Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.
Swipe to change

Nesolventnost/stečaj

Rumunjska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

Postupci utvrđeni u Zakonu br. 85/2014 o postupku za sprečavanje nesolventnosti i postupku u slučaju nesolventnosti (Legea nr. 85/2014 privind procedurile de prevenire a insolvenţei şi de insolvenţă) primjenjuju se na poduzetnike (profesionişti) kako su definirani u članku 3. stavku 2. Građanskog zakonika, osim onih koji obavljaju slobodne djelatnosti i onih čija je nesolventnost uređena posebnim pravilima (članak 3. Zakona br. 85/2014 o postupku za sprečavanje nesolventnosti i postupku u slučaju nesolventnosti).

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

Ako se postupak pokreće na zahtjev dužnika, mora postojati stanje nesolventnosti u kojem raspoloživa sredstva nisu dostatna za plaćanje utvrđenih, likvidnih i dospjelih dugova čiji je iznos manji od 40 000 RON. Ako se postupak pokreće na zahtjev vjerovnika, mora postojati stanje nesolventnosti u kojem raspoloživa sredstva nisu dostatna za podmirivanje utvrđene, likvidne i dospjele tražbine čiji je iznos manji od 40 000 RON (dugovanje nije plaćeno u roku od 60 dana od datuma dospijeća).

Postupak u slučaju nesolventnosti primjenjuje se i na autonomne uprave (članak 3. stavak 2. Zakona br. 85/2014).

Postupak u slučaju nesolventnosti ne primjenjuje se na predsveučilišne i sveučilišne obrazovne ustanove i institucije te na tijela navedena u članku 7. Vladine uredbe br. 57/2002 o znanstvenim istraživanjima i tehnološkom razvoju, koja je odobrena izmjenama Zakona br. 324/2003, kako je izmijenjen i dopunjen (članak 2. stavak 3. Zakona br. 85/2014).

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Imovina dužnika sastoji se od čitave imovine i vlasničkih prava, među ostalim imovine i prava stečenih tijekom postupka u slučaju nesolventnosti, koji mogu biti predmet prisilnog povrata (executare silită) na temelju Zakona o parničnom postupku (članak 5. stavak 5. Zakona br. 85/2014).

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

Nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti imenuju se posebni upravitelj (administrator special) i upravitelj u slučaju nesolventnosti (practician în insolvenţă). Ovisno o vrsti postupka, upravitelj u slučaju nesolventnosti može biti sudski upravitelj (administrator judiciar) kad je riječ o reorganizaciji pod nadzorom suda ili sudski likvidator (lichidator judiciar) kad je riječ o likvidaciji (faliment).

Posebna uprava

Posebni upravitelj (administrator special) je fizička ili pravna osoba koju je imenovala glavna skupština dioničara, partnera ili članova društva dužnika i koja je ovlaštena zastupati njihove interese u postupcima te, ako je dužniku dopušteno da upravlja svojim poslovima, obavljati potrebne upravne radnje u ime i za račun dužnika (članak 5. stavak 4. Zakona br. 85/2014).

Posebni upravitelj ima sljedeće dužnosti:

a) sudjelovati, u svojstvu dužnikova zastupnika, u sudskim postupcima koji se odnose na vrste radnji iz članaka od 117. do 122. ili na radnje koje su posljedica nepostupanja u skladu s člankom 84.

b) podnositi prigovore u skladu s postupkom uređenim Zakonom

c) predložiti plan reorganizacije

d) nakon potvrđivanja plana i pod uvjetom da dužniku nije oduzeto pravo da upravlja svojim poslovima, voditi njegove poslove pod nadzorom sudskog upravitelja

e) nakon početka postupka likvidacije sudjelovati u popisivanju imovine i potpisati zapisnik, primiti završno izvješće i financijski izvještaj te sudjelovati na sastanku sazvanom radi rješavanja prigovora i odobrenja izvješća

f) primiti obavijest o okončanju postupka.

Ako je dužniku oduzeto pravo da upravlja svojim poslovima, zastupa ga sudski upravitelj ili likvidator, koji vodi i njegovo poslovanje. U tom je slučaju zadaća posebnog upravitelja ograničena na zastupanje interesa dioničara, partnera ili članova društva (članak 56. Zakona br. 85/2014).

Sudski upravitelj (administrator judiciar)

Sudski upravitelj može biti fizička ili pravna osoba (uključujući zastupnika pravne osobe) te mora biti upravitelj u slučaju nesolventnosti u skladu sa zakonom. Njegove su glavne dužnosti:

a) preispitati ekonomsku situaciju dužnika i podnesene dokumente, pripremiti izvješće u kojem se predlaže pokretanje pojednostavnjenog postupka ili nastavak razdoblja praćenja u okviru redovnog postupka te podnijeti to izvješće na odobrenje nadležnom sucu (judecător-sindic) u roku koji je on odredio, a koji ne može biti dulji od 20 dana od dana imenovanja upravitelja

b) preispitati dužnikovo poslovanje i pripremiti podrobno izvješće u kojem se utvrđuju uzroci i okolnosti koji su doveli do stanja nesolventnosti, navode svi potencijalni preliminarni dokazi ili indicije u pogledu osoba kojima bi se mogla pripisati odgovornost za to stanje i postojanje pravnih osnova na temelju kojih bi one mogle snositi odgovornost, te u kojem se istražuju sve stvarne mogućnosti za reorganizaciju dužnikova poslovanja ili obrazlaže zašto reorganizacija ne bi bila moguća te uvrstiti to izvješće u spis predmeta u roku koji je odredio nadležni sudac, a koji ne može biti dulji od 40 dana od dana imenovanja upravitelja

c) ako dužnik nije u zakonskim rokovima ispunio obvezu da dostavi računovodstvenu evidenciju, pripremiti tu evidenciju, a ako ju je dužnik dostavio, provjeriti je, ispraviti i dopuniti

d) pripremiti plan za reorganizaciju dužnikova poslovanja, ovisno o sadržaju izvješća iz točke (a)

e) nadzirati dužnikove aktivnosti upravljanja imovinom

f) voditi dužnikovo poslovanje, u potpunosti ili djelomično, a u potonjem slučaju tako da se poštuju izričite upute nadležnog suca u pogledu dužnosti upravitelja i uvjeta za izvršenje plaćanja s dužnikova računa imovine

g) sazivati sastanke vjerovnika ili dioničara, partnera ili članova društva dužnika koji je pravna osoba, predsjedati njima i osigurati tajničke usluge

h) podnositi tužbe za poništenje prijevarnih radnji ili transakcija koje je dužnik izvršio na štetu prava vjerovnika te određenih prijenosa imovine, poslovnih transakcija i jamstava koje je dužnik zaključio i kojima bi se mogla narušiti prava vjerovnika

i) hitno obavijestiti nadležnog suca ako utvrdi da dužnik nema imovinu ili je ona nedostatna za pokriće pravnih troškova

j) raskinuti određene ugovore koje je sklopio dužnik

k) provjeriti tražbine i, prema potrebi, osporiti ih, obavijestiti vjerovnike ako one nisu prihvaćene ili su prihvaćene samo djelomično te pripremiti njihov popis

l) naplatiti tražbine, tražiti naplatu tražbina u pogledu dužnikove imovine ili novčanih iznosa koje je dužnik prenio prije pokretanja postupka te podnijeti tužbu i sudjelovati u sudskom postupku u kojem se traži naplata dužnikovih tražbina, te u tu svrhu može upotrijebiti usluge odvjetnika

m) sklapati nagodbe, namiriti dugovanja, namiriti jamce i odreći se kolaterala, što mora potvrditi nadležni sudac

n) obavijestiti nadležnog suca o svim pitanjima o kojima će on kasnije morati donijeti odluku

o) sastaviti popis dužnikove imovine

p) naručiti procjenu dužnikove imovine, koja mora biti dovršena do datuma određenog za podnošenje završnog popisa tražbina

q) poslati obavijest za objavu u Glasniku postupaka u slučaju nesolventnosti (BPI) o unosu izvješća o procjeni u spis predmeta, u roku od dva dana od unosa.

Nadležni sudac može odlukom (încheiere) sudskom upravitelju dodijeliti druge dužnosti uz one navedene u stavku 1., osim onih koje su u skladu sa zakonom u okviru isključive nadležnosti suca.

Sudski upravitelj podnosi mjesečno izvješće u kojem opisuje kako je obavljao svoje dužnosti, među ostalim one koje se odnose na naknadno praćenje aktivnosti izvršenih na temelju prethodnog odobrenja, opravdava izdatke nastale u upravljanju postupkom i sve druge izdatke isplaćene iz dužnikove imovine te, prema potrebi, opisuje napredak u izradi popisa imovine. Izvješće će uključivati informacije o ispunjavanju fiskalnih obveza, dobivanju ili obnavljanju odobrenja za obavljanje djelatnosti, dokumentima koje su sastavila nadzorna tijela i naknadi za rad sudskog upravitelja, te će se navesti način izračuna i naknade (članak 59. stavak 1. Zakona br. 85/2014).

Kako bi izvršio svoje dužnosti, sudski upravitelj može upotrijebiti usluge stručnjaka kao što su odvjetnici, računovođe, procjenitelji i drugi specijalisti. Ne može se imenovati osoba u skladu sa stavkom 1. ako je obvezana ugovorom koji bi mogao dovesti do sukoba interesa. U tom se slučaju ona mora sama izuzeti ili se njezino izuzeće može tražiti pod uvjetima navedenima u člancima 43. i 44. Zakona br. 134/2010 o Zakonu o parničnom postupku, ponovno objavljenom, kako je izmijenjen i dopunjen (članak 61. stavak 2.). Sudski upravitelj i bilo koji vjerovnik mogu podnijeti prigovor na izvješća o procjeni pripremljena u okviru predmeta.

Sudski likvidator (lichidator judiciar)

Ako nadležni sudac izda nalog za likvidaciju, imenuje likvidatora za njegovu primjenu. Dužnosti sudskog upravitelja prestaju na datum kad nadležni sudac utvrdi dužnosti likvidatora. Glavne su dužnosti sudskog likvidatora:

a) preispitati poslovanje dužnika u pogledu kojeg je pokrenut pojednostavnjeni postupak, s obzirom na činjenično stanje, i pripremiti podrobno izvješće o uzrocima i okolnostima koji su doveli do nesolventnosti, u kojem se navode osobe kojima bi se mogla pripisati odgovornost za to stanje i postojanje pravnih osnova na temelju kojih bi one mogle snositi odgovornost

b) voditi dužnikovo poslovanje

c) podnositi tužbe za poništenje prijevarnih radnji i transakcija koje je dužnik izvršio na štetu prava vjerovnika te određenih prijenosa imovine, poslovnih transakcija koje je on zaključio i osnova za dodjelu prava prvenstva koje je dužnik uspostavio i kojima bi se mogla narušiti prava vjerovnika

d) upotrebljavati pečate, sastaviti popis imovine i poduzimati odgovarajuće mjere za njezino očuvanje

e) raskinuti određene ugovore koje je sklopio dužnik

f) provjeriti tražbine i, prema potrebi, osporiti ih, obavijestiti vjerovnike ako one nisu prihvaćene ili su prihvaćene samo djelomično te pripremiti njihov popis

g) tražiti naplatu tražbina u pogledu dužnikove imovine koje su nastale jer je dužnik prije pokretanja postupka izvršio prijenos imovine ili novčanog iznosa te podnijeti tužbu i sudjelovati u sudskom postupku u kojem se traži naplata dužnikovih tražbina, te u tu svrhu može upotrijebiti usluge odvjetnika

h) u ime dužnika primiti plaćanja i položiti ih na dužnikov račun imovine

i) prodati imovinu dužnika u skladu sa zakonom

j) sklapati nagodbe, namiriti dugovanja, namiriti jamce i odreći se kolaterala, što mora potvrditi nadležni sudac

k) obavijestiti nadležnog suca o svim pitanjima o kojima će on kasnije morati donijeti odluku l) obavljati sve druge dužnosti koje mu nadležni sudac dodijeli na temelju odluke.

Kad je riječ o postupku nagodbe s vjerovnicima (concordat preventiv) dužnik u njemu sudjeluje preko svojih pravnih ili dogovorenih zastupnika.

Dužnosti upravitelja u postupku nagodbe s vjerovnicima (administrator concordatar) jesu:

a) pripremiti popis vjerovnika, među ostalim onih čije su tražbine osporene ili su predmet sudskog postupka u tijeku, te popis vjerovnika koji su potpisali nagodbu; ako vjerovnik ima tražbinu u odnosu na dužnike sa zajedničkom i solidarnom odgovornošću u okviru postupka nagodbe s vjerovnicima, on se uvrštava na popis vjerovnika s nominalnom vrijednošću tražbine sve dok ne bude u potpunosti pokrivena

b) pripremiti, zajedno s dužnikom, prijedlog nagodbe i njezine sastavne dijelove ili nacrt nagodbe i plana oporavka

c) poduzeti mjere za sporazumno rješenje svakog spora koji nastane između dužnika i vjerovnika ili među vjerovnicima

d) nadležnom sucu podnijeti zahtjev za odobrenje nagodbe

e) nadzirati ispunjenje obveza koje je dužnik preuzeo u nagodbi

f) hitno obavijestiti skupštinu vjerovnika koji su stranke nagodbe ako dužnik ne izvrši svoje obveze ili ih ne izvrši propisno

g) pripremati i slati mjesečna ili tromjesečna izvješća skupštini vjerovnika koji su stranke nagodbe o svojem radu i poslovanju dužnika; izvješće upravitelja u postupku nagodbe trebalo bi uključivati i njegovo mišljenje o tome postoje li razlozi za prijevremeni raskid nagodbe

h) sazvati sastanak skupštine vjerovnika koji su stranke nagodbe

i) sudu podnijeti zahtjev za okončanje postupka nagodbe s vjerovnicima

j) obavljati sve druge dužnosti iz ovog poglavlja koje su predviđene u postupku nagodbe s vjerovnicima ili koje je odredio nadležni sudac (članak 19. Zakona br. 85/2014).

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

Pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti ne utječe na pravo vjerovnika da izvrši prijeboj svoje tražbine s tražbinom koju dužnik ima u odnosu na njega ako su na dan pokretanja postupka ispunjeni zakonom utvrđeni zahtjevi u pogledu zakonitih prijeboja. Prijeboj može evidentirati i sudski upravitelj ili likvidator. Primjenjuje se i na uzajamne tražbine nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

Tekući ugovori ostaju na snazi nakon pokretanja postupka. Bilo koja odredba ugovora kojom se predviđa prestanak, prijevremeni prestanak ugovora ili prijevremeno plaćanje na temelju pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti ništavna je. Pravilo da tekući ugovori ostaju na snazi te pravilo o ništavnosti odredbi o prekidu ili prijevremenom izvršenju obveza ne primjenjuju se na kvalificirane financijske ugovore ili bilateralne transakcije netiranja na temelju kvalificiranog financijskog ugovora ili bilateralnog ugovora o netiranju.

Kako bi se što više povećala vrijednost dužnikove imovine u roku zastare od tri mjeseca od pokretanja postupka, sudski upravitelj ili likvidator može raskinuti bilo koji ugovor, zakupe koji nisu istekli i svaki drugi dugoročni ugovor, pod uvjetom da sve uključene strane te ugovore nisu izvršile u potpunosti ili u znatnom opsegu. U slučaju takvog prekida ugovora druga strana može protiv dužnika podnijeti zahtjev za naknadu.

Ako u prva tri mjeseca nakon pokretanja postupka izvođač dostavi obavijest u kojoj od sudskog upravitelja ili likvidatora zatraži da raskine ugovor, upravitelj ili likvidator mora odgovoriti u roku od 30 dana od primitka te obavijesti. Ako to ne učini, smatra se da je ugovor raskinut te upravitelj ili likvidator više neće moći zatražiti njegovo izvršenje.

Zakonom je uređen i status određenih ugovora, kao što su ugovori o pružanju komunalnih usluga, ugovori o zakupu ili glavni ugovori o netiranju.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

Od datuma obavijesti o odluci o odobrenju nagodbe s vjerovnicima pojedinačni postupci koje su vjerovnici potpisnici pokrenuli protiv dužnika i rok zastare za pravo na podnošenje zahtjeva za izvršenje njihovih tražbina protiv dužnika automatski se obustavljaju.

Ne mogu se obustaviti kamate, novčane kazne i drugi troškovi nastali u pogledu vjerovnika potpisnika, osim ako su dali pisanu suglasnost da je takva obustava moguća i ako je ta suglasnost navedena u nacrtu nagodbe s vjerovnicima.

Nadležni sudac u odluci o odobrenju nagodbe s vjerovnicima obustavlja sve postupke prisilne naplate.

Na zahtjev upravitelja u postupku nagodbe i pod uvjetom da je dužnik dao jamstva vjerovnicima, nadležni sudac može vjerovnicima koji nisu potpisnici nagodbe odrediti razdoblje odgode datuma dospijeća njihove tražbine od najviše 18 mjeseci. U tom se razdoblju ne obračunavaju kamate, novčane kazne ili drugi troškovi koji se odnose na tražbinu. Pravilo o odgodi datuma dospijeća tražbine ne primjenjuje se na kvalificirane financijske ugovore ili bilateralne transakcije netiranja na temelju kvalificiranog financijskog ugovora ili bilateralnog ugovora o netiranju.

Nagodba s vjerovnicima proizvodi učinke za vjerovnike javnog proračuna (creditori bugetari) ako je u skladu s pravnim odredbama o državnoj potpori iz domaćeg i europskog zakonodavstva.

Tijekom trajanja odobrene nagodbe s vjerovnicima protiv dužnika se ne može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti.

Svaki vjerovnik koji tijekom postupka pribavi izvršnu ispravu protiv dužnika može podnijeti zahtjev za priključenje nagodbi ili svoju tražbinu naplatiti drugim sredstvima propisanima zakonom.

Svi sudski i izvansudski postupci te sve mjere prisilne naplate tražbina protiv dužnikove imovine automatski se obustavljaju od pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti. Vjerovnici svoja prava mogu ostvariti samo u okviru postupka u slučaju nesolventnosti, to jest podnošenjem zahtjeva za prihvaćanje njihovih tražbina. Pokretanjem postupka u slučaju nesolventnosti obustavljaju se svi rokovi zastare za podnošenje tužbi.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Svi sudski i izvansudski postupci te sve mjere prisilne naplate tražbina protiv dužnikove imovine automatski se obustavljaju od pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti.

Obustava se ne primjenjuje na:

a) žalbe koje dužnik podnese protiv postupaka koje je pokrenuo vjerovnik ili više njih prije pokretanja postupka te građanske tužbe spojene s kaznenim postupcima (acţiunile civile din procesele penale) protiv dužnika

b) sudske postupke pokrenute protiv sudužnikâ i/ili jamaca treće strane

c) izvansudske postupke koji su u tijeku pred sportskim komisijama u okviru sportskih saveza koji djeluju na temelju Zakona br. 69/2000 o tjelesnom odgoju i sportu (Legea educației fizice și sportului nr. 69/2000), kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, a odnose se na jednostrano povlačenje igračâ iz pojedinačnih ugovora o radu ili građanskih ugovora i sportske kazne koje se primjenjuju u takvim situacijama, te sve druge sporove koji se odnose na pravo igrača da sudjeluju u natjecanjima

d) sudske postupke za utvrđivanje postojanja i/ili iznosa tražbina protiv dužnika nastalih nakon datuma pokretanja postupka. Za takve se tražbine tijekom razdoblja praćenja i reorganizacije može sastaviti i poslati zahtjev za plaćanje za koji se dobiva potvrda o primitku. Sudski upravitelj proučit će taj zahtjev u roku od 15 dana od dana primitka, u skladu s odredbama članka 106. stavka 1., koje će se na odgovarajući način primjenjivati, tako da se te tražbine ne uvrste u popis tražbina.

Protiv mjera koje je naložio sudski upravitelj može se podnijeti žalba.

Treba napomenuti da se navedena obustava postupaka primjenjuje samo na tužbe koje uključuju tražbine protiv dužnikove imovine, a ne na postupke koji se odnose na nematerijalna prava i obveze, koji se nastavljaju na sudu pred kojim je pokrenut postupak.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

Održava se skupština svih vjerovnika nesolventnog dužnika.

Skupštinu vjerovnika (adunarea creditorilor) saziva i njome predsjeda sudski upravitelj ili likvidator. Upravitelj ili likvidator poziva poznate vjerovnike u slučajevima izričito propisanima zakonom i prema potrebi.

Vjerovnici se pozivaju preko obavijesti objavljene u Glasniku postupaka u slučaju nesolventnosti najmanje pet dana prije održavanja skupštine. Ta obavijest mora sadržavati dnevni red skupštine. Vjerovnike na skupštini mogu predstavljati zastupnici koji imaju posebnu i vjerodostojnu punomoć ili, kad je riječ o vjerovnicima javnog proračuna i drugim pravnim osobama, delegirani akt koji je potpisao voditelj jedinice. Osim ako je to izričito zabranjeno zakonom, vjerovnicima se omogućuje i dopisno glasanje.

Osim ako je zakonom propisana posebna većina, skupština vjerovnika može valjano djelovati ako su prisutni vlasnici tražbina koje čine najmanje 30 % ukupne vrijednosti tražbina s pravom glasa u pogledu dužnikove imovine, a odluke skupštine donose se većinom glasova, u smislu vrijednosti tražbina, koje su za predmetnu odluku izričito dali prisutni vlasnici tražbina s pravom glasa. Uvjetno glasanje smatra se glasom protiv. Smatra se da su prisutni i vjerovnici koji su valjano glasali dopisnim glasanjem.

Nakon sazivanja prve skupštine nadležni sudac i vjerovnici mogu imenovati odbor koji, ovisno o broju vjerovnika, čine tri ili pet vjerovnika među vjerovnicima s pravom glasa, koji imaju tražbine s pravom prvenstva, proračunske tražbine i neosigurane tražbine po redu vrijednosti. Odbor vjerovnika (comitetul creditorilor) ima sljedeće zadaće:

a) preispitati dužnikovu situaciju i skupštini vjerovnika dati preporuke u pogledu nastavka njegova poslovanja i predloženih planova reorganizacije

b) pregovarati o uvjetima imenovanja s upraviteljem ili likvidatorom kojeg vjerovnici žele da sud imenuje

c) primiti na znanje izvješća koje pripremi sudski upravitelj ili likvidator, preispitati ih i, prema potrebi, dostaviti prigovore na njih

d) pripremiti izvješća koja će se predstaviti na skupštini vjerovnika o mjerama koje je poduzeo sudski upravitelj ili likvidator i njihovim učincima te predlagati druge mjere i obrazložiti ih

e) zatražiti da se dužniku oduzme pravo da upravlja svojim poslovima

f) pokretati pravne postupke za poništenje prijevarnih radnji ili transakcija koje je dužnik izvršio na štetu vjerovnika ako takve pravne postupke nije pokrenuo sudski upravitelj ili likvidator.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

Ovisno o konkretnoj situaciji dužnika i o tome jesu li mu oduzeta prava da upravlja svojim poslovima, upravitelj u slučaju nesolventnosti ima dužnosti opisane u nastavku.

Sudski upravitelj nadzire dužnikove aktivnosti upravljanja imovinom. Vodi dužnikovo poslovanje, u potpunosti ili djelomično, a u potonjem slučaju poštuje izričite upute nadležnog suca u pogledu dužnosti upravitelja i u pogledu uvjeta za izvršenje plaćanja s dužnikova računa imovine.

Naplaćuje tražbine, sklapa nagodbe, sastavlja popis imovine i prodaje imovinu koja pripada dužniku.

Dužnik može upotrebljavati imovinu samo ako je zadržao pravo da upravlja svojim poslovima te u okvirima trenutačnog poslovanja, a pritom ga nadzire i kontrolira sudski upravitelj.

Nakon početka postupka likvidacije sudski likvidator upravlja dužnikovim poslovanjem, raskida ugovore, naplaćuje tražbine, prodaje imovinu, sklapa nagodbe, prima plaćanja na dužnikov račun itd. U postupku likvidacije dužnikovom imovinom može raspolagati samo sudski likvidator.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Svi vjerovnici čije su tražbine nastale prije pokretanja postupka, osim zaposlenika, čije tražbine sudski upravitelj prijavljuje na temelju računovodstvene evidencije, moraju podnijeti zahtjev za prihvaćanje njihovih tražbina u roku utvrđenom u nalogu za pokretanje postupka te priložiti potrebnu popratnu dokumentaciju. Pretpostavlja se da su sve tražbine podnesene za prihvaćanje i upis u sudski registar valjane i točne ako ih ne ospore dužnik, sudski upravitelj ili vjerovnici. Tražbine uvrštene na popis tražbina isplaćuju se u okviru postupka u slučaju nesolventnosti u skladu s redoslijedom raspodjele utvrđenim zakonom.

Tražbine nastale nakon pokretanja postupka, u razdoblju praćenja ili tijekom sudskog postupka reorganizacije, isplatit će se u skladu s dokumentima koji ih potkrjepljuju i ne moraju se uključiti u nesolvencijsku masu. To se pravilo primjenjuje i na one nastale nakon pokretanja postupka likvidacije.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

Osim zaposlenika, čije tražbine prijavljuje sudski upravitelj na temelju računovodstvene evidencije, svi vjerovnici čije su tražbine nastale prije pokretanja postupka moraju podnijeti zahtjev za prihvaćanje njihovih tražbina u roku utvrđenom u nalogu za pokretanje postupka. Zahtjev mora sadržavati ime/naziv vjerovnika te kućnu adresu ili sjedište, iznos dugovanja, osnove za tražbinu te pojedinosti o svim potencijalnim osnovama za pravo prvenstva. Dokumente kojima se potkrepljuje tražbina i sve osnove za pravo prvenstva treba priložiti zahtjevu najkasnije do roka utvrđenog za podnošenje zahtjeva.

Zahtjev za prihvaćanje tražbine mora se podnijeti čak i ako tražbina nije potkrijepljena izvršnom ispravom. Tražbine koje na datum pokretanja postupka još nisu dospjele ili koje podliježu uvjetima prihvatit će se za uvrštenje u nesolvencijsku masu.

Ako se podnosi zahtjev za prihvaćanje tražbine koju je oštećena stranka iznijela u parničnom postupku koji je spojen s kaznenim progonom, ta će tražbina biti prijavljena i može se ukloniti do pravomoćne odluke u postupku u korist oštećene stranke.

Tražbine koje ispunjavaju uvjete za tražbine s pravom prvenstva uvrštavaju se na završni popis u iznosu do tržišne vrijednosti jamstva, koja se utvrđuje na temelju procjene koju naručuje sudski upravitelj ili likvidator, a provodi procjenitelj (evaluator).

Sve će tražbine biti predmet postupka provjere, osim onih utvrđenih u izvršivim presudama i izvršivim arbitražnim odlukama te tražbina javnog proračuna koje proizlaze iz izvršne isprave koja nije osporena u rokovima utvrđenima posebnim zakonima.

Sudski upravitelj ili likvidator priprema preliminarni popis tražbina koji svaka zainteresirana stranka, dužnik ili vjerovnik može osporiti pred nadležnim sucem. Osim ako pokretanje postupka nije oglašeno u skladu s pravilima o pozivima i obavješćivanju o postupovnim radnjama, vlasnik tražbine nastale prije pokretanja postupka koji nije podnio zahtjev za prihvaćanje tražbine u utvrđenom roku (rok je naveden u oglasu i nije dulji od 45 dana od pokretanja postupka) izgubit će pravo na uvrštenje na popis vjerovnika i neće steći položaj vjerovnika koji ima pravo sudjelovanja u postupku u pogledu te tražbine. Vjerovnik nakon okončanja postupka neće imati pravo izvršiti tražbinu protiv dužnika, ili protiv bilo kojeg člana ili partnera pravne osobe s neograničenom odgovornošću koja je dužnik, osim ako je dužnik osuđen za kazneno djelo stečaja (bancrută simplă) ili lažnog stečaja (bancrută frauduloasă) ili je odgovoran za plaćanja ili prijenose izvršene u svrhu prijevare. Gubitak prava utvrdit će sudski upravitelj ili likvidator te tog vjerovnika neće uvrstiti na popis vjerovnika.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

Sredstva dobivena prodajom imovine i prava iz nesolvencijske mase dužnika osiguranih u korist vjerovnika s pravom prvenstva raspodijelit će se u skladu sa sljedećim redoslijedom:

  1. pristojbe, biljezi i drugi izdaci koji proizlaze iz prodaje predmetne imovine, među ostalim potrebni izdaci za očuvanje te imovine i upravljanje njome, izdaci vjerovnika u postupku prisilne naplate, tražbine komunalnih poduzeća nastale nakon pokretanja postupka, te naknada za rad osoba zaposlenih u zajedničkom interesu svih vjerovnika na datum raspodjele, koji će se isplatiti na proporcionalnoj osnovi u skladu s razmjernim udjelom u vrijednosti čitave dužnikove imovine
  2. tražbine vjerovnika s pravom prvenstva nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti; te tražbine uključuju glavnicu, kamate i, prema potrebi, druge dodatne troškove
  3. tražbine vjerovnika s pravom prvenstva, među ostalim čitava glavnica, kamate te uvećanja i novčane kazne bilo koje vrste.

Ako sredstva dobivena prodajom te imovine nisu dostatna za potpunu isplatu predmetnih tražbina, vjerovnici za preostali iznos, ovisno o slučaju, imaju neosiguranu tražbinu ili tražbinu javnog proračuna, koja se razvrstava s drugim tražbinama u odgovarajuću kategoriju. Ako nakon isplate prethodno navedenih iznosa preostane višak, sudski likvidator polaže ga na račun dužnikove nesolvencijske mase. Tražbine u postupku likvidacije isplaćuju se u skladu sa sljedećim redoslijedom:

1.  pristojbe, biljezi i drugi izdaci koji proizlaze iz postupaka na temelju iste glave Zakona, među ostalim potrebni izdaci za očuvanje dužnikove imovine i upravljanje njome, izdaci za nastavak poslovanja te izdaci za plaćanje naknada za rad osoba zaposlenih za potrebe postupka

2. tražbine koje proizlaze iz financiranja odobrenog tijekom postupka

3. tražbine koje proizlaze iz radnih odnosa

4. tražbine koje proizlaze iz nastavka dužnikova poslovanja nakon pokretanja postupka, tražbine koje se u dobroj vjeri duguju suizvođačima i trećim osobama kupcima ili daljnjim kupcima koji u dužnikovu nesolvencijsku masu vrate svoju imovinu ili njezinu vrijednost

5. tražbine proračuna

6. tražbine u pogledu iznosa koje dužnik duguje trećim osobama na temelju obveza uzdržavanja, doplataka za maloljetnu djecu ili plaćanja redovitih iznosa za osnovne životne potrebe

7. tražbine za iznose koje je nadležni sudac odredio za potporu dužniku i njegovoj obitelji, ako je dužnik fizička osoba

8. tražbine koje proizlaze iz bankovnih zajmova, s povezanim troškovima i kamatama, tražbine koje proizlaze iz isporuka robe, pružanja usluga ili drugih poslova, tražbine na temelju najamnina i tražbine povezane sa zakupom, među ostalim obveznice

9. druge neosigurane tražbine

10. podređene tražbine, u skladu sa sljedećim redoslijedom prvenstva:

a) tražbine koje proizlaze iz imovine trećih osoba koje su kupile robu od dužnika u zloj vjeri, tražbine daljnjih kupaca u zloj vjeri nakon prihvaćanja tužbi za poništenje te zajmovi koje je dužniku koji je pravna osoba odobrio partner ili dioničar koji ima najmanje 10 % temeljnog kapitala ili prava glasa u glavnoj skupštini ili, ako je primjenjivo, član gospodarskog interesnog udruženja (grupu de interes economic)

b) tražbine koje proizlaze iz djela obavljenih bez naknade.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

Ako je postupak nagodbe s vjerovnicima okončan uspješno ili u roku utvrđenom u ugovoru, nadležni sudac donijet će odluku o upisu ostvarenja ciljeva nagodbe. Izmjene tražbina utvrđenih u nagodbi s vjerovnicima tada postaju pravomoćne (članak 36. Zakona br. 85/2014).

Postupak reorganizacije s nastavkom poslovanja ili u svrhu planirane likvidacije (lichidare pe bază de plan) bit će okončan presudom donesenom na temelju izvješća koje je sastavio sudski upravitelj i u kojem je utvrđeno da su sve obveze plaćanja preuzete u potvrđenom planu ispunjene i da su sve tražbine koje su trenutačno dospjele plaćene. Ako se postupak pokrenut u svrhu reorganizacije pretvori u postupak likvidacije, on se okončava u skladu s pravilima o postupku likvidacije. Od datuma potvrđivanja plana reorganizacije pod nadzorom suda i tijekom reorganizacije dužnik je oslobođen plaćanja razlike između vrijednosti obveza koje je imao prije potvrđivanja plana i vrijednosti navedene u planu.

Postupak likvidacije okončava se kad nadležni sudac odobri završno izvješće, kad su sva sredstva i imovina iz dužnikove nesolvencijske mase raspodijeljena i kada su sredstva u pogledu kojih ne postoje tražbine položena u banku. Nakon okončanja postupka izdaje se nalog za uklanjanje dužnika iz registara u koje je bio upisan.

Okončanjem postupka nadležni sud, sudski upravitelj ili likvidator i sve osobe koje su im pomagale oslobađaju se svih dužnosti ili obveza povezanih s postupkom, dužnikom i dužnikovom nesolvencijskom masom, vjerovnicima, nositeljima prava prvenstva, dioničarima ili partnerima.

Okončanjem postupka likvidacije dužnik koji je fizička osoba (koja obavlja gospodarske djelatnosti) oslobađa se svojih obveza prije likvidacije, osim ako je osuđen za lažni stečaj ili za plaćanja ili prijenose izvršene u svrhu prijevare. U tim slučajevima oslobađa se obveza samo u opsegu u kojem su ispunjene u okviru postupka.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Nakon okončanja bilo koje vrste postupka u slučaju nesolventnosti vjerovnici ne mogu od dužnika potraživati tražbine nastale prije pokretanja tog postupka u slučaju nesolventnosti.

Međutim, vjerovnici i dalje mogu potraživati čitavu vrijednost tražbina od sudužnika i jamaca dužnika.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Svi troškovi koji proizlaze iz zakonski utvrđenih postupaka, među ostalim oni u pogledu obavijesti, poziva i dostave postupovnih dokumenata koje je izvršio sudski upravitelj ili likvidator, naplaćuju se iz dužnikove nesolvencijske mase (članak 39. Zakona br. 85/2014). Ako su dužnikova financijska sredstva nedostatna, troškovi se naplaćuju iz likvidacijskog fonda (fondul de lichidare).

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

Sudski upravitelj ili likvidator može podnijeti tužbe za poništenje prijevarnih radnji i transakcija koje je dužnik izvršio na štetu prava vjerovnika u razdoblju od dvije godine prije pokretanja postupka.

Sljedeće radnje ili transakcije koje je izvršio dužnik mogu se poništiti kako bi se vratila prenesena imovina ili vrijednost drugih ostvarenih koristi:

a) radnje prijenosa bez naknade izvršene u razdoblju od dvije godine prije pokretanja postupka, osim sponzorstava u humanitarne svrhe

b) transakcije iz kojih je jasno da je vrijednost koju dužnik daje veća od vrijednosti koju prima, izvršene u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka

c) radnje izvršene u razdoblju od dvije godine prije pokretanja postupka u kojima su sve strane namjeravale spriječiti da se vjerovnici naplate iz imovine ili naštetiti njihovim pravima na bilo koji drugi način

d) radnje prijenosa vlasništva na vjerovnika u svrhu namirenja prethodnog dugovanja, izvršene u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka, ako je iznos koji je vjerovnik mogao dobiti u slučaju likvidacije dužnika manji od vrijednosti radnje prijenosa vlasništva

e) uspostava prava prvenstva u pogledu neosigurane tražbine u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka

f) plaćanje dugova unaprijed izvršeno u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka, ako je datum dospijeća trebao biti datum nakon pokretanja postupka

g) radnje prijenosa ili preuzimanja obveza koje je dužnik izvršio u razdoblju od dvije godine prije pokretanja postupka s namjerom prikrivanja ili odgađanja stanja nesolventnosti ili počinjenja prijevare protiv vjerovnika.

Sljedeće se radnje ili transakcije isto tako mogu poništiti, a koristi vratiti, ako su zaključene u razdoblju od dvije godine prije pokretanja postupka s osobama u pravnim odnosima s dužnikom:

a) radnje ili transakcije zaključene s komanditorom (asociat comanditat) ili članom komanditnog društva koji drži najmanje 20 % kapitala komanditnog društva ili prava glasa u glavnoj skupštini članova komanditnog društva, ako je dužnik to komanditno društvo (societate în comandită) ili poljoprivredno društvo (societate agricolă), poduzeće u obliku komanditnog društva (societate în nume colectiv) ili privatno društvo s ograničenom odgovornošću (societate cu răspundere limitată)

b) radnje ili transakcije zaključene s članom ili direktorom ako je dužnik gospodarsko interesno udruženje

c) radnje ili transakcije zaključene s dioničarom koji drži najmanje 20 % dionica u dužniku ili prava glasa u glavnoj skupštini dioničara ako je dužnik dioničko društvo (societate pe acţiuni)

d) radnje ili transakcije zaključene s direktorom, rukovoditeljem ili članom dužnikovih nadzornih tijela ako je dužnik zadruga, dioničko društvo ili poljoprivredno društvo

e) radnje ili transakcije zaključene s bilo kojom fizičkom ili pravnom osobom koja ima položaj kontrole nad dužnikom ili njegovim poslovanjem

f) radnje ili transakcije zaključene sa suvlasnikom ili stranom koja je suvlasnik zajedničke imovine

g) radnje ili transakcije zaključene s bračnim drugom, krvnim srodnikom ili bračnim srodnicima (do četvrtog koljena i uključujući to koljeno) fizičkih osoba navedenih u točkama od (a) do (f).

Sudski upravitelj ili likvidator može podnijeti tužbu za poništenje prijevarnih radnji koje je dužnik izvršio na štetu vjerovnika u roku od godine dana od isteka roka utvrđenog za pripremu prvog izvješća sudskog upravitelja ili likvidatora, a najkasnije 16 mjeseci od pokretanja postupka. Ako je tužba prihvaćena, stranke ponovno stječu svoj prethodni položaj te će se obveze koje su postojale na datum prijenosa ponovno upisati.

Odbor vjerovnika ili vjerovnik koji drži više od 50 % vrijednosti tražbina uvrštenih u nesolvencijsku masu može podnijeti takvu tužbu nadležnom sucu ako to nije učinio sudski upravitelj ili likvidator.

Tužba za poništenje ne može se podnijeti protiv osnivačkog akta (act de constituire) u okviru imovinskog prava ili radnje prijenosa vlasništva u okviru imovinskog prava ako ju je dužnik zaključio u uobičajenom tijeku svakodnevnog poslovanja. Zahtjev za poništenje osnivačkog akta ili radnje prijenosa vlasništva automatski će se upisati u odgovarajuće javne registre.

U pogledu prethodno navedenih radnji i transakcija postoji oboriva pretpostavka prijevare na štetu vjerovnika.

Nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti sve radnje, transakcije i plaćanja koje dužnik izvrši automatski su ništavni, osim mjera koje su potrebne za vođenje tekućeg poslovanja, onih koje je odobrio nadležni sudac i onih koje je potvrdio sudski upravitelj.

Posljednji put ažurirano: 17/06/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.