Otvoreni postupci u području građanskog pravosuđa koji su započeti prije isteka prijelaznog razdoblja nastavit će se na temelju prava EU-a. Na temelju uzajamnog sporazuma s Ujedinjenom Kraljevinom na portalu e-pravosuđe do kraja 2024. ostat će dostupne informacije povezane s Ujedinjenom Kraljevinom.

Nesolventnost/stečaj

Sjeverna Irska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

  • Postupak u slučaju nesolventnosti može se pokrenuti protiv pojedinaca, partnerstava i trgovačkih društava (s pravnom osobnošću ili bez nje).
  • Postupak se može pokrenuti protiv svakog pojedinca koji ima dug u vrijednosti od najmanje 5000 GBP i koji živi u Sjevernoj Irskoj, koji je u posljednje tri godine živio ili poslovao u Sjevernoj Irskoj ili je prisutan u Sjevernoj Irskoj na dan podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka. Najniža dob nije propisana.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Vrste nesolventnosti pravnih osoba u Sjevernoj Irskoj uključuju likvidaciju (dobrovoljnu ili naloženu nalogom Visokog suda) i reorganizaciju (dobrovoljnu nagodbu ili upravu društva). Uprava se može primjenjivati kao korak prije pokretanja postupka likvidacije.
  • Svaki vjerovnik (privatni vjerovnik ili država kao vjerovnik) sudu može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka likvidacije društva (prisilna likvidacija) ili uprave nad društvom.
  • Društvo dužnik može se sâmo odlučiti za likvidaciju (dobrovoljna likvidacija koja može biti solventna ili nesolventna, pri čemu se solventnost ocjenjuje na temelju sposobnosti plaćanja svih dugova u roku od 12 mjeseci), a isto tako sudu može podnijeti prijedlog za pokretanje postupka likvidacije.
  • Ministarstvo gospodarstva može sudu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka likvidacije društva ako je to od javnog interesa. Takva društva ne moraju nužno biti nesolventna.
  • U bilo kojem trenutku nakon podnošenja prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije sudu (koji podnosi bilo koja stranka), sud može imenovati privremenog likvidatora. Takva imenovanja obično se provode kako bi se zaštitila imovina društva prije održavanja rasprave o likvidaciji. Ovlasti privremenog likvidatora utvrđene su u sudskom nalogu o njegovu imenovanju.
  • Upravitelja može imenovati društvo ili direktori društva te vjerovnik koji ima lebdeće založnopravno osiguranje (takva imenovanja provode se izvan suda).
  • Da bi se nad društvom pokrenuo postupak uprave, ono mora biti nesolventno ili mora biti vjerojatno da će postati nesolventno. Sudskom praksom utvrđeno je da „vjerojatno” u tom smislu znači vjerojatnije da će postati nesolventno nego da neće.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama društva, društvo ne mora biti nesolventno.
  • Prisilna likvidacija može se temeljiti na činjenici da društvo nije u mogućnosti podmiriti svoje dugove (nesolventnost), što je dokazano neispunjenim zakonskim zahtjevom za plaćanje ili neizvršenom presudom. Sud može pokrenuti postupak likvidacije društva na temelju pravednosti i pravičnosti.
  • Službenik može djelovati čim se postupak pokrene (na temelju odluke društva o pokretanju postupka likvidacije, sudskog naloga za pokretanje postupka uprave ili likvidacije ili podnošenja obavijesti o imenovanju sudskog upravitelja (kad je riječ o imenovanjima koja nisu naložena sudskim nalogom)).
  • Prijedlog za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe društva može podnijeti društvo. Društvo ne mora nužno biti nesolventno kako bi moglo podnijeti prijedlog. Prijedlog za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe društva može podnijeti i službenik u postupku likvidacije ili uprave (ako je bilo koji od tih postupaka već pokrenut).
  • Vrste nesolventnosti pojedinaca uključuju dobrovoljne nagodbe pojedinaca, naloge za otpis duga i naloge za pokretanje stečajnog postupka (izdane na prijedlog vjerovnika ili pojedinca).
  • Prijedlog za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe pojedinca podnosi dužnik, a o njemu odlučuju vjerovnici glasovanjem u kojem prijedlog mora odobriti 75 % vjerovnika (prema vrijednosti duga). Ne primjenjuje se minimalna razina duga niti se ispituje nesolventnost. Prijedlog se mora podnijeti preko ovlaštenika koji postaje nadzornik ako vjerovnici odobre prijedlog. Ovlaštenik može djelovati nakon što mu dužnik podnese prijedlog. Prijedlog za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe pojedinca može se podnijeti u trenutku kada se nad dužnikom provodi stečajni postupak, a ako vjerovnici prihvate prijedlog stečajni se postupak može poništiti. Dobrovoljne nagodbe pojedinca koje vjerovnici prihvaćaju glasovanjem obvezujuće su za sve vjerovnike.
  • Zahtjev za izdavanje naloga za otpis duga dužnik podnosi povjereniku elektroničkim putem preko ovlaštenog posrednika. Sud ne sudjeluje u pokretanju postupka. Dužnik mora imati dugove u vrijednosti od najviše 20 000 GBP, posjedovati imovinu u vrijednosti od najviše 1000 GBP (ne uključujući ekonomično motorno vozilo) i ostvarivati mjesečni višak prihoda u iznosu od 50 GBP ili manje. Nad dužnikom ne smije biti pokrenut drugi postupak u slučaju nesolventnosti i dužnik u prethodne dvije godine nije smio sklopiti transakcije kojima bi se vjerovnici stavili u nepovoljan položaj. Povjerenik obvezan je razmotriti zaprimljeni zahtjev i može djelovati od tog trenutka.
  • Nalozi za pokretanje stečajnog postupka mogu se izdati na prijedlog vjerovnika ili samog dužnika. Povjerenik postaje prinudni upravitelj i upravitelj imovinom u trenutku izdavanja naloga. Stečajni upravitelj može se imenovati naknadno i može djelovati odmah po imenovanju.
  • Prijedlog vjerovnika podnosi se sudu i podliježe minimalnoj razini duga od 5000 GBP, iako dva vjerovnika ili više njih mogu podnijeti zajednički prijedlog pri čemu se dugovi koji se duguju svakom od njih zbrajaju. Dug mora biti neosiguran. U prijedlogu se mora dokazati da dužnik nije u mogućnosti platiti dug, i to putem neispunjenog zakonskog zahtjeva za plaćanje ili neizvršene presude.
  • Prijedlozi dužnika isto se tako podnose sudu. Ne primjenjuje se minimalna razina duga, ali dužnik mora biti u nemogućnosti platiti svoje dugove.
  • Ako je podnesen prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, sud može prije održavanja rasprave o tom prijedlogu imenovati privremenog povjerenika kako bi se zaštitila imovina dužnika za koju je utvrđeno da je potencijalno ugrožena. Sud će u većini slučajeva dati posebne upute u pogledu ovlasti privremenog povjerenika, ali može dati i općenitije ovlasti za trenutačno preuzimanje vlasništva nad imovinom dužnika. Za privremenog povjerenika može se imenovati samo povjerenik.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba, sva imovina u vlasništvu trgovačkog društva, koja se nalazi bilo gdje u svijetu, podliježe postupku u slučaju nesolventnosti. Pojam „imovina” ima vrlo široko značenje u pravu.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama pojedinaca, u prijedlogu koji podnosi dužnik utvrdit će se način upravljanja imovinom, a vjerovnici imaju priliku uzeti to u obzir prije glasovanja o tome hoće li prihvatiti prijedlog.
  • Kad je riječ o nalozima za otpis duga, vrijednost imovine iznosi 1000 GBP ili manje (ne uključujući ekonomično vozilo) i ona ostaje u vlasništvu dužnika.
  • Kad je riječ o stečajnom postupku, sva imovina u vlasništvu stečajnog dužnika, koja se nalazi bilo gdje u svijetu, prelazi na stečajnog upravitelja, uz određene iznimke. Imovina potrebna za namirenje troškova kućanstva dužnika ili troškova obavljanja svojeg posla ili djelatnosti ne ulazi u stečajnu masu. Navedena imovina može uključivati motorno vozilo. Ako stečajni upravitelj utvrdi da je vrijednost takve imovine veća od troška odgovarajuće zamjene, on može unovčiti imovinu i prikupljenim sredstvima osigurati takvu zamjenu. Osim toga, imovina koju je neka druga osoba povjerila stečajnom dužniku ne ulazi u stečajnu masu.
  • Prihod stečajnog dužnika ne ulazi u stečajnu masu, ali stečajni upravitelj s dužnikom može dogovoriti da se dio viška prihoda koji mu preostane nakon što se uračunaju njegovi razumni troškovi kućanstva, uplati u stečajnu masu u korist vjerovnika. Stečajni upravitelj može sudu podnijeti zahtjev za izdavanje naloga u tu svrhu ako ne uspije postići dogovor s dužnikom.
  • Svu imovinu koja dospije u posjed dužnika koji nije razriješen stečajnog postupka, stečajni upravitelj može potraživati za uključivanje u stečajnu masu.
  • Stečajni dužnik čini kazneno djelo ako od neke osobe posudi novac ili na neki drugi način ishodi kredit u iznosu većem od 500 GBP bez obavještavanja te osobe o stečajnom postupku.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

  • Osim kad je riječ o povjerenicima, službenici moraju biti ovlašteni upravitelji u slučaju nesolventnosti. Dozvole može izdavati samo strukovno tijelo koje je za to ovlastilo Ministarstvo gospodarstva. Osoba koja djeluje kao upravitelj u slučaju nesolventnosti, a nema dozvolu za to, čini kazneno djelo i podliježe novčanoj kazni ili kazni zatvora.
  • Kako bi ishodio dozvolu, kandidat mora položiti ispit i odraditi određeni broj sati praktične nastave u području nesolventnosti.
  • Upravitelj u slučaju nesolventnosti mora biti fizička osoba.
  • Naknadu za rad upravitelja u slučaju nesolventnosti koji djeluje kao službenik utvrđuju vjerovnici. Upravitelj u slučaju nesolventnosti može se obratiti sudu ako smatra da je stopa naknade koju su odredili vjerovnici preniska. Vjerovnici se mogu obratiti sudu ako smatraju da je iznos naknade prevelik.
  • Svi postupci u slučaju nesolventnosti pod općom su kontrolom suda, a uključene strane (uključujući službenika u slučaju nesolventnosti) mogu od suda zatražiti upute.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama pojedinca, dužnik može slobodno upravljati svojom imovinom, pod uvjetom da to ne dovodi do kršenja uvjeta njegova dogovora s vjerovnicima.
  • U postupcima izdavanja naloga za otpis duga imovina ne prelazi na službenika.
  • Imovina u stečajnom postupku prelazi na stečajnog upravitelja te njome ne može upravljati stečajni dužnik. To se ne odnosi na imovinu koja ne ulazi u stečajnu masu ili imovinu koja dospije u posjed dužnika nakon pokretanja postupka, osim ako je ta imovina došla u posjed dužnika prije nego što ga se razriješi stečajnog postupka i ako je potražuje stečajni upravitelj. Razrješenje dužnika iz stečajnog postupka utječe samo na činjenicu da stečajni upravitelj može potraživati stečenu imovinu.
  • Povjerenik je državni službenik kojeg imenuje Ministarstvo gospodarstva. On može djelovati kao službenik u postupku prisilne likvidacije ili stečajnom postupku. Visinu naknade za rad povjerenika ne određuju vjerovnici, već se naknada financira prema zakonskoj formuli utvrđivanjem postotka unovčene/raspodijeljene imovine.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

  • U pravu Sjeverne Irske predviđeno je da se kompenzacija primjenjuje u postupku likvidacije, uprave i stečajnom postupku.
  • Obračun kompenzacije uključuje uzajamne tražbine na datum pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti.
  • Neto iznos je imovina (dug prema dužniku koji proizlazi iz redovnog poslovanja) koja ulazi u nesolvencijsku masu ili obveza.
  • Stranke ne mogu sklopiti sporazum kojim se isključuje primjena kompenzacije.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

  • Likvidator ili stečajni upravitelj može odbaciti neprofitabilni ugovor, čime prestaje interes/obveza nesolventnog dužnika u pogledu tog ugovora (druga ugovorna stranka može u postupku u slučaju nesolventnosti potraživati gubitke/odštetu prouzročenu pokretanjem tog postupka).
  • Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba, službenik u slučaju nesolventnosti nije obvezan izvršavati ugovore koje je sklopio nesolventni dužnik.
  • Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba i stečaju, pružanje određenih usluga (komunalne usluge i komunikacijske usluge koje se smatraju „nužnima”) može se nastaviti u postupku u slučaju nesolventnosti bez potrebe za plaćanjem dugovanja dospjelih pri pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti.
  • Osim kad je riječ o nužnim uslugama (vidjeti prethodno navedeno), pružatelji usluga mogu raskinuti ugovore nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti (ako je to dopušteno na temelju predmetnog ugovora). Sva neplaćena roba/usluge bile bi temelj za prijavu tražbine u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.
  • Pokretanjem postupka dobrovoljne nagodbe pojedinca ili postupka izdavanja naloga za otpis duga ne bi se izravno utjecalo na važeće ugovore iako bi ih se trebalo smatrati dijelom prijedloga za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe pojedinca, a mogli bi i dovesti do toga da pojedinac ne ispunjava kriterije za izdavanje naloga za otpis duga.
  • Stečajni upravitelj može odbaciti neprofitabilne ugovore u okviru stečajnog postupka. U protivnom, ako ugovor nije raskinut pokretanjem postupka u slučaju nesolventnosti, sud može izdati nalog kojim prestaju obveze iz ugovora.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

  • Pokretanjem postupka likvidacije i uprave uvodi se moratorij. Sudski postupak protiv društva ne može se pokrenuti nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti bez suglasnosti službenika ili dopuštenja suda.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama društva, vjerovnici obvezani nagodbom ne mogu pokrenuti sudski postupak naplate tražbine (jer su obvezani dogovorenom nagodbom). Vjerovnik koji u obveznopravni odnos s dužnikom stupi nakon odobrenja nagodbe mogao bi pokrenuti takav postupak ako njegove tražbine nisu namirene.
  • Ako je podnesen prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, sud može zaustaviti svaki sudski postupak koji je u tijeku protiv tog dužnika ili nad imovinom dužnika ili dopustiti nastavak takvog postupka pod uvjetima koje smatra primjerenima. Nijedan stečajni vjerovnik ne smije pokrenuti postupak protiv svojeg dužnika ili njegove imovine bez odobrenja suda sve dok se dužnika ne razriješi stečajnog postupka.
  • Ako dužnik svojim vjerovnicima namjerava predložiti sklapanje dobrovoljne nagodbe pojedinca, sam dužnik (ili ako je nad njim pokrenut stečajni postupak, stečajni upravitelj ili povjerenik) može sudu podnijeti zahtjev za izdavanje privremenog naloga. Time se sudu omogućuje da zaustavi svaki postupak protiv dužnika ili njegove imovine i sprječava pokretanje takvih postupaka. Privremenim nalogom sprječava se i izdavanje naloga za pokretanje stečajnog postupka protiv dužnika. Prijedlog za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe pojedinca uključivao bi način na koji će se okončati postupci koji su u tijeku, a ako se prijedlog prihvati svi će vjerovnici biti obvezani njime.
  • Izdavanjem naloga za otpis duga vjerovnike se sprječava da podnesu tužbu protiv dužnika radi naplate duga.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Pokretanjem postupka likvidacije i uprave uvodi se moratorij. Sudski postupak koji je u tijeku na datum pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti ne može se nastaviti bez suglasnosti službenika ili dopuštenja suda.
  • Vjerovnik koji sudjeluje u postupku koji je u tijeku odobrenjem dobrovoljne nagodbe društva ili pojedinca ne bi mogao nastaviti sudjelovati u takvom postupku jer bi bio obvezan uvjetima dobrovoljne nagodbe društva ili pojedinca (bez obzira na to je li sam glasovao za odobrenje).
  • Vjerovnici sudjeluju u postupku u slučaju nesolventnosti sudjelovanjem na skupštinama vjerovnika i u drugim postupcima odlučivanja. Isto tako mogu osnovati odbor i birati njegove članove. Službenici, uz iznimku povjerenika, moraju redovito obavještavati vjerovnike o napretku predmeta (svakih šest ili 12 mjeseci, ovisno o vrsti postupka).

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

  • Vjerovnici sudjeluju u postupku u slučaju nesolventnosti sudjelovanjem na skupštinama vjerovnika i u drugim postupcima odlučivanja. Isto tako mogu osnovati odbor i birati njegove članove. Službenici, uz iznimku povjerenika, moraju redovito obavještavati vjerovnike o napretku predmeta (svakih šest ili 12 mjeseci, ovisno o vrsti postupka), a u okviru stečajnog postupka ili postupka likvidacije moraju sazvati završnu skupštinu vjerovnika kako bi izvijestili o načinu upravljanja postupkom u slučaju nesolventnosti.
  • Donesene odluke mogu uključivati imenovanje ili razrješenje dužnosti službenika, utvrđivanje naknade za rad službenika, osnivanje odbora, razmatranje prijedloga za sklapanje dobrovoljne nagodbe ili bilo koju drugu odluku u čijem bi donošenju, po mišljenju službenika, trebali sudjelovati vjerovnici.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

  • Prijedlogom za sklapanje dobrovoljne nagodbe pojedinca može se predvidjeti da nadzornik upravlja imovinom dužnika.
  • U postupku izdavanja naloga za otpis duga imovina nije uključena u postupak, ali je povjerenik ovlašten postaviti upite o ponašanju i imovini dužnika.
  • Kad je riječ o stečajnom postupku, imovina dužnika prelazi na stečajnog upravitelja nakon njegova imenovanja bez potrebe za prijenosom vlasništva nekretnine, ustupom ili prijenosom imovine. Stečajni upravitelj obvezan je pribaviti, unovčiti i raspodijeliti imovinu stečajnog dužnika vjerovnicima.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba, svi dugovi, obveze ili odgovornosti za štetne radnje društva utvrđeni prije pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti mogu se potraživati u okviru tog postupka. Dugovanja koja dospijevaju u budućnosti isto se tako mogu potraživati, ali se obračunava njihova trenutačna vrijednost.
  • Obveze koje proizlaze iz počinjenja određenih kaznenih djela (kao što je trgovina drogom) nisu dokazive u postupcima uprave ili likvidacije.
  • Obveze nastale nakon pokretanja postupka smatraju se „troškovima”. Takve obveze podliježu vlastitom redoslijedu plaćanja, ali sve se moraju platiti prije nego što se novac može raspodijeliti vjerovnicima.
  • U prijedlogu za sklapanje dobrovoljne nagodbe pojedinca moraju se navesti sve obveze dužnika te će se utvrditi način namirenja vjerovnika. Dugovi dužnika nastali nakon postizanja dogovora o prijedlogu ne mogu se potraživati u okviru postupka u slučaju nesolventnosti, osim ako su za to predviđene posebne odredbe.
  • Određeni dugovi nisu uključeni u postupak izdavanja naloga za otpis duga i dužnik ih mora podmiriti. Oni uključuju novčane kazne, neplaćene televizijske pristojbe, studentske zajmove i osigurane dugove. U postupku izdavanja naloga za otpis duga vjerovnici ne prijavljuju tražbinu jer se ne primjenjuje raspodjela imovine.
  • Dugovi koji dospijevaju na datum izdavanja naloga za pokretanje stečajnog postupka ili koji dospijevaju u budućnosti kao posljedica obveze preuzete prije pokretanja stečajnog postupka mogu se potraživati u stečajnom postupku. Novčane kazne, dugovi na temelju studentskih zajmova, dospjeli nepodmireni dugovi u obiteljskopravnim postupcima i dugovanja u pogledu naloga za oduzimanje ne mogu se potraživati u stečajnom postupku.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

  • Vjerovnici mogu prijaviti tražbinu (dokaz o postojanju duga) u bilo kojem trenutku u postupku. Vjerovnik mora prijaviti tražbinu kako bi mogao glasovati na skupštinama (ili u drugim postupcima odlučivanja) ili sudjelovati u raspodjeli.
  • U postupcima uprave, likvidacije ili stečajnim postupcima u kojima se provodi raspodjela, službenik će se obratiti svim vjerovnicima koji još nisu dokazali postojanje svoje tražbine u kojoj se navodi da će se provesti raspodjela te će ih pozvati da prijave tražbine i odrediti krajnji datum na koji moraju prijaviti tražbinu kako bi mogli sudjelovati u raspodjeli. Službenik može razmatrati tražbine prijavljene nakon navedenog datuma, ali nije obvezan to činiti.
  • U postupku likvidacije koji provodi sud i stečajnom postupku primjenjuje se standardni obrazac koji se mora podnijeti kao dokaz. U nijednom drugom postupku ne primjenjuje se standardni obrazac, ali pravnim okvirom za druge postupke utvrđeno je što mora biti uključeno u dokaz za potrebe raspodjele.
  • Vjerovnik koji ne prijavi tražbinu na vrijeme ne može utjecati na raspodjelu.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama, zahtjev za podnošenje dokaza službeniku ispunjava se podnošenjem pisane obavijesti o tražbini.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

  • Određene tražbine koje proizlaze iz radnog odnosa imaju status povlaštenih tražbina i plaćaju se nakon podmirenja troškova postupka, ali prije namirivanja tražbina vjerovnika s lebdećim založnopravnim osiguranjem i neosiguranih vjerovnika.
  • Kad je riječ o tražbinama, nikakve vrste tražbina nisu podređene na temelju zakona, osim u stečajnom postupku u kojem pred dugovima prema osobi koja je na datum pokretanja stečajnog postupka bila bračni drug ili životni partner stečajnog dužnika imaju prednost dugovi prema drugim vjerovnicima, zajedno s kamatama na te dugove.
  • Treća strana koja namiri dug dužnika ima podređenu tražbinu u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

  • Vjerovnici postižu dogovor o prijedlozima dužnika (u okviru dobrovoljne nagodbe društva – > 75 % glasova vjerovnika za odobrenje, prema vrijednosti duga) ili službenika u slučaju nesolventnosti (uprava, obična većina ili odobrenje svih osiguranih i većine povlaštenih vjerovnika u slučajevima u kojima se smatra da nije vjerojatno da će doći do namirivanja tražbine neosiguranih vjerovnika).
  • Nakon što se odobri prijedlog za pokretanje postupka dobrovoljne nagodbe društva svi neosigurani vjerovnici obvezani su uvjetima nagodbe.
  • Sudsko odobrenje nije potrebno u pogledu planova reorganizacije, ali oštećena stranka može se obratiti sudu ako smatra da je njezinim interesima nepotrebno nanesena šteta.
  • Propisana su detaljna postupovna pravila o izlasku iz bilo kojeg postupka u slučaju nesolventnosti pravnih osoba i okončanju takvog postupka, što uključuje i likvidaciju i reorganizaciju.
  • Nakon što vjerovnici postignu dogovor o prijedlogu za sklapanje dobrovoljne nagodbe pojedinca, on se provodi s upraviteljem u slučaju nesolventnosti u svojstvu nadzornika. Za to nije potrebno sudsko odobrenje, iako nadzornik mora izvijestiti sud o ishodu skupštine koja je održana radi odobravanja prijedloga. Stranka može od suda zatražiti preispitivanje odluke vjerovnika o prihvatljivosti prijedloga u slučaju da je došlo do bitne nepravilnosti.
  • Ako dužnik ne ispuni uvjete dobrovoljne nagodbe pojedinca nakon njezina odobrenja, nadzornik može podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka.
  • U postupku izdavanja naloga za otpis duga dugovi se otpisuju 12 mjeseci nakon izdavanja naloga. Sud ne sudjeluje u tom postupku.
  • Stečajni upravitelj u stečajnom postupku mora poslati konačno izvješće vjerovnicima prije nego što ishodi njihovo odobrenje o razrješenju dužnika. Ako stečajni upravitelj ne djeluje u svojstvu povjerenika, mora sazvati završnu skupštinu vjerovnika na kojoj vjerovnici mogu podnijeti prigovor na razrješenje dužnika. Ako se to dogodi, stečajni upravitelj mora zahtjev za razrješenje dužnika podnijeti Ministarstvu gospodarstva, u protivnom stečajni upravitelj pribavlja odobrenje o razrješenju dužnika nakon što obavijesti voditelja registra trgovačkih društava da je održana završna skupština.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Vjerovnici mogu potraživati sredstva koja su im dodijeljena u okviru raspodjele (ali im nisu uplaćena) nakon okončanja postupka (ta su sredstva u posjedu Ministarstva gospodarstva).
  • U pravu Sjeverne Irske predviđeno je da se službenika oslobađa dužnosti okončanjem postupka.
  • Prijedlogom za sklapanje dobrovoljne nagodbe pojedinca vjerovnicima će se ponuditi određeni iznos otplate po funti duga. Ako se prijedlog prihvati, vjerovnici su obvezni prihvatiti taj iznos kao otplatu punog iznosa te nakon zaključenja postupka neće imati pravo na nijedan dio tog duga.
  • Dugovi se otpisuju nakon okončanja stečajnog postupka ili postupka izdavanja naloga za otpis duga, osim onih dugova koji nisu dio postupka.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Pravom Sjeverne Irske predviđen je jasan redoslijed isplate iz sredstava unovčenih iz imovine. Troškovi se moraju platiti (iz tih unovčenih sredstava) prije nego što se ostala sredstva vrate vjerovnicima.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

  • Ako je nesolventni dužnik prednost dao određenom vjerovniku u okviru formalne nesolventnosti (tj. pri isplati dao prednost jednom vjerovniku u odnosu na druge vjerovnike) ili je sklopio transakciju po nižoj cijeni (tj. prodao nešto po cijeni nižoj od stvarne vrijednosti), službenik protiv primatelja može pokrenuti sudski postupak.
  • Na zahtjev službenika u stečajnom postupku, postupku likvidacije ili uprave, sud može poništiti bilo koju od tih transakcija i naložiti primatelju da ponovno uspostavi stanje prije izvršenja transakcije.
  • Zahtjevi za poništenje povlaštenih isplata moraju se odnositi na transakcije izvršene u razdoblju od šest mjeseci prije imenovanja upravitelja, pokretanja postupka likvidacije ili podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, ili u razdoblju od dvije godine u slučaju da je povlaštena isplata izvršena osobi povezanoj s dužnikom.
  • Zahtjevi za poništenje transakcija sklopljenih po nižoj cijeni moraju se odnositi na transakcije izvršene u razdoblju od dvije godine prije navedenih događaja ili, kad je riječ o stečajnom postupku, u razdoblju od pet godina, pod uvjetom da je dužnik u tom razdoblju bio nesolventan ili je postao nesolventan kao posljedica te transakcije.
  • Službenik u postupku uprave, likvidacije, stečajnom postupku ili postupku dobrovoljne nagodbe sudu može podnijeti zahtjev za izdavanje naloga za poništenje transakcije kojom su prevareni vjerovnici. Takav zahtjev može podnijeti i stranka oštećena transakcijom, uz odobrenje suda.
  • U postupcima uprave i likvidacije službenik isto tako može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv bilo kojeg direktora trgovačkog društva koji je obaviješten o nesolventnosti i sudjeluje u poslovanju koje je dovelo do daljnjih gubitaka za vjerovnike, u prijevari vjerovnika ili prijestupu.
  • Kada se sudu podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečajnog postupka, sva raspolaganja imovinom izvršena nakon podnošenja prijedloga poništavaju se, osim ako sud naloži drukčije.
Posljednji put ažurirano: 18/06/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.