Otvoreni postupci u području građanskog pravosuđa koji su započeti prije isteka prijelaznog razdoblja nastavit će se na temelju prava EU-a. Na temelju uzajamnog sporazuma s Ujedinjenom Kraljevinom na portalu e-pravosuđe do kraja 2024. ostat će dostupne informacije povezane s Ujedinjenom Kraljevinom.

Nesolventnost/stečaj

Engleska i Wales
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

  • Postupak u slučaju nesolventnosti može se pokrenuti protiv pojedinaca, trgovačkih društava i različitih poslovnih subjekata te partnerstava.
  • Postupak se može pokrenuti protiv svakog pojedinca koji je dužnik i živi u Engleskoj ili Walesu, koji je u posljednje tri godine živio ili poslovao u Engleskoj ili Walesu ili je prisutan u Engleskoj ili Walesu na dan podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka. Najniža dob nije propisana. Osim ako je prethodno ishođena sudska presuda o dugu, minimalne razine duga primjenjuju se na vjerovnike koji žele likvidirati društvo (750 GBP) ili koji žele pokrenuti stečajni postupak nad fizičkom osobom (5000 GBP).

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Vrste nesolventnosti pravnih osoba uključuju likvidaciju (dobrovoljnu ili određenu sudskim nalogom), upravu (koja bi mogla dovesti do spašavanja/reorganizacije ili likvidacije), prinudnu upravu ili dobrovoljnu nagodbu.
  • Vrste nesolventnosti fizičkih osoba uključuju stečaj (na prijedlog vjerovnika ili na zahtjev dužnika), naloge za otpis duga ili dobrovoljnu nagodbu.
  • Svaki neosigurani vjerovnik, uključujući državu kao vjerovnika, može sudu podnijeti prijedlog za pokretanje postupka likvidacije društva (prisilna likvidacija) ili uprave nad društvom.
  • Društvo dužnik može se sâmo odlučiti za likvidaciju (dobrovoljna likvidacija), a isto tako sudu može podnijeti prijedlog za pokretanje postupka likvidacije.
  • U bilo kojem trenutku nakon podnošenja prijedloga za pokretanje postupka likvidacije sudu, sud može imenovati privremenog likvidatora. Takva imenovanja obično se provode kako bi se zaštitila imovina društva prije održavanja rasprave o likvidaciji. Ovlasti privremenog likvidatora utvrđene su u sudskom nalogu o njegovu imenovanju.
  • Upravitelja može imenovati društvo ili direktori društva te vjerovnik koji ima lebdeće založnopravno osiguranje. Takva se imenovanja provode izvan suda.
  • Da bi se nad društvom pokrenuo postupak uprave, ono mora biti nesolventno ili mora biti vjerojatno da će postati nesolventno.
  • Prisilna likvidacija može se temeljiti na činjenici da društvo nije u mogućnosti podmiriti svoje dugove, što je dokazano neispunjenim zakonskim zahtjevom za plaćanje ili neizvršenom presudom. Od suda se može zatražiti i da naloži likvidaciju društva na temelju pravednosti i pravičnosti.
  • Prinudne upravitelje mogu imenovati vjerovnici s lebdećim založnopravnim osiguranjem u svrhu povrata novca koji im se duguje.
  • Nakon imenovanja službenik mora obavijestiti sve vjerovnike o nesolventnosti. Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba, potrebno je obavijestiti voditelja registra trgovačkih društava koji će ažurirati podatke o društvu koji se bez naknade mogu pretraživati putem interneta.
  • Prijedlog za pokretanje dobrovoljne nagodbe društva može podnijeti društvo ili službenik u postupku likvidacije ili uprave ako je bilo koji od tih postupaka već pokrenut. Prijedlog za pokretanje dobrovoljne nagodbe pojedinca može podnijeti fizička osoba, a može se pokrenuti prije ili nakon pokretanja stečajnog postupka.
  • Sve dobrovoljne nagodbe vjerovnici dogovaraju glasovanjem, pri čemu 75 % glasova mora biti za odobravanje dobrovoljne nagodbe. Ne primjenjuje se minimalna razina duga niti se ispituje nesolventnost. Prijedlog za vjerovnike mora se podnijeti preko ovlaštenika koji postaje nadzornik ako se prijedlog odobri. Ovlaštenik može djelovati nakon što mu dužnik podnese prijedlog.
  • Nalozi za pokretanje stečajnog postupka obično se izdaju na prijedlog vjerovnika ili samog dužnika. Na temelju izdavanja naloga imenuje se stečajni upravitelj koji može djelovati odmah.
  • Prijedlog vjerovnika podnosi se sudu i podliježe minimalnoj razini duga od 5000 GBP, iako dva vjerovnika ili više njih mogu podnijeti zajednički prijedlog pri čemu se dugovi koji se duguju svakom od njih zbrajaju. Dug mora biti neosiguran. U prijedlogu se mora dokazati da dužnik nije u mogućnosti platiti dug, i to putem neispunjenog zakonskog zahtjeva za plaćanje ili neizvršene presude.
  • Zahtjev dužnika podnosi se procjenitelju zahtjeva (adjudicator) kojeg imenuje vlada. Ne primjenjuje se minimalna razina duga, ali dužnik mora biti u nemogućnosti platiti svoje dugove. Sud ne sudjeluje u odlučivanju o zahtjevu te niti jedan drugi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ne smije biti u postupku razmatranja. Procjenitelj zahtjeva mora odlučiti o zahtjevu i, ako su ispunjeni uvjeti, izdati nalog. Na temelju izdanog naloga za pokretanje stečajnog postupka imenuje se stečajni upravitelj koji može djelovati odmah.
  • Ako je vjerovnik podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, sud može prije održavanja rasprave o tom prijedlogu imenovati privremenog povjerenika kako bi se zaštitila imovina dužnika za koju je utvrđeno da je potencijalno ugrožena. Sud će u većini slučajeva dati posebne upute u pogledu ovlasti privremenog povjerenika, ali može dati i općenitije ovlasti za trenutačno preuzimanje vlasništva nad imovinom dužnika.
  • Dužnik može podnijeti zahtjev za izdavanje naloga za otpis duga preko ovlaštenog posrednika ako ne može podmiriti svoje dugove, ako duguje 20 000 GBP ili manje svojim vjerovnicima, ako posjeduje imovinu čija vrijednost nije veća od 1000 GBP (ne uključujući ekonomičan automobil) i ako ostvaruje mjesečni višak prihoda u iznosu manjem od 50 GBP. Povjerenik odlučuje treba li se izdati nalog za otpis duga, a ako se nalog izdaje, utvrđuje se razdoblje moratorija (obično u trajanju od 12 mjeseci) koje se primjenjuje na dugove dužnika i tijekom kojeg vjerovnici ne smiju poduzimati nikakve radnje za izvršenje ili naplatu tih dugova. Na kraju razdoblja moratorija dužnika se, uz neke iznimke, razrješuje dugova.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba, sva imovina u vlasništvu trgovačkog društva, koja se nalazi bilo gdje u svijetu, podliježe postupku u slučaju nesolventnosti. Pojam „imovina” ima vrlo široko značenje u pravu.
  • Kad je riječ o upravi, sva financijska sredstva prikupljena u svrhu financiranja postupka imaju prednost kao trošak.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama, u prijedlogu će se utvrditi način upravljanja imovinom, a vjerovnici imaju priliku uzeti to u obzir prije glasovanja o tome hoće li prihvatiti prijedlog.
  • Kad je riječ o stečajnom postupku, sva imovina u vlasništvu stečajnog dužnika, koja se nalazi bilo gdje u svijetu, prelazi na stečajnog upravitelja, uz određene iznimke. Imovina potrebna za namirenje troškova kućanstva dužnika ili troškova obavljanja svojeg posla ili djelatnosti ne ulazi u stečajnu masu. Navedena imovina može uključivati motorno vozilo. Ako stečajni upravitelj utvrdi da je vrijednost takve imovine veća od troška odgovarajuće zamjene, on može unovčiti imovinu i prikupljenim sredstvima osigurati takvu zamjenu. Osim toga, imovina koju je neka druga osoba povjerila stečajnom dužniku ne ulazi u stečajnu masu.
  • Prihod stečajnog dužnika ne ulazi u stečajnu masu, ali stečajni upravitelj s dužnikom može dogovoriti da se dio viška prihoda koji mu preostane nakon što se uračunaju njegovi razumni troškovi kućanstva, uplati u stečajnu masu u korist vjerovnika. Stečajni upravitelj može sudu podnijeti zahtjev za izdavanje naloga u tu svrhu ako ne uspije postići dogovor s dužnikom.
  • Svu imovinu koja dospije u posjed dužnika koji nije razriješen stečajnog postupka, stečajni upravitelj može potraživati za uključivanje u stečajnu masu.
  • Stečajni dužnik čini kazneno djelo ako ne obavijesti svojeg stečajnog upravitelja o postojanju imovine koja ulazi u stečajnu masu ili ako od neke osobe posudi novac ili na neki drugi način ishodi kredit u iznosu većem od 500 GBP bez obavještavanja te osobe o stečajnom postupku.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

  • Službenici u slučaju nesolventnosti moraju biti ovlašteni upravitelji u slučaju nesolventnosti ili povjerenici (vidjeti u nastavku). Dozvole za obavljanje navedenih poslova može izdavati samo strukovno tijelo koje je za to ovlastila vlada. Osoba koja djeluje kao upravitelj u slučaju nesolventnosti, a nema dozvolu za to, čini kazneno djelo i podliježe novčanoj kazni ili kazni zatvora.
  • Kako bi ishodio dozvolu, kandidat mora položiti ispit i odraditi određeni broj sati praktične nastave u području nesolventnosti.
  • Upravitelj u slučaju nesolventnosti mora biti fizička osoba.
  • Naknada za rad upravitelja u slučaju nesolventnosti koji djeluje kao službenik utvrđuje se u dogovoru s vjerovnicima. Upravitelj u slučaju nesolventnosti može se obratiti sudu ako nije u mogućnosti postići dogovor s vjerovnicima o stopi naknade koju smatra razumnom. Vjerovnici se isto tako mogu obratiti sudu ako smatraju da je iznos naknade prevelik.
  • Imovina u postupku likvidacije ili uprave pod kontrolom je službenika u slučaju nesolventnosti.
  • Svi postupci u slučaju nesolventnosti pod općom su kontrolom suda, a uključene strane, uključujući službenika u slučaju nesolventnosti, mogu se obratiti sudu ako smatraju da je njihovim interesima nepravedno nanesena šteta.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama, dužnik može slobodno upravljati svojom imovinom, pod uvjetom da to ne dovodi do kršenja uvjeta njegova dogovora s vjerovnicima.
  • Imovina u stečajnom postupku prelazi na stečajnog upravitelja te njome ne može upravljati stečajni dužnik. To se ne odnosi na imovinu koja ne ulazi u stečajnu masu ili imovinu koja dospije u posjed dužnika nakon pokretanja postupka, osim ako je ta imovina došla u posjed dužnika prije nego što ga se razriješi stečajnog postupka i ako je potražuje stečajni upravitelj. Razrješenje dužnika od stečajnog postupka ne utječe na upravljanje stečajnom masom koje provodi stečajni upravitelj, uz iznimku toga što stečajni upravitelj može potraživati stečenu imovinu.
  • Povjerenik je državni službenik kojeg imenuje državni tajnik. On može djelovati kao službenik u postupku prisilne likvidacije ili stečajnom postupku. Visinu naknade za rad povjerenika ne određuju vjerovnici, već se ona određuje na temelju zakona.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

  • Kompenzacija se može primijeniti u postupku likvidacije, uprave i stečajnom postupku.
  • Obračun kompenzacije uključuje uzajamne tražbine na datum pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti.
  • Neto iznos je imovina koja ulazi u nesolvencijsku masu ili dug prema vjerovniku, ovisno o slučaju.
  • Stranke ne mogu sklopiti sporazum kojim se isključuje primjena kompenzacije.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

  • Likvidator ili stečajni upravitelj može odbaciti neprofitabilni ugovor, čime prestaje interes ili obveza nesolventnog dužnika u pogledu tog ugovora (druga ugovorna stranka može u postupku u slučaju nesolventnosti potraživati gubitke / odštetu prouzročenu pokretanjem tog postupka). U protivnom, ako ugovor nije raskinut pokretanjem postupka u slučaju nesolventnosti, sud može izdati nalog kojim prestaju obveze iz ugovora.
  • Pružanje određenih usluga kao što su komunalne usluge te komunikacijske i informatičke usluge koje se smatraju „nužnima” može se nastaviti u postupku u slučaju nesolventnosti bez potrebe za plaćanjem dugovanja dospjelih pri pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti.
  • Osim kad je riječ o navedenim nužnim uslugama, pružatelji usluga mogu raskinuti ugovore nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti ako je to dopušteno na temelju predmetnog ugovora. Sva neplaćena roba ili usluge bile bi temelj za prijavu tražbine u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.
  • Sklapanjem dobrovoljne nagodbe ne bi se izravno utjecalo na važeće ugovore iako bi ih se trebalo smatrati dijelom prijedloga.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

  • Pokretanjem postupka likvidacije i uprave uvodi se moratorij. Sudski postupak protiv društva ne može se pokrenuti nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti bez suglasnosti službenika ili dopuštenja suda.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama, vjerovnici obvezani uvjetima nagodbe ne mogu pokrenuti sudski postupak naplate tražbine jer su obvezani uvjetima dogovorene nagodbe. Vjerovnik koji u obveznopravni odnos s dužnikom stupi nakon odobrenja nagodbe mogao bi pokrenuti takav postupak ako njegove tražbine nisu namirene.
  • Osigurani vjerovnici nisu automatski obvezani uvjetima dobrovoljne nagodbe.
  • Ako je podnesen prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ili je sam dužnik podnio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, sud može zaustaviti svaki sudski postupak koji je u tijeku protiv tog dužnika ili nad imovinom dužnika ili dopustiti nastavak takvog postupka pod uvjetima koje smatra primjerenima. Nijedan stečajni vjerovnik ne smije pokrenuti postupak protiv svojeg dužnika ili njegove imovine bez odobrenja suda sve dok se dužnika ne razriješi stečajnog postupka.
  • Ako dužnik svojim vjerovnicima namjerava predložiti sklapanje dobrovoljne nagodbe pojedinca, sam dužnik, ili ako je nad njim pokrenut stečajni postupak, stečajni upravitelj ili povjerenik može sudu podnijeti zahtjev za izdavanje privremenog naloga. Time se sudu omogućuje da zaustavi svaki postupak protiv dužnika ili njegove imovine i sprječava pokretanje takvih postupaka. Privremenim nalogom sprječava se i izdavanje naloga za pokretanje stečajnog postupka protiv dužnika.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Pokretanjem postupka likvidacije i uprave uvodi se moratorij. Sudski postupak koji je u tijeku na datum pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti ne može se nastaviti bez suglasnosti službenika ili dopuštenja suda.
  • Neosigurani vjerovnik koji sudjeluje u postupku koji je u tijeku odobrenjem dobrovoljne nagodbe ne bi mogao nastaviti sudjelovati u takvom postupku jer bi bio obvezan uvjetima nagodbe, bez obzira na to je li sam glasovao za odobrenje. Osigurani vjerovnici nisu obvezani uvjetima dobrovoljne nagodbe, osim ako odluče to biti.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

  • Vjerovnici sudjeluju u postupku u slučaju nesolventnosti sudjelovanjem na skupštinama vjerovnika i u drugim postupcima odlučivanja. Isto tako mogu osnovati odbor i birati njegove članove. Službenici, uz iznimku povjerenika, moraju obavještavati vjerovnike o napretku predmeta svakih šest ili 12 mjeseci, ovisno o vrsti postupka.
  • Donesene odluke mogu uključivati imenovanje ili razrješenje dužnosti službenika, utvrđivanje naknade za rad službenika, osnivanje odbora, razmatranje prijedloga za sklapanje dobrovoljne nagodbe ili bilo koju drugu odluku u čijem bi donošenju, po mišljenju službenika, trebali sudjelovati vjerovnici.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

  • Prijedlogom za sklapanje dobrovoljne nagodbe može se predvidjeti da nadzornik upravlja imovinom dužnika.
  • Kad je riječ o stečajnom postupku, imovina dužnika prelazi na stečajnog upravitelja nakon njegova imenovanja bez potrebe za prijenosom vlasništva nekretnine, ustupom ili prijenosom imovine. Stečajni upravitelj obvezan je pribaviti, unovčiti i raspodijeliti imovinu stečajnog dužnika vjerovnicima.
  • Imovina u postupku likvidacije ili uprave pod kontrolom je službenika u slučaju nesolventnosti.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Kad je riječ o nesolventnosti pravnih osoba, svi dugovi, obveze ili odgovornosti za štetne radnje društva utvrđeni prije pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti, uključujući potencijalne dugove, mogu se potraživati u okviru tog postupka. Dugovanja koja dospijevaju u budućnosti isto se tako mogu potraživati, ali se obračunava njihova trenutačna vrijednost.
  • Obveze koje proizlaze iz počinjenja određenih kaznenih djela (kao što je trgovina drogom) nisu dokazive u postupcima uprave ili likvidacije.
  • Obveze nastale nakon pokretanja postupka smatraju se „troškovima”. Takve obveze podliježu vlastitom redoslijedu plaćanja, ali sve se moraju platiti prije nego što se novac može raspodijeliti vjerovnicima.
  • U prijedlogu za sklapanje dobrovoljne nagodbe moraju se navesti sve obveze dužnika ili trgovačkog društva te će se utvrditi način namirenja vjerovnika. Dugovi dužnika ili trgovačkog društva nastali nakon postizanja dogovora o prijedlogu ne mogu se potraživati u okviru postupka u slučaju nesolventnosti, osim ako su za to predviđene posebne odredbe.
  • Dugovi koji dospijevaju na datum izdavanja naloga za pokretanje stečajnog postupka ili koji dospijevaju u budućnosti kao posljedica obveze preuzete prije pokretanja stečajnog postupka mogu se potraživati u stečajnom postupku. Novčane kazne, dugovi na temelju studentskih zajmova, dospjeli nepodmireni dugovi u obiteljskopravnim postupcima i dugovanja u pogledu naloga za oduzimanje ne mogu se potraživati u stečajnom postupku.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

  • Vjerovnici mogu prijaviti tražbinu (dokaz o postojanju duga) u bilo kojem trenutku u postupku. Vjerovnik mora prijaviti tražbinu kako bi mogao glasovati u postupcima odlučivanja ili sudjelovati u raspodjeli.
  • U postupcima uprave, likvidacije ili stečajnim postupcima u kojima se provodi raspodjela, službenik će se obratiti svim vjerovnicima koji još nisu dokazali postojanje svoje tražbine u kojoj se navodi da će se provesti raspodjela te će ih pozvati da prijave tražbine i odrediti krajnji datum na koji moraju prijaviti tražbinu kako bi mogli sudjelovati u raspodjeli. Službenik može razmatrati tražbine prijavljene nakon navedenog datuma, ali nije obvezan to činiti.
  • Vjerovnik koji ne prijavi tražbinu na vrijeme ne može utjecati na raspodjelu.
  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama, zahtjev za podnošenje dokaza službeniku ispunjava se podnošenjem pisane obavijesti o tražbini.

https://www.gov.uk/government/publications/proof-of-debt-insolvency-form-425

https://www.gov.uk/government/publications/proof-of-debt-insolvency-form-637

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

  • Prednosni red raspodjele sredstava:
  1. vjerovnici s fiksnim založnopravnim osiguranjem (imovina na koju se primjenjuje fiksno založnopravno osiguranje)
  2. troškovi postupka u slučaju nesolventnosti
  3. povlašteni dugovi (vidjeti u nastavku)
  4. propisani dio (odnosi se samo na nesolventnost pravnih osoba)
  5. vjerovnici s lebdećim založnopravnim osiguranjem
  6. neosigurani vjerovnici
  7. dionici (odnosi se samo na nesolventnost pravnih osoba).
  • Određene tražbine koje proizlaze iz radnog odnosa imaju status povlaštenih tražbina, uključujući određene dugove za doprinose za mirovinsko osiguranje.
  • Propisani dio odnosi se na namjenski fond koji se priprema iz imovine na koju se primjenjuje lebdeće založnopravno osiguranje te se stavlja na raspolaganje neosiguranim vjerovnicima (najveći iznos od 600 000 GBP).
  • Kad je riječ o tražbinama, nikakve vrste tražbina nisu podređene na temelju zakona, osim u stečajnom postupku u kojem pred dugovima prema osobi koja je na datum pokretanja stečajnog postupka bila bračni drug ili životni partner stečajnog dužnika imaju prednost dugovi prema drugim vjerovnicima, zajedno s kamatama na te dugove.
  • Treća strana koja namiri dug dužnika ima podređenu tražbinu u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

  • Kad je riječ o dobrovoljnim nagodbama, vjerovnici postižu dogovor o prijedlozima dužnika ili trgovačkog društva ako za njih glasuje 75 % vjerovnika (prema vrijednosti duga). Nakon što vjerovnici postignu dogovor o prijedlogu, on se provodi s upraviteljem u slučaju nesolventnosti u svojstvu nadzornika. Za to nije potrebno sudsko odobrenje, iako nadzornik mora izvijestiti sud ako je izdan privremeni nalog. Stranka može od suda zatražiti preispitivanje odluke vjerovnika o prihvatljivosti prijedloga u slučaju da je došlo do bitne nepravilnosti. Svi neosigurani vjerovnici obvezani su uvjetima nagodbe.
  • Ako dužnik ili trgovačko društvo ne ispune uvjete dobrovoljne nagodbe nakon njezina odobrenja, nadzornik može sudu podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ili postupka likvidacije.
  • Sudsko odobrenje nije potrebno u pogledu planova reorganizacije, ali oštećena stranka može se obratiti sudu ako smatra da je njezinim interesima nepotrebno nanesena šteta.
  • Propisana su detaljna postupovna pravila o izlasku iz bilo kojeg postupka u slučaju nesolventnosti i okončanju takvog postupka.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

  • Detaljna pravila o zaključenju predmeta primjenjuju se na sve postupke.
  • Vjerovnici mogu potraživati sredstva koja su im dodijeljena u okviru raspodjele, ali im nisu uplaćena nakon okončanja postupka (ta su sredstva u posjedu vlade).
  • Prijedlogom za sklapanje dobrovoljne nagodbe vjerovnicima će se ponuditi određeni iznos otplate po funti duga. Ako se prijedlog prihvati, vjerovnici su obvezni prihvatiti taj iznos kao otplatu punog iznosa te nakon zaključenja postupka neće imati pravo na niti jedan dio tog duga.
  • Dugovi se otpisuju nakon okončanja stečajnog postupka, osim onih dugova koji nisu dio postupka.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Utvrđen je jasan redoslijed isplate iz sredstava unovčenih iz imovine. Troškovi se moraju platiti iz tih unovčenih sredstava prije nego što se ostala sredstva vrate vjerovnicima.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

  • Ako je nesolventni dužnik prednost dao određenom vjerovniku u okviru formalne nesolventnosti (tj. pri isplati dao prednost jednom vjerovniku u odnosu na druge vjerovnike) ili je sklopio transakciju po nižoj cijeni (tj. prodao nešto po cijeni nižoj od stvarne vrijednosti), službenik protiv primatelja može pokrenuti sudski postupak radi povrata sredstava izdvojenih iz nesolvencijske mase.
  • Na zahtjev službenika u stečajnom postupku, postupku likvidacije ili uprave, sud može poništiti bilo koju od tih transakcija i naložiti primatelju da ponovno uspostavi stanje prije izvršenja transakcije.
  • Zahtjevi za poništenje povlaštenih isplata moraju se odnositi na transakcije izvršene u razdoblju od šest mjeseci prije imenovanja upravitelja, pokretanja postupka likvidacije ili podnošenja prijedloga ili zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, ili u razdoblju od dvije godine u slučaju da je povlaštena isplata izvršena osobi povezanoj s dužnikom.
  • Zahtjevi za poništenje transakcija sklopljenih po nižoj cijeni moraju se odnositi na transakcije izvršene u razdoblju od dvije godine prije navedenih događaja ili, kad je riječ o stečajnom postupku, u razdoblju od pet godina, pod uvjetom da je dužnik u tom razdoblju bio nesolventan ili je postao nesolventan kao posljedica te transakcije.
  • Službenik u postupku uprave, likvidacije, stečajnom postupku ili postupku dobrovoljne nagodbe sudu može podnijeti zahtjev za izdavanje naloga za poništenje transakcije kojom su prevareni vjerovnici. Takav zahtjev može podnijeti i stranka oštećena transakcijom, uz odobrenje suda.
  • U postupcima uprave i likvidacije službenik isto tako može podnijeti tužbu za naknadu štete protiv bilo kojeg direktora trgovačkog društva koji je obaviješten o nesolventnosti i sudjeluje u poslovanju koje je dovelo do daljnjih gubitaka za vjerovnike, u prijevari vjerovnika ili prijestupu (tužbu zbog prijestupa može podnijeti i povjerenik ili vjerovnik ili član društva obvezan pridonijeti otplati dugova u postupku likvidacije).
  • Kad se sudu podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečajnog postupka, sva raspolaganja imovinom izvršena nakon podnošenja prijedloga poništavaju se, osim ako sud naloži drukčije.
Posljednji put ažurirano: 22/06/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.