Nesolventnost/stečaj

Švedska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

UVOD

U Švedskoj su stečaj, reorganizacija poslovanja i restrukturiranje duga uređeni Uredbom o nesolventnosti (insolvensforördning). U nastavku su ukratko objašnjeni određeni aspekti švedskog zakonodavstva kojim su uređeni ti postupci u skladu s člankom 86. stavkom 1. revidirane Uredbe o nesolventnosti. Njihov opis ne smatra se cjelovitim.

STEČAJ

Općenito

Stečaj (konkurs) je oblik općeg izvršenja tražbina u kojem svi vjerovnici određenog dužnika zajedno uzimaju ukupnu imovinu dužnika, na obveznoj osnovi, kako bi naplatili svoje tražbine. Tijekom stečaja imovina čini stečajnu masu (konkursbo) kojom se upravlja za korist vjerovnikâ. Stečajnom masom upravlja jedan stečajni upravitelj (konkursförvaltare) ili više njih. Jedina je zadaća stečajnog upravitelja upravljanje stečajnom masom. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka ocjenjuje se, donosi se odluka o pokretanju stečajnog postupka, a sam se stečaj rješava u stečajnom postupku koji se vodi pred okružnim sudom (tingsrätt). Tijekom stečajnog postupka sud donosi odluke u pogledu brojnih pitanja: na primjer, o načinu diobe stečajne mase ili tome je li potrebno dokazati da dugovi postoje. Na sudu se odvijaju i drugi koraci, kao što je polaganje zakletve kojom dužnik potvrđuje točnost popisa imovine. Stečajnog upravitelja nadzire Služba za izvršenje (Kronofogdemyndigheten).

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Općenito

Trgovcu koji se suočava s poteškoćama u plaćanju sudskom se odlukom može dopustiti da se podvrgne posebnom postupku u svrhu reorganizacije svojeg poslovanja (företagsrekonstruktion). Sud imenuje službenika za reorganizaciju poslovanja (rekonstruktör) kako bi istražio može li se poslovanje dužnika djelomično ili u potpunosti nastaviti i, ako može, na koji način te jesu li uvjeti povoljni za postizanje financijske namire (uppgörelse) ili nagodbe (ackord) s vjerovnicima. Službenik za reorganizaciju poslovanja pri izvršavanju svojih dužnosti mora postupati na način kojim se osigurava da se ne zanemaruju interesi vjerovnikâ. Odlukom o reorganizaciji poslovanja službeno se ne ograničava kontrola dužnika nad njegovim vlasništvom.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Općenito

Restrukturiranjem duga (skuldsanering) dužnika se oslobađa od cjelokupne odgovornosti (ili nekog njezina dijela) za plaćanje dugova koji su obuhvaćeni područjem primjene postupka restrukturiranja. U Švedskoj se od studenoga 2016. upotrebljavaju dvije vrste restrukturiranja duga: restrukturiranje duga (skuldsanering) u skladu sa Zakonom o restrukturiranju duga (skuldsaneringslagen) i restrukturiranje poslovnog duga (Fskuldsanering) u skladu sa Zakonom o restrukturiranju poslovnog duga (skuldsaneringslagen för företagare). Obje su vrste opisane u nastavku.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Stečajni postupak može se pokrenuti u pogledu pravnih i fizičkih osoba (uključujući fizičke osobe koje se ne bave poslovnom djelatnošću).

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Postupak reorganizacije poslovanja može se pokrenuti u pogledu pravnih i fizičkih osoba, pod uvjetom da je dotična osoba trgovac. Određene su pravne osobe isključene iz Zakona, na primjer banke, kreditne institucije i društva koja trguju vrijednosnim papirima.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Restrukturiranje duga može se dopustiti fizičkim osobama (uključujući fizičke osobe koje se bave privatnom poslovnom djelatnošću (enskild näringsverksamhet)).

Zahtjeve za pokretanje postupka restrukturiranja duga rješava Služba za izvršenje u prvom stupnju.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Restrukturiranje poslovnog duga može se dopustiti fizičkoj osobi koja je:

1. trgovac koji se bavi poslovnom djelatnošću, ako njegov dug u najvećem dijelu proizlazi iz te djelatnosti;

2. trgovac koji se bavi poslovnom djelatnošću, ako može platiti dugove koji proizlaze iz te djelatnosti, ili ako je njegova nemogućnost plaćanja tih dugova samo privremena ili

3. član obitelji poduzetnika, ako dug tog člana obitelji u najvećem dijelu proizlazi iz poslovne djelatnosti poduzetnika.

„Član obitelji” (närstående) znači supružnik, izvanbračni partner, roditelj, brat ili sestra, dijete ili djeca supružnika ili izvanbračnog partnera.

Zahtjeve za pokretanje postupka restrukturiranja poslovnog duga rješava Služba za izvršenje u prvom stupnju.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Dužnik mora biti nesolventan kako bi se mogao pokrenuti stečajni postupak. „Nesolventan” (obestånd, insolvens) znači da dužnik ne može pravodobno plaćati svoje dugove i ta nemogućnost plaćanja nije samo privremena. Izjava dužnika u kojoj potvrđuje da je nesolventan prihvatit će se ako nema opravdanog razloga da se to ne učini. Postoje i određene pretpostavke u pogledu dokaza o nesolventnosti. Na primjer, dužnika se mora smatrati nesolventnim, osim ako se dokaže suprotno, ako je pokrenut ovršni postupak u skladu s poglavljem 4. Ovršnog zakona (utsökningsbalken) iz kojeg proizlazi da, u roku šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, dužnik nije imao dostatnu imovinu za potpuno plaćanje tražbine čije se podmirivanje traži. Isto vrijedi i ako je dužnik izjavio da je obustavio plaćanja.

Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka može podnijeti dužnik ili vjerovnik.

Ako postoji utemeljena osnova za odobrenje zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka i postoji vjerojatnost da bi dužnik mogao otuđiti dio svoje imovine, sud može naložiti blokadu (kvarstad) imovine dužnika dok zahtjev ne bude ocijenjen. Taj je sud ovlašten odrediti i zabranu putovanja.

Okružni sud mora odmah objaviti odluku o stečaju. Odluka stupa na snagu odmah, a dužnik gubi kontrolu nad svojom imovinom čim se objavi odluka, ali postoji određena zaštita legitimnih očekivanja trećih osoba. Vidjeti i informacije navedene o odjeljku „Koje su ovlasti dužnika i stečajnog upravitelja?”

U pogledu odluke okružnog suda kojom se proglašava stečaj ili odbija zahtjev za pokretanje stečajnog postupka može se podnijeti žalba višem sudu.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Zahtjev za reorganizaciju poslovanja može podnijeti dužnik ili vjerovnik. Odluka o dopuštanju reorganizacije poslovanja može se donijeti samo ako se može prihvatiti da dužnik ne može platiti dospjele dugove ili ih uskoro neće moći platiti. Odluka o dopuštanju reorganizacije poslovanja ne može se donijeti ako postoji opravdana sumnja u postizanje njezina cilja. Zahtjev koji je podnio vjerovnik može se odobriti samo uz suglasnost dužnika.

Ako se zahtjev koji je dostavio dužnik smatra dopuštenim, sud ga mora odmah ocijeniti, osim ako je dužnik dostavio zahtjev nakon zahtjeva vjerovnika, a sud je odlučio da je potrebno održati ročište radi preispitivanja zahtjeva. Ako se zahtjev koji je dostavio vjerovnik smatra dopuštenim, sud mora odrediti datum ročišta na kojem će ga preispitati. Ročište se mora održati u roku od dva tjedna od podnošenja zahtjeva sudu. Može se održati i kasnije ako postoje posebni razlozi za to, ali u svakom slučaju u roku od najviše šest tjedana.

Ako se zahtjev odobri, sud mora bez odlaganja imenovati službenika za reorganizaciju poslovanja. Može se imenovati više službenika za reorganizaciju poslovanja ako za to postoje posebni razlozi. U roku od jednog tjedna od donošenja odluke kojom se dopušta reorganizacija, službenik za reorganizaciju poslovanja mora o toj odluci obavijestiti sve poznate vjerovnike. Odluka o reorganizaciji poslovanja primjenjiva je odmah, osim ako sud odluči drukčije.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Zahtjev za restrukturiranje duga može podnijeti dužnik. Ako se zahtjev ne odbije kao nedopušten ili neutemeljen, odluka o pokretanju restrukturiranja duga mora se donijeti što je brže moguće. Zahtjev se može odbiti kao neutemeljen ako je, na primjer, iz samog zahtjeva ili iz nekog drugog dostupnog izvješća jasno da nisu ispunjeni uvjeti za restrukturiranje duga.

Restrukturiranje duga može se dopustiti u sljedećim slučajevima:

1. dužnik je fizička osoba čiji su glavni interesi u Švedskoj,

2. dužnik ne može pravodobno plaćati svoje dugove te se može očekivati, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta, da će se ta nemogućnost plaćanja nastaviti u doglednoj budućnosti (dužnika se mora smatrati nesolventnim) i

3. to je razumno uzmu li se u obzir osobne i financijske okolnosti dužnika.

Primjenjuju se sljedeća ograničenja:

1. restrukturiranje duga ne može se dopustiti ako je dužniku izrečena zabrana nastavka poslovanja (näringsförbud),

2. ako je dužnik trgovac, restrukturiranje duga može se dopustiti samo ako se financijske okolnosti poslovanja mogu jednostavno istražiti i

3. ako je dužniku prethodno dopušteno restrukturiranje duga, novo restrukturiranje duga može se dopustiti samo ako za to postoji posebna osnova.

Ako se odluka donosi radi pokretanja postupka restrukturiranja duga, obavijest o tome mora se bez odlaganja objaviti u službenom glasilu Post och Inrikes Tidningar. Obavijest se mora poslati i poznatim vjerovnicima u roku od tjedan dana od njezine objave. Tim se obavijestima među ostalim mora pozvati vjerovnike da prijave svoje tražbine prema dužniku, obično u pisanom obliku u roku od mjesec dana od datuma objave, navodeći pojedinosti o tim tražbinama i sve druge informacije relevantne za ocjenu predmeta, kao i pojedinosti o računu na koji je potrebno izvršavati uplate tijekom postupka restrukturiranja duga.

Žalba protiv odluke o pokretanju postupka restrukturiranja duga može se podnijeti u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke.

Nakon odluke o pokretanju postupka nije moguća zapljena imovine (utmätning) radi izvršavanja tražbina nastalih prije te odluke, sve dok se pitanje restrukturiranja duga ne utvrdi pravomoćnom odlukom. Međutim, to se ne primjenjuje na tražbine koje nisu obuhvaćene restrukturiranjem. Ne primjenjuje se ni ako, nakon žalbe, sud na zahtjev vjerovnika odluči da zapljenu ne bi trebalo dopustiti.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Zahtjev za restrukturiranje poslovnog duga može podnijeti dužnik. Ako se zahtjev ne odbije kao nedopušten ili neutemeljen, odluka o pokretanju postupka restrukturiranja poslovnog duga mora se donijeti što je brže moguće. Zahtjev se može odbiti kao neutemeljen ako je, na primjer, iz samog zahtjeva ili iz nekog drugog dostupnog izvješća jasno da nisu ispunjeni uvjeti za restrukturiranje poslovnog duga.

Restrukturiranje poslovnog duga može se dopustiti u sljedećim slučajevima:

1. glavni su interesi dužnika u Švedskoj,

2. dužnik ne može pravodobno plaćati svoje dugove te se može očekivati, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta, da će se ta nemogućnost plaćanja nastaviti u doglednoj budućnosti (dužnika se mora smatrati nesolventnim) i

3. to je razumno uzmu li se u obzir osobne i financijske okolnosti dužnika.

Primjenjuju se sljedeća ograničenja:

1. restrukturiranje poslovnog duga ne može se dopustiti ako je dužniku izrečena zabrana nastavka poslovanja,

2. restrukturiranje poslovnog duga ne može se dopustiti ako je dužnik trgovac koji provodi ili je provodio svoje poslovanje na neodgovoran način,

3. restrukturiranje poslovnog duga ne može se dopustiti ako dužnikova tromjesečna marža za plaćanje iznosi manje od jedne sedmine osnovice za plaćanje (prisbasbeloppet) utvrđene u poglavlju 2. odjeljcima 6. i 7. Zakona o socijalnom osiguranju (socialförsäkringsbalken) (koja je 2016. iznosila približno 6300 SEK) i

4. ako je dužniku prethodno dopušteno restrukturiranje duga, novo restrukturiranje duga može se dopustiti samo ako za to postoji posebna osnova.

Ako se odluka donosi radi pokretanja postupka restrukturiranja poslovnog duga, obavijest o tome mora se bez odlaganja objaviti u službenom glasilu Post och Inrikes Tidningar. Obavijest se mora poslati i poznatim vjerovnicima u roku od tjedan dana od njezine objave. Tim se obavijestima među ostalim mora pozvati vjerovnike da prijave svoje tražbine prema dužniku, obično u pisanom obliku u roku od mjesec dana od datuma objave, navodeći pojedinosti o tim tražbinama i sve druge informacije relevantne za ocjenu predmeta, kao i pojedinosti o računu na koji je potrebno izvršavati uplate tijekom postupka restrukturiranja poslovnog duga.

Žalba protiv odluke o pokretanju postupka restrukturiranja poslovnog duga može se podnijeti u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke.

Nakon odluke o pokretanju postupka nije moguća zapljena imovine radi izvršavanja tražbina nastalih prije te odluke, sve dok se pitanje restrukturiranja poslovnog duga ne utvrdi pravomoćnom odlukom. Međutim, to se ne primjenjuje na tražbine koje nisu obuhvaćene restrukturiranjem. Ne primjenjuje se ni ako, nakon žalbe, sud na zahtjev vjerovnika odluči da zapljenu ne bi trebalo dopustiti.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Osim ako je drukčije predviđeno posebnim pravilima o izuzeću u pogledu pravnih akata koje izvršava dužnik ili bilo koja druga strana neposredno nakon donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka, stečajna masa uključuje svu imovinu koja je pripadala dužniku u trenutku objave odluke o pokretanju stečajnog postupka ili koja se pripisuje dužniku tijekom stečajnog postupka i koja može služiti za izvršavanje tražbina. Uključena je i sva imovina koja se može dodati stečajnoj masi povratom tražbina. Kad je riječ o fizičkim osobama, postoje posebna pravila koja se primjenjuju na nadnice i drugu imovinu koja je dužniku potrebna za život. Dužnik može zadržati dio te imovine.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Službenik za reorganizaciju poslovanja mora obavijestiti sve poznate vjerovnike o odluci o restrukturiranju poslovanja u roku od jednog tjedna od donošenja odluke. Među ostalim, toj je obavijesti potrebno priložiti preliminarni popis imovine i obveza dužnika. Iz toga slijedi da je sva imovina obuhvaćena postupkom. Međutim, važno je naglasiti da reorganizacija poslovanja može, ali ne mora, završiti nagodbom s vjerovnicima.

Sve tražbine koje se temelje na sporazumu koji je dužnik sklopio tijekom postupka restrukturiranja poslovanja uz suglasnost službenika za reorganizaciju poslovanja općenito imaju prednost (allmän förmånsrätt). Primjer takvog sporazuma može biti sporazum o financiranju poslovanja koji se sklapa uz suglasnost službenika za reorganizaciju poslovanja tijekom postupka restrukturiranja.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Odlukom kojom se odobrava restrukturiranje duga mora se utvrditi plan plaćanja. Plan plaćanja traje pet godina osim ako postoje utemeljene osnove za utvrđivanje kraćeg trajanja. Plan plaćanja stupa na snagu na datum donošenja odluke o odobrenju restrukturiranja. Međutim, dužnik počinje plaćati na datum odluke o pokretanju postupka, a razdoblje tijekom kojeg se primjenjuje odluka o pokretanju obično se mora odbiti od trajanja plana plaćanja.

Iznos koji dužnik mora platiti utvrđuje se tako da se restrukturiranje duga primjenjuje na svu imovinu i prihod dužnika nakon odbitka onoga što se mora zadržati radi uzdržavanja dužnika i njegove obitelji. Na plaćanje tražbine koja nije obuhvaćena restrukturiranjem duga mogu se staviti rezerve.

Ako se financijske okolnosti dužnika znatno poboljšaju nakon odluke o restrukturiranju duga, a do toga je došlo zbog nepredviđenih okolnosti, vjerovnici i dužnik mogu zatražiti ponovnu ocjenu odluke.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

U slučaju restrukturiranja poslovnog duga mora se utvrditi plan plaćanja. Taj plan plaćanja traje tri godine. Plan plaćanja stupa na snagu na datum donošenja odluke o odobrenju restrukturiranja. Međutim, dužnik počinje plaćati na datum odluke o pokretanju postupka, a razdoblje tijekom kojeg se primjenjuje odluka o pokretanju obično se mora odbiti od trajanja plana plaćanja.

Iznos koji dužnik mora platiti utvrđuje se tako da se restrukturiranje poslovnog duga primjenjuje na svu imovinu i prihod dužnika nakon odbitka onoga što se mora zadržati radi uzdržavanja dužnika i njegove obitelji. Na plaćanje tražbine koja nije obuhvaćena restrukturiranjem poslovnog duga mogu se staviti rezerve.

Ako se financijske okolnosti dužnika znatno poboljšaju nakon odluke o restrukturiranju poslovnog duga, vjerovnici i dužnik mogu zatražiti ponovnu ocjenu odluke.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Nakon objave odluke o pokretanju stečajnog postupka dužnik gubi kontrolu nad cjelokupnom imovinom koja je uključena u stečajnu masu. Dužnik ne smije sklapati obveze koje bi mogle biti na snazi tijekom stečajnog postupka. Postoje određena izuzeća. Tijekom stečajnog postupka stečajnu masu zastupa upravitelj. Upravitelja imenuje okružni sud te on mora imati posebno znanje i iskustvo potrebno za izvršavanje te dužnosti i u svakom smislu biti prikladan za to. Osobu zaposlenu na sudu ne može se imenovati upraviteljem. Osobu se ne može imenovati upraviteljem ako je u sukobu interesa.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Službenik za reorganizaciju poslovanja mora imati posebno znanje i iskustvo potrebno za izvršavanje te dužnosti, mora imati povjerenje vjerovnika te mora u svakom smislu biti prikladan za tu dužnost.

Službenik za reorganizaciju poslovanja ispituje financijsko stanje dužnika i u savjetovanju s dužnikom sastavlja plan za postizanje ciljeva restrukturiranja. Plan se mora dostaviti sudu i vjerovnicima. Službenik za reorganizaciju poslovanja može potražiti pomoć stručnjaka.

Dužnik je obvezan dostaviti službeniku za reorganizaciju poslovanja sve informacije u pogledu svojih financijskih okolnosti relevantne za reorganizaciju poslovanja. Dužnik mora slijediti upute službenika za reorganizaciju poslovanja u pogledu načina upravljanja poslovanjem. Postoje određene pravne radnje koje dužnik ne može izvršavati bez suglasnosti službenika za reorganizaciju poslovanja. To su, na primjer, plaćanje dugovanja nastalih prije odluke, preuzimanje novih obveza te ustup ili zalog imovine koja je važna za poslovanje dužnika. Međutim, ako dužnik ne ispuni te obveze, predmetna pravna radnja ostaje valjana.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Ne imenuje se upravitelj. Dužnik zadržava kontrolu nad svojom imovinom tijekom postupka restrukturiranja duga.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Ne imenuje se upravitelj. Dužnik zadržava kontrolu nad svojom imovinom tijekom postupka restrukturiranja duga.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

STEČAJ

Vjerovnik koji ima tražbinu prema dužniku na koju se može pozvati tijekom stečajnog postupka može izvršiti prijeboj te tražbine s tražbinom koju je dužnik imao prema vjerovniku u trenutku objavljivanja odluke o pokretanju stečajnog postupka. To nije primjenjivo ako je prijeboj isključen iz stečaja zbog prirode predmetnih tražbina. Posebna se pravila primjenjuju na uvjetne tražbine. Postoje i druga izuzeća za nedavno stečene tražbine (uglavnom u pogledu odredbi o povratu u stečajnu masu).

Kad je riječ o financijskim tržištima, postoje posebne odredbe kojima se osigurava da će se sporazumi o netiranju i drugi sporazumi povezani s među ostalim financijskim instrumentima primjenjivati u pogledu stečajne mase i vjerovnika.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Svaka osoba koja je imala tražbinu prema dužniku u trenutku dostavljanja zahtjeva za reorganizaciju poslovanja može izvršiti prijeboj te tražbine s tražbinom koju je dužnik imao prema vjerovniku, čak i ako ta tražbina još nije dospjela za plaćanje. To se ne primjenjuje ako je prijeboj isključen zbog prirode predmetnih tražbina ili zbog odredbi Zakona o reorganizaciji poslovanja. Postoje i druga izuzeća za nedavno stečene tražbine (uglavnom u pogledu odredbi o povratu u stečajnu masu).

Kad je riječ o financijskim tržištima, postoje posebne odredbe kojima se osigurava da će se sporazumi o netiranju i drugi sporazumi povezani s među ostalim financijskim instrumentima primjenjivati u pogledu stečajne mase i onih vjerovnika čije su tražbine obuhvaćene javnom nagodbom s vjerovnicima.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Nema posebnih pravila u pogledu prijeboja.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Nema posebnih pravila u pogledu prijeboja.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

STEČAJ

Stečajni zakon ne sadržava nikakva općenita pravila o tome je li stečajna masa obvezana sporazumima koje je sklopio dužnik. Stečajna masa u načelu je neovisna pravna osoba i nije odgovorna za izvršavanje obveza koje mogu proizlaziti iz takvog sporazuma. Stečajna masa može odabrati izvršavati sporazume koje je sklopio dužnik ako to može dovesti do likvidacije stečajne mase. To će obično ovisiti o suglasnosti druge stranke u sporazumu.

Postoje posebne odredbe u drugim zakonodavnim aktima kao što je Zakon o prodajnom pravu (köplagen) i Zakon o trgovanju financijskim instrumentima (lagen om handel med finansiella instrument). U skladu sa Zakonom o prodajnom pravu, stečajna masa može odabrati izvršiti sporazum ako je protiv jedne od stranaka pokrenut stečajni postupak. Druga stranka može od stečajne mase zatražiti da je pravodobno obavijesti ako želi izvršiti ugovor.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Ako je prije donošenja odluke o reorganizaciji poslovanja druga stranka imala pravo raskinuti sporazum zbog nastanka ili mogućnosti nastanka spora u vezi s plaćanjem ili izvršavanjem neke druge obveze, ta druga stranka ne smije raskinuti sporazum zbog tog spora nakon donošenja odluke, ako dužnik pravodobno i uz suglasnost službenika za reorganizaciju poslovanja zatraži izvršavanje predmetnog ugovora. Na zahtjev druge stranke dužnik mora pravodobno obavijestiti drugu stranku o tome hoće li se sporazum izvršiti. Ako će se sporazum izvršiti, postoje posebna pravila kojima se uređuje način izvršenja. Postoje i posebne odredbe u Zakonu o prodajnom pravu i posebna pravila kojima su uređena pitanja kao što su ugovor o radu i financijski instrumenti.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Nema posebnih pravila u pogledu učinka restrukturiranja duga na ugovor koji je na snazi.

Vidjeti i podnaslov „Koji su uvjeti za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti i njegovi utjecaji?”.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Nema posebnih pravila u pogledu učinka restrukturiranja poslovnog duga na ugovor koji je na snazi.

Vidjeti i podnaslov „Koji su uvjeti za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti i njegovi utjecaji?”.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

STEČAJ

Nakon objavljivanja odluke o pokretanju stečajnog postupka imovina koja je uključena u stečajnu masu općenito ne smije biti zaplijenjena (utmäta) kako bi se mogle izvršiti tražbine prema dužniku. To se automatski primjenjuje nakon pokretanja stečajnog postupka. Postoje određena izuzeća koje se primjenjuju na tražbine koje imaju određenu prednost. Svaka je zapljena (utmätning) do koje dođe protivno ovoj zabrani ništavna. Imovina se može zaplijeniti bez obzira na stečajni postupak ako postoji založno pravo (panträtt) na predmetnoj imovini radi izvršavanja tražbine.

Ako je do zapljene došlo prije objave odluke o pokretanju stečaja, ovrha se općenito može nastaviti bez obzira na stečajni postupak. Postoje određena izuzeća.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Dok traje postupak reorganizacije, protiv dužnika se ne smiju provoditi zapljene ni druge vrste ovrhe u skladu s Ovršnim zakonom. Postoje iznimke, na primjer ako vjerovnik ima založno pravo ili pravo pridržaja (retentionsrätt) za namirenje tražbina. Ne smije se pružati pomoć u skladu sa Zakonom o kupoprodajnim ugovorima među trgovcima (lagen (1978:599) om avbetalningsköp mellan näringsidkare m.fl.). Tijekom postupka reorganizacije poslovanja ne mogu se donositi odluke kojima se izriče sekvestracija (kvarstad) ili zasniva založno pravo (betalningsäkring).

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Nakon odluke o pokretanju postupka nije moguća zapljena imovine radi namirenja tražbina nastalih prije te odluke, sve dok se pitanje restrukturiranja duga ne utvrdi pravomoćnom odlukom. Međutim, to se ne primjenjuje na tražbine koje nisu obuhvaćene restrukturiranjem. Ne primjenjuje se ni ako, nakon žalbe, sud na zahtjev vjerovnika odluči da zapljenu ne bi trebalo dopustiti.

Ako je dužnik proglasio stečaj, zahtjev za restrukturiranje duga prestaje vrijediti.

Ako se zahtjev za raspravu o javnoj nagodbi s vjerovnicima primi na razmatranje nakon što je dužnik dostavio zahtjev za restrukturiranje duga, postupak restrukturiranja duga mora se obustaviti. Ako se nagodba potvrdi, zahtjev za restrukturiranje duga prestaje vrijediti.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Nakon odluke o pokretanju postupka nije moguća zapljena imovine radi izvršavanja tražbina nastalih prije te odluke, sve dok se pitanje restrukturiranja poslovnog duga ne utvrdi pravomoćnom odlukom. Međutim, to se ne primjenjuje na tražbine koje nisu obuhvaćene restrukturiranjem. Ne primjenjuje se ni ako, nakon žalbe, sud na zahtjev vjerovnika odluči da zapljenu ne bi trebalo dopustiti.

Ako je dužnik proglasio stečaj, zahtjev za restrukturiranje poslovnog duga prestaje vrijediti.

Ako se zahtjev za raspravu o javnoj nagodbi s vjerovnicima primi na razmatranje nakon što je dužnik dostavio zahtjev za restrukturiranje poslovnog duga, postupak restrukturiranja duga mora se obustaviti. Ako se nagodba potvrdi, zahtjev za restrukturiranje poslovnog duga prestaje vrijediti.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Ako je u tijeku parnica između dužnika i neke druge stranke koja se odnosi na imovinu koja je dio stečajne mase, stečajna masa može nastaviti taj postupak umjesto dužnika. Ako stečajna masa ne zamijeni dužnika, smatra se da imovina nije uključena u stečajnu masu. Ako je postupak pokrenut protiv dužnika radi namirenja tražbine koja se može zahtijevati u stečajnom postupku, stečajna masa može se uključiti u parnicu na strani dužnika. Postoje dodatne odredbe u pogledu tog postupka.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Izvršenje tražbina u načelu je zabranjeno tijekom postupka reorganizacije poslovanja, ali time se ne sprječava nastavak i završetak parnice koja je u tijeku između dužnika i druge stranke.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Vidjeti podnaslov „Koje učinke postupak u slučaju nesolventnosti ima na postupke koje pokreću pojedinačni vjerovnici?”.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Vidjeti podnaslov „Koje učinke postupak u slučaju nesolventnosti ima na postupke koje pokreću pojedinačni vjerovnici?”.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Vjerovnici nemaju službenu ulogu u stečajnom postupku. Upravitelj se mora savjetovati s vjerovnicima koji su posebno pogođeni ako se to ne može spriječiti. Vjerovnici imaju i pravo primati informacije od upravitelja te na primjer prisustvovati polaganju prisege. Vjerovnik može zatražiti da se imenuje nadzornik (granskningsman) koji bi u ime vjerovnika pratio upravljanje stečajnom masom.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Kad sud donese odluku u korist reorganizacije poslovanja, mora odrediti datum za održavanje skupštine vjerovnika, koja će se održati na sudu. Skupština se mora održati u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke o reorganizaciji poslovanja ili unutar duljeg razdoblja ako to nije moguće izbjeći.

Na skupštini vjerovnika vjerovnici imaju mogućnost izraziti svoje stavove u pogledu nastavka reorganizacije poslovanja. Ako vjerovnik to zatraži, sud će izabrati odbor vjerovnika među svim vjerovnicima. Odbor ne smije imati više od tri člana. U određenim slučajevima zaposlenici će moći imenovati svojeg predstavnika kao dodatnog člana odbora. Sud može imenovati dodatne članove ako za to postoje posebne osnove. Službenik za reorganizaciju poslovanja mora se savjetovati s odborom vjerovnika u pogledu važnih pitanja ako to ničime nije spriječeno.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Vidjeti podnaslov „Kojim su pravilima uređeni prijava, provjera i prihvaćanje tražbina?”.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

STEČAJ

Tijekom stečaja, imovina čini stečajnu masu kojom se upravlja u korist vjerovnikâ (vidjeti prethodno navedeno). Stečajnom masom upravlja jedan stečajni upravitelj ili više njih. Općenito je pravilo da se imovinu iz stečajne mase mora prodati što je prije moguće. Ako je dužnik obavljao poslovnu djelatnost, upravitelj može pod određenim uvjetima voditi poslovanje u ime stečajne mase.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Dužnik ne gubi kontrolu nad svojom imovinom tijekom postupka reorganizacije poslovanja.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Ne imenuje se upravitelj.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Ne imenuje se upravitelj.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

U Švedskoj je stečaj podijeljen u dvije kategorije, stečaj bez dokaza o dugu (bevakning) i stečaj uz dokaz o dugu. Ako se ne utvrdi drukčije, smatra se da nema dokaza o dugu. To je zbog toga što vjerovnici bez prioritetne tražbine obično ne dobivaju ništa u slučaju stečaja. Okružni sud može na zahtjev upravitelja odlučiti da dugove treba dokazati. To će se učiniti ako se može pretpostaviti da će tražbine koje nisu prioritetne biti djelomično namirene nakon diobe u okviru stečajnog postupka. Ako se odluči da je potrebno provesti postupak utvrđivanja dokaza o dugu, tražbina koja se može zahtijevati u okviru stečajnog postupka općenito se mora dokazati kako bi vjerovnik mogao biti uključen u diobu. Pravo prvenstva isto se tako mora dokazati. Ako vjerovnik ima založno pravo ili pravo pridržaja na imovini, nema potrebe za dokazivanjem duga kako bi vjerovnik imao pravo na isplatu iz predmetne imovine.

Činjenica da dužnik gubi kontrolu nad svojom imovinom znači da je dužnik spriječen od preuzimanja obveza koje bi se mogle zahtijevati tijekom stečajnog postupka. Ako dužnik preuzme ili stekne bilo kakve obveze nakon početka stečajnog postupka, te se obveze općenito ne mogu dokazati tijekom stečaja. Uvriježena je sudska praksa ta da, u određenim slučajevima, dužnik može i dalje imati kontrolu nad određenom imovinom ako se upravitelj izričito odrekne preuzimanja te imovine.

Stečajna masa koju zastupa upravitelj može preuzeti prava i odgovornosti, na primjer sklapanjem sporazuma. Ta prava i odgovornosti dovode do tražbina prema samoj stečajnoj masi (massafordringar). U načelu, tražbine prema samoj stečajnoj masi imaju prednost pred običnim tražbinama u stečajnom postupku (konkursfordringar). Međutim, naknada za upravitelja i drugi slični dugovi (troškovi stečaja, konkurskostnader) moraju se naplatiti iz stečajne mase prije bilo kojih drugih dugova koje je snosila stečajna masa. Ako se troškovi stečaja ne mogu naplatiti iz stečajne mase, općenito ih mora platiti država. U načelu, tražbine u stečajnom postupku namiruju se tek nakon namirenja troškova stečaja i tražbina prema samoj stečajnoj masi.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Nema općenitih pravila za prijavu tražbina u slučaju reorganizacije poslovanja. Međutim, u okviru predmeta reorganizacije poslovanja sud može, na zahtjev dužnika, odlučiti dopustiti raspravu o javnoj nagodbi s vjerovnicima (offentligt ackord). Vjerovnik mora prijaviti svoje tražbine u okviru rasprave o javnoj nagodbi (vidjeti u nastavku). U raspravi o nagodbi sudjeluju samo oni vjerovnici čije su tražbine nastale prije podnošenja zahtjeva za reorganizaciju poslovanja. Ipak, ne sudjeluju svi vjerovnici u toj raspravi: na primjer, ne sudjeluju oni vjerovnici čija se tražbina može namiriti prijebojem ili oni vjerovnici koji imaju prioritetnu tražbinu. Službenik za reorganizaciju poslovanja sastavlja popis imovine i obveza iz stečajne mase dužnika. Ako osoba ima tražbinu koja nije navedena na popisu stečajne mase ili se u međuvremenu ispostavilo da ona postoji te ta osoba želi sudjelovati u raspravi o nagodbi, trebala bi dostaviti pisani zahtjev službeniku za reorganizaciju poslovanja najkasnije tjedan dana prije održavanja skupštine vjerovnika.

Potraživanja koja se temelje na sporazumima koje je dužnik sklopio uz suglasnost službenika za reorganizaciju poslovanja tijekom postupka reorganizacije poslovanja obično imaju prednost.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Restrukturiranjem duga u biti su obuhvaćene sve novčane tražbine prema dužniku koje su nastale prije datuma objave odluke o pokretanju postupka. Vjerovnici bi zato trebali prijaviti sve tražbine koje su nastale prije odluke o pokretanju postupka i koje su obuhvaćene restrukturiranjem duga jer u suprotnome postoji rizik da će dužnik biti oslobođen obveze plaćanja predmetnog duga (vidjeti podnaslov „Koji su uvjeti za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti i njegovi utjecaji?”).

Međutim, restrukturiranjem duga nije obuhvaćeno sljedeće:

1. tražbina za uzdržavanje obitelji, pod uvjetom da Agencija za socijalno osiguranje (Försäkringskassan) ili strano tijelo javne vlasti nisu preuzeli pravo stranke koja ima pravo na sredstva za uzdržavanje;

2. tražbina u pogledu koje vjerovnik ima založno pravo ili drugo pravo prvenstva u skladu s odjeljkom 6. ili 7. Zakona o pravu prvenstva (förmånsrattslagen (1970:979)), ili pravo pridržaja, pod uvjetom da je jamstvo dostatno da se namiri tražbina;

3. tražbina u pogledu koje je vjerovnik stekao pravo prvenstva u skladu s odjeljkom 8. Zakona o pravu prvenstva prije objavljivanja odluke o pokretanju postupka u pogledu imovine za koju je potrebno naplatiti tražbinu;

4. tražbina koja nije dospjela za plaćanje i koja ovisi o protučinidbi vjerovnika ili

5. sporna tražbina.

Ako je tražbina uvjetna, nema definirani iznos ili još nije dospjela za plaćanje, može se odlučiti da se ne uključuje u restrukturiranje duga. Ako se može prihvatiti da je određena tražbina neosnovana, mora se odlučiti da neće biti obuhvaćena restrukturiranjem duga.

Tražbine koje nastaju nakon odluke o pokretanju postupka nisu obuhvaćene restrukturiranjem duga.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Restrukturiranjem poslovnog duga u biti su obuhvaćene sve novčane tražbine prema dužniku koje su nastale prije datuma objave odluke o pokretanju postupka. Vjerovnici bi zato trebali prijaviti sve tražbine koje su nastale prije odluke o pokretanju postupka i koje su obuhvaćene restrukturiranjem poslovnog duga jer u suprotnome postoji rizik da će dužnik biti oslobođen obveze plaćanja predmetnog duga (vidjeti podnaslov „Koji su uvjeti za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti i njegovi utjecaji?”).

Međutim, restrukturiranjem poslovnog duga nije obuhvaćeno sljedeće:

1. tražbina za uzdržavanje obitelji, pod uvjetom da Agencija za socijalno osiguranje ili strano tijelo javne vlasti nisu preuzeli pravo stranke koja ima pravo na sredstva za uzdržavanje;

2. tražbina u pogledu koje vjerovnik ima pravo prvenstva u skladu s odjeljkom 5. Zakona o pravu prvenstva (1970:979), pod uvjetom da je jamstvo dostatno da se tražbina namiri;

3. tražbina u pogledu koje vjerovnik ima založno pravo ili drugo pravo prvenstva u skladu s odjeljkom 6. ili 7. Zakona o pravu prvenstva ili pravo pridržaja, pod uvjetom da je jamstvo dostatno da se tražbina namiri;

4. tražbina u pogledu koje je vjerovnik stekao pravo prvenstva u skladu s odjeljkom 8. Zakona o pravu prvenstva prije objavljivanja odluke o pokretanju postupka u pogledu imovine za koju je potrebno naplatiti tražbinu;

5. tražbina koja nije dospjela za plaćanje i koja ovisi o protučinidbi vjerovnika ili

6. sporna tražbina.

Ako je tražbina uvjetna, nema definirani iznos ili još nije dospjela za plaćanje, može se odlučiti da se tražbina ne uključuje u restrukturiranje poslovnog duga. Ako se može prihvatiti da je određena tražbina neosnovana, mora se odlučiti da neće biti obuhvaćena restrukturiranjem poslovnog duga.

Tražbine koje nastaju nakon odluke o pokretanju postupka nisu obuhvaćene restrukturiranjem poslovnog duga.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

STEČAJ

Općenito se tijekom stečajnog postupka mogu zahtijevati samo tražbine koja su nastale prije objavljivanja odluke o pokretanju stečaja. Određena se tražbina može zahtijevati tijekom stečajnog postupka čak i ako je uvjetna ili nije dospjela za plaćanje.

U slučajevima u kojima se ne provodi dokazivanje duga nema pravila kojima se od vjerovnika zahtijeva da prijavi svoje tražbine na neki određeni način. U slučaju stečajnog postupka bez dokazivanja duga upravitelj mora samostalno osigurati da se za svaku prioritetnu tražbinu omogući odgovarajući udio u diobi. U načelu se vjerovnika ničime ne sprječava da općenito zahtijeva svoje tražbine do isteka roka za podnošenje prigovora na predloženu diobu.

Ako se može pretpostaviti da je imovina dostatna za plaćanje vjerovnika koji nemaju prednost, mora postojati dokaz o dugu (vidjeti prethodno navedeno o dokazivanju duga). Ako okružni sud odluči da je potrebno dokazati dugove, odredit će razdoblje od četiri do deset tjedana za dostavu tih dokaza. Odluka o pozivu za dokazivanje dugova objavljuje se. Vjerovnici moraju prijaviti svoje tražbine u pisanom obliku unutar određenog roka. Ako vjerovnik ima založno pravo ili pravo pridržaja na imovini, ne mora dostavljati dokaz o dugu kao dio ovog postupka kako bi primio isplatu iz imovine. Ako su dugovi dokazani, a vjerovnik želi prijaviti tražbinu ili izvršiti založno pravo nakon roka za dostavu dokaza, može naknadno dostaviti dokaz (efterbevakning). To se mora učiniti najkasnije na datum na koji upravitelj odredi prijedlog diobe, a drugim riječima prije podnošenja prijedloga sudu i njegova objavljivanja. Ako vjerovnik ne dostavi dokaz o svojoj tražbini, taj vjerovnik gubi mogućnost isplate iz imovine obuhvaćene odlukom o diobi. U načelu, vjerovnik može naknadno primiti isplatu u pogledu svoje tražbine samo ako postanu dostupna nova sredstva (ex post dioba, efterutdelning).

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Kako je prethodno navedeno, ne postoji opća obveza vjerovnika da prijave tražbine u slučaju reorganizacije poslovanja, ali vjerovnik će možda trebati prijaviti svoje tražbine kao dio rasprave o nagodbi. Službenik za reorganizaciju poslovanja mora predstaviti plan za reorganizaciju poslovanja. U planu se obično prikazuje kako se može razriješiti financijsko stanje društva dužnika te kako će se poboljšati rezultati njegova poslovanja. Međutim, sadržaj plana može se prilagoditi okolnostima pojedinačnih slučajeva.

U određenim okolnostima može doći do javne nagodbe s vjerovnicima u kontekstu reorganizacije poslovanja. Zahtjev za raspravu o nagodbi podnosi dužnik.

Zahtjev za raspravu o nagodbi mora sadržavati prijedlog o nagodbi u kojem se navodi koliki iznos dužnik nudi za isplatu te kada se planira izvršiti ta isplata, kao i je li položeno jamstvo u pogledu nagodbe te, ako jest, od čega se sastoji. Mora se priložiti popis imovine i obveza stečajne mase.

Ako se zahtjev za pokretanje rasprave o nagodbi smatra prihvatljivim, sud bez odlaganja mora donijeti odluku kojom se dopušta pokretanje rasprave o nagodbi. Istodobno sud mora odrediti datum održavanja rasprave s vjerovnicima, koja će se održati na sudu, izdati poziv za tu raspravu te objaviti odluku.

Dužnik, službenik za reorganizaciju poslovanja i vjerovnici imaju mogućnost uložiti prigovor na tražbinu koja će biti obuhvaćena nagodbom. Postoje posebna pravila o mogućnosti sudjelovanja na raspravi o nagodbi na temelju tražbine koja nije uključena u popis stečajne mase.

U raspravi o nagodbi mogu sudjelovati samo oni vjerovnici čije su tražbine nastale prije podnošenja zahtjeva za reorganizaciju poslovanja. Vjerovnici čija se tražbina može namiriti prijebojem ili oni koji imaju prioritetnu tražbinu ne sudjeluju na raspravi. Vjerovnici koji bi u slučaju stečaja imali pravo na isplatu tek nakon svih drugih vjerovnika isto tako ne sudjeluju, osim ako im drugi vjerovnici koji sudjeluju na raspravi dopuste sudjelovanje.

Dužnik na zahtjev bilo kojeg vjerovnika mora potvrditi točnost popisa imovine stečajne mase na skupštini vjerovnika.

Vjerovnici na skupštini vjerovnika glasuju o prijedlogu nagodbe. Smatra se da su prijedlog nagodbe kojom se namiri najmanje 50 % ukupnih tražbina odobrili vjerovnici ako je tri petine vjerovnika koji glasuju glasovalo potvrdno, a njihove tražbine iznose tri petine ukupnog iznosa tražbina s pravima glasa. Ako je postotak niži, prijedlog nagodbe odobrava se ako potvrdno glasuje tri četvrtine vjerovnika, čije tražbine iznose tri četvrtine ukupnog iznosa tražbina s pravima glasa.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Ako se odluka donosi radi pokretanja postupka restrukturiranja duga, obavijest o tome mora se bez odlaganja objaviti u službenom glasilu Post och Inrikes Tidningar. Obavijest se mora poslati i poznatim vjerovnicima u roku od tjedan dana od njezine objave. Tim se obavijestima među ostalim mora pozvati vjerovnike da prijave svoje tražbine prema dužniku, obično u pisanom obliku u roku od mjesec dana od datuma objave, navodeći pojedinosti o tim tražbinama i sve druge informacije relevantne za ocjenu predmeta, kao i pojedinosti o računu na koji je potrebno izvršavati uplate tijekom postupka restrukturiranja duga.

Nakon donošenja odluke o pokretanju postupka i kad se prikupi dovoljno informacija sastavlja se prijedlog restrukturiranja duga. On se šalje svim poznatim vjerovnicima čije su tražbine obuhvaćene prijedlogom te ih se poziva da dostave svoje primjedbe unutar određenog razdoblja. Odluka o odobrenju restrukturiranja duga može se donijeti i ako vjerovnik ne dostavi primjedbe.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Ako se odluka donosi radi pokretanja postupka restrukturiranja poslovnog duga, obavijest o tome mora se bez odlaganja objaviti u službenom glasilu Post och Inrikes Tidningar. Obavijest se mora poslati i poznatim vjerovnicima u roku od tjedan dana od njezine objave. Tim se obavijestima među ostalim mora pozvati vjerovnike da prijave svoje tražbine prema dužniku, obično u pisanom obliku u roku od mjesec dana od datuma objave, navodeći pojedinosti o tim tražbinama i sve druge informacije relevantne za ocjenu predmeta, kao i pojedinosti o računu na koji je potrebno izvršavati uplate tijekom postupka restrukturiranja duga.

Nakon donošenja odluke o pokretanju postupka i kad se prikupi dovoljno informacija sastavlja se prijedlog restrukturiranja poslovnog duga. On se šalje svim poznatim vjerovnicima čije su tražbine obuhvaćene prijedlogom te ih se poziva da dostave svoje primjedbe unutar određenog razdoblja. Odluka o odobrenju restrukturiranja poslovnog duga može se donijeti i ako vjerovnik ne dostavi primjedbe.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

STEČAJ

Ako imovina uključena u stečajnu masu nije dostatna za otplatu stečajnih troškova i dugova same stečajne mase, stečaj se mora otpisati (vidjeti prethodno navedeno u pogledu stečajnih troškova i dugova u stečajnoj masi). Ako se stečaj otpiše (avskrivas), u načelu ne dolazi do diobe vjerovnicima.

Ako se stečaj ne otpisuje, novac u stečajnoj masi koji se ne upotrebljava za plaćanje stečajnih troškova i dugova u stečajnoj masi raspodjeljuje se vjerovnicima. U načelu ta dioba mora biti u skladu s odredbama Zakona o pravu prvenstva.

Zakonom o pravu prvenstva uređena su međusobna prava vjerovnika na plaćanje u slučaju stečaja. Sljedeće sažete informacije odnose se na Zakon o pravu prvenstva.

Kad je riječ o plaćanju, pravo prvenstvo može biti posebno ili općenito. Posebno pravo prvenstva odnosi se na određenu imovinu (na primjer, založno pravo, pravo pridržaja ili hipoteka (inteckning) na nekretnini). Opće pravo prvenstva odnosi se na svu imovinu uključenu u stečajnu masu dužnika (kao što su troškovi koje snose vjerovnici radi otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom i naknada za službenika za reorganizaciju poslovanja ako je prije predmetnog stečaja provedena reorganizacija poslovanja). Posebno pravo prvenstvo ima prednost pred općim pravom prvenstva. Sve tražbine koje nisu prioritetne međusobno imaju ista prava. U određenom je sporazumu moglo biti određeno da neki vjerovnik ima pravo na plaćanje tek nakon namirenja svih drugih vjerovnika (podređena tražbina, efterställd fordran).

Pravo prvenstva održava se čak i ako se tražbina ustupi ili zaplijeni ili na neki drugi način prijeđe na neku drugu stranku.

Ako u pogledu tražbine postoji posebno pravo prvenstva u odnosu na neku imovinu, ali predmetna imovina nije dostatna za namirenje tražbine, preostali se dio smatra tražbinom bez prava prvenstva.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Diobe nema u slučaju reorganizacije poslovanja, osim ako dođe do javne nagodbe s vjerovnicima.

Javnom nagodbom može se odrediti smanjenje tražbina i njihovo plaćanje na određeni način. Nagodbom se svim vjerovnicima moraju dati ista prava i najmanje 25 % iznosa tražbina, osim ako svi poznati vjerovnici koji bi bili obuhvaćeni nagodbom odobre niži postotak, ili ako postoje posebne okolnosti za dopuštanje nižeg postotka. Propisana minimalna dioba mora se isplatiti u roku od godine dana nakon odobrenja nagodbe, osim ako svi poznati vjerovnici odobre dulje razdoblje plaćanja. Nagodbom se može odrediti i da se dužniku odobrava odgoda samo u pogledu plaćanja ili drugih posebnih otpusta.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Na sve tražbine obuhvaćene restrukturiranjem duga primjenjuju se ista prava. Međutim, uz suglasnost dotičnog vjerovnika, tražbini se mogu dodijeliti manje povoljna prava ili je se može isplatiti prije drugih tražbina ako je iznos dostupan pri diobi nizak te je to razumno imajući na umu razmjer duga i druge okolnosti.

Odredbe kojima se uređuju tražbine utvrđene su u odluci kojom se odobrava restrukturiranje duga.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Na sve tražbine obuhvaćene restrukturiranjem poslovnog duga primjenjuju se ista prava. Međutim, uz suglasnost dotičnog vjerovnika, tražbini se mogu dodijeliti manje povoljna prava ili je se može isplatiti prije drugih tražbina ako je iznos dostupan pri diobi nizak te je to razumno imajući na umu razmjer duga i druge okolnosti.

Odredbe kojima se uređuju tražbine utvrđene su u odluci kojom se odobrava restrukturiranje duga.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

STEČAJ

Ako dužnik pristane platiti svoje dugove ili je sklopio drugi sporazum s vjerovnicima (dobrovoljni sporazum, frivillig uppgörelse), okružni sud mora donijeti odluku o prekidu stečaja. U slučaju stečaja s dokazom o dugu, stečaj se može zaključiti i odlukom o odobrenju nagodbe (ackord i konkurs). U drugim se slučajevima stečaj zaključuje otpisom (avskrivning, ako imovina nije dostatna za otplatu stečajnih troškova i tražbina prema samoj stečajnoj masi) ili diobom vjerovnicima.

Stečajem se fizičku osobu ne oslobađa odgovornosti u pogledu plaćanja dugova (pravila o restrukturiranju duga razlikuju se). Stoga, dugovi koji nisu plaćeni ostaju i nakon stečaja (ali ne ako su obuhvaćeni dobrovoljnim sporazumom ili nagodbom s vjerovnicima).

Pravna osoba raspušta se nakon stečaja (odredbe u pogledu toga nalaze se u relevantnom zakonodavstvu o pravu osnivanja udruženja). To znači da vjerovnici u načelu ne mogu zahtijevati namirenje preostalih tražbina u pogledu pravne osobe nakon stečaja.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Ako se zaključuje javna nagodba, ona je obvezujuća za sve vjerovnike, poznate i nepoznate, koji su imali pravo sudjelovati u raspravi o nagodbi. Vjerovnik koji bi u slučaju stečaja imao pravo na plaćanje nakon drugih vjerovnika gubi svoje pravo na isplatu od dužnika, osim ako su svi vjerovnici koji su imali pravo sudjelovati u raspravi o nagodbi u potpunosti namireni iz nagodbe. Vjerovnik koji ima pravo prvenstva u pogledu određene imovine obvezan je nagodbom u pogledu iznosa koji se ne može izdvojiti iz te imovine.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Odlukom o restrukturiranju duga dužnika se oslobađa od obveze plaćanja dugova obuhvaćenih restrukturiranjem duga ako su smanjeni. Odlukom o restrukturiranju duga dužnika se oslobađa i od obveze plaćanja nepoznatih dugova u predmetu, osim ako je riječ o dugovima koje nije moguće obuhvatiti restrukturiranjem duga.

Restrukturiranje duga znači da pravo na zatezne kamate ili sankcije u pogledu tražbine obuhvaćene restrukturiranjem istječe u odnosu na razdoblje nakon datuma objavljivanja odluke o pokretanju postupka.

Restrukturiranje duga ne utječe na prava vjerovnika u odnosu na jamca ili bilo koju drugu osobu koja je uz dužnika odgovorna za predmetni dug.

Odlukom kojom se odobrava restrukturiranje duga mora se utvrditi plan plaćanja. Plan plaćanja traje pet godina osim ako postoje utemeljene osnove za utvrđivanje kraćeg trajanja. Plan plaćanja stupa na snagu na datum donošenja odluke o odobrenju restrukturiranja. Pri utvrđivanju datuma isteka plana plaćanja, razdoblje tijekom kojeg se primjenjivala odluka o pokretanju postupka obično se mora odbiti od trajanja plana, osim ako postoje okolnosti za odbijanje kraćeg razdoblja imajući u vidu radnje dužnika nakon odluke o pokretanju postupka.

Odluka o restrukturiranju duga može se izmijeniti ili ukinuti u određenim okolnostima. Na zahtjev dužnika čiji je dug obuhvaćen restrukturiranjem duga, odluka o restrukturiranju duga može se ukinuti ili, u slučajevima navedenima u točkama 6. i 7., izmijeniti ako:

1. dužnik prevari vjerovnika;

2. dužnik namjerno ometa stečajni postupak ili ovršnu mjeru;

3. dužnik u tajnosti daje prednost određenom vjerovniku kako bi utjecao na odluku u pogledu restrukturiranja duga;

4. dužnik namjerno dostavi netočne informacije u svojem zahtjevu za restrukturiranje duga ili u nekom drugom trenutku tijekom obrade predmeta, a na štetu vjerovnika;

5. dužnik dostavi netočne informacije i to dovede do odluke javnog tijela u pogledu poreza ili pristojbi obuhvaćenih restrukturiranjem duga ili ne dostavi informacije iako se to od njega traži, što dovede to donošenja pogrešne odluke ili odluka uopće ne bude donesena;

6. dužnik ne poštuje plan plaćanja i znatno odstupa od njega ili

7. financijske okolnosti dužnika znatno se poboljšaju nakon donošenja odluke o restrukturiranju duga i to zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti pri donošenju odluke.

U slučajevima iz točke 7. zahtjev se mora dostaviti u roku od pet godina od datuma donošenja odluke o pokretanju postupka ili, ako plan plaćanja istječe kasnije, najkasnije do datuma isteka tog plana. Ako se odluka o restrukturiranju duga izmijeni, trajanje plana plaćanja može se odrediti na najviše sedam godina.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Odlukom o restrukturiranju poslovnog duga dužnika se oslobađa od obveze plaćanja dugova obuhvaćenih restrukturiranjem duga ako su smanjeni. Odlukom o restrukturiranju dužnika se oslobađa i od obveze plaćanja nepoznatih dugova u predmetu, osim ako je riječ o dugovima koje nije moguće obuhvatiti restrukturiranjem poslovnog duga.

Restrukturiranje poslovnog duga znači da pravo na zatezne kamate ili sankcije u pogledu tražbine obuhvaćene restrukturiranjem istječe u odnosu na razdoblje nakon datuma objavljivanja odluke o pokretanju postupka.

Restrukturiranje duga ne utječe na prava vjerovnika u odnosu na jamca ili bilo koju drugu osobu koja je odgovorna za predmetni dug uz dužnika.

Odlukom kojom se odobrava restrukturiranje poslovnog duga mora se utvrditi plan plaćanja. Taj plan plaćanja traje tri godine. Plan stupa na snagu na datum donošenja odluke o odobrenju restrukturiranja.

Odluka o restrukturiranju duga može se izmijeniti ili ukinuti u određenim okolnostima. Na zahtjev dužnika čiji je dug obuhvaćen restrukturiranjem duga, odluka o restrukturiranju duga može se ukinuti ili, u slučajevima navedenima u točkama 6. i 7., izmijeniti ako:

1. dužnik prevari vjerovnika;

2. dužnik namjerno ometa stečajni postupak ili ovršnu mjeru;

3. dužnik u tajnosti daje prednost određenom vjerovniku kako bi utjecao na odluku u pogledu restrukturiranja duga;

4. dužnik namjerno dostavi netočne informacije u svojem zahtjevu za restrukturiranje duga ili u nekom drugom trenutku tijekom obrade predmeta, a na štetu vjerovnika;

5. dužnik dostavi netočne informacije i to dovede do odluke javnog tijela u pogledu poreza ili pristojbi obuhvaćenih restrukturiranjem poslovnog duga ili ne dostavi informacije iako se to od njega traži, što dovede to donošenja pogrešne odluke ili odluka uopće ne bude donesena;

6. dužnik ne poštuje plan plaćanja i znatno odstupa od njega ili

7. financijske okolnosti dužnika znatno se poboljšaju nakon donošenja odluke o restrukturiranju duga.

U slučajevima iz točke 7. zahtjev se mora dostaviti u roku od tri godine od datuma donošenja odluke o pokretanju postupka ili, ako plan plaćanja istječe kasnije, najkasnije do datuma isteka tog plana. Ako se odluka o restrukturiranju poslovnog duga izmijeni, trajanje plana plaćanja može se odrediti na najviše pet godina.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Kako je prethodno navedeno, stečajem se fizičku osobu ne oslobađa od obveze plaćanja dugova, a pravne se osobe raspuštaju nakon stečaja.

Ako nakon stečaja postanu dostupna sredstva za diobu, postoji odredba o ex post diobi.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Učinci javne nagodbe s vjerovnicima navedeni su prethodno. Ako javna nagodba nije sklopljena i dužnik nije sklopio dobrovoljan sporazum ili neki dugi sporazum s vjerovnicima, tražbine ostaju neplaćene nakon završetka reorganizacije poslovanja.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

U određenim okolnostima vjerovnik može zatražiti ponovnu ocjenu restrukturiranja duga nakon što dužnik izvrši plan plaćanja. Vidjeti i podnaslov „Koji su uvjeti za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti i njegovi utjecaji?”.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

U određenim okolnostima vjerovnik može zatražiti ponovnu ocjenu restrukturiranja poslovnog duga nakon što dužnik izvrši plan plaćanja. Vidjeti i podnaslov „Koji su uvjeti za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti i njegovi utjecaji?”.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

STEČAJ

Naknada za upravitelja i drugi slični dugovi (stečajni troškovi) te drugi dugovi koje je snosila sama stečajna masa moraju se naplatiti iz stečajne mase prije nego što se bilo kakva sredstva raspodijele vjerovnicima. Stečajni troškovi imaju prednost pred drugim tražbinama prema samoj stečajnoj masi. Ako ih se ne može naplatiti iz stečajne mase, stečajne troškove uglavnom plaća država.


REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Službenik za reorganizaciju poslovanja (i nadzornik ako postoji) ima pravo na naknadu za svoj rad i za troškove nastale tijekom izvršavanja dužnosti. Njegova naknada ne smije biti viša od one koju se smatra razumnom za tu dužnost. Na zahtjev službenika za reorganizaciju poslovanja sud će ocijeniti pravo na naknadu službenika za reorganizaciju poslovanja. Vjerovnik čiji je dug obuhvaćen nagodbom isto tako može zatražiti takvu ocjenu do provedbe nagodbe. Sudske troškove i naknadu službenika za reorganizaciju poslovanja mora platiti dužnik.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Tijekom postupka restrukturiranja duga dužnik obično izvršava plaćanja u korist Službe za izvršenje, koja zatim prosljeđuje novac vjerovnicima. Služba za izvršenje na godišnjoj osnovi naplaćuje naknadu dužniku za upravljanje njegovim plaćanjima.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Tijekom postupka restrukturiranja duga dužnik obično izvršava plaćanja u korist Službe za izvršenje, koja zatim prosljeđuje novac vjerovnicima. Služba za izvršenje na godišnjoj osnovi naplaćuje naknadu dužniku za upravljanje njegovim plaćanjima.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

STEČAJ

Pravila o povratu u stečajnu masu (återvinning till konkursbo) utvrđena su u Stečajnom zakonu. Referentni datum za izračun razdoblja propisanih u pravilima o povratu obično je datum prije dana podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka.

Određena se radnja može poništiti (går åter) u sljedećim slučajevima: ako se njome nepravedno davala prednost određenom vjerovniku pred drugima; ako je vjerovnicima uskraćena dužnikova imovina; ako su se dugovi dužnika povećali i ako je dužnik bio nesolventan ili je postao nesolventan zbog samog postupka ili kao posljedica kombinacije postupka i drugih čimbenika i ako je neka druga stranka znala ili je trebala znati da je dužnik nesolventan te koje su okolnosti učinile pravnu radnju nepravednom. Smatra se da su članovi obitelji dužnika znali činjenice navedene u prethodnoj rečenici, osim ako postoje uvjerljivi dokazi kojima se dokazuje da ih nisu znali i nisu mogli znati. Ako je radnja počinjena više od pet godina prije referentnog datuma, može je se poništiti samo ako se odnosila na nekog od članova obitelji dužnika.

Može se poništiti plaćanje duga nakon više od tri mjeseca prije referentnog datuma ako je izvršeno na drugi način, a ne uobičajenim sredstava plaćanja, kao i plaćanje unaprijed ili plaćanje iznosa koji je znatno pogoršao financijsko stanje dužnika, osim ako ga se može smatrati uobičajenim u tim okolnostima. Ako je plaćanje izvršeno u korist nekog od članova obitelji dužnika prije tog datuma, ali nakon više od dvije godine prije referentnog datuma, može ga se poništiti ako se dokaže da dužnik nije bio nesolventan i nije postao nesolventan zbog predmetne radnje.

Postoje posebna pravila kojima su uređena pitanja kao što su darovi, dijeljenje doma i nadnice. Određena plaćanja u korist države, kao što su porezi, izuzeta su iz pravila o povratu.

Upravitelj može zatražiti povrat pokretanjem postupka pred redovnim sudom ili podnošenjem pritužbe na dugove koje se dokazuje tijekom stečajnog postupka. Ako upravitelj odluči da neće zatražiti povrat i ne dođe do sporazumnog rješenja, vjerovnik može zatražiti povrat pokretanjem postupka na redovnom sudu.

U slučaju povrata, imovina kojom je dužnik raspolagao vraća se u stečajnu masu.

REORGANIZACIJA POSLOVANJA

Nakon objavljivanja odluke o restrukturiranju poslovanja, odredbe Stečajnog zakona koje se odnose na povrat u kontekstu stečaja primjenjivat će se ako je sklopljena javna nagodba s vjerovnicima (vidjeti odjeljak o stečaju).

Ako se traži povrat prava prvenstva ili iznosa plaćanja stečenog zapljenom, sud može odlučiti da do daljnjega neće nastaviti ovršni postupak.

Postupak za povrat pokreće službenik za reorganizaciju poslovanja ili vjerovnik čije bi se tražbine namirilo javnom nagodbom. Postupak se mora pokrenuti prije održavanja skupštine vjerovnika, a konačna odluka ne smije se donijeti prije odluke o pitanju javne nagodbe. Vjerovnik koji želi pokrenuti postupak o tome mora obavijestiti službenika za reorganizaciju poslovanja. Ako se to ne učini, vjerovnik se neće moći očitovati o svojem predmetu.

Ako postupak reorganizacije poslovanja završi bez sklapanja javne nagodbe, a protiv dužnika se ne pokrene stečajni postupak nakon dostavljanja zahtjeva u roku od tri tjedna od datuma završetka postupka reorganizacije poslovanja, podneseni zahtjev za povrat mora se odbiti.

Nakon nadoknade troškova tužitelja sredstva povrata pripisuju se vjerovnicima obuhvaćenima javnom nagodbom. Tuženik koji zbog postupka koji je pokrenuo tužitelj može imati tražbinu prema dužniku može sudjelovati u raspravi o nagodbi na temelju te tražbine te ima pravo odbiti iznos koji mu se duguje pri diobi od iznosa koji bi u suprotnom platio.

Na zahtjev vjerovnika obuhvaćenog javnom nagodbom ili dužnika, sud pred kojim se vodi postupak povrata može naložiti da se imovina koja se duguje vjerovniku u okviru prethodne rečenice stavi pod posebnu upravu (särskild förväntning). Sva imovina stavljena pod posebnu upravu može se zaplijeniti samo ako je istekla nagodba.

RESTRUKTURIRANJE DUGA

Ne postoje posebne odredbe u pogledu povrata.

RESTRUKTURIRANJE POSLOVNOG DUGA U SKLADU SA ZAKONOM O RESTRUKTURIRANJU POSLOVNOG DUGA

Ne postoje posebne odredbe u pogledu povrata.

Posljednji put ažurirano: 19/02/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.