nadležan u mjestu posljednjeg uobičajenog boravišta bračnih drugova. Ako nema takvog suda, zahtjevi se mogu podnositi nadležnom regionalnom sudu u mjestu boravišta tužitelja.

Na tužbe se naplaćuje sudska pristojba. Međutim, stranka koja zbog svoje financijske situacije ne može platiti pristojbu može sudu podnijeti zahtjev za potpuno ili djelomično oslobođenje od sudskih troškova te može od suda zatražiti imenovanje odvjetnika po službenoj dužnosti.

Tužbi moraju biti priložene sljedeće isprave: preslike isprava o građanskom statusu (vjenčani list, rodni listovi djece), dokaz o prihodima, isprava kojom se odvjetnik ovlašćuje za zastupanje stranke (ako je ta stranka odlučila izabrati svog odvjetnika) i sve potvrde koje bi mogle biti važne za predmet (liječničke potvrde, upravne odluke itd.).

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Vidjeti točku 11.

Osoba koja traži potpuno ili djelomično oslobođenje od sudskih troškova ili imenovanje odvjetnika po službenoj dužnosti mora tužbi priložiti izjavu o svojoj financijskoj situaciji (na odgovarajućem obrascu koji je dostupan od suda).

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

Da, u svim tim slučajevima dopuštena je žalba prvostupanjskom sudu. Bračni drugovi mogu se protiv odluka regionalnih sudova žaliti žalbenim sudovima.

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću (dalje u tekstu „Uredba Bruxelles II a” ) takve se odluke automatski priznaju u Poljskoj bez potrebe za posebnim postupkom priznavanja (članak 21. Uredbe Bruxelles II a).

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Svaka zainteresirana stranka može podnijeti zahtjev za donošenje odluke o nepriznavanju presude (članak 21. stavak 3. Uredbe Bruxelles II a). U Poljskoj se takvi zahtjevi podnose regionalnim sudovima. Mjesna nadležnost utvrđuje se prema mjestu uobičajenog boravišta osobe protiv koje se podnosi zahtjev za priznavanje ili nepriznavanje presude. Ako se ni jedno od navedenih mjesta ne nalazi u Poljskoj, mjesna nadležnost utvrđuje se prema mjestu izvršenja (članak 29. stavak 2. Uredbe Bruxelles II a).

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Poljska je stranka mnogih međunarodnih ugovora kojima se uređuje predmetno pitanje. Takva pravila imaju prednost pred poljskim privatnim međunarodnim pravom. To znači da se mogu primjenjivati drugačija pravila ako bračni drugovi imaju različita državljanstva. Ako nema međunarodnog ugovora, primjenjuje se Zakon o privatnom međunarodnom pravu od 14. veljače 2011. U skladu s člankom 54. tog Zakona brak se razvodi u skladu sa zajedničkim pravom bračnih drugova koje je primjenjivo u trenutku podnošenja tužbe za razvod braka.  Ako nema zajedničkog prava bračnih drugova, primjenjivo je pravo države u kojoj oba bračna druga imaju boravište u trenutku podnošenja zahtjeva za razvod braka Ako bračni drugovi nemaju zajedničko boravište u trenutku podnošenja tužbe, primjenjivo je pravo posljednje države u kojoj su oba bračna druga imala zajedničko boravište, pod uvjetom da jedan od bračnih drugova još uvijek ondje ima uobičajeno boravište. U ostalim slučajevima brakovi se razvode u skladu s poljskim pravom.

Posljednji put ažurirano: 03/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici