Nesolventnost/stečaj

Estonija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

Estonskim zakonodavstvom propisana su tri različita postupka u slučaju nesolventnosti: stečajni postupak, postupak reorganizacije i postupak restrukturiranja duga. Podnošenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka i njegova obrada te provođenje stečajnog postupka nad pravnom osobom uređeni su Stečajnim zakonom. Postupak reorganizacije, s pomoću kojeg pravna osoba može restrukturirati svoje obveze, uređen je Zakonom o reorganizaciji. Pokretanje i provođenje stečajnog postupka nad fizičkom osobom, neovisno o tome je li ta osoba samozaposlena, uređeni su Zakonom o nesolventnosti fizičkih osoba. Zakonom o nesolventnosti fizičkih osoba uređeno je i podnošenje prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti fizičke osobe. Prijedlogom za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti moguće je pokrenuti sve vrste postupaka u slučaju nesolventnosti dužnika fizičke osobe: proglasiti stečaj, proglasiti stečaj i pokrenuti postupak za oslobođenje dužnika od obveza ili pokrenuti postupak restrukturiranja duga. Ako se proglasi stečaj, on nije uređen Zakonom o nesolventnosti fizičkih osoba. Stečajni postupak provodi se na temelju odredaba Stečajnog zakona. Stečajni postupak slično se provodi za pravne i za fizičke osobe. Zakoni su dostupni na estonskom i engleskom jeziku u službenom internetskom glasilu Estonije, Riigi Teataja (Službeni list).

Cilj je stečajnog postupka namiriti tražbine vjerovnika iz dužnikove imovine prijenosom dužnikove imovine ili sanacijom dužnikova poduzeća. Dužniku koji je fizička osoba daje se mogućnost da se oslobodi svojih obveza u okviru stečajnog postupka. Tijekom stečajnog postupka utvrđuje se uzrok dužnikove nesolventnosti.

Svrha je reorganizacije poduzetnika primjenom niza mjera na temelju plana reorganizacije prevladati gospodarske poteškoće, uspostaviti likvidnost, povećati profitabilnost i osigurati održivo upravljanje. Reorganizacijom poduzetnika ne ograničavaju se njegove druge mogućnosti izbjegavanja nesolventnosti. U postupku reorganizacije važno je zaštititi i uzeti u obzir interese i prava poduzetnika, vjerovnikâ i trećih strana.

Cilj je restrukturiranja duga prevladati problem likvidnosti dužnika i izbjeći stečajni postupak. Uzimaju se u obzir legitimni interesi dužnika i njegovih vjerovnika. Postupkom restrukturiranja duga dužniku se omogućuje da restrukturira svoje financijske obveze (osobni dugovi) produljenjem roka za izvršenje određene obveze, ispunjenjem obveze u obrocima ili smanjenjem obveze.

Područje primjene Uredbe (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (preinaka) obuhvaća stečajni postupak i postupak restrukturiranja duga.

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

U skladu s estonskim pravom, fizička je osoba ljudsko biće, a u pravu o nesolventnosti ne pravi se razlika između fizičkih osoba u smislu toga djeluju li u trgovačkom ili profesionalnom svojstvu (drugim riječima, nema razlike između samozaposlenih osoba i potrošača). Pravna osoba je pravni subjekt osnovan u skladu sa zakonom. Pravna osoba jest pravna osoba privatnog prava ili pravna osoba javnog prava. „Pravna osoba privatnog prava” znači pravna osoba osnovana u privatnom interesu i u skladu sa zakonom o odgovarajućoj vrsti pravne osobe. Pravne osobe privatnog prava jesu javna trgovačka društva, komanditna društva, privatna društva s ograničenom odgovornošću, javna društva s ograničenom odgovornošću, komercijalna udruženja, zaklade i neprofitna udruženja. Država, lokalna tijela i druge pravne osobe osnovane u javnom interesu i u skladu sa zakonom o toj pravnoj osobi pravne su osobe javnog prava.

1. Stečajni postupak

Stečajni postupak može se pokrenuti protiv nesolventnih pravnih i fizičkih osoba. Država ili lokalno tijelo ne može proglasiti stečaj.

2. Postupak reorganizacije

Postupak reorganizacije provodi se samo u pogledu pravnih osoba privatnog prava.

3. Postupak restrukturiranja duga

Postupak restrukturiranja duga provodi se nad fizičkim osobama koje imaju problema sa solventnošću, neovisno o tome jesu li samozaposlene.

4. Postupak za oslobođenje od obveza

Postupak za oslobođenje fizičke osobe od obveza provodi se nad fizičkim osobama koje imaju problema sa solventnošću, neovisno o tome jesu li samozaposlene.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

1. Pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti dužnika koji je pravna osoba

1.1. Stečajni postupak

Stečaj je nesolventnost dužnika proglašena sudskom odlukom. Stoga je prvi glavni preduvjet za pokretanje stečajnog postupka činjenica da je dužnik nesolventan.

Dužnik je nesolventan ako ne može namiriti dospjele tražbine vjerovnika, a zbog financijske situacije dužnika ta nemogućnost nije privremena. Dužnik koji je pravna osoba isto je tako nesolventan ako njegova imovina nije dostatna za pokriće njegovih obveza i ako zbog njegova financijskog stanja taj nedostatak nije privremen. I nedospjele tražbine smatraju se obvezama. Ako dužnik podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, sud proglašava stečaj i ako je vjerojatno da će do nesolventnosti doći u budućnosti. Ako dužnik podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, smatra se da je dužnik nesolventan.

Drugi glavni preduvjet za pokretanje stečajnog postupka jest podnošenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, koji može podnijeti dužnik ili vjerovnik. Ako prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi dužnik, on u tom prijedlogu mora potkrijepiti svoju nesolventnost. Ako prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi vjerovnik, on u tom prijedlogu mora potkrijepiti dužnikovu nesolventnost i dokazati postojanje tražbine. U slučajevima predviđenima zakonom, prijedloge za pokretanje stečajnog postupka mogu podnijeti i druge osobe, a na njih se u tom slučaju primjenjuju odredbe koje se odnose na vjerovnike, osim ako je zakonom propisano drukčije.

Sud može od vjerovnika koji je podnio prijedlog zatražiti da plati novčani iznos koji je sud odredio kao sudski polog za pokriće naknade i izdataka privremenog upravitelja ako se osnovano smatra da je stečajna masa nedostatna za njihovo pokriće. Ako vjerovnik ne plati polog, postupak se zaključuje. Ako su vjerovnici koji su podnijeli prijedlog zaposlenici nesolventnog poslodavca te ne uplate iznos određen kao polog potreban za nastavak stečajnog postupka, imaju pravo podnijeti zahtjev za naknadu zbog nesolventnosti koju isplaćuje država (putem fonda Eesti Töötukassa [Estonski fond za osiguranje za slučaj nezaposlenosti]).

Sud će odbiti prijedlog vjerovnika za pokretanje stečajnog postupka ako iz prijedloga nije vidljivo da podnositelj prijedloga ima tražbinu prema dužniku, ako u prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka nije obrazložena dužnikova nesolventnost ili ako se prijedlog za pokretanje stečajnog postupka temelji na tražbini na koju se primjenjuje plan reorganizacije. Sud će odbiti prihvatiti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka i ako za to postoji bilo koji drugi razlog predviđen u Zakonu o parničnom postupku.

Prije proglašenja stečaja i pokretanja stečajnog postupka provodi se takozvani prethodni postupak. Ako sud odluči prihvatiti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, imenovat će privremenog upravitelja. Isto tako, sud može odbiti imenovati privremenog upravitelja i, uzimajući u obzir financijsko stanje dužnika, proglasiti stečaj dužnika. Ako sud ne imenuje privremenog upravitelja, postupak se ne nastavlja na temelju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka te se zaključuje. Privremeni upravitelj utvrđuje dužnikovu imovinu, uključujući dužnikove obveze i postupke izvršenja u pogledu dužnikove imovine, te provjerava je li dužnikova imovina dostatna za pokriće troškova i izdataka nastalih u stečajnom postupku. Privremeni upravitelj sastavlja ocjenu dužnikova financijskog stanja i solventnosti te ocjenu o izgledima nastavka djelatnosti dužnikova poduzeća, a ako je dužnik pravna osoba, o izgledima dužnikove sanacije, osigurava da se dužnikova imovina očuva itd. Na temelju rezultata aktivnosti privremenog upravitelja donosi se odluka o odobrenju ili odbijanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka.

Sud će zaključiti postupak prekidom postupka bez proglašavanja stečaja, bez obzira na nesolventnost dužnika, ako dužnikova imovina nije dostatna za pokriće troškova i izdataka nastalih u stečajnom postupku i ako nije moguće izvršiti povrat ili naplatu imovine ili prijaviti tražbinu prema članu upravljačkog tijela.

Sud rješenjem (rješenje o stečaju) proglašava stečaj. U rješenju o stečaju mora se utvrditi trenutak proglašenja stečaja. Stečajni postupak počinje proglašenjem stečaja.

Ako je sud proglasio stečaj, o tome bez odlaganja objavljuje obavijest (obavijest o stečaju) u službenom glasilu Ametlikud Teadaanded (Službene objave).

Rješenje o stečaju podliježe trenutačnom izvršenju. Izvršenje rješenja o stečaju ne može se obustaviti niti odgoditi, a način ili postupak predviđen zakonom za izvršenje rješenja o stečaju ne može se mijenjati. Ako rješenje o stečaju poništi viši sud, to ne utječe na valjanost pravnih radnji koje je izvršio upravitelj ili su izvršene u odnosu na njega. Dužnik i vjerovnik koji je podnio prijedlog mogu uložiti žalbu protiv rješenja o stečaju u roku od 15 dana od objave obavijesti o stečaju. Dužnik i vjerovnik koji je podnio prijedlog mogu uložiti žalbu Vrhovnom sudu protiv odluke okružnog suda o žalbi protiv rješenja. Upravitelj ne može uložiti žalbu u ime dužnika ili zastupati dužnika na raspravi o žalbi.

Ako u okviru stečajnog postupka treba objaviti obavijest ili dokument iz postupka, ta se obavijest ili dokument iz postupka moraju objaviti u službenom glasilu Ametlikud Teadaanded. Sud može objaviti obavijest o vremenu i mjestu rasprave o prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka u službenom glasilu Ametlikud Teadaanded. Obavijest o rješenju o stečaju u kojem se proglašava stečaj dužnika (obavijest o stečaju) sud bez odlaganja objavljuje u službenom glasilu Ametlikud Teadaanded.

1.2. Postupak reorganizacije

Kako bi se pokrenuo postupak reorganizacije poduzeća, poduzetnik podnosi odgovarajući prijedlog.

Sud pokreće postupak reorganizacije ako prijedlog za reorganizaciju ispunjuje zahtjeve utvrđene u Zakonu o parničnom postupku i Zakonu o reorganizaciji te ako je poduzetnik dostavio obrazloženje u kojemu se navodi sljedeće:

  1. vjerojatno će u budućnosti postati nesolventan
  2. poduzeću je potrebna reorganizacija
  3. nakon reorganizacije vjerojatno je održivo upravljanje poduzećem.

Uz suglasnost poduzetnika prijedlog za reorganizaciju poduzetnika može podnijeti i vjerovnik poduzetnika.

Postupak reorganizacije pokrenut će se ako prijedlog za reorganizaciju ispunjava zakonske zahtjeve, a poduzetnik ili vjerovnik dostave opravdani argument da poduzetnik nije trajno nesolventan, ali je vjerojatno da će to u budućnosti postati; poduzetnik zahtijeva reorganizaciju; nakon reorganizacije vjerojatno je održivo upravljanje poduzetnikom.

Postupak reorganizacije neće se pokrenuti ako je nad poduzetnikom pokrenut stečajni postupak, izdana sudska odluka o prisilnom prestanku poduzetnika ili je izvršena naknadna likvidacija; od zaključenja postupka reorganizacije poduzetnika proteklo manje od dvije godine.

Sud će pokrenuti postupak reorganizacije rješenjem o reorganizaciji u roku od sedam dana od primitka prijedloga za reorganizaciju.

U rješenju o reorganizaciji utvrđuje se među ostalim sljedeće:

  1. pojedinosti o osobi imenovanoj savjetnikom za reorganizaciju;
  2. rok za donošenje plana reorganizacije;
  3. rok u kojem se plan reorganizacije podnosi sudu na odobrenje (u pravilu ne smije biti dulji od 60 dana; ako je potrebno, sud može produljiti rok na 90 dana)
  4. iznos koji poduzetnik treba uplatiti na za to određeni račun kao polog za pokriće naknade i izdataka savjetnika za reorganizaciju i rok za uplatu.

Učinci pokretanja postupka reorganizacije:

  1. Sud obustavlja postupak izvršenja ili neko drugo prisilno izvršenje koje se provodi na imovini poduzetnika do odobrenja plana reorganizacije ili do okončanja postupka reorganizacije, osim u slučaju postupka izvršenja koji se provodi radi namirenja tražbine iz radnog odnosa.
  2. Sud na temelju zahtjeva poduzetnika ili savjetnika za reorganizaciju obustavlja pljenidbu imovine poduzetnika ili mijenja njezin sadržaj, osim u slučaju pljenidbe imovine poduzetnika radi osiguranja moguće pljenidbe ili zamjene pljenidbe u kaznenom postupku ili radi osiguranja tražbine proizašle na temelju radnog odnosa ako je to potrebno za provođenje postupka reorganizacije.
  3. Obračun zateznih kamata ili ugovorne kazne na tražbinu prema poduzetniku koja se s vremenom povećava obustavlja se do odobrenja plana reorganizacije.
  4. Sud može, na temelju zahtjeva poduzetnika i uz odobrenje savjetnika za reorganizaciju, koje se prilaže uz zahtjev, ili na temelju zahtjeva savjetnika za reorganizaciju, do odobrenja plana reorganizacije ili okončanja postupka reorganizacije obustaviti sudski postupak protiv poduzetnika koji uključuje imovinskopravnu tražbinu o kojoj još nije donesena odluka, osim u slučaju tražbine iz radnog odnosa, kad sud ne obustavlja sudski postupak u kaznenoj stvari.
  5. Na temelju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka koji je podnio vjerovnik sud će odgoditi svaku odluku o imenovanju privremenog stečajnog upravitelja do odobrenja plana reorganizacije ili do okončanja postupka reorganizacije.
  6. Kad se pokrene postupak reorganizacije, poduzetnik zadržava pravo raspolaganja imovinom poduzetnika, ali mora bez odgode obavijestiti savjetnika za reorganizaciju o svim transakcijama koje nisu dio redovnog poslovanja.

Ako poduzetnik zatraži obustavu drugih mjera, posebice ostvarivanja prava na osiguranje, sud može obustaviti te mjere na temelju zahtjeva poduzetnika ili savjetnika za reorganizaciju do odobrenja plana reorganizacije ili do okončanja postupka reorganizacije ako je to potrebno za reorganizaciju ili pomaže u pregovorima koji će se voditi o planu reorganizacije. Mjere se ne mogu obustaviti kad je riječ o tražbinama proizašlima na temelju radnog odnosa.

Kad se postupak reorganizacije pokrene, rok za naplatu transakcija ili drugih radnji predviđenih Stečajnim zakonom i Zakonom o postupku izvršenja produljuje se za razdoblje od pokretanja postupka reorganizacije do okončanja postupka reorganizacije. Produljeni rok ne smije premašiti osam godina prije imenovanja privremenog upravitelja ili početka rokova za naplatu utvrđenih Zakonom o postupku izvršenja.

Ako sud odluči pokrenuti postupak reorganizacije i donese rješenje o reorganizaciji, savjetnik za reorganizaciju vjerovnicima bez odlaganja šalje obavijest o reorganizaciji u kojoj ih obavješćuje o pokretanju postupka reorganizacije i iznosu tražbina koje imaju prema poduzetniku u skladu s popisom duga.

2. Pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti dužnika koji je fizička osoba

2.1. Podnošenje prijedloga u slučaju nesolventnosti, imenovanje povjerenika i saslušanje prijedloga

Prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti nad dužnikom koji je fizička osoba može podnijeti sam dužnik ili dužnikov vjerovnik. Bračni drugovi dužnika mogu podnijeti zajednički prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti. Prijedlogom za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti mogu se pokrenuti sve vrste postupaka u slučaju nesolventnosti nad dužnikom fizičkom osobom, uključujući proglašenje stečaja.

Prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti mora se podnijeti u skladu s obrascima utvrđenima na temelju članka 9. Zakona o nesolventnosti fizičkih osoba, čija je primjena obvezna.

U prijedlogu dužnik mora objasniti prirodu svojih problema sa solventnošću i prikazati svoje financijsko stanje, uključujući imovinu, obveze, dohodak i rashode. U prijedlogu za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i vjerovnik mora potkrijepiti dužnikovu nesolventnost ili objasniti prirodu dužnikovih problema sa solventnošću.

Prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti podnosi se okružnom sudu prema prebivalištu dužnika ili sjedištu poduzeća samozaposlene osobe. Pretpostavlja se da je prebivalište fizičke osobe prebivalište navedeno u registru stanovništva godinu dana prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, a da je sjedište poduzeća samozaposlene osobe sjedište navedeno u registru godinu dana prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, osim ako se dokaže da je prebivalište ili sjedište dužnika negdje drugdje. Zajednički prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti bračnih drugova podnosi se okružnom sudu prema zajedničkom prebivalištu bračnih drugova. Ako bračni drugovi nemaju zajedničko prebivalište, zahtjev se podnosi okružnom sudu prema prebivalištu ili sjedištu poduzeća jednog bračnog druga po izboru bračnih drugova.

Sud odlučuje o tome hoće li prihvatiti prijedlog. Ako sud prihvati prijedlog, imenuje povjerenika za dužnika.

Ako se imenuje povjerenik, obračun zateznih kamata ili ugovorne kazne na tražbinu prema dužniku koja se s vremenom povećava obustavlja se do odobrenja plana restrukturiranja ili okončanja postupka restrukturiranja duga. To se ne odnosi na tražbine koje dužnik ne želi restrukturirati ili ako je proglašen stečaj dužnika. Ako je imenovan povjerenik, vjerovnik ne može raskinuti ugovor koji je sklopljen s dužnikom pozivanjem na povredu financijske obveze do koje je došlo prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti ili odbiti izvršiti svoje obveze na temelju tog ugovora osim ako sud to dopusti.

Imenovanjem povjerenika sud obustavlja postupak izvršenja ili neko drugo prisilno izvršenje radi naplate novca koje se provodi na imovini dužnika do proglašenja stečaja, odobrenja plana restrukturiranja ili okončanja postupka. Sud može, do tog roka:

  1. obustaviti sudski postupak koji uključuje novčanu tražbinu prema dužniku u kojem još nije donesena odluka
  2. ukinuti mjere osiguranja radnje, uključujući pljenidbu računa za plaćanje
  3. zabraniti vjerovnicima da ostvaruju svoja prava iz kolaterala koji je dao dužnik, uključujući prodaju ili zahtjev za prodaju predmeta zaloga
  4. primijeniti drugu mjeru privremene pravne zaštite, uključujući mjere osiguranja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka.

Sud neće obustaviti sudski postupak u kojemu se odlučuje o izricanju novčane kazne, pljenidbe ili zamjene pljenidbe u kaznenom postupku ili saslušavaju žalbe protiv novčanih kazni izrečenih u prekršajnim postupcima i neće primijeniti druge mjere iz pododjeljka 3. ovog odjeljka u vezi s pljenidbom ili sudskom hipotekom na imovini dužnika radi osiguranja moguće pljenidbe ili zamjene pljenidbe u kaznenom postupku.

Vodeći računa o legitimnim interesima vjerovnika, sud može na temelju prijedloga vjerovnika dopustiti da se obustavljeni postupak izvršenja nastavi i omogućiti vjerovniku da ostvari i prava iz vrijednosnih papira koje je dužnik predao prije proglašenja stečaja, odobravanja plana restrukturiranja ili okončanja postupka.

Povjerenik utvrđuje financijsko stanje dužnika, priprema popis imovine i dugova dužnika te ga u ime i uz odobrenje dužnika dostavlja sudu. Usto, povjerenik sudu dostavlja procjenu o tome koji postupak treba pokrenuti za odlučivanje o problemu likvidnosti dužnika. Procjena ne obvezuje sud.

Nakon toga sud saslušava prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i donosi jednu od sljedećih odluka:

  1. proglašava stečaj dužnika
  2. proglašava stečaj dužnika i pokreće postupak za oslobođenje dužnika od obveza
  3. pokreće postupak restrukturiranja duga
  4. odbacuje prijedlog ili
  5. zaključuje postupak prekidom postupka.

2.2. Pokretanje postupka restrukturiranja duga

Sud pokreće postupak restrukturiranja duga ako dužnik ima problema sa solventnošću, ali još nije trajno nesolventan, osobito ako se problemi dužnika sa solventnošću očito ne mogu prevladati bez provođenja postupka restrukturiranja duga, među ostalim prodajom imovine dužnika radi pokrivanja njegovih dugova u mjeri u kojoj se to razumno može očekivati od dužnika. Smatra se da dužnik ima problema sa solventnošću ako ne može ili je vjerojatno da neće moći izvršiti svoje obveze u trenutku njihova dospijeća.

Prije pokretanja postupka restrukturiranja duga sud će odrediti iznos koji dužnik mora prenijeti na za to predviđeni račun kao polog za nagradu i troškove povjerenika te rok u kojem ih dužnik mora platiti. Uzimajući u obzir financijsko stanje dužnika, sud može dopustiti da se utvrđeni iznos isplati u obrocima tijekom postupka.

Sud može odbiti pokretanje postupka restrukturiranja duga:

  1. ako je dužnik namjerno ili iz krajnje nepažnje dostavio sadržajno netočne ili nepotpune podatke o svojoj imovini, dohotku, vjerovnicima ili obvezama
  2. ako dužnik odbije dati prisegu o istinitosti dostavljenih podataka ili dostaviti dodatne podatke koje sud zatraži
  3. ako je dužnik osuđen za kazneno djelo u stečajnom ili postupku izvršenja, porezno kazneno djelo ili kazneno djelo iz članaka 381. i 381.1 Kaznenog zakona, a podaci o osuđivanosti nisu izbrisani iz baze podataka kaznene evidencije
  4. ako je dužnik u tri godine prije podnošenja prijedloga ili nakon podnošenja prijedloga namjerno ili iz krajnje nepažnje dostavio netočne ili nepotpune podatke o svojem financijskom stanju radi dobivanja pomoći ili drugih pogodnosti od države, lokalnih vlasti ili zaklade ili radi utaje poreza
  5. ako je dužnik u tri godine prije imenovanja povjerenika ili nakon imenovanja povjerenika namjerno ili iz krajnje nepažnje sprječavao namirenje tražbina vjerovnika ili namjerno zaključivao transakcije na štetu vjerovnika, a u tom smislu nanošenje štete interesima vjerovnika može obuhvaćati, među ostalim, skrivanje ili rasipanje imovine
  6. ako dužnik nije na za to predviđeni račun uplatio iznos koji je sud odredio kao polog za pokriće nagrade i troškova povjerenika.

Sud odbija pokrenuti postupak restrukturiranja duga ako je već pokrenuo postupak restrukturiranja duga dužnika unutar deset godina koje prethode podnošenju prijedloga ili ako je donio odluku o oslobođenju dužnika od obveza.

Ako sud pokrene postupak restrukturiranja duga dužnika, utvrđuje rok od najviše 60 dana tijekom kojeg povjerenik mora sudu podnijeti plan restrukturiranja. Sud prema potrebi može produljiti rok za najviše 30 dana.

Ako sud pokrene postupak restrukturiranja duga dužnika, rok za naplatu transakcija ili drugih radnji predviđenih Stečajnim zakonom i Zakonom o postupku izvršenja produljuje se za razdoblje od imenovanja povjerenika do okončanja postupka restrukturiranja duga, ali ne više od osam godina prije nego što se imenuje povjerenik ili počnu rokovi za naplatu navedeni u Zakonu o postupku izvršenja.

Nakon pokretanja postupka povjerenik u suradnji s dužnikom izrađuje plan restrukturiranja duga dužnika te ga u ime i uz suglasnost dužnika dostavlja sudu na odobrenje.

2.3. Pokretanje stečajnog postupka i/ili postupka za oslobođenje od obveza

Sud proglašava stečaj nad dužnikom fizičkom osobom i provodi stečajni postupak u skladu s odredbama Stečajnog zakona. Tijek stečajnog postupka fizičke osobe sličan je tijeku stečajnog postupka nad pravnom osobom (vidjeti odjeljak 1.1.).

Uz proglašenje stečaja može se pokrenuti i postupak za oslobođenje fizičke osobe od njezinih obveza. Dužnika se može osloboditi obveza koje nisu ispunjene u stečajnom postupku. Obveze nastale prije proglašenja stečaja mogu se uvrstiti u stečajni postupak. Postupak za oslobođenje od obveza u pravilu traje tri godine. U tom razdoblju dužnik mora u što većoj mjeri namiriti tražbine vjerovnika. Tijekom stečajnog postupka sva imovina dužnika prodaje se i koristi za namirenje tražbina vjerovnika. Dužnik mora poduzimati i aktivnosti kojima se ostvaruje dobit ili uložiti razumne napore da pronađe takve aktivnosti. Za namirenje tražbina vjerovnika koristi se i dohodak dužnika. Zakonom je propisan iznos koji ne podliježe pljenidbi predviđen za minimalne troškove života dužnika te se on ne koristi za namirenje tražbina vjerovnika. Ako je dužnik isplatio znatan dio tražbina vjerovnika, dužnika se može osloboditi njegovih obveza i prije isteka tri godine, a najranije godinu dana od pokretanja postupka. Ako dužnik krši svoje obveze, ali povreda nije teška, sud može produljiti rok za oslobođenje dužnika od njegovih obveza do godinu dana. Ako je povreda teška, sud može odbiti osloboditi dužnika od njegovih obveza.

3. Otvaranje stečajnog postupka nad ostavinom fizičke osobe

Ako je u slučaju smrti dužnika dužnikova ostavina nesolventna, može se podnijeti prijedlog za proglašenje stečaja dužnikove ostavine. U slučaju smrti dužnika prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad dužnikovom imovinom može podnijeti i nasljednik dužnika, izvršitelj oporuke dužnika ili upravitelj ostavinske mase dužnika. U tom se slučaju na prijedlog za pokretanje stečajnog postupka primjenjuju odredbe koje se odnose na takve prijedloge kada ih podnose dužnici. Stečajni postupak nad ostavinom provodi se u skladu s odredbama Stečajnog zakona.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Nakon proglašenja stečaja dužnikova imovina postaje stečajna masa, a dužnikovo pravo na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom prenosi se na stečajnog upravitelja.

Dužnikova imovina postaje stečajna masa na temelju rješenja o stečaju, a upotrebljava se kao imovina namijenjena namiri tražbina vjerovnika i provedbi stečajnog postupka. Stečajna masa znači dužnikova imovina u trenutku proglašenja stečaja, vraćena ili naplaćena imovina te imovina koju je dužnik stekao tijekom stečajnog postupka. U stečajnu masu nije uključena dužnikova imovina u pogledu koje se u skladu sa zakonom ne može podnijeti zahtjev za plaćanje.

Imovina u pogledu koje se u skladu sa zakonom ne može podnijeti zahtjev za plaćanje uređena je Zakonom o postupku izvršenja. Tim je zakonom utvrđen otvoreni popis predmeta koji ne podliježu zapljeni. Glavni je cilj kataloga predmeta koji ne podliježu zapljeni osigurati minimalnu socijalnu zaštitu dužnika. Zabrana prodaje imovine koja ne podliježe zapljeni isto tako proizlazi iz potrebe da se zaštite druga temeljna prava: pravo na slobodu odabira vlastita područja djelatnosti, zanimanja i funkcije, pravo na obavljanje poduzetničke djelatnosti, pravo na obrazovanje, sloboda vjeroispovijesti, zaštita privatnog i obiteljskog života itd. Osim toga, zapljena određenih predmeta protivna je prihvaćenim etičkim načelima.

U skladu s estonskim zakonodavstvom ograničenja se primjenjuju i na zapljenu dohotka, a glavni je cilj osigurati da dužnik ima minimalna sredstva za život potrebna za njega i njegove uzdržavane članove obitelji u skladu s uvjetima postupka koji se vodi protiv dužnika.

Nakon proglašenja stečaja sva su dužnikova raspolaganja predmetima koji čine stečajnu masu ništavna. Imovina koju je druga stranka prenijela na temelju raspolaganja vraća se stranci ako ta imovina ostaje u stečajnoj masi ili se osigurava naknada ako se zbog tog prijenosa stečajna masa povećala. Ako je dužnik prije proglašenja stečaja raspolagao svojim budućim tražbinama, proglašenjem stečaja raspolaganje će postati ništavno za tražbine nastale nakon proglašenja stečaja. Dužnik koji je fizička osoba može raspolagati stečajnom masom uz suglasnost upravitelja. Svako je raspolaganje bez suglasnosti upravitelja ništavo.

Nakon proglašenja stečaja izvršavanje obveze koja je uključena u stečajnu masu i dospijeva dužniku može prihvatiti samo upravitelj. Ako je obveza izvršena u korist dužnika, ona se smatra izvršenom samo ako je imovina koja je prenesena kako bi se izvršila obveza zadržana u stečajnoj masi ili ako se zbog tog prijenosa stečajna masa povećala. Ako je obveza izvršena u korist dužnika prije objave obavijesti o stečaju, ona se smatra izvršenom ako osoba koja je obvezu izvršila nije znala niti je trebala znati za proglašenje stečaja u trenutku izvršenja obveze.

Kad se pokrene postupak reorganizacije, poduzetnik zadržava pravo raspolaganja imovinom poduzetnika, ali mora bez odgode obavijestiti savjetnika za reorganizaciju o transakcijama koje nisu dio redovnog poslovanja.

U postupku restrukturiranja duga dužnik fizička osoba, neovisno o tome je li samozaposlena osoba, zadržava pravo raspolaganja svojom imovinom.

U postupcima za oslobođenje od obveza, ako se ti postupci nastavljaju i nakon okončanja stečajnog postupka, dohodak dužnika može se ustupiti ili prenijeti na povjerenika. Dužnik ne mora prenijeti dohodak ili dio dohotka nad kojim se ne može provesti novčana tražbina u skladu s odredbama Zakona o postupku izvršenja ili povjerenik navedeni dohodak ili dio dohotka može vratiti dužniku.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

Nakon proglašenja stečaja dužnik koji je fizička osoba gubi svoje pravo na sklapanje transakcija koje se odnose na stečajnu masu, a dužnik koji je pravna osoba gubi svoje pravo na sklapanje svih transakcija.

Dužnik odmah dostavlja sudu, privremenom upravitelju, upravitelju, stečajnom odboru i stečajnom odjelu podatke koji su im potrebni u vezi sa stečajnim postupkom prije i poslije proglašenja stečaja, posebno u vezi s imovinom dužnika, uključujući obveze, i poslovnim ili profesionalnim djelatnostima. Dužnik je obvezan upravitelju dostaviti bilancu stanja i popis svoje imovine, uključujući obveze, sa stanjem na datum proglašenja stečaja.

Sud može od dužnika zatražiti da prisegne da su, prema njegovom saznanju, informacije dostavljene sudu u pogledu njegove imovine, duga te poslovnih ili profesionalnih djelatnosti točne.

Dužnik mora pomagati privremenom upravitelju i upravitelju u obavljanju njihovih dužnosti.

Nakon proglašenja stečaja, a prije nego što položi prisegu, dužnik ne smije napustiti Estoniju bez dopuštenja suda.

Sud može dužniku odrediti novčanu kaznu, prisilno privođenje ili uhićenje u slučaju nepoštovanja sudskog naloga ili kako bi osigurao izvršenje obveze propisane zakonom.

Dužnik ima pravo uvida u upraviteljev spis i sudski spis stečajnog predmeta. Upravitelj može, zbog opravdanih razloga, uskratiti dužnikov zahtjev za uvid u dokument uključen u upraviteljev spis ako bi to bilo štetno za provedbu stečajnog postupka.

Stečajni upravitelj

  • Stečajni upravitelj sklapa transakcije u vezi sa stečajnom masom i obavlja druge radnje. Prava i obveze koje proizlaze iz djelovanja stečajnog upravitelja pripadaju dužniku. Stečajni upravitelj u skladu sa svojim dužnostima sudjeluje u sudskim sporovima koji se odnose na stečajnu masu umjesto dužnika.
  • Nakon proglašenja stečaja dužnikovo pravo na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom prenosi se na stečajnog upravitelja. U stečajnom postupku koji se odnosi na dužnika koji je pravna osoba upravitelj može sklapati sve transakcije i izvršavati sve pravne radnje sa stečajnom masom. U slučaju stečaja dužnika koji je fizička osoba upravitelj može sklapati samo one transakcije i izvršavati one pravne radnje sa stečajnom masom koje su potrebne za postizanje cilja stečajnog postupka i obavljanje upraviteljevih dužnosti.
  • Stečajni upravitelj brani prava i interese dužnika i svih vjerovnika te osigurava da je stečajni postupak zakonit, brz i financijski razuman. Upravitelj svoje obveze mora izvršavati pažnjom koja se očekuje od savjesnog i poštenog upravitelja te mora uzeti u obzir interese svih vjerovnika te dužnika.
  • Stečajni upravitelj utvrđuje tražbine vjerovnika, upravlja stečajnom masom, organizira njezino formiranje i prodaju te namirenje tražbina vjerovnika iz stečajne mase; utvrđuje uzroke dužnikove nesolventnosti i trenutak nastanka nesolventnosti; dogovara, prema potrebi, nastavak dužnikovih poslovnih djelatnosti; provodi likvidaciju dužnika koji je pravna osoba, prema potrebi; pruža informacije vjerovnicima i dužniku u slučajevima propisanima zakonom; izvješćuje o svojim aktivnostima i pruža informacije o stečajnom postupku sudu, nadzornom službeniku i stečajnom odboru; izvršava druge obveze predviđene zakonom. Ako je dužnikova nesolventnost prouzročena grubom pogreškom u upravljanju, upravitelj je obvezan podnijeti zahtjev za naknadu štete protiv osobe koja je odgovorna za tu pogrešku nakon što dostatni razlozi za podnošenje zahtjeva postanu vidljivi. Osim upraviteljevih prava predviđenih zakonom, upravitelj ima i prava privremenog upravitelja.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

U estonskom stečajnom postupku prijeboji su dopušteni. Prijeboji tražbina u stečajnom postupku podliježu sljedećim uvjetima:

  1. tražbine koje se prebijaju moraju biti financijske obveze ili druge obveze iste vrste
  2. pravo vjerovnika da ispuni svoju obvezu moralo je nastupiti, a dužnikova obveza morala je dospjeti
  3. vjerovnik mora dati izjavu o prijeboju dužniku dok se popis vjerovnika ne odobri, a izjava ne smije biti dana uvjetno ili uz postavljanje roka
  4. pravo vjerovnika na prijeboj svoje tražbine s tražbinom dužnika mora postojati prije proglašenja stečaja.

Ako je dužnikova tražbina ovisila o suspenzivnom uvjetu ili još nije dospjela u trenutku proglašenja stečaja ili nije usmjerena na izvršenje obveza iste vrste, tražbina može biti predmet prijeboja samo ako je suspenzivni uvjet nastupio, dužnikova tražbina dospjela ili su obveze postale obveze iste vrste. Prijeboj nije dopušten ako nastupi suspenzivni uvjet dužnikove tražbine ili ako tražbina dospije prije nego što je vjerovnik mogao izvršiti prijeboj svoje tražbine.

Ako je vjerovnikova tražbina istekla, on i dalje može izvršiti prijeboj te tražbine ako je pravo na prijeboj nastalo prije isteka tražbine. Vjerovnik isto tako može izvršiti prijeboj tražbine koja proizlazi iz dužnikova propusta da postupi u skladu s ugovorom, a nastala je zbog činjenice da se upravitelj odrekao dužnikove obveze nakon proglašenja stečaja. Ako je predmet ugovorne obveze djeljiv, a vjerovnik je svoju obvezu djelomično izvršio do trenutka proglašenja stečaja, vjerovnik može izvršiti prijeboj u odnosu na dužnikovu financijsku obvezu koja odgovara izvršenom dijelu vjerovnikove obveze. Ako je dužnik zakupodavac stambenog ili poslovnog prostora, a zakupnik stambenog ili poslovnog prostora unaprijed je platio dužniku zakupninu za nekretninu ili prostor prije proglašenja stečaja, to čini tražbinu na temelju neopravdanog bogaćenja prema dužniku u pogledu koje zakupnik stambenog ili poslovnog prostora može izvršiti prijeboj s dužnikovom tražbinom prema zakupniku stambenog ili poslovnog prostora, a zakupnik stambenog ili poslovnog prostora isto tako može izvršiti prijeboj zahtjeva za naknadu štete koja je nastala zbog prijevremenog raskida ugovora ili odustajanja od ugovora.

Tražbina stečena ustupom može biti predmet prijeboja u stečajnom postupku samo ako je tražbina ustupljena i ako je dužnik o tome obaviješten u pisanom obliku najkasnije tri mjeseca prije proglašenja stečaja. Tražbina prema dužniku koja je stečena ustupom ne može se prebiti ako je tražbina ustupljena unutar tri godine prije imenovanja privremenog stečajnog upravitelja ili povjerenika, a dužnik je u to vrijeme bio nesolventan te je osoba koja je stekla tražbinu bila ili je trebala biti svjesna nesolventnosti u trenutku ustupa.

Prihvaćena tražbina osigurana založnim pravom, među ostalim ako je tražbina stečena ustupom, može se prebiti kad se isti predmet zaloga proda po kupoprodajnoj cijeni predmeta zaloga u iznosu koji odgovara iznosu koji bi vjerovnik imao pravo primiti kad se raspodijeli iznos novca dobiven od prodaje stvari koju je vjerovnik kupio, a od kojega su odbijeni plaćanja i izdaci, primjerice objedinjene obveze te troškovi i izdaci nastali u stečajnom postupku, podložni plaćanju prije novčanog plaćanja na temelju razmjernih diobnih omjera. Svaki dio kupoprodajne cijene koji se ne može prebiti s tražbinom vjerovnika vjerovnik uplaćuje u stečajnu masu.

Tražbine koje ne mogu biti predmet prijeboja uključuju tražbine na temelju uzdržavanja, tražbine na temelju naknade štete uslijed oštećenog zdravlja ili smrti osobe te tražbine koje proizlaze iz nezakonitog i namjernog nanošenja štete, a koje druga stranka ima prema stranci koja traži prijeboj; tražbine druge stranke na temelju kojih se u skladu sa zakonom ne može tražiti plaćanje; zaplijenjenu tražbinu prema tražbini te stranke prema drugoj stranci, ako je stranka koja traži prijeboj tu tražbinu stekla nakon zapljene ili ako je njezina tražbina dospjela nakon zapljene i kasnije od zaplijenjene tražbine; tražbinu u pogledu koje druga stranka može uložiti prigovor ili tražbinu druge stranke koja zbog drugih pravnih razloga ne može biti predmet prijeboja.

Prijeboji nisu zasebno uređeni u slučaju postupka reorganizacije i postupka restrukturiranja duga te se stoga na njih primjenjuje opći postupak na temelju Zakona o obveznim odnosima.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

Stečajni postupak

Upravitelj ima pravo izvršiti neizvršenu obvezu koja proizlazi iz ugovora koji je sklopio dužnik te od druge stranke zatražiti da izvrši svoje obveze ili odreći se dužnikove obveze koja proizlazi iz ugovora, osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Upravitelj se ne može odreći dužnikove obveze koja proizlazi iz ugovora ako je ta obveza osigurana prethodnom obaviješću upisanom u zemljišne knjige. Ako upravitelj nastavi izvršavati dužnikovu obvezu ili pošalje obavijest da namjerava izvršiti obvezu, druga ugovorna stranka nastavit će izvršavati svoje obveze. U tom slučaju upravitelj gubi svoje pravo da odbije izvršiti dužnikovu obvezu. Ako upravitelj od druge ugovorne stranke zatraži da postupi u skladu s ugovorom, ta druga stranka može od upravitelja zatražiti da osigura izvršenje dužnikove obveze. Druga stranka može odbiti izvršiti svoju obvezu, odustati od ugovora ili otkazati ugovor sve dok upravitelj ne osigura izvršenje dužnikove obveze. Tražbina druge stranke prema dužniku koja je nastala na temelju izvršenja obveze nakon što je upravitelj zatražio od druge stranke da izvrši obvezu konsolidirana je obveza. Ako se upravitelj odrekao dužnikove obveze nakon proglašenja stečaja, druga ugovorna stranka može prijaviti tražbinu koja proizlazi iz nepostupanja u skladu s ugovorom kao vjerovnik u stečajnom postupku. Ako je predmet ugovorne obveze djeljiv, a druga stranka je djelomično izvršila svoju obvezu do trenutka proglašenja stečaja, druga stranka može zatražiti izvršenje dužnikove financijske obveze u mjeri koja odgovara izvršenom dijelu obveze druge stranke samo kao vjerovnik u stečajnom postupku.

Zakonom su utvrđeni i posebni slučajevi za određene vrste ugovora:

  1. Ako je dužnik prije proglašenja stečaja prodao pokretninu s pridržajem prava vlasništva i prenio posjed pokretnine na kupca, kupac ima pravo zahtijevati ispunjenje obveza iz ugovora o prodaji. U tom slučaju upravitelj se ne može odreći dužnikovih obveza koje proizlaze iz ugovora o prodaji;
  2. Stečaj zakupodavca stambenog ili poslovnog prostora nije temelj za raskid ugovora o zakupu stambenog ili poslovnog prostora, osim ako je ugovorom drukčije određeno. Ako je ugovorom o zakupu stambenog ili poslovnog prostora stečaj propisan kao osnova za raskid ugovora, upravitelj može otkazati ugovor u otkaznom roku od mjesec dana ili kraće ako je tako propisano ugovorom. Stečaj zakupodavca stambenog prostora ne služi kao osnova za raskid ugovora o zakupu stambenog prostora. Ako je zakupnina za nekretninu ili prostor unaprijed plaćena dužniku prije proglašenja stečaja, zakupnik stambenog ili poslovnog prostora može izvršiti prijeboj tražbine na temelju neopravdanog bogaćenja s dužnikovom tražbinom prema zakupniku stambenog ili poslovnog prostora;
  3. U slučaju stečaja zakupnika stambenog ili poslovnog prostora zakupodavac stambenog ili poslovnog prostora može raskinuti ugovor o zakupu stambenog ili poslovnog prostora samo u skladu s općim postupkom, a ugovor o zakupu stambenog ili poslovnog prostora ne može se otkazati zbog kašnjenja u plaćanju zakupnine ako se kašnjenje odnosi na plaćanje zakupnine dugovane prije podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka. Upravitelj ima pravo otkazati ugovor o zakupu stambenog ili poslovnog prostora koji je sklopio dužnik u otkaznom roku od mjesec dana ili kraće ako je tako propisano ugovorom. Ako do trenutka proglašenja stečaja nekretnina ili prostor nisu predani u posjed dužnika, upravitelj i druga stranka mogu odustati od ugovora. U slučaju odustajanja od ugovora ili njegova otkazivanja druga stranka može zatražiti naknadu za štetu nastalu zbog prijevremenog raskida ugovora kao vjerovnik u stečajnom postupku ili prijebojem;
  4. Postupak za ugovor o zakupu stambenog i poslovnog prostora primjenjuje se i na ugovore o leasingu koje sklapa dužnik.

Upravitelj ima pravo odlučiti o nastavku ili raskidu ugovora, ali ako druga stranka predloži upravitelju da izvrši taj odabir, upravitelj mora odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, dostaviti obavijest o tome hoće li izvršiti dužnikovu obvezu ili će je se odreći. Sud na zahtjev upravitelja može i produljiti to razdoblje. Ako upravitelj pravodobno ne dostavi obavijest o izvršenju obveze ili odricanju od obveze, prije nego što izvrši dužnikovu obvezu upravitelj nema pravo od druge stranke tražiti da postupa u skladu s ugovorom.

Isto tako, neki se ugovori koje je dužnik sklopio mogu naplatiti. Na primjer, sud opoziva ugovore koji su sklopljeni tijekom razdoblja od imenovanja privremenog upravitelja do proglašenja stečaja. Osim uvjeta u pogledu vremena, preduvjet za naplatu jest da se ugovorom naštetilo interesima vjerovnika. Ako se nije naštetilo interesima vjerovnika, a stečajna masa se ne povećava zbog naplate, nema smisla izvršiti naplatu.

Općenito, dužnik u stečaju ili njegov upravitelj ne moraju imati pravo izmjene ugovora. Međutim, ugovori se mogu izmijeniti ako se nakon proglašenja stečaja sklapa nagodba. U tom slučaju moguće je smanjiti dugove ili produljiti rok plaćanja na temelju sporazuma dužnika i vjerovnikâ. Isti se rezultat može postići i postupkom reorganizacije ili postupkom restrukturiranja duga. Stečajnim zakonom, Zakonom o reorganizaciji i Zakonom o nesolventnosti fizičkih osoba ne uređuje se zasebno ustupanje tražbina ili preuzimanje obveza, stoga se primjenjuje opći postupak propisan Zakonom o obveznim odnosima.

Postupak reorganizacije

U postupku reorganizacije dopušteno je restrukturiranje ugovora planom reorganizacije.

Ugovor prema kojem vjerovnik može odbiti ispunjenje, ubrzati, raskinuti ili na neki drugi način na štetu poduzetnika izmijeniti ugovor zbog podnošenja prijedloga za reorganizaciju, otvaranja postupka reorganizacije, odobrenja plana reorganizacije, podnošenja zahtjeva za obustavu mjera naplate duga ili obustave tih mjera je ništav.

Vjerovnik ne smije odbiti ispunjenje, ubrzati, raskinuti ili na neki drugi način na štetu poduzetnika izmijeniti osnovne izvršive ugovore tijekom obustave mjera, kao rezultat dugova koji su nastali prije obustave mjera naplate duga iz Zakona o reorganizaciji, i to isključivo zbog toga što ih poduzetnik nije podmirio. Ograničenje se ne odnosi na ugovore o kreditu i financiranju. Ako je nametanje ograničenja za vjerovnika nerazmjerno opterećujuće, sud ga može prijevremeno ukinuti.

Tražbina koja je nastala na temelju ugovora o radu ili transakcije izvedenicama ne može se restrukturirati u planu reorganizacije.

Postupak restrukturiranja duga

Ako je imenovan povjerenik, vjerovnik ne može, pozivanjem na povredu financijske obveze koja je nastupila prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, raskinuti ugovor koji je sklopljen s dužnikom ili odbiti izvršiti svoje obveze na toj osnovi. Sporazum prema kojem vjerovnik može raskinuti ugovor nakon podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti ili odobrenja plana restrukturiranja je ništavan. Ako je daljnje izvršavanje ugovora nepravično prema vjerovniku i nepotrebno sa stajališta dužnika, osobito ako nije vjerojatno da će se postupak restrukturiranja duga pokrenuti ili ako nije potrebno dalje izvršavati ugovor radi provođenja postupka restrukturiranja duga, sud može dopustiti vjerovniku raskid ugovora na temelju prijedloga vjerovnika.

Obveze koje proizlaze iz važećeg ugovora i stvorene su ili dospjele nakon podnošenja prijedloga za restrukturiranje duga mogu se restrukturirati u postupku restrukturiranja duga. U planu restrukturiranja može se propisati da se ugovor o kreditu ili drugi važeći ugovor koji je dužnik sklopio prije podnošenja prijedloga za restrukturiranje duga i kojim se dužniku određuju financijske obveze koje dospijevaju nakon podnošenja prijedloga za restrukturiranje duga raskida nakon odobrenja plana restrukturiranja. Raskid ugovora ima iste posljedice kao i izvanredni otkaz ugovora zbog okolnosti za čiji je nastanak odgovoran dužnik. Dužnikove obveze nastale kao posljedica raskida ugovora mogu se prethodno restrukturirati na temelju plana restrukturiranja. Ako obveze koje proizlaze iz ugovora o leasingu treba restrukturirati, zakupodavac koji je vjerovnik može izvanredno otkazati ugovor u roku od tjedan dana nakon odobrenja plana restrukturiranja.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

Nakon proglašenja stečaja stečajni vjerovnici mogu samo prijaviti svoje tražbine prema stečajnom dužniku u stečajnom postupku. Upravitelja moraju obavijestiti o svim svojim tražbinama prema dužniku koje su nastale prije proglašenja stečaja, bez obzira na osnovu ili datume dospijeća za namirenje tražbina. Ako se proglasi stečaj, postupak izvršenja pokrenut protiv dužnika zaključuje se, a vjerovnik mora prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju.

U postupku reorganizacije i postupku restrukturiranja duga tijekom razdoblja valjanosti plana reorganizacije i plana restrukturiranja duga novi postupak ne mogu pokrenuti samo oni vjerovnici na čije se tražbine predmetni plan odnosi. U slučaju reorganizacije postupak izvršenja se obustavlja, osim u slučaju postupka izvršenja koji se provodi radi namirenja tražbine proizašle na temelju radnog odnosa. U postupku restrukturiranja duga sud može obustaviti postupak izvršenja kao mjeru privremene pravne zaštite i prije donošenja odluke ili podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti. Imenovanjem povjerenika sud obustavlja postupak izvršenja (ili prisilno izvršenje) radi naplate novca koja se provodi na imovini dužnika do proglašenja stečaja, odobrenja plana restrukturiranja ili okončanja postupka.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečajni postupak

U sporovima u pogledu stečajne mase ili imovine koja se može uključiti u stečajnu masu pravo da bude stranka u sudskom postupku umjesto dužnika prenosi se na upravitelja. Ako se u sudskom postupku koji je počeo prije proglašenja stečaja odlučuje o tužbi ili bilo kojem drugom prijedlogu u pogledu stečajne mase koji je dužnik podnio protiv neke druge osobe ili ako dužnik sudjeluje u sudskom postupku kao treća osoba, upravitelj može, u skladu sa svojim dužnostima, sudjelovati u postupku umjesto dužnika. Ako stečajni upravitelj ne sudjeluje u tom postupku, dužnik može nastaviti postupak kao tužitelj, podnositelj prijedloga ili treća strana.

Ako postoji imovinskopravni zahtjev protiv dužnika ili žalba protiv administrativnog instrumenta izdanog dužniku u vezi s javnopravnom financijskom tražbinom u sudskom postupku koja je nastupila prije proglašenja stečaja, ali još nije donesena odluka o zahtjevu ili žalbi, sud će odbiti saslušati zahtjev ili žalbu, osim kad odlučuje o izricanju novčane kazne ili o pljenidbi ili njezinoj zamjeni u kaznenom postupku, o zahtjevu za uzdržavanje u parničnom postupku ili o žalbi protiv novčane kazne izrečene za prekršaj. Sud će ponoviti postupak na temelju prijedloga tužitelja ako je viši sud poništio rješenje o stečaju, a rješenje o odbacivanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka ili postupka u slučaju nesolventnosti postalo je pravomoćno ili ako je stečajni postupak prekinut nakon proglašenja stečaja.

Ako je protiv dužnika podnesen zahtjev za isključenje predmeta iz stečajne mase u sudskom postupku koji je počeo prije proglašenja stečaja, sud odlučuje o tom zahtjevu. U tom slučaju stečajni upravitelj može sudjelovati u postupku umjesto dužnika. Upravitelj ima prava i obveze dužnika kao tuženika. Ako upravitelj ne sudjeluje u postupku, on se može nastaviti na zahtjev tužitelja.

Ako protiv dužnika postoji imovinskopravni zahtjev ili žalba protiv administrativnog instrumenta izdanog dužniku u vezi s javnopravnom financijskom tražbinom u sudskom postupku i protiv odluke donesene u tom predmetu postoji mogućnost žalbe, žalbu može podnijeti stečajni upravitelj u ime dužnika nakon proglašenja stečaja. Dužnik može podnijeti žalbu uz suglasnost upravitelja. Dužnik može podnijeti žalbu protiv novčane kazne ili pljenidbe ili njezine zamjene u kaznenom postupku, zahtjeva za naknadu štete prouzročene kaznenim djelom ili izricanja novčane kazne u prekršajnom postupku bez obzira na suglasnost stečajnog upravitelja. Ako se administrativni instrument protiv dužnika osporio na sudu, rok za osporavanje tog administrativnog instrumenta obustavlja se.

Osoba koja prema dužniku ima tražbinu za uzdržavanje koja je dospjela nakon što je proglašen stečaj dužnika nije stečajni vjerovnik u odnosu na tu tražbinu i ta se tražbina ne može prijaviti u stečajnom postupku. Ta se tražbina može prijaviti sudu i sudski se postupak može voditi tijekom stečajnog postupka.

Postupak reorganizacije i postupak restrukturiranja duga

Nakon što se podnese prijedlog za reorganizaciju sud koji odlučuje o predmetu može, na temelju prijedloga poduzetnika i uz odobrenje savjetnika za reorganizaciju priloženo prijedlogu, do odobrenja plana reorganizacije ili zaključenja postupka reorganizacije obustaviti sudski postupak koji uključuje financijsku tražbinu prema tom poduzetniku, osim u slučaju tražbine prijavljene na temelju radnog odnosa ili zahtjeva za plaćanje naknade za uzdržavanje u pogledu kojeg još nije donesena presuda. Pri prihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti fizičke osobe sud će imenovati povjerenika, nakon čega sud može obustaviti sudski postupak koji se odnosi na financijsku tražbinu prema dužniku o kojoj još nije donesena odluka. Sud može obustaviti postupak do proglašenja stečaja, odobrenja plana restrukturiranja duga ili okončanja postupka.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

Sudjelovanje vjerovnikâ u stečajnom postupku

Vjerovnik predstavlja svoju tražbinu u stečajnom postupku. Vjerovnici su obvezni upravitelju prijaviti sve svoje tražbine prema dužniku koje su nastale prije proglašenja stečaja, bez obzira na osnovu ili datume dospijeća za namirenje tražbina, najkasnije u roku od dva mjeseca nakon datuma objave obavijesti o stečaju u službenom glasilu Ametlikud Teadaanded. Tražbina se upravitelju prijavljuje na temelju pisanog prijedloga (dokaz tražbine). Tražbine se brane pisanim putem. Nakon što svi vjerovnici obavijeste stečajnog upravitelja o svojim tražbinama, stečajni upravitelj pripremit će preliminarni popis vjerovnika. Popis se daje vjerovnicima na uvid. Vjerovnici i dužnik imaju mogućnost podnošenja prigovora na tražbine svih vjerovnika. Ako za to postoji razlog, svoje prigovore mora podnijeti i stečajni upravitelj. Nakon toga vjerovnici na čije su tražbine podneseni prigovori mogu se očitovati stečajnom upravitelju. Na temelju tražbina, prigovora i očitovanja iznesenih o tome stečajni upravitelj sastavlja konačan popis vjerovnika i dostavlja ga sudu na odobrenje. Prava na osiguranje brane se zajedno s tražbinama koje osiguravaju. Smatra se da su tražbina, njezin red i pravo na osiguranje tražbine priznati ako je na skupštini za obranu tražbina ne ospore ni stečajni upravitelj ni vjerovnici, a sud potvrdi popis vjerovnika. Tražbina koja je prihvaćena ili njezin red ne može se zatim osporiti.

Osim činjenice da svaki vjerovnik predstavlja svoju tražbinu i utvrđuje je, vjerovnici sudjeluju i u provedbi stečajnog postupka putem skupštine vjerovnika. Skupština vjerovnika nadležna je odobriti stečajnog upravitelja i izabrati stečajni odbor, odlučiti o nastavku ili prestanku dužnikova poduzeća, odlučiti o prestanku dužnika ako je dužnik pravna osoba, izraditi nagodbu, u mjeri u kojoj je to predviđeno zakonom odlučiti o pitanjima prodaje stečajne mase, rješavati pritužbe podnesene na rad stečajnog upravitelja, odlučiti o naknadama članova stečajnog odbora i rješavati druga pitanja koja su u nadležnosti skupštine vjerovnika na temelju zakona. Ako skupština vjerovnika odluči izabrati stečajni odbor, dužnost tog odbora je među ostalim štititi interese svih vjerovnika u stečajnom postupku.

Sudjelovanje vjerovnikâ u postupku reorganizacije

Savjetnik za reorganizaciju odmah obavješćuje vjerovnike o pokretanju postupka reorganizacije i o iznosu njihovih tražbina prema poduzetniku u skladu s popisom dugova. U tu svrhu savjetnik vjerovnicima šalje obavijest o reorganizaciji. Ako vjerovnik čiju se tražbinu želi restrukturirati u okviru plana reorganizacije nije suglasan s informacijama iz obavijesti o reorganizaciji, taj vjerovnik savjetniku za reorganizaciju dostavlja, u roku utvrđenom u obavijesti o reorganizaciji, pisani prijedlog u kojem se utvrđuje zašto nije suglasan s tražbinom iz obavijesti o reorganizaciji te dostavlja dokaze o tim okolnostima. Ako se u utvrđenom roku ne dostavi prijedlog, smatra se da je vjerovnik suglasan s iznosom tražbine. Savjetnik za reorganizaciju provjerava je li tražbina vjerovnika koji se nije složio s tražbinom zakonita i ocjenjuje je li tražbina koja se restrukturira dokazana te obavješćuje sud o tražbini koja zapravo ne postoji, čiji je iznos nejasan ili ako se ne može ocijeniti je li tražbina zakonita ili dokazana. Ako savjetnik za reorganizaciju nije suglasan s tvrdnjom iz vjerovnikova prijedloga, odmah sudu dostavlja prijedlog zajedno s dokazima i argumentira zašto nije suglasan s informacijama iz prijedloga. Savjetnik za reorganizaciju obrazlaže svoje tvrdnje. Sud na temelju dostavljenih tvrdnji i dokaza odlučuje o iznosu glavnice vjerovnikove tražbine i dodatnih tražbina te o postojanju i opsegu instrumenta osiguranja.

Sudjelovanje vjerovnikâ u postupku restrukturiranja duga

Postupci restrukturiranja duga odnose se na vjerovnike čije su tražbine prema dužniku dospjele do trenutka podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti. Osim toga, obveze koje proizlaze iz trajnog ugovora koje nastaju ili dospijevaju nakon podnošenja prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti pod određenim se uvjetima mogu restrukturirati.

Nakon izrade plana restrukturiranja, a prije nego što se on dostavi sudu, povjerenik ga s prijedlogom, popisom imovine i dugova dužnika i drugim prilozima bez odgode dostavlja vjerovnicima navedenima u planu restrukturiranja za čije se tražbine traži restrukturiranje. Pri dostavi plana restrukturiranja povjerenik daje vjerovniku rok od najmanje dva tjedna, ali ne više od četiri tjedna, od primitka plana restrukturiranja da se očituje povjereniku. Vjerovnik se očituje je li suglasan s dužnikovim informacijama o tražbini i instrumentu osiguranja, dužnikovim izračunom duga i načinom restrukturiranja duga koji je zatražio dužnik. Ako vjerovnik nije suglasan s načinom restrukturiranja duga koji je zatražio dužnik, mora navesti bi li bio suglasan s nekim drugim načinom restrukturiranja duga. Povjerenik upućuje i na posljedice neočitovanja. Povjerenik sudu šalje očitovanja vjerovnika s planom restrukturiranja.

Ako se vjerovnik za čiju se tražbinu traži restrukturiranje ne slaže s iznosom tražbine i drugim podacima navedenima u popisu dugova, vjerovnik će u utvrđenom roku povjereniku podnijeti prijedlog u kojem će navesti okolnosti s kojima se ne slaže u popisu dugova i priložiti dokaze za svoje prigovore. Ako se prijedlog ne podnese u roku, smatra se da je vjerovnik suglasan s iznosom tražbine. Ako se povjerenik ne slaže s prigovorom iznesenim u prijedlogu vjerovnika, on će zajedno s planom restrukturiranja sudu dostaviti prijedlog s dokazima i obrazložiti zašto se ne slaže s podacima u prijedlogu. Povjerenik sudu zajedno s planom restrukturiranja dostavlja i očitovanja, prijedloge i dokaze koje su podnijeli vjerovnici. Sud na temelju dostavljenih tvrdnji i dokaza odlučuje o iznosu glavnice vjerovnikove tražbine i dodatnih tražbina te o postojanju osiguranja pri odobravanju plana. Sud će prema potrebi prethodno saslušati dužnika i oštećenog vjerovnika. Sud može odbiti utvrditi iznos tražbine vjerovnika ili ga utvrditi samo djelomično ako tražbina za koju se traži restrukturiranje po ocjeni suda stvarno ne postoji, njezin je iznos nejasan ili se ne može razumno procijeniti je li tražbina zakonita ili dokazana. Nakon odobrenja plana restrukturiranja počinju se primjenjivati u njemu propisane pravne posljedice za dužnika i osobu na čija prava utječe plan restrukturiranja.

Sudjelovanje vjerovnika u postupku za oslobođenje od obveza

Ako se pokreće postupak za oslobođenje od obveza, to se čini pri proglašenju stečaja. Dok traje stečajni postupak, vjerovnici sudjeluju u njemu u skladu s odredbama stečajnog postupka. Ako je stečajni postupak zaključen, a postupak za oslobođenje od obveza nastavi se nakon toga, vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine u stečajnom postupku, a čija tražbina ili dio tražbine nije namiren, imaju pravo na isplatu u razdoblju oslobođenja od obveza.

Tijekom postupka za oslobođenje dužnika od obveza stečajni vjerovnici, uključujući stečajne vjerovnike koji tijekom stečajnog postupka nisu prijavili svoje tražbine, ne mogu podnositi zahtjeve za naplatu iz imovine dužnika. Vjerovnici čije su tražbine prema dužniku nastale nakon proglašenja stečaja ne smiju tijekom postupka za oslobođenje dužnika od njegovih obveza podnositi zahtjeve za naplatu novčanih iznosa koji se moraju prenijeti povjereniku.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

Dužnikova imovina postaje stečajna masa na temelju rješenja o stečaju, a upotrebljava se kao imovina namijenjena namiri tražbina vjerovnika i provedbi stečajnog postupka. Stečajna masa znači dužnikova imovina u trenutku proglašenja stečaja, vraćena ili naplaćena imovina te imovina koju je dužnik stekao tijekom stečajnog postupka. U stečajnu masu nije uključena dužnikova imovina u pogledu koje se u skladu sa zakonom ne može podnijeti zahtjev za plaćanje.

Nakon proglašenja stečaja dužnikovo pravo na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom prenosi se na stečajnog upravitelja. Nakon proglašenja stečaja sva su dužnikova raspolaganja predmetima koji čine stečajnu masu ništavna. Prije proglašenja stečaja sud može dužniku zabraniti raspolaganje imovinom ili dijelom imovine bez suglasnosti privremenog upravitelja.

Upravitelj mora preuzeti u posjed dužnikovu imovinu i početi upravljati stečajnom masom odmah nakon donošenja rješenja o stečaju. Osim ako je zakonom predviđeno drukčije, upravitelj mora u stečajnu masu vratiti dužnikovu imovinu koja je u posjedu treće osobe. Upravljanje stečajnom masom sastoji se od izvršavanja radnji sa stečajnom masom koje su potrebne za očuvanje stečajne mase i provedbu stečajnog postupka te upravljanja dužnikovim djelatnostima ako je dužnik pravna osoba ili organizacije dužnikovih poslovnih djelatnosti ako je dužnik samozaposlena osoba. U stečajnom postupku dužnika koji je pravna osoba upravitelj ima prava i obveze upravnog odbora ili tijela koje zamjenjuje upravni odbor pravne osobe koja nisu u suprotnosti s ciljem stečajnog postupka. Odgovornost upravitelja jednaka je odgovornosti člana upravljačkog tijela.

Upravitelj može sklopiti novčanu transakciju sa stečajnom masom samo uz dopuštenje suda. Upravitelj ne izvršava novčana plaćanja vjerovnicima na temelju omjera raspodjele. Upravitelj može sklopiti transakcije koje su posebno važne za stečajni postupak samo uz suglasnost stečajnog odbora. Posebno su važne transakcije, prije svega, uzimanje zajmova i, u slučaju poduzeća koje je uključeno u stečajnu masu, sve transakcije koje nisu dio opsega redovnih poslovnih djelatnosti tog poduzeća. Upravitelj ne može sa samim sobom ili s osobama koje su s njim u rodbinskom odnosu sklapati transakcije u pogledu ili za račun stečajne mase ili sklapati bilo kakve druge transakcije koje su slične prirode ili uključuju sukob interesa ili zahtijevati naknadu za troškove nastale u takvim transakcijama.

Upravitelj može započeti prodaju stečajne mase nakon prve skupštine vjerovnika, osim ako su vjerovnici na skupštini odlučili drukčije. Ako je dužnik podnio žalbu protiv rješenja o stečaju, dužnikova se imovina ne može prodati bez suglasnosti dužnika prije nego što okružni sud donese odluku o podnesenoj žalbi. Ta se ograničenja ne primjenjuju na prodaju imovine koja je iznimno kvarljiva, koja brzo gubi na vrijednosti ili je preskupa za skladištenje ili čuvanje. Ako se djelatnosti dužnikova poduzeća nastave, imovina se ne može prodati ako se time sprječava nastavak djelatnosti poduzeća. Ako je podnesen prijedlog za nagodbu, imovina se ne može prodati prije sklapanja nagodbe, osim ako skupština vjerovnika odluči da se može prodati bez obzira na prijedlog za nagodbu. Stečajna masa prodaje se na dražbi u skladu s postupkom predviđenim u Zakonu o postupku izvršenja.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Tražbine koje se prijavljuju u dužnikovu stečajnu masu

Sve tražbine koje su nastale prema dužniku prije proglašenja stečaja prijavljuju se u dužnikovu stečajnu masu, bez obzira na osnovu ili datume dospijeća za izvršenje tražbina. Kada se proglasi stečaj, sve se tražbine vjerovnika prema dužniku smatraju dospjelima, osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Ako je vjerovnik odgovarajuću tražbinu prijavio sudu, ali sudska odluka još nije donesena, sud obustavlja postupak pokrenut na temelju tužbe, a vjerovnik mora prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju. Ako je vjerovnik prijavio tražbinu sudu, a sud je donio presudu koja je postala pravomoćna, vjerovnik isto tako mora prijaviti svoju tražbinu stečajnom upravitelju, ali se takva tražbina smatra utvrđenom. Ako je dužnik mogao osporiti sudsku odluku, to može učiniti i stečajni upravitelj.

Postupanje s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja stečajnog postupka

Nakon proglašenja stečaja stečajni vjerovnici mogu prijaviti svoje tražbine prema dužniku samo u skladu s postupkom propisanim u Stečajnom zakonu. Tražbine se mogu prijaviti samo stečajnom upravitelju, a mogu se prijaviti samo one tražbine koje su nastale prije proglašenja stečaja. Tražbine koje nastanu nakon proglašenja stečaja ne mogu se prijaviti prije zaključenja stečajnog postupka. U obzir se mora uzeti činjenica da, kad je riječ o pravnim osobama, u većini slučajeva zaključenje stečajnog postupka uključuje likvidaciju pravne osobe te stoga ne postoji pravna osoba prema kojoj bi se tražbine mogle prijaviti nakon stečajnog postupka. Stoga je potrebno biti oprezan i uzeti taj rizik u obzir prilikom sklapanja transakcija s pravnom osobom koja je u stečaju. Tražbine protiv fizičke osobe nastale tijekom stečajnog postupka mogu se prijaviti nakon stečajnog postupka u skladu s općim postupkom, ali uz određena ograničenja ako se vodi i postupak oslobođenja dužnika fizičke osobe od njegovih obveza. Obveze naknade štete koja je tijekom stečajnog postupka prouzročena nezakonitom radnjom dužnika koji je pravna osoba smatraju se konsolidiranim obvezama te se stoga od dužnika može zahtijevati da ih tijekom stečajnog postupka izvrši u skladu s općim postupkom. U odnosu na stečajnu masu može se provesti i postupak izvršenja za obveze koje se trebaju izvršiti.

Isto je tako moguće da nastane situacija u kojoj dužnik nakon proglašenja stečaja raspolaže predmetom koji pripada stečajnoj masi. Takvo je raspolaganje ništavo jer se, kad se proglasi stečaj, pravo na upravljanje i raspolaganje imovinom prenosi na stečajnog upravitelja. Ako dužnik ipak raspolaže imovinom, imovina koju je druga stranka prenijela na temelju raspolaganja vraća se stranci ako ta imovina ostaje u stečajnoj masi ili se osigurava naknada ako se zbog tog prijenosa stečajna masa povećala. Ako je dužnik raspolagao predmetom na dan proglašenja stečaja, pretpostavlja se da se raspolaganje odvijalo nakon proglašenja stečaja. Ako je dužnik prije proglašenja stečaja raspolagao svojim budućim tražbinama, proglašenjem stečaja raspolaganje će postati ništavno za tražbine nastale nakon proglašenja stečaja. Dužnik koji je fizička osoba može raspolagati stečajnom masom uz suglasnost upravitelja. Svako je raspolaganje bez suglasnosti upravitelja ništavo.

Postupanje s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka reorganizacije i postupka restrukturiranja duga

Tijekom razdoblja valjanosti plana reorganizacije ne može se podnijeti tužba na temelju tražbine na koju se primjenjuje plan reorganizacije. Mogu se podnositi tužbe u pogledu drugih tražbina. Tijekom razdoblja valjanosti plana restrukturiranja ne može se podnijeti tužba ili prijedlog u postupku na temelju tražbine na koju se primjenjuje plan reorganizacije. Mogu se podnositi tužbe u pogledu drugih tražbina. Odobrenjem plana restrukturiranja ne ograničuje se pravo vjerovnika da u sudskom postupku osporava tražbine koje nisu obuhvaćene planom restrukturiranja. Vjerovnik isto tako može u sudskom postupku osporiti iznos tražbine u dijelu u kojem ona nije obuhvaćena planom.

Podnošenjem prijedloga za reorganizaciju dužnika ili prijedloga za restrukturiranje duga obustavlja se rok zastare za tražbine prema dužniku. Nakon što se podnese prijedlog za reorganizaciju sud koji odlučuje o predmetu može, na temelju prijedloga poduzetnika i uz odobrenje savjetnika za reorganizaciju priloženo prijedlogu, do odobrenja plana reorganizacije ili zaključenja postupka reorganizacije obustaviti sudski postupak koji uključuje financijsku tražbinu prema tom poduzetniku, osim u slučaju tražbine prijavljene na temelju radnog odnosa o kojoj još nije donesena odluka. Pri prihvaćanju prijedloga za restrukturiranje duga sud će obustaviti sudski postupak koji se odnosi na financijsku tražbinu prema dužniku o kojoj još nije donesena odluka do odobrenja plana restrukturiranja ili do okončanja postupka.

Planom reorganizacije ne oslobađa se osoba koja je skupno i pojedinačno odgovorna za izvršenje obveze poduzetnika od izvršenja obveze te osobe. Odobrenje plana restrukturiranja ne znači da osoba koja je skupno i pojedinačno odgovorna za izvršenje obveze dužnika više ne mora izvršiti obvezu te osobe.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

Pravila kojima se uređuju prijava, provjera i prihvaćanje tražbina u stečajnom postupku

Vjerovnici su obvezni upravitelju prijaviti sve svoje tražbine prema dužniku koje su nastale prije proglašenja stečaja, bez obzira na osnovu ili datume dospijeća za namirenje tražbina, najkasnije u roku od dva mjeseca nakon datuma objave obavijesti o stečaju u službenom glasilu Ametlikud Teadaanded. Kad se proglasi stečaj, sve se tražbine vjerovnika prema dužniku smatraju dospjelima. Tražbina se upravitelju prijavljuje na temelju pisanog prijedloga (dokaz tražbine). U dokazu tražbine utvrđuju se sadržaj, osnova i iznos tražbine te je li tražbina osigurana založnim pravom. Dokumenti kojima se dokazuju okolnosti navedene u dokazu tražbine prilažu se toj ispravi.

Tražbine se brane u pisanom postupku. Prava na osiguranje brane se zajedno s tražbinama koje osiguravaju. Stečajni upravitelj izrađuje preliminarni popis vjerovnika na temelju dostavljenih dokaza o tražbini. Svi vjerovnici i dužnik mogu podnijeti prigovore na tražbine vjerovnika. Prema potrebi i povjerenik mora podnijeti prigovore. Zatim se vjerovnicima koji su primili prigovor daje mogućnost da se očituju o prigovoru. Na temelju dokaza o tražbini, prigovora i podnesenih očitovanja stečajni upravitelj sastavlja konačan popis vjerovnika i dostavlja ga sudu na odobrenje.

Pri odobravanju popisa vjerovnika sud odlučuje o meritumu podnesenih prigovora, očitovanja, zahtjeva i prijedloga priloženih popisu, utvrđuje visinu, redove i diobne omjere tražbina te sudskim rješenjem potvrđuje popis vjerovnika. Smatra se da su tražbina, njezin red i pravo na osiguranje tražbine priznati ako ih ne ospore ni stečajni upravitelj ni vjerovnici ili ako stečajni upravitelj ili vjerovnik koji je podnio prigovor odustane od prigovora. Za odustajanje od prigovora potrebno je podnijeti prijedlog sudu.

Sljedeći elementi smatraju se prihvaćenima bez obrane:

  1. tražbine namirene sudskom odlukom koja je stupila na snagu ili odlukom arbitražnog suda koja je izvršni instrument na temelju članka 2. stavka 1. podstavka 6. ili 6.1 Zakona o postupku izvršenja
  2. prava na osiguranje priznata sudskom odlukom koja je stupila na snagu ili odlukom arbitražnog suda koja je izvršni instrument na temelju članka 2. stavka 1. podstavka 6. ili 6.1 Zakona o postupku izvršenja ili prava na osiguranje upisana u zemljišnu knjigu, registar plovila, registar trgovačkih zaloga ili registar vrijednosnih papira
  3. tražbine namirene odlukama i naredbama Jedinstvenog suda za patente koje su stupile na snagu i navedene su u članku 82. Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente (SL C 175, 20.6.2013., str. 1.)
  4. potraživanja namirena odlukama sudova stranih država, koje su proglašene izvršivima ili podliježu izvršenju bez priznavanja u Estoniji
  5. tražbine za izvršenje financijskih obveza u javnom pravu koje proizlaze iz administrativnog instrumenta iz članka 2. stavka 1. Zakona o postupku izvršenja ako je rok za osporavanje administrativnog instrumenta istekao prije proglašenja stečaja te ako te tražbine proizlaze iz službenog dokumenta strane države koji je proglašen izvršivim ili podložnim izvršenju bez priznavanja u Estoniji.

U popisu vjerovnika koji će se odobriti sudskim rješenjem navodi se sljedeće:

  1. ime vjerovnika
  2. matični broj ili osobni identifikacijski broj vjerovnika
  3. iznos prihvaćene tražbine vjerovnika
  4. red prihvaćene tražbine i diobni omjer
  5. je li tražbina osigurana pravom na osiguranje
  6. je li tražbina solidarna obveza ili tražbina proizašla iz uvjetovane transakcije ili administrativnog instrumenta sa sporednim uvjetom
  7. podliježe li tražbina prigovoru dužnika.

Pravila kojima se uređuju prijava, provjera i prihvaćanje tražbina u postupku reorganizacije i postupku restrukturiranja duga

U postupku reorganizacije dužnik dostavlja popis dugova u kojem navodi sve tražbine prema njemu te odgovarajuće vjerovnike. Stoga tražbine ne prijavljuju sami vjerovnici. Ako vjerovnik čiju se tražbinu želi restrukturirati u okviru plana reorganizacije nije suglasan s iznosom svoje tražbine u postupku reorganizacije, može savjetniku za reorganizaciju dostaviti pisani prijedlog u kojem se utvrđuje zašto nije suglasan s tražbinom iz obavijesti o reorganizaciji te dostavlja dokaze o tim okolnostima. Ako se u utvrđenom roku ne dostavi prijedlog, smatra se da je vjerovnik suglasan s iznosom tražbine. Dužnik može podnijeti prigovor na argumente koje je iznio vjerovnik, ali mora potkrijepiti svoje stavove. Sud na temelju dostavljenih tvrdnji i dokaza odlučuje o iznosu glavnice vjerovnikove tražbine i dodatnih tražbina te o postojanju i opsegu instrumenta osiguranja.

U postupku restrukturiranja duga dužnik daje pregled svojih dugova u prijedlogu, a povjerenik priprema detaljan popis dugova. U planu restrukturiranja duga navode se obveze koje se moraju restrukturirati i način restrukturiranja koji dužnik traži. Slično kao i u postupku reorganizacije, tražbine ne prijavljuju sami vjerovnici. Ako vjerovnik čiju tražbinu dužnik želi restrukturirati nije suglasan s informacijama koje je dužnik naveo u popisu dugova, obavješćuje sud ili, ako sud tako odredi, savjetnika u roku koji je utvrdio sud o tome zašto nije suglasan s tražbinom te dostavlja dokaze o tim okolnostima. Ako se u utvrđenom roku ne dostavi prijedlog, smatra se da je vjerovnik suglasan s iznosom tražbine. Ako se dužnik ili povjerenik ne slaže s tvrdnjom iznesenom u prijedlogu vjerovnika, on će sudu dostaviti prijedlog s dokazima i obrazložiti zašto se ne slaže s podacima u prijedlogu. Sud na temelju dostavljenih tvrdnji i dokaza odlučuje o iznosu glavnice vjerovnikove tražbine i dodatnih tražbina te o postojanju instrumenta osiguranja.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

Primjenjuje se načelo jednakog tretmana svih vjerovnika. Međutim, mogu se primjenjivati određene iznimke kojima se nekim vjerovnicima daje pravo prvenstva.

Prije isplate novca na temelju diobnih omjera, plaćanja koja se odnose na stečajni postupak izvršavaju se iz stečajne mase prema sljedećem redoslijedu:

  1. tražbine koje su nastale zbog posljedica isključenja ili povrata imovine;
  2. naknada za uzdržavanje koja se plaća dužniku i njegovim uzdržavanim članovima obitelji;
  3. u stečajnom postupku nad ostavinom troškovi navedeni u članku 142. stavku 1. podstavku 1. Zakona o nasljeđivanju
  4. objedinjene obveze
  5. troškovi i izdaci u stečajnom postupku.

Nakon što se izvrše ta plaćanja tražbine vjerovnika namiruju se prema sljedećem redoslijedu:

  1. prihvaćene tražbine osigurane založnim pravom;
  2. ostale prihvaćene tražbine prijavljene u određenom roku;
  3. ostale tražbine koje nisu prijavljene u roku, a prihvaćene su
  4. u stečajnom postupku nad ostavinom tražbine navedene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona o nasljeđivanju i tražbine na temelju obaveznog dijela.

Ako je ugovorom propisano da se tražbina vjerovnika namiruje u nižem redu od prethodno navedenog, tražbina će se namiriti u redu propisanom ugovorom. To znači da se u obzir može uzeti dobrovoljno podređivanje obveza.

Odgovornost treće osobe za dužnikove obveze moguća je u slučaju solidarnih dužnika. U tom slučaju solidarni dužnik odgovara vjerovniku, bez obzira na dužnikovu nesolventnost. Ako solidarni dužnik plati dio duga koji je i vjerovnik prijavio prema dužniku, tražbina se umanjuje za taj dio.

Moguće je i u skladu sa zakonom prenijeti dužnikovu obvezu na treću osobu. Ako je poslodavac postao nesolventan, tj. proglašen je stečaj poslodavca ili je stečajni postupak završio prekidom postupka, zaposleniku će se nadoknaditi sve naknade za rad koje nije primio prije proglašenja stečaja poslodavca, sve naknade za godišnji odmor koje nije primio prije proglašenja stečaja poslodavca i sve naknade koje nije primio kad je otkazan ugovor o radu prije ili nakon proglašenja stečaja poslodavca. Ako je poslodavac nesolventan, država je stečajni vjerovnik u pogledu premija osiguranja za slučaj nezaposlenosti koje nisu primljene do datuma njihova dospijeća.

U postupku reorganizacije i postupku restrukturiranja duga ne postoji stečajna masa, a tražbine se namiruju u skladu s planom reorganizacije ili restrukturiranja duga. Planom reorganizacije ne oslobađa se osoba koja je skupno i pojedinačno odgovorna za izvršenje obveze poduzetnika od izvršenja obveze te osobe. Ako je osoba koja je skupno i pojedinačno odgovorna za izvršenje obveze poduzetnika izvršila tu obvezu, ta osoba ima pravo regresa prema poduzetniku samo u mjeri u kojoj je taj poduzetnik odgovoran za izvršenje obveze u okviru plana reorganizacije. Odobrenje plana restrukturiranja ne znači da osoba koja je skupno i pojedinačno odgovorna za izvršenje obveze dužnika više ne mora izvršiti obvezu te osobe. Ako je osoba koja je skupno i pojedinačno odgovorna za izvršenje dužnikove obveze izvršila tu obvezu, ta osoba ima pravo regresa prema dužniku samo u mjeri u kojoj je taj dužnik odgovoran za izvršenje obveze u okviru plana restrukturiranja.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

Zaključenje stečajnog postupka i učinci zaključenja

Stečajni postupak može se zaključiti prije proglašenja stečaja. Nakon saslušanja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka sud proglašava stečaj, odbacuje prijedlog ili zaključuje stečajni postupak prekidom postupka.

Sud će zaključiti postupak rješenjem o prekidu postupka bez proglašavanja stečaja, bez obzira na nesolventnost dužnika, ako dužnikova imovina nije dostatna za pokriće troškova i izdataka nastalih u stečajnom postupku i ako nije moguće izvršiti povrat ili naplatu imovine ili prijaviti tražbinu prema članu upravljačkog tijela. Sud isto tako može zaključiti postupak prekidom postupka bez proglašenja stečaja, bez obzira na nesolventnost dužnika, ako se dužnikova imovina sastoji prvenstveno od tražbina na temelju povrata ili tražbina prema trećim osobama, a namirenje tih tražbina nije vjerojatno. Sud neće zaključiti postupak ako dužnik, vjerovnik ili treća strana prenese iznos koji sud odredi kao polog za pokrivanje troškova i izdataka nastalih u stečajnom postupku na predviđeni račun ili ako sud usvoji prijedlog stečajnog odjela za provođenje stečajnog postupka nad dužnikom pravnom osobom kao javne istrage. Ako stečajni postupak dužnika koji je pravna osoba završi prekidom postupka, privremeni upravitelj likvidira pravnu osobu u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu rješenja o zaključenju postupka bez postupka likvidacije. Ako u trenutku prekida stečajnog postupka dužnik ima bilo koju imovinu, prvo se plaćaju naknada privremenog upravitelja i potrebni izdaci.

Stečajni postupak završava prekidom nakon prestanka razloga za stečaj, uz suglasnost vjerovnika, kad se odobri završno izvješće, kad se odobri nagodba ili po drugim zakonskim osnovama.

Sud će stečajni postupak zaključiti prekidom ako stečajna masa nije dostatna za pokrivanje objedinjenih obveza te troškova i izdataka nastalih u stečajnom postupku. Ako je dužnik pravna osoba, sud predlaže stečajnom odjelu da podnese prijedlog za provođenje stečajnog postupka kao javne istrage, uz određivanje primjerenog roka za podnošenje zahtjeva. Ako se zahtjev odobri, postupak se neće zaključiti i nastavit će se kao javna istraga.

Sud zaključuje stečajni postupak na temelju prijedloga dužnika ako su osnove za stečajni postupak prestale postojati, pod uvjetom da dužnik dokaže da nije nesolventan ili da nije vjerojatno da će postati nesolventan ako je stečaj proglašen jer je bilo vjerojatno da će dužnik postati nesolventan u budućnosti. Ako je stečajni postupak zaključen jer su osnove za stečajni postupak prestale postojati, pravna osoba ne prestaje postojati.

Sud zaključuje stečajni postupak na temelju prijedloga dužnika ako su svi vjerovnici koji su u određenom roku prijavili svoje tražbine dali svoju suglasnost za zaključenje postupka. Ako je dužnik koji je pravna osoba trajno nesolventan, sud o likvidaciji dužnika koji je pravna osoba odlučuje u rješenju o zaključenju postupka.

Stečajni postupak završava odobrenjem završnog izvješća kad upravitelj podnese završno izvješće stečajnom odboru i sudu. Upravitelj u završnom izvješću navodi informacije o stečajnoj masi i novcu koji je primljen od njezine prodaje, plaćanjima, tražbinama koje su prihvatili vjerovnici, tužbama koje su podnesene i koje još nisu podnesene itd. Vjerovnici mogu sudu podnijeti prigovore na završno izvješće. Sud odlučuje o odobrenju završnog izvješća i zaključenju stečajnog postupka. Sud odbija odobriti završno izvješće te ga rješenjem vraća upravitelju kako bi se stečajni postupak nastavio ako se na temelju završnog izvješća utvrdi da su u stečajnom postupku povrijeđena prava dužnika ili vjerovnika.

Stečajni postupak može završiti i proglašenjem nagodbe. Nagodba je sporazum između dužnika i vjerovnika o plaćanju duga, a uključuje smanjenje duga ili produljenje roka plaćanja. Nagodba se u stečajnom postupku sklapa na prijedlog dužnika ili upravitelja nakon proglašenja stečaja. Odluku o nagodbi donosi skupština vjerovnika. O odobrenju nagodbe odlučuje sud. Sud zaključuje stečajni postupak rješenjem o odobrenju nagodbe.

Ako stečajni postupak nije zaključen u roku od dvije godine od proglašenja stečaja, upravitelj svakih šest mjeseci do zaključenja stečajnog postupka podnosi izvješće stečajnom odboru i sudu. Upravitelj u tom izvješću utvrđuje razloge zašto stečajni postupak nije završen i navodi informacije o prodanoj i neprodanoj stečajnoj masi te o upravljanju stečajnom masom. Sud upravitelja razrješuje prilikom zaključenja stečajnog postupka, osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Sud može odbiti razriješiti upravitelja ako do trenutka zaključenja stečajnog postupka stečajna masa nije prodana u cijelosti, ako još treba primiti novac za stečajnu masu, ako se o tužbama koje je podnio upravitelj još nije raspravljalo ili ako upravitelj namjerava ili je obvezan podnijeti tužbu. U tom slučaju upravitelj nastavlja obavljati svoje dužnosti i nakon zaključenja stečajnog postupka. Ako nakon okončanja stečajnog postupka i raspuštanja stečajnog upravitelja novac pristigne u stečajnu masu, novčani iznos položen na diobu postane dostupan ili se pokaže da se u stečajnoj masi nalaze stvari koje pri provođenju stečajnog postupka nisu bile uzete u obzir, sud će na vlastitu inicijativu ili na temelju prijedloga stečajnog upravitelja ili vjerovnika donijeti rješenje o naknadnoj diobi.

Zaključenje postupka reorganizacije i učinci zaključenja

Postupak reorganizacije završava ako se prijevremeno zaključi, ako se plan reorganizacije poništi, ako se plan reorganizacije provede prije roka ili ako istekne rok za provedbu plana reorganizacije utvrđen u tom planu. Ako se plan reorganizacije provede prije roka, postupak reorganizacije završava ako je poduzetnik sve svoje obveze koje je preuzeo na temelju plana reorganizacije izvršio prije isteka roka za provedbu plana reorganizacije.

Postupak reorganizacije može se prijevremeno zaključiti samo prije odobrenja plana reorganizacije. Sud će prije roka zaključiti postupak reorganizacije ako poduzetnik prekrši obvezu suradnje ili ne uplati iznos koji je sud odredio kao polog za pokrivanje naknade i troškova savjetnika za reorganizaciju ili vještaka, ako plan reorganizacije nije odobren, ako poduzetnik u tu svrhu podnese prijedlog, ako prestanu razlozi za pokretanje postupka reorganizacije, ako se imovina poduzetnika raspe ili se našteti interesima vjerovnika, ako se plan reorganizacije ne dostavi u roku ili ako poduzetnik dostavi netočne informacije o tražbinama. Ako sud prijevremeno zaključi postupak reorganizacije, bilo koje i sve posljedice pokretanja postupka reorganizacije retroaktivno prestaju postojati.

Kad istekne rok za provedbu plana reorganizacije, postupak reorganizacije zaključuje se.

Postupak reorganizacije može završiti i poništenjem plana reorganizacije. Plan reorganizacije poništava se ako je poduzetnik osuđen za stečajno kazneno djelo ili kazneno djelo povezano s postupkom izvršenja nakon odobrenja plana reorganizacije, ako poduzetnik u bitnoj mjeri ne izvrši svoje obveze na temelju plana reorganizacije, ako je prošla barem polovina razdoblja valjanosti plana reorganizacije, a poduzetnik ne može izvršavati obveze koje je preuzeo na temelju plana reorganizacije, na temelju prijedloga savjetnika za reorganizaciju ako nije plaćena naknada za nadzor ili ako poduzetnik ne pomaže savjetniku za reorganizaciju tijekom izvršavanja obveze nadzora ili ako savjetniku za reorganizaciju ne pruži informacije koje su mu potrebne za izvršavanje nadzora, ako poduzetnik podnese prijedlog za poništenje plana reorganizacije ili ako se proglasi stečaj dužnika. Ako se plan reorganizacije poništi, posljedice pokretanja postupka reorganizacije retroaktivno prestaju postojati. Posljedice pokretanja postupka reorganizacije uključuju i produljenje rokova za povrat propisanih u eventualnom naknadnom stečajnom ili postupku izvršenja. Ta posljedica ne prestaje postojati.

Zaključenje postupka restrukturiranja duga i učinci zaključenja

Postupak restrukturiranja duga završava poništenjem plana restrukturiranja duga, okončanjem postupka ili istekom roka za provedbu utvrđenog planom restrukturiranja duga. Ako se plan restrukturiranja provede prije roka, postupak završava ako je dužnik sve svoje obveze koje je preuzeo na temelju plana restrukturiranja izvršio prije isteka roka za provedbu plana restrukturiranja.

Sud poništava plan restrukturiranja na temelju prijedloga dužnika te ako se proglasi stečaj dužnika. Sud može poništiti plan restrukturiranja ako dužnik u znatnoj mjeri ne ispuni obveze iz plana restrukturiranja, ako je očito, protekom najmanje polovine roka valjanosti plana restrukturiranja, da dužnik ne može izvršavati preuzete obveze, ako dužnik nema problema sa solventnošću ili ih je prevladao, ako je dužnik namjerno ili iz krajnje nepažnje dostavio sadržajno netočne ili nepotpune podatke o svojoj imovini, dohotku, vjerovnicima ili obvezama, ako je dužnik izvršio isplate vjerovnicima koji nisu navedeni u planu restrukturiranja, čime je znatno naštetio interesima ostalih vjerovnika, ako dužnik ne surađuje sa sudom ili savjetnikom u provođenju obveze nadzora ili ne dostavi podatke potrebne za provedbu nadzora, ili ako dužnik ne plati iznos koji je sud odredio kao polog za pokrivanje nagrada i troškova povjerenika ili vještaka. Ako se plan restrukturiranja poništi, posljedice prihvaćanja prijedloga za restrukturiranje duga retroaktivno prestaju postojati. Posljedice pokretanja postupaka restrukturiranja uključuju i produljenje rokova za povrat propisanih u eventualnom naknadnom stečajnom ili postupku izvršenja. Ta posljedica ne prestaje postojati.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Prava vjerovnika nakon zaključenja stečajnog postupka

Nakon zaključenja stečajnog postupka tražbine koje su mogle biti prijavljene tijekom stečajnog postupka, ali nisu, i tražbine koje su prijavljene, ali nisu namirene, ili protiv kojih je dužnik podnio prigovor vjerovnici mogu prijaviti prema dužniku u skladu s općim postupkom. U tom se slučaju za razdoblje stečajnog postupka ne računaju kamate i zatezne kamate.

Ako se dužnik koji je fizička osoba oslobodi od obveza koje nisu izvršene tijekom stečajnog postupka, tražbine stečajnih vjerovnika prema dužniku, uključujući tražbine stečajnih vjerovnika koji nisu prijavili svoje tražbine u stečajnom postupku, osim obveza u pogledu naknade štete koja je prouzročena namjerno nezakonitom radnjom ili u pogledu plaćanja naknade za uzdržavanje djeteta ili roditelja, prestaju postojati.

Nakon zaključenja stečajnog postupka vjerovnici mogu prijaviti i tražbine prema dužniku koje proizlaze iz konsolidiranih obveza koje nisu namirene u stečajnom postupku. Tražbine prema dužniku koje su nastale tijekom stečajnog postupka, a nisu se mogle prijaviti u stečajnom postupku, isto se tako mogu prijaviti u skladu s općim postupkom. U tom slučaju rok zastare počinje teći zaključenjem stečajnog postupka. Za dio vjerovnikove tražbine prihvaćene u stečajnom postupku koji nije namiren u stečajnom postupku rješenje je izvršna isprava osim ako je dužnik podnio prigovor na tražbinu ili je sud prihvatio vjerovnikovu tražbinu.

Prava vjerovnika nakon zaključenja postupka reorganizacije

Ako se postupak reorganizacije zaključi kad istekne rok za provedbu plana reorganizacije, vjerovnik može izvršiti tražbinu restrukturiranu na temelju plana reorganizacije samo u iznosu koji je usuglašen u planu reorganizacije, ali nije namiren u skladu s planom reorganizacije.

Ako se plan reorganizacije poništi ili prijevremeno prekine, posljedice pokretanja postupka reorganizacije retroaktivno prestaju postojati. Pravo na tražbinu vjerovnika čija je tražbina restrukturirana na temelju plana reorganizacije ponovno se uspostavlja u odnosu na poduzetnika u početnom iznosu. U obzir se moraju uzeti primici vjerovnika tijekom provedbe plana reorganizacije.

Prava vjerovnika nakon zaključenja postupka restrukturiranja duga

Nakon isteka roka za provedbu plana restrukturiranja vjerovnik može naplatiti tražbinu restrukturiranu planom samo u mjeri u kojoj je to planom dogovoreno, ali nije ispunjeno. Ako se plan poništi, pravo tražbine vjerovnika čija je tražbina restrukturirana planom restrukturiranja vraća se prema dužniku u početnom iznosu. U obzir se moraju uzeti i primici vjerovnika tijekom provedbe plana restrukturiranja.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečajni postupak

Ako se prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ispuni ili stečajni postupak završi nagodbom, troškovi i izdaci nastali u stečajnom postupku isplaćuju se iz stečajne mase. Ako sud odbaci ili odbije prijedlog vjerovnika za pokretanje stečajnog postupka ili ako se postupak zaključi jer je vjerovnik povukao stečajni prijedlog, troškove i izdatke nastale u stečajnom postupku nadoknađuje vjerovnik. U slučaju prekida stečajnog postupka sud u skladu s okolnostima odlučuje o podjeli troškova i izdataka nastalih u stečajnom postupku.

Ako se postupak pokrenut na temelju dužnikova prijedloga zaključi prekidom bez proglašenja stečaja, a dužnikova imovina nije dostatna za potrebna plaćanja, sud dužniku nalaže da plati naknadu i izdatke privremenog upravitelja koji podliježu naknadi troškova, ali može naložiti i da se isti nadoknade iz državnih sredstava. Naknada nagrade i troškova privremenog stečajnog upravitelja iz državnih sredstava neće prelaziti jednu minimalnu mjesečnu plaću (uključujući poreze propisane zakonom, osim poreza na dodanu vrijednost). Sud neće naložiti naknadu troškova za naknadu i izdatke privremenog upravitelja iz državnih sredstava ako su dužnik, vjerovnik ili treća osoba prenijeli iznos koji je sud odredio kao polog za pokriće naknade i izdataka privremenog upravitelja koji podliježu naknadi troškova na za u tu svrhu propisani račun.

Na prijedlog za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji je podnio dužnik fizička osoba ili koji je podnesen protiv njega primjenjuje se sličan postupak. Umjesto privremenog stečajnog upravitelja fizičkoj osobi dodjeljuje se povjerenik.

Postupak reorganizacije

Ako se pokrene postupak reorganizacije, sud određuje razdoblje tijekom kojeg poduzetnik mora prenijeti iznos koji je sud odredio kao polog za pokriće početne naknade savjetnika za reorganizaciju i njegovih početnih izdataka na za u tu svrhu propisani račun. Ako poduzetnik ne plati taj iznos, sud zaključuje postupak reorganizacije. O iznosu naknade i izdataka savjetnika za reorganizaciju koji se nadoknađuju odlučuje sud nakon razrješenja savjetnika za reorganizaciju ili odobrenja plana reorganizacije na temelju izvješća o aktivnostima i izdacima savjetnika za reorganizaciju.

Ako sud u postupak reorganizacije uključi stručnjake, oni imaju pravo na naknadu troškova za potrebne i opravdane izdatke koji su nastali u obavljanju njihovih obveza te na naknadu za obavljanje svojih dužnosti. Sud odlučuje o visini nagrade vještaka i troškovima koji se moraju naknaditi. Prilikom određivanja stručnjakove naknade sud može saslušati i mišljenje poduzetnika.

Postupak restrukturiranja duga

Dužnik snosi troškove i izdatke nastale u postupku restrukturiranja duga. Izdatke vjerovnika u postupku snose sami vjerovnici. Sud može naložiti dužniku da plati izdatke vjerovnika u postupku ako je dužnik svjesno podnio neutemeljeni prijedlog za restrukturiranje duga ili je vjerovnicima prouzročio izdatke u postupku svjesnim podnošenjem netočnih informacija ili svjesnim podnošenjem neutemeljenog prijedloga ili prigovora. Ako se plan restrukturiranja duga provede, dužnik ne mora nadoknaditi izdatke postupovne pomoći koju je odobrila država. Ako se pokrene postupak restrukturiranja duga, sud će odrediti iznos koji dužnik mora prenijeti na za to predviđeni račun kao polog za pokrivanje nagrade i troškova povjerenika. Ako sud imenuje vještaka, može odrediti i iznos koji dužnik mora unaprijed prenijeti na ime nagrade i troškova vještaka.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

Stečajni postupak

Nakon proglašenja stečaja dužnikovo pravo na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom prenosi se na stečajnog upravitelja. Nakon proglašenja stečaja sva su dužnikova raspolaganja predmetima koji čine stečajnu masu ništavna. Dužnik koji je fizička osoba može raspolagati stečajnom masom uz suglasnost upravitelja. Svako je raspolaganje bez suglasnosti upravitelja ništavo.

Sud u okviru postupka povrata opoziva svaku transakciju ili drugu radnju dužnika koja je sklopljena ili izvršena prije proglašenja stečaja i kojom se šteti interesima vjerovnika. Ako je u razdoblju od imenovanja privremenog stečajnog upravitelja ili povjerenika do proglašenja stečaja transakcija koja podliježe povratu zaključena ili je provedena druga radnja koja je predmet povrata, smatra se da je transakcijom ili drugom radnjom nanesena šteta interesima vjerovnika.

Dužnik, vjerovnik ili upravitelj može zatražiti da sud ukine odluku skupštine vjerovnika ako je ta odluka protupravna ili je donesena povredom postupka predviđenog zakonom ili ako je pravo osporavanja te odluke izravno propisano zakonom. Ukidanje odluke skupštine vjerovnika može se zatražiti i ako se tom odlukom šteti zajedničkim interesima vjerovnika.

Ako je pokrenut postupak za oslobođenje od obveza dužnika koji je fizička osoba, sud može, na zahtjev vjerovnika, poništiti rješenje o oslobođenju dužnika od njegovih obveza koje nisu izvršene tijekom stečajnog postupka u roku od godine dana od izdavanja rješenja ako postane očito da je dužnik namjerno prekršio svoje obveze tijekom postupka za oslobođenje dužnika od njegovih obveza i time bitno otežao namirenje tražbina vjerovnika.

Ako su dužnik i vjerovnik suglasni da će sklopiti nagodbu nakon proglašenja stečaja, sud može poništiti tu nagodbu ako dužnik ne izvrši obveze koje proizlaze iz nagodbe, ako je osuđen za stečajno kazneno djelo ili kazneno djelo povezano s postupkom izvršenja ili ako je prošla barem polovina razdoblja valjanosti nagodbe, a jasno je da dužnik ne može ispuniti uvjete nagodbe. Poništenje nagodbe utječe na sve vjerovnike koji su sudjelovali u toj nagodbi te se time štite svi vjerovnici.

Postupak reorganizacije

Sud poništava plan reorganizacije ako je poduzetnik osuđen za stečajno kazneno djelo ili kazneno djelo povezano s postupkom izvršenja nakon odobrenja plana reorganizacije, ako poduzetnik u bitnoj mjeri ne izvrši svoje obveze na temelju plana reorganizacije, ako je prošla barem polovina razdoblja valjanosti plana reorganizacije, a poduzetnik ne može izvršavati obveze koje je preuzeo na temelju plana reorganizacije, na temelju prijedloga savjetnika za reorganizaciju ako nije plaćena naknada za nadzor ili ako poduzetnik ne pomaže savjetniku za reorganizaciju tijekom izvršavanja obveze nadzora ili ako savjetniku za reorganizaciju ne pruži informacije koje su mu potrebne za izvršavanje nadzora, ili na temelju prijedloga poduzetnika ili ako je proglašen stečaj poduzetnika. Pravo na tražbinu vjerovnika čija je tražbina restrukturirana na temelju plana reorganizacije ponovno se uspostavlja u odnosu na poduzetnika u početnom iznosu, a u obzir se moraju uzeti primici vjerovnika tijekom provedbe plana reorganizacije.

Postupak restrukturiranja duga

Sud poništava plan restrukturiranja na temelju prijedloga dužnika ili ako je proglašen stečaj dužnika, ili ako dužnik u bitnoj mjeri ne izvrši obveze na temelju plana restrukturiranja, ako je u trenutku kada je prošla barem polovina razdoblja valjanosti plana restrukturiranja jasno da poduzetnik ne može izvršavati obveze koje je preuzeo na temelju tog plana, ako dužnik nema problema sa solventnošću ili ih je riješio, a restrukturiranje tražbina vjerovnika više nije pravedno prema vjerovnicima zbog bitne promjene okolnosti, ako je dužnik, namjerno ili zbog grube nepažnje, dostavio bitno netočne ili nepotpune informacije o svojoj imovini, dohotku, vjerovnicima ili obvezama, ako je dužnik izvršio plaćanja vjerovnicima koji nisu navedeni u planu restrukturiranja i time bitno naštetio interesima drugih vjerovnika, ako dužnik ne pomaže sudu ili savjetniku tijekom izvršavanja obveze nadzora ili ne pruži informacije koje su potrebne za izvršavanje nadzora ili ako dužnik ne plati iznos koji je sud odredio kao polog. Pravo na tražbinu vjerovnika čija je tražbina restrukturirana na temelju plana restrukturiranja ponovno se uspostavlja u odnosu na poduzetnika u početnom iznosu. U obzir se moraju uzeti i primici vjerovnika tijekom provedbe plana restrukturiranja.

Posljednji put ažurirano: 25/08/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.