Nesolventnost/stečaj

Finska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

Nesolventnost znači da dužnik trajno ne može plaćati svoje dospjele dugove. Ovdje se postupak u slučaju nesolventnosti odnosi na postupak koji se istodobno primjenjuje na sve dužnikove dugove.

U Finskoj postoje tri različite vrste postupaka u slučaju nesolventnosti: stečaj, restrukturiranje poduzeća i prilagodba dugova fizičke osobe. Stečajni postupci uređeni su odredbama Stečajnog zakona (Konkurssilaki 120/2004), koji je stupio na snagu 1. rujna 2004. Zakon o restrukturiranju poduzeća (Laki yrityksen saneerauksesta 47/1993) i Zakon o prilagodbi dugova fizičke osobe (Laki yksityishenkilön velkajärjestelystä 57/1993) stupili su na snagu 8. veljače 1993.

Stečaj je postupak likvidacije čiji je cilj unovčenje dužnikove imovine i raspodjela sredstava vjerovnicima. Restrukturiranje poduzeća i prilagodba dugova fizičkih osoba sanacijski su postupci za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti i omogućivanje dužnicima da prevladaju svoje financijske poteškoće.

Dužnik isto tako može sa svojim vjerovnicima sklopiti sporazum o plaćanju dugova i druge dogovore izvan službenog postupka u slučaju nesolventnosti. Ne postoje pravne odredbe kojima su uređeni dogovori koji se sklapaju na dobrovoljnoj osnovi.

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Stečaj je postupak opće primjene, stoga i fizičke i pravne osobe mogu proglasiti stečaj. Pravna osoba može proglasiti stečaj čak i ako je izbrisana iz mjerodavnog registra ili je prestala postojati. Stečaj se može proglasiti i u pogledu ostavine preminule osobe.

Restrukturiranje

Svako poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost može biti predmet postupka restrukturiranja, što vrijedi i za privatne poduzetnike. Međutim, određena poduzeća, kao što su kreditne institucije i osiguravateljska društva, koja podliježu posebnim propisima i kontroli, nisu obuhvaćena područjem primjene postupka restrukturiranja.

Prilagodba duga

Prilagodba duga može se odobriti samo fizičkoj osobi. Pod određenim se uvjetima prilagodba duga može odobriti i fizičkoj osobi koja djeluje kao trgovac pojedinac ili koja obavlja poslovnu djelatnost u javnom trgovačkom društvu ili kao komplementar u komanditnom društvu.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

Opći uvjet za pokretanje sve tri vrste postupka u slučaju nesolventnosti jest nesolventnost dužnika. Nesolventnost znači da dužnik trajno ne može plaćati svoje dospjele dugove. Postupak restrukturiranja može se pokrenuti i ako postoji opasnost da dužnik postane nesolventan.

Stečaj

Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka može podnijeti dužnik ili vjerovnik. Opći je preduvjet za proglašenje stečaja nesolventnost dužnika. Stečajnim zakonom propisuju se pretpostavke nesolventnosti kako bi se lakše utvrdilo je li osoba nesolventna; dužnik koji ispunjava te pretpostavke smatra se nesolventnim, osim ako se dokaže drukčije.

Smatra se da je dužnik nesolventan ako:

1. dužnik izjavi da je nesolventan i ne postoje posebni razlozi da se ta izjava ne prihvati;

2. je dužnik obustavio plaćanja;

3. je u postupku izvršenja u razdoblju od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka utvrđeno da dužnik ne može otplatiti tražbinu u cijelosti ili

4. dužnik, koji jest ili je bio obvezan voditi računovodstvene evidencije tijekom godine koja je prethodila godini podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, nije otplatio nespornu i dospjelu tražbinu vjerovnika u roku od tjedan dana od primitka opomene.

Vjerovnik može podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka ako se njegova tražbina prema dužniku temelji na sudskoj odluci ili drugoj osnovi za izvršenje, obvezi koju je potpisao dužnik i koju dužnik ne osporava očitim obrazloženjem, ili je na drugi način nesporna. Iznos koji se potražuje ne mora biti dospio i neplaćen. Postoje ograničenja u pogledu podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka ako se radi o neznatnim tražbinama i u slučajevima kad vjerovnik ima jamstvom osiguranu tražbinu.

Sud imenuje stečajnog upravitelja i osigurava da se obavijest o pokretanju stečajnog postupka bez odlaganja objavi u Službenom listu Finske. Ta se obavijest može objaviti i u bilo kojim dnevnim novinama. Stečajni upravitelj dužan je obavijestiti vjerovnike o pokretanju stečajnog postupka. Bilješka o pokretanju stečajnog postupka upisuje se i u registar stečajnih postupaka i postupaka reorganizacije, sudski registar, registar vlasničkih prava i hipoteka, registar brodova, registar brodova u izgradnji, registar zrakoplova, registar poslovnih hipoteka, registar vozila i podataka o vozačima te knjigovodstveni registar.

Restrukturiranje

Zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja može podnijeti dužnik ili vjerovnik. Većinu zahtjeva podnose dužnici.

Postupak restrukturiranja može se pokrenuti ako je dužnik nesolventan i ne postoje zakonske prepreke za pokretanje postupka. Prepreka postoji, na primjer, ako je vjerojatno da se programom restrukturiranja neće riješiti nesolventnost ili da dužnikova imovina nije dostatna za pokrivanje troškova postupka restrukturiranja. Postupak restrukturiranja može se pokrenuti i ako je dužnik suočen s neminovnom nesolventnošću. Postupak restrukturiranja na temelju neminovne nesolventnosti može se pokrenuti na prijedlog vjerovnika samo ako se tražbina odnosi na znatan financijski interes. Osim toga, postupak restrukturiranja mogu pokrenuti najmanje dva vjerovnika čije ukupne tražbine čine barem petinu dužnikovih poznatih dugova i koji podnesu zajednički zahtjev s dužnikom ili izjave da podupiru dužnikov zahtjev.

Sud objavljuje odluku o pokretanju postupka restrukturiranja u Službenom listu Finske. Upravitelj u slučaju nesolventnosti dužan je obavijestiti vjerovnike o pokretanju postupka. O pokretanju postupka restrukturiranja obavješćuju se i određena tijela te se pokretanje postupka restrukturiranja upisuje među ostalim u registar stečajnih postupaka i postupaka reorganizacije, sudski registar te registar vlasničkih prava i hipoteka.

Pravne posljedice pokretanja postupka restrukturiranja automatski stupaju na snagu od datuma sudske odluke o pokretanju postupka. Nakon podnošenja zahtjeva sud može, na zahtjev podnositelja zahtjeva ili dužnika, naložiti da zabrana otplate dugova i pružanja jamstva za dugove, zabrana naplate duga ili zabrana ovrhe ili druge mjere izvršenja stupe na snagu prije pokretanja postupka.

Prilagodba duga

Postupak prilagodbe duga pokreće se na zahtjev dužnika. Za pokretanje postupka prilagodbe duga potrebno je da je dužnik nesolventan i ne može primjereno poboljšati svoju sposobnost plaćanja kako bi mogao podmiriti svoje dugove. Glavni razlog za nesolventnost mora biti bitno smanjenje dužnikove sposobnosti plaćanja zbog toga što je došlo do promjene u okolnostima za koju nije prvenstveno kriv dužnik, kao što je bolest. Prilagodba duga može se odobriti i ako inače postoji dobar razlog za to s obzirom na količinu dugova i ostalih obveza dužnika u usporedbi s njegovom sposobnošću plaćanja. Prilikom ocjenjivanja dužnikove sposobnosti plaćanja u obzir se uzimaju na primjer dužnikovi imovina, dohodak i potencijal za zaradu.

Ne smije postojati pravna prepreka za postupak prilagodbe duga (npr. dug nastao zbog kaznenog djela ili dug nastao zbog nerazboritog i neodgovornog postupanja). Međutim, prilagodba duga može se odobriti neovisno o općoj prepreci ako za to postoji dobar razlog. U takvim slučajevima posebna se pažnja posvećuje mjerama koje dužnik poduzima u svrhu podmirivanja svojih dugova, tomu koliko su dugo potraživani iznosi dospjeli i neplaćeni te drugim okolnostima u kojima se nalazi dužnik, kao i važnosti prilagodbe duga za dužnika i vjerovnike.

Pravni učinci pokretanja postupka prilagodbe duga automatski stupaju na snagu od datuma sudske odluke o pokretanju postupka. Nakon podnošenja zahtjeva sud može, na zahtjev dužnika, naložiti da privremena zabrana otplate dugova i pružanja jamstva za dugove ili naplate duga ili ovrhe i druge mjere izvršenja stupe na snagu prije pokretanja postupka.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Imovina koju dužnik posjeduje na početku stečajnog postupka i imovina koju dužnik stekne prije zaključenja stečajnog postupka čine imovinu stečajne mase. Prihodi od imovine stečajne mase, kao i imovina koja se može vratiti u masu i imovina koja je zamjenom ušla u stečajnu masu isto tako čine imovinu stečajne mase.

Imovina izuzeta od ovrhe u pravilu ne čini imovinu stečajne mase. Osim toga, imovina koju je fizička osoba stekla ili dohodak koji je zaradila nakon pokretanja stečajnog postupka ne čini imovinu njezine stečajne mase.

Restrukturiranje

U postupku restrukturiranja za dužnika se sastavlja program restrukturiranja. Taj program sadržava na primjer prikaz financijskog položaja dužnika, tj. imovine, obveza i drugih obveza koje je dužnik preuzeo. Program restrukturiranja priprema se na temelju ukupne imovine dužnika u trenutku pokretanja postupka. Moguć je i povrat: transakcija koja se mogla poništiti da je umjesto zahtjeva za pokretanje postupka restrukturiranja podnesen zahtjev za pokretanje stečajnog postupka može se poništiti u postupku restrukturiranja iz istih razloga kao i u slučaju stečaja.

Iako je u iznimnim slučajevima program restrukturiranja moguće izmijeniti nakon njegova odobrenja, iznosi plaćanja koje treba izvršiti prema svakom vjerovniku više se ne mogu povećati izmjenom programa. Međutim, imovina prenesena na dužnika nakon odobrenja programa restrukturiranja može vjerovnicima poslužiti kao osnova da zahtijevaju dodatna plaćanja od dužnika. Dužniku se može naložiti da izvrši dodatna plaćanja ako se financijski položaj dužnika smatra boljim u odnosu na razdoblje u kojem je program pripremljen. Zahtjev za dodatna plaćanja može se podnijeti ako je to opravdano, a zahtjev se podnosi sudu najkasnije u roku od godine dana od predstavljanja završnog izvješća sudu.

Prilagodba duga

Pri ocjenjivanju dužnikove sposobnosti plaćanja moraju se uzeti u obzir na primjer financijska sredstva prikupljena likvidacijom imovine dužnika, dužnikov dohodak i potencijal za zaradu, nužni troškovi života i obveza uzdržavanja. U postupku prilagodbe duga za dužnika se potvrđuje raspored plaćanja u skladu s njegovom sposobnošću plaćanja. U postupku prilagodbe duga sav dohodak dužnika koji premašuje njegove nužne životne troškove i obvezu uzdržavanja upotrebljava se za podmirivanje dugova, kao i ostala imovina dužnika kojom se ne zadovoljavaju njegove osnovne potrebe. Imovinom kojom se zadovoljavaju osnovne potrebe dužnika smatra se dom čiji je dužnik vlasnik i u kojemu živi, namještaj u tom domu u mjeri u kojoj je to razumno te osobni predmeti i predmeti koje dužnik upotrebljava za rad u mjeri u kojoj je to razumno potrebno. Imovina kojom se zadovoljavaju osnovne potrebe dužnika može se likvidirati samo u zakonom predviđenim slučajevima.

Osim toga, na temelju rasporeda plaćanja dužnika se može obvezati na izvršenje dodatnih plaćanja ako tijekom razdoblja primjene rasporeda plaćanja ostvari dodatni dohodak ili primi imovinu. Dužnik je obvezan vjerovnicima proslijediti određeni dio svih darova i drugih jednokratnih plaćanja koje primi tijekom razdoblja primjene rasporeda plaćanja. Ako dohodak dužnika premašuje dohodak utvrđen za raspored plaćanja, dužniku se može naložiti da određeni dio dodatnog dohotka plati vjerovnicima.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

O proglašenju stečaja odlučuje sud. Sud imenuje i stečajnog upravitelja. Osoba može biti imenovana stečajnim upraviteljem ako pristane na imenovanje, ima sposobnost, vještine i iskustvo koji su potrebni za tu dužnost te je i inače prikladna za obnašanje te dužnosti. Stečajni upravitelj ne smije imati odnos s dužnikom ili vjerovnikom kojim bi se narušila neovisnost stečajnog upravitelja o dužniku ili nepristranost prema vjerovnicima ili njegova sposobnost da obavlja tu zadaću na odgovarajući način. Pravna osoba ne može biti imenovana stečajnim upraviteljem.

Stečajni upravitelj ima središnju ulogu u upravljanju stečajnom masom. Među ostalim, dužnosti stečajnog upravitelja uključuju zastupanje stečajne mase, brigu o tekućem upravljanju masom, sastavljanje popisa predmeta stečajne mase i opisa dužnika, zaprimanje prijava tražbina i sastavljanje diobnog popisa. Stečajni upravitelj brine se i za upravljanje imovinom i prodaju imovine koja pripada stečajnoj masi te za isplatu financijskih sredstava.

Nakon pokretanja stečajnog postupka dužnik gubi svoje ovlasti nad imovinom stečajne mase. Suradnja dužnika potrebna je kako bi se stečajni postupak mogao dovesti do zaključenja. Dužnik mora stečajnom upravitelju otkriti informacije koje su potrebne kako bi se sastavio i potvrdio popis predmeta stečajne mase. Dužnik ima pravo primati informacije o stečajnoj masi, prisustvovati skupštinama vjerovnika i izražavati mišljenja o pitanjima o kojima se odlučuje.

Restrukturiranje

Nakon pokretanja postupka restrukturiranja poduzeća sud imenuje upravitelja u slučaju nesolventnosti. Upravitelj u slučaju nesolventnosti mora biti punoljetna i dokazano poštena osoba, ne smije biti u stečaju i mora imati punu pravnu sposobnost. Ta osoba mora imati sposobnost, vještine i iskustvo koji su potrebni za obnašanje te funkcije. Upravitelj u slučaju nesolventnosti ne smije imati odnos s dužnikom ili bilo kojim od vjerovnika kojim bi se narušila njegova neovisnost o dužniku ili njegova nepristranost prema vjerovnicima. Pravna osoba ne može biti imenovana upraviteljem u slučaju nesolventnosti.

Upravitelj u slučaju nesolventnosti odgovoran je za ostvarenje svrhe postupka te za zaštitu interesa vjerovnika. Upravitelj u slučaju nesolventnosti priprema izvješće o dužnikovoj imovini i obvezama te prijedlog programa restrukturiranja. Upravitelj u slučaju nesolventnosti isto tako nadzire djelatnosti dužnika.

Sud može imenovati odbor vjerovnika koji zastupa vjerovnike i djeluje kao savjetodavno tijelo kako bi pomogao upravitelju u slučaju nesolventnosti u obavljanju njegovih dužnosti. Odbor se ne imenuje ako se smatra da je to nepotrebno zbog malog broja vjerovnika ili zbog nekog drugog razloga.

Dužnik zadržava ovlasti nad svojom imovinom i djelatnostima, osim ako je zakonom propisano drukčije. Međutim, nakon pokretanja postupka dužnik ne smije bez suglasnosti upravitelja u slučaju nesolventnosti preuzimati nove dugove, osim ako je dug povezan s redovnim djelatnostima dužnika te njegov iznos i uvjeti nisu neuobičajeni. Na zahtjev upravitelja u slučaju nesolventnosti ili vjerovnika ovlasti dužnika mogu se ograničiti i na druge načine ako postoji opasnost da će dužnik postupati na način koji bi naštetio ili ugrozio interese vjerovnika. Dužnik je obvezan surađivati sa sudom, upraviteljem u slučaju nesolventnosti i odborom vjerovnika te im pružati informacije. Dužnik i dalje ima pravo izvršavati svoje pravo na tužbu u sudskim postupcima koji su u tijeku ili će tek biti pokrenuti, osim ako upravitelj u slučaju nesolventnosti odluči preuzeti izvršavanje dužnikova prava na tužbu.

Prilagodba duga

Sud prema potrebi može imenovati upravitelja u slučaju nesolventnosti za prilagodbu duga ako je to potrebno za razjašnjavanje financijskog položaja dužnika, likvidaciju njegove imovine ili u druge svrhe za ostvarenje prilagodbe duga. Osobu se može imenovati upraviteljem u slučaju nesolventnosti ako je punoljetna i dokazanog poštenja, nije u stečaju, ne podliježe ograničenjima u pogledu sposobnosti i ako je suglasna s imenovanjem. Upravitelj u slučaju nesolventnosti mora imati sposobnost, vještine i iskustvo koji su potrebni za obavljanje njegovih dužnosti. Ne smije imati odnos s dužnikom ili bilo kojim od vjerovnika kojim bi se narušila njegova neovisnost o dužniku ili njegova nepristranost prema vjerovnicima. Pravna osoba ne može biti imenovana upraviteljem u slučaju nesolventnosti.

Dužnost je upravitelja u slučaju nesolventnosti, ako postoji, da sastavi nacrt rasporeda plaćanja i obavlja ostale dužnosti koje mu sud odredi. Prilikom sastavljanja nacrta rasporeda plaćanja upravitelj u slučaju nesolventnosti pregovara s dužnikom i vjerovnicima te im pruža potrebne informacije o prilagodbi duga i daje im mogućnost da dostave izjavu o prijedlogu i nacrtu rasporeda plaćanja. Upravitelj u slučaju nesolventnosti može biti imenovan i kako bi obavio likvidaciju imovine dužnika te izvršio prijenos tako prikupljenih financijskih sredstava vjerovnicima. Ako nije imenovan upravitelj u slučaju nesolventnosti, za sastavljanje nacrta rasporeda plaćanja odgovoran je dužnik. O pokretanju postupka prilagodbe dugova fizičke osobe odlučuje sud. Sud je odgovoran i za potvrđivanje rasporeda plaćanja.

Dužnik zadržava vlasnička prava i prava na posjed imovine. Međutim, sva imovina dužnika kojom se ne zadovoljavaju osnovne potrebe dužnika upotrebljava se za podmirivanje dugova. Dužnik je obvezan sudu, vjerovnicima i, ako je imenovan, upravitelju u slučaju nesolventnosti pružiti sve potrebne informacije o pitanjima koja su relevantna za prilagodbu duga. Dužnik isto tako pridonosi urednom izvršavanju prilagodbe duga.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

Stečaj

Osim određenih iznimki, vjerovnik ima pravo tražbinu u stečajnom postupku upotrijebiti za prijeboj duga prema dužniku na početku stečajnog postupka, čak i ako dug prema dužniku ili tražbina još nisu ni dospjeli. Pravo na prijeboj ne primjenjuje se na tražbinu na temelju koje vjerovnik nema pravo na isplatu iz stečajne mase ni na bilo koju tražbinu koja je podređena u odnosu na druge tražbine. Vjerovnik je dužan dostaviti informacije o tražbini koja će se upotrijebiti za prijeboj.

Restrukturiranje

Unatoč zabrani naplate dugova vjerovnik ima pravo izvršiti prijeboj tražbine s dugom prema dužniku pri pokretanju postupka pod istim uvjetima kao i u stečajnom postupku. Obavijest o prijeboju uručuje se i upravitelju u slučaju nesolventnosti. Pravo na prijeboj ne primjenjuje se na prijeboj koji kreditna institucija izvršava u pogledu financijskih sredstava koja je dužnik položio u toj instituciji kada zabrana naplate stupi na snagu ili nakon toga ni na financijska sredstva koja se nalaze u kreditnoj instituciji u trenutku prijenosa na račun dužnika ako se taj račun može upotrijebiti za plaćanja.

Prilagodba duga

Nakon početka prilagodbe duga protiv dužnika se ne smiju poduzimati mjere naplate duga koji je predmet obustave plaćanja ili mjere osiguranja njegova plaćanja. Obustava plaćanja uključuje i prijeboj između dužnikovih tražbina i dugova vjerovniku. Međutim, ta se obustava ne primjenjuje na prijeboj poreza.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

U pravilu, ugovori koji ne obuhvaćaju tražbine koje su predmet postupka u slučaju nesolventnosti ostaju valjani i nepromijenjeni u svim vrstama postupaka u slučaju nesolventnosti.

Stečaj

Ako na početku stečajnog postupka dužnik nije izvršio ugovor čija je stranka, druga ugovorna stranka zahtijeva izjavu o tome hoće li se obveze prema njoj izvršavati iz stečajne mase. Ako takva izjava bude dana i ako se položi prihvatljivo jamstvo za izvršenje ugovora, ugovor se ne može raskinuti. Međutim, druga ugovorna stranka može raskinuti ugovor ako je ugovor osobne prirode ili ako postoji neki drugi poseban razlog zbog kojeg druga stranka ne mora ostati u ugovornom odnosu sa stečajnom masom.

Osim toga, pojedinačna transakcija može se poništiti na temelju osnove za povrat iz Zakona o povratu imovine u stečajnu masu (Laki takaisinsaannista konkurssipesään 758/1991).

Restrukturiranje

Pokretanje postupka restrukturiranja ne utječe na postojeće preuzete obveze dužnika, osim ako je drukčije propisano zakonom. Zakup ili ugovor o leasingu u kojem je dužnik zakupnik može raskinuti dužnik na način da ugovor prestaje dva mjeseca nakon dostave obavijesti o raskidu. Osoba koja se prije početka postupka dužniku obvezala izvršavati ugovor, ali koja to izvršavanje nije dovršila u trenutku pokretanja postupka ima pravo na naknadu za svoje izvršenje ako se to izvršenje može smatrati redovnim dijelom djelatnosti dužnika. Ako je riječ o drugoj vrsti ugovora sklopljenog prije pokretanja postupka i ako dužnik u vrijeme pokretanja postupka nije ispunio svoje obveze plaćanja u skladu s ugovorom, upravitelj u slučaju nesolventnosti na zahtjev druge stranke izjavljuje hoće li se dužnik pridržavati svojeg dijela ugovora. Ako je odgovor negativan ili ako nije dan u razumnom roku, druga stranka ima pravo otkazati ugovor. Ugovor u skladu s kojim je dužnik obvezan izvršiti plaćanje na temelju ili u vezi s dugom koji se restrukturira ništavan je, osim ako se obveza plaćanja temelji na odobrenom programu restrukturiranja.

Ako je poslodavac predmet postupka restrukturiranja, poslodavac ima pravo raskinuti ugovor o radu bez obzira na njegovo trajanje uz otkazni rok od dva mjeseca pod određenim uvjetima.

Transakcija koja se mogla poništiti da je umjesto zahtjeva za pokretanje postupka restrukturiranja podnesen zahtjev za pokretanje stečajnog postupka može se poništiti na zahtjev vjerovnika u postupku restrukturiranja pod istim uvjetima propisanima Zakonom o povratu imovine u stečajnu masu.

Prilagodba duga

Dužnik se odriče sve imovine kojom se ne zadovoljavaju njegove osnovne potrebe i koja je stečena na temelju sustava djelomičnog plaćanja ili najma s pravom kupnje. Dužnik ima pravo raskinuti ugovor o najmu u kojem je najmoprimac ili neku drugu vrstu potrošačkog ugovora, ili program najma s pravom kupnje s učinkom od dva mjeseca nakon slanja obavijesti o raskidu. Osoba koja se prije početka postupka dužniku obvezala izvršavati ugovor, ali koja to izvršavanje nije dovršila u trenutku pokretanja postupka ima pravo na naknadu za svoje izvršenje ako se to izvršenje može smatrati redovnim dijelom djelatnosti dužnika. Ugovor čiji je učinak takav da je dužnik odgovoran na temelju ili u vezi s prilagodbom duga ništavan je, osim ako je ta obveza propisana u rasporedu plaćanja ili se temelji na zakonu.

Transakcija koja se mogla poništiti da je umjesto zahtjeva za prilagodbu duga podnesen zahtjev za pokretanje stečajnog postupka može se poništiti na zahtjev vjerovnika u postupku prilagodbe duga pod istim uvjetima propisanima Zakonom o povratu imovine u stečajnu masu.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

Stečaj

Nakon početka stečajnog postupka protiv stečajne mase ne smije se podnijeti tužba u svrhu dobivanja osnove za izvršenje u pogledu tražbine u stečajnom postupku te se u pogledu imovine u stečajnoj masi ne provode mjere izvršenja u svrhu naplate tražbine u stečajnom postupku. Međutim, vjerovnik koji je zaštićen instrumentom osiguranja može podnijeti tužbu kako bi naplatio tražbinu iz instrumenta osiguranja.

Restrukturiranje

U pravilu, nakon pokretanja postupka restrukturiranja dužnik podliježe zabrani otplate, a vjerovnici podliježu zabrani naplate duga, tj. protiv dužnika se ne smije provoditi mjera naplate duga koji se restrukturira ili mjera kojom bi se osiguralo njegovo plaćanje. U određenim slučajevima osigurani vjerovnik može od suda zatražiti da mu odobri upotrebu jamstva kako bi se naplatio. To može biti moguće ako je jasno da, s obzirom na dogovore o restrukturiranju, imovinu koja služi kao jamstvo nije potrebno zadržati u posjedu dužnika. U pravilu, nakon pokretanja postupka protiv dužnika se ne smiju provoditi mjere osiguranja koje se temelje na službenim odlukama.

Prilagodba duga

Kao i u postupku restrukturiranja, u postupku prilagodbe duga vjerovnik podliježe obustavi naplate duga. Ako je dug obuhvaćen područjem primjene obustave plaćanja, protiv dužnika se ne smiju provoditi mjere naplate duga koji je predmet plaćanja ili mjere osiguranja njegova plaćanja. Protiv dužnika se ne smiju provoditi mjere naplate duga koji je predmet plaćanja ili mjere osiguranja njegova plaćanja. Osim toga, na dužnika se ne primjenjuju kazne za zakašnjelo plaćanje. Međutim, u određenim slučajevima osigurani vjerovnik može od suda zatražiti da mu odobri upotrebu jamstva kako bi se naplatio. To može biti moguće ako imovina koja služi kao instrument osiguranja nije namijenjena zadovoljavanju osnovnih potreba dužnika ili ako dužniku ta imovina nije potrebna za obavljanje njegove poslovne djelatnosti.

Vjerovnik može podnijeti tužbu ili pokrenuti drugi postupak kako bi zadržao svoje pravo na izvršenje ili stekao osnovu za izvršenje. U pravilu, neovisno o odredbama o zabranama u pogledu pokretanja postupka prilagodbe duga, vjerovnik može zatražiti i nalog za izricanje mjera predostrožnosti te izvršenje takvog naloga.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Na početku stečajnog postupka dužnik gubi svoje ovlasti nad imovinom stečajne mase u korist stečajnog upravitelja. Kao posljedica toga stečajna masa ima pravo zauzeti položaj stranke u pitanjima koja se odnose na imovinu koja pripada stečajnoj masi: stečajna masa zadržava mogućnost nastaviti sudski postupak koji je u tijeku između dužnika i trećih osoba, a odnosi se na imovinu stečajne mase. Ako stečajna masa ne iskoristi tu mogućnost, dužnik može nastaviti postupak. Slično tomu, stečajna masa zadržava mogućnost nastaviti sudski postupak koji se odnosi na tražbinu o kojoj se odlučuje u stečajnom postupku protiv dužnika. Ako stečajna masa odbije odgovoriti na tužbu, a dužnik ne želi nastaviti postupak, tužitelj može zatražiti donošenje odluke o predmetu.

Restrukturiranje

Dužnik i dalje ima pravo izvršavati svoje pravo na tužbu u sudskim postupcima koji su u tijeku ili u drugim odgovarajućim postupcima u kojima je stranka, osim ako upravitelj u slučaju nesolventnosti odluči preuzeti izvršavanje dužnikova prava na tužbu. Ista se odredba primjenjuje na sudske postupke ili druge postupke koji će se pokrenuti nakon početka postupka restrukturiranja.

Upravitelj u slučaju nesolventnosti ima pravo podnošenja tužbenih zahtjeva i pokretanja sudskih postupaka ili drugih odgovarajućih postupaka u ime dužnika te izvršavati dužnikovo pravo na tužbu u postupku. Osim toga, upravitelj u slučaju nesolventnosti može prihvaćati obavijesti u ime dužnika.

Prilagodba duga

Pokretanje postupka prilagodbe duga ne utječe na sudske postupke u tijeku ili na dužnikovo pravo na tužbu u postupku.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Vjerovnik može podnijeti zahtjev za proglašenje stečaja.

Vjerovnici imaju vrhovne ovlasti nad stečajnom masom. Ovlasti u stečajnoj masi izvršavaju svi vjerovnici osim ako o dotičnom pitanju u skladu sa zakonom odlučuje ili ga rješava stečajni upravitelj. Osim toga, vjerovnici mogu zadržati ovlasti u pitanjima tekućeg upravljanja stečajnom masom ili neke od svojih ovlasti ustupiti stečajnom upravitelju. Pravo na izvršavanje ovlasti vjerovnika pripada onim vjerovnicima koji imaju tražbinu u stečajnom postupku protiv dužnika i koji su tu tražbinu prijavili. Ovlasti vjerovnika u stečajnom postupku započinju pokretanjem stečajnog postupka, a prestaju njegovim zaključenjem.

Najvažnije je tijelo za donošenje odluka skupština vjerovnika, ali mogu se primijeniti i drugi postupci za donošenje odluka. Vjerovnici mogu uspostaviti i odbor vjerovnika koji djeluje kao tijelo za pregovore i povezivanje između stečajnog upravitelja i vjerovnika. Prava glasa vjerovnika određuju se na temelju njihove trenutačne tražbine u stečajnom postupku. Odluku skupštine vjerovnika čini mišljenje koje podupiru oni vjerovnici čija prava glasa daju natpolovičnu većinu svih vjerovnika koji sudjeluju u glasovanju. U alternativnim postupcima za donošenje odluka glasovi se broje na temelju prava glasa vjerovnika koji su izrazili stajalište.

Restrukturiranje

Vjerovnik može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja.

Odbor vjerovnika može se imenovati kao zajednički predstavnik vjerovnika. Odbor predstavlja sve skupine vjerovnika, a dužnost mu je pomagati upravitelju u slučaju nesolventnosti u obavljanju njegovih dužnosti te pratiti njegove aktivnosti u ime vjerovnika. Odbor donosi odluke običnom većinom.

Upravitelj u slučaju nesolventnosti pri pripremi nacrta programa restrukturiranja pregovara s odborom vjerovnika i, ako je potrebno, s pojedinačnim vjerovnicima. Osim toga, vjerovnici ili skupine vjerovnika čije tražbine premašuju ograničenje utvrđeno zakonom imaju pravo predložiti nacrt programa restrukturiranja. Nakon što je sastavljen nacrt programa restrukturiranja prosljeđuje se vjerovnicima na odobrenje. U slučaju da nema zapreka odobrenju programa, program se može odobriti na temelju suglasnosti svih vjerovnika, suglasnosti većine članova u skupinama vjerovnika i, u određenim okolnostima, čak i bez suglasnosti većine u svim skupinama vjerovnika.

Prilagodba duga

Vjerovnik ne može podnijeti zahtjev za prilagodbu duga fizičke osobe. Međutim, u pravilu, dužnik prije podnošenja zahtjeva za prilagodbu duga utvrđuje postoji li mogućnost za pregovore o nagodbi s vjerovnicima. U skladu s ustaljenim praksama kreditiranja i naplate dugova, vjerovnik surađuje u svrhu postizanja nagodbe.

Vjerovnicima se daje mogućnost da podnesu izjavu o zahtjevu za prilagodbu duga te o nacrtu rasporeda plaćanja. Prema potrebi, vjerovnici dostavljaju pojedinosti o svojim tražbinama u pisanom obliku. Odobreni raspored plaćanja može se izmijeniti na zahtjev vjerovnika ili se može naložiti da istječe pod određenim uvjetima.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

Stečaj

Imovinom stečajne mase upravlja se s dužnom pažnjom i svrsishodno. Jedna od dužnosti stečajnog upravitelja jest briga o prodaji imovine koja pripada stečajnoj masi. Stečajna masa likvidira imovinu iz stečajne mase na način koji je najpovoljniji za stečajnu masu kako bi rezultat prodaje bio što bolji. Instrument osiguranja koji pripada stečajnoj masi može se prodati samo ako vjerovnik zaštićen instrumentom osiguranja za to da suglasnost ili ako sud za to da dopuštenje. Imovina koja pripada stečajnoj masi ne može se prenijeti na stečajnog upravitelja, njegove pomoćnike ili na osobe povezane sa stečajnim upraviteljem ili pomoćnikom.

Restrukturiranje i prilagodba duga

Prava upravitelja u slučaju nesolventnosti ograničena su na pravo pristupa informacijama koje su potrebne za ispunjavanje njegovih obveza. Dužnik zadržava pravo vlasništva i pravo posjedovanja svoje imovine, a upravitelj u slučaju nesolventnosti nema pravo na upotrebu ili prijenos imovine dužnika. Međutim, u postupku prilagodbe duga upravitelju u slučaju nesolventnosti može se naložiti da likvidira imovinu i provede povezane mjere i dogovore te da tako stečena financijska sredstva proslijedi primateljima.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Tražbina u stečajnom postupku znači dug koji duguje dužnik, a temelji se na pravnoj osnovi koja je nastala prije početka stečaja. Osim toga, sve tražbine osigurane instrumentom osiguranja i tražbine čija su osnova ili iznos uvjetovani, sporni ili drukčije nejasni smatraju se tražbinama u stečajnom postupku. U odnosu u kojem se dug nastavlja, dio duga iz razdoblja prije početka stečajnog postupka smatra se tražbinom u stečajnom postupku.

Tražbine koje su nastale nakon početka stečajnog postupka smatraju se administrativnim troškovima, tj. dugom stečajne mase koji se plaća u cijelosti upotrebom imovine stečajne mase.

Restrukturiranje

Dugovi koji nastaju nakon podnošenja zahtjeva otplaćuju se u skladu s njihovim dospijećem. Isto se primjenjuje na naknade, davanja i druge tekuće izdatke koji se temelje na trajnom ugovornom odnosu ili na trajnom ugovoru o upotrebi ili posjedu ako se odnose na razdoblje nakon podnošenja zahtjeva.

Prilagodba duga

Prilagodba duga obuhvaća sve dugove dužnika koji su postojali prije početka prilagodbe duga. To uključuje obveze na temelju instrumenata osiguranja i dugove koji su uvjetovani, sporni ili drukčije neodređeni u pogledu iznosa ili osnove te kamate na takve dugove koje se obračunavaju od početka prilagodbe duga i potvrđivanja rasporeda plaćanja, kao i troškove naplate i izvršenja u pogledu takvih dugova, ako je određeno da ih plaća dužnik.

Dugovi izvan postupka prilagodbe duga otplaćuju se u skladu s njihovim dospijećem.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

Stečaj

Kako bi imao pravo na isplatu, vjerovnik mora prijaviti tražbinu u stečajnom postupku u pisanom obliku (pismo prijave) i dostaviti ga stečajnom upravitelju najkasnije do datuma prijave. U pismu prijave navode se, na primjer, glavnica tražbine, obračunane kamate i osnova za tražbinu te za kamate. Prijava se može revidirati ili dopuniti nakon datuma prijave. Tražbina se može prijaviti i retroaktivno ako vjerovnik stečajnoj masi plati dodatnu naknadu, osim ako je postojao valjan razlog zašto tražbina nije prijavljena do datuma prijave. Stečajni upravitelj može u nacrtu diobnog popisa uzeti u obzir i neprijavljenu tražbinu u stečajnom postupku ako nema prigovora u pogledu osnove i iznosa tražbine.

Stečajni upravitelj provjerava zakonitost prijavljenih tražbina i njihov mogući redoslijed prema isplatnim redovima. Tražbine na temelju kojih se stječe pravo na isplatu navode se u nacrtu diobnog popisa. Stečajni upravitelj, vjerovnik ili dužnik mogu osporiti tražbinu u nacrtu diobnog popisa. Prigovor na tražbinu mora biti detaljan i sadržavati obrazloženje. Ako je tražbina vjerovnika osporena, stečajni upravitelj daje vjerovniku mogućnost da bude saslušan u tom sporu i predoči dokaze u potporu svojoj tražbini. Tražbina koja nije osporena na vrijeme smatra se prihvaćenom.

Nakon toga stečajni upravitelj sastavlja diobni popis uzimajući u obzir sporove i izjave te podnosi popis sudu na potvrđivanje. Sud rješava sporove i druga nesuglasja. Ako se spor ne može riješiti na raspravi, rješava se zasebno u parničnom postupku. Sud na kraju potvrđuje diobni popis.

Restrukturiranje

Dužnik uz svoj zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja prilaže izjavu o vjerovnicima, dugovima i njihovim instrumentima osiguranja. Sud pri izdavanju naloga o pokretanju postupka restrukturiranja određuje datum do kojeg vjerovnici moraju upravitelju prijaviti svoje tražbine u pisanom obliku ako se te tražbine razlikuju od onih koje je prijavio dužnik.

Nakon što se sudu dostavi nacrt programa restrukturiranja sud strankama u postupku daje mogućnost da upravitelju u slučaju nesolventnosti u pisanom obliku izjave svoje prigovore u pogledu tražbina iz nacrta programa te da u određenom roku podnesu pisanu izjavu o tom nacrtu ili poziva te stranke na saslušanje pred sudom. Upravitelj u slučaju nesolventnosti i dužnik mogu podnijeti prigovore u ime dužnika. Prigovori se razmatraju, a o pitanju se odlučuje zajedno s odlučivanjem o nacrtu, ako je to moguće, ili se o tom pitanju može odlučiti u zasebnom sudskom postupku. Nakon što sud donese odluku o restrukturiranju nejasnog duga osobi koja je pripremila nacrt daje se mogućnost da ga ispravi, preispita ili dopuni. Nakon toga vjerovnici glasuju o nacrtu programa restrukturiranja.

U pravilu, dug tijekom restrukturiranja koji nije prijavio dužnik ili vjerovnik i za koji upravitelj u slučaju nesolventnosti nije na drugi način doznao prije odobrenja programa restrukturiranja istječe u trenutku odobrenja programa restrukturiranja.

Prilagodba duga

Kad izdaje nalog o pokretanju postupka prilagodbe duga, sud vjerovnicima šalje primjerke sudskog naloga, zahtjeva i dužnikova nacrta rasporeda plaćanja. Sud isto tako određuje rok za pisane obavijesti vjerovnika o iznosu dugova koji će se prilagoditi, ako se razlikuju od onih koje je prijavio dužnik, rok za pisane izjave vjerovnika o zahtjevu i dužnikovu nacrtu rasporeda plaćanja te rok za moguće prigovore na dugove navedene u popisu.

Prigovori se obrađuju u vezi s postupkom prilagodbe duga, a o njima se odlučuje u rasporedu plaćanja ako je to moguće, a da se ne prouzroči znatno kašnjenje prilagodbe duga. U suprotnom, sud upućuje to pitanje na rješavanje u zasebnoj tužbi ili drugom postupku. Nakon toga raspored plaćanja može se potvrditi, pod uvjetom da je dužniku odobrena prilagodba duga.

Raspored plaćanja može se izmijeniti na prijedlog dužnika ili vjerovnika ako se nakon potvrde rasporeda plaćanja dozna za postojanje duga koji se može prilagoditi. Ako se dug koji se može prilagoditi pojavi nakon kraja rasporeda plaćanja, dužnik otplaćuje taj dug u iznosu koji bi bio dodijeljen vjerovniku da je dug bio uključen u raspored plaćanja.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

U pravilu, tražbine se u svim vrstama postupka u slučaju nesolventnosti smatraju ravnopravnima, tj. svaki vjerovnik ima jednako pravo primiti plaćanje iz isplaćenih financijskih sredstava razmjerno svojoj tražbini. Iznimke od tog pravila odnose se na odredbe o pravu prvenstva i najnižem prioritetu tražbina.

Stečaj

Isplate vjerovnicima u stečajnom postupku izvršavaju se u skladu s potvrđenim diobnim popisom. Odredbe o određivanju prioriteta tražbina u stečajnom postupku u slučaju da imovina dužnika nije dostatna za pokriće svih tražbina utvrđene su u Zakonu o prioritetu tražbina (Laki velkojien maksunsaantijärjestyksestä 1578/1992).

Tražbina koja je osigurana instrumentom osiguranja ili pravom pridržaja tražbina je s pravom prvenstva, kao što su tražbine koje su nastale u vezi s restrukturiranjem poduzeća, uzdržavanjem koje se plaća za dijete i poslovnim hipotekama. Tražbine koje su podređene ostalim tražbinama i njihov međusobni poredak utvrđeni su zasebnim odredbama. Takve tražbine uključuju, na primjer, kamate i kazne za zakašnjelo plaćanje u pogledu tražbina bez prava prvenstva koje su nastale do početka stečajnog postupka te druge naknade koje se temelje na javnom pravu, kao što su novčane i ugovorne kazne.

Restrukturiranje

Vjerovnici koji bi izvan postupka restrukturiranja imali jednako pravo na plaćanje njihovih tražbina u ravnopravnom su položaju u dogovorima u pogledu duga u okviru programa restrukturiranja. Međutim, u programu restrukturiranja može se predvidjeti da vjerovnici s malim tražbinama budu isplaćeni u cijelosti.

Na osigurane dugove mogu se primijeniti samo ograničene mjere na temelju dogovora o dugu jer se glavnica osiguranog duga ne može smanjiti. Dogovor o dugu ne utječe na postojanje ili sadržaj vjerovnikova stvarnog prava jamstva. U dogovoru o dugu kamate i drugi troškovi kreditiranja koji se obračunavaju tijekom postupka restrukturiranja za restrukturiranje dugova koji nisu osigurani dugovi smatraju se dugovima najnižeg prioriteta.

Prilagodba duga

Dužnikova raspoloživa financijska sredstva i financijska sredstva od likvidacije njegove imovine dijele se na neosigurane dugove razmjerno njihovu iznosu. Na neosigurani dug mogu se primijeniti sve raspoložive mjere prilagodbe duga, ali se obveza plaćanja u pogledu osiguranih dugova ne može ukinuti. Dogovor o dugu ne utječe na postojanje ili sadržaj vjerovnikova stvarnog prava jamstva. Primjenjuje se mehanizam koji je najmanje štetan za vjerovnika, a još je uvijek dostatan za poboljšanje financijskog položaja dužnika. Posljednje obveze koje se raspoređuju za plaćanje iz dužnikovih raspoloživih financijskih sredstava i sredstava dobivenih likvidacijom dugovi su koji bi bili podređeni da je dužnik proglasio stečaj i kamate koje se obračunavaju od početka prilagodbe duga do potvrđivanja rasporeda plaćanja.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

Stečaj

Stečajni postupak na sudu završava utvrđivanjem diobnog popisa. Stečaj završava nakon što vjerovnici odobre završnu namiru računa. Stečajni upravitelj sastavlja završnu namiru računa nakon što je stečajna masa popisana, a imovina koja pripada stečajnoj masi likvidirana. Završna namira računa može se sastaviti čak i ako je stečajna masa djelomično nepopisana jer instrumenti osiguranja ili druga imovina male vrijednosti nisu prodani ili jer tražbina u stečajnom postupku ili neznatan dio tražbina nisu jasni.

Nagodba kojom se zaključuje stečajni postupak može se uspostaviti u stečajnom postupku ako je podupiru dužnik i većina vjerovnika. Potvrđivanjem nagodbe prestaju imenovanje stečajnog upravitelja i ovlasti vjerovnika u stečajnom postupku.

Sud izdaje rješenje o isteku stečajnog postupka ako financijska sredstva stečajne mase nisu dostatna za troškove stečajnog postupka ili ako zbog drugog razloga nastavak stečaja ne bi bilo svrsishodan. Međutim, sud ne izdaje rješenje o isteku stečajnog postupka ako se stečaj nastavlja u okviru javne prinudne uprave. Razlozi za nastavak stečaja u okviru javne prinudne uprave mogu uključivati, na primjer, potrebu za nadzorom dužnika. Javna prinudna uprava završava završnom namirom računa.

Poništenje stečaja može se naložiti na temelju valjanog razloga u roku od osam dana od rješenja o pokretanju stečaja.

Obveza u pogledu dugova nastavlja se i nakon stečaja. Dužnik nije oslobođen obveze u pogledu dugova u stečajnom postupku koji nisu u cijelosti otplaćeni u stečajnom postupku.

Restrukturiranje

Sudski postupak u pogledu restrukturiranja završava odobrenjem programa restrukturiranja. Odobrenjem programa dužnik ponovno stječe slobodu djelovanja i prestaju pravni učinci povezani s pokretanjem postupka, kao što su zabrana plaćanja i naplate dugova. Nakon odobrenja programa restrukturiranja uvjeti predmetnih dugova uređeni su programom restrukturiranja, a u pravilu svi nepoznati dugovi u okviru restrukturiranja istječu.

Sud može, na zahtjev nadzornika ili vjerovnika, naložiti prestanak važenja programa restrukturiranja ako je dužnik počinio težu povredu programa. Program restrukturiranja isto tako prestaje važiti i ako je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak prije zaključenja programa. Sud isto tako može naložiti prestanak važenja dogovora u pogledu duga iz programa restrukturiranja koji se odnosi na određenog vjerovnika, na primjer, ako je dužnik bitno zanemario svoje obveze prema vjerovniku na temelju programa restrukturiranja. Nakon prestanka važenja programa restrukturiranja vjerovnik ima ista prava koja je imao i prije njegova odobrenja.

Prilikom zaključenja programa restrukturiranja nadzornik ili, ako on ne postoji, dužnik predstavlja završno izvješće o provedbi programa.

Prilagodba duga

Sudski postupak u pogledu prilagodbe duga završava nakon što sud potvrdi raspored plaćanja. Nakon potvrde rasporeda plaćanja uvjeti predmetnih dugova uređeni su rasporedom plaćanja. Obveze plaćanja utvrđene u rasporedu plaćanja obvezujuće su za dužnika sve do ispunjenja svih navedenih obveza. Bez obzira na završetak rasporeda plaćanja dužnikove obveze navedene u rasporedu ostaju na snazi ako nisu ispunjene. Dužnik nije oslobođen otplate preostalih dugova sve dok se ne ispune sve obveze utvrđene u rasporedu plaćanja.

Raspored plaćanja prestaje važiti ako je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak prije zaključenja rasporeda. Sud može, na zahtjev dužnika ili vjerovnika, naložiti prestanak važenja rasporeda plaćanja ako je dužnik zanemario svoje obveze propisane zakonom. Nakon prestanka važenja rasporeda plaćanja vjerovnik ima ista prava koja je imao i prije prilagodbe duga.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Odgovornost za dugove nastavlja se i nakon stečaja: dužnik i dalje odgovara za dugove u stečajnom postupku koji u tom postupku nisu u cijelosti otplaćeni.

Restrukturiranje

Vjerovnici imaju pravo naplate svojih tražbina navedenih u programu restrukturiranja, a restrukturiranje ne završava sve dok obveze iz programa nisu ispunjene. Stoga nakon zaključenja programa vjerovnici više nemaju pravo naplate.

Prilagodba duga

Uvjeti dugova koji se mogu prilagoditi uređeni su rasporedom plaćanja. Raspored plaćanja ima određeno trajanje. Bez obzira na završetak rasporeda plaćanja dužnikove obveze utvrđene u rasporedu ostaju na snazi sve dok nisu ispunjene. Nakon zaključenja rasporeda plaćanja vjerovnici više nemaju pravo naplate.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj

Troškovi stečajnog postupka sastoje se od sudskih pristojbi koje se ubiru za taj postupak, naknade stečajnog upravitelja i drugih troškova koji proizlaze iz nadzora stečajne mase i upravljanja njome.

Troškovi stečajnog postupka podmiruju se iz financijskih sredstava stečajne mase. Ako financijska sredstva stečajne mase nisu dostatna za troškove, vjerovnik može preuzeti odgovornost za troškove kako bi izbjegao istek stečajnog postupka.

Sud isto tako može odlučiti da se stečaj nastavlja u okviru javne prinudne uprave, ako se to smatra opravdanim, na primjer zbog nedostatnih sredstava stečajne mase. U tom slučaju prestaju imenovanje stečajnog upravitelja i ovlasti vjerovnika u stečajnom postupku. Troškovi stečajnog postupka koji proizlaze iz javne prinudne uprave plaćaju se iz državnih sredstava ako financijska sredstva stečajne mase nisu dostatna za podmirenje tih troškova.

Restrukturiranje

Troškovi postupka, kao što je naknada upravitelja u slučaju nesolventnosti, plaćaju se iz imovine dužnika. Druga stranka može isto tako preuzeti odgovornost za troškove jer je jedna od prepreka restrukturiranju postojanje vjerojatnosti da dužnikova imovina nije dostatna za pokriće troškova postupka.

Za naknadu troškova odbora vjerovnika odgovorni su vjerovnici. Osoba koja želi ostvariti pravo na predstavljanje nacrta programa restrukturiranja sama snosi troškove pripreme nacrta.

Prilagodba duga

Troškovi postupka sastoje se od razumne naknade za usluge upravitelja u slučaju nesolventnosti i naknade za njegove troškove. U pravilu dužnik plaća naknadu i troškove upravitelja u slučaju nesolventnosti do iznosa koji ne premašuje raspoloživa financijska sredstva dužnika tijekom četiri mjeseca nakon potvrde rasporeda plaćanja ili izmijenjenog rasporeda plaćanja. Dio naknade i troškova koje ne pokrije dužnik plaća se iz državnih sredstava. Ako je zahtjev za prilagodbu duga odbijen, cjelokupna se naknada i cjelokupni troškovi plaćaju iz državnih sredstava.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

Odredbe o povratu primjenjuju se na sve vrste postupaka u slučaju nesolventnosti.

Imovina koja je prenesena prije pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti i koja ispunjuje uvjete utvrđene zakonom može se vratiti podnošenjem tužbe za povrat, tužbe u pogledu prava vlasništva ili tužbe za naknadu štete. U svim vrstama postupaka u slučaju nesolventnosti na povrat se primjenjuju odredbe Zakona o povratu imovine u stečajnu masu (758/1991). Mora postojati osnova za povrat.

Preduvjeti za postojanje osnove za povrat, a time i za poništenje transakcije, sljedeći su:

– transakcija je upotrijebljena kako bi se na neodgovarajući način pogodovalo jednom vjerovniku na štetu ostalih vjerovnika, kako bi se prenijela imovina izvan dohvata vjerovnika ili povećao ukupan iznos duga na štetu vjerovnika,

– dužnik je bio nesolventan u trenutku transakcije ili je transakcija pridonijela nesolventnosti dužnika; ako se transakcija odnosi na dar, drugi preduvjet je da je dužnik bio prezadužen ili je postao prezadužen zbog transakcije,

– druga stranka u transakciji znala je ili je trebala znati da je dužnik nesolventan/prezadužen ili za učinke transakcije na financijsko stanje dužnika, kao i za druge čimbenike koji tu transakciju čine neprikladnom.

Ako je druga stranka u transakciji bila bliski rođak dužnika, smatra se da je dotična osoba znala za prethodno navedene čimbenike, osim ako može dokazati da je postupala u dobroj vjeri. Ako je transakcija zaključena više od pet godina prije pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti, može se poništiti samo ako je bliski rođak dužnika bio stranka u toj transakciji.

Otplate dugova izvršene više od tri mjeseca prije datuma zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti poništavaju se ako su za otplatu upotrijebljena neuobičajena sredstva plaćanja ili ako je otplata izvršena preuranjeno ili ako se otplaćeni iznos smatra znatnim s obzirom na financijska sredstva nesolvencijske mase. Međutim, otplate se ne poništavaju ako se smatraju uobičajenima s obzirom na okolnosti. Plaćanja na temelju ovrhe isto se tako poništavaju, pod uvjetom da je ovrha izvršena više od tri mjeseca prije roka. Primjenjivi rok dulji je za bliske rođake dužnika. Plaćanja se poništavaju čak i ako je vjerovnik postupao u dobroj vjeri.

Postoje i zasebne odredbe kojima se uređuje poništenje, na primjer, darova, podjele imovine, prijeboja i instrumenata osiguranja.

Posljednji put ažurirano: 20/02/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici