Nesolventnost/stečaj

Cipar
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

Stečaj (ptóchevsi): odluka o pokretanju stečajnog postupka (diátagma ptóchevsis) donosi se samo protiv nesolventne fizičke osobe.

Likvidacija (ekkathárisi): odluka o pokretanju postupka likvidacije (diátagma ekkathárisis) donosi se protiv pravne osobe. Dobrovoljna likvidacija (ekoúsia ekkathárisi), izvansudska ili pod nadzorom suda, isto se tako odnosi na pravnu osobu.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: zakonodavne odredbe o stečaju fizičkih osoba mogu se pronaći u Stečajnom zakonu (perí Ptóchevsis Nómos, pog. 5.) koji je u posljednje dvije godine bitno izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjenjive gospodarske i društvene okolnosti.

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka može podnijeti vjerovnik ili sam dužnik, ako je riječ o dugu u iznosu većem od 15 000 EUR, pod uvjetom da je ispunjen preduvjet za pokretanje stečajnog postupka i dužnik je osobno bio u Cipru, imao je uobičajeno boravište u Cipru, poslovao je u Cipru ili je bio član poduzeća ili komanditnog društva koje je poslovalo u Cipru.

Dužnik je ispunio preduvjet za pokretanje stečajnog postupka (práxi ptóchevsis), među ostalim, u sljedećim slučajevima:

(a) vjerovnik ima pravomoćnu presudu protiv njega, za bilo koji iznos, a dužnik nije platio taj iznos;

(b) dužnik je podnio izjavu o nemogućnosti plaćanja svojih dugova;

(c) dužnik je podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka;

(d) smatra se da osobni plan otplate čiji je dužnik potpisnik nije uspješno proveden ili je prekinut u skladu s odredbama Zakona o nesolventnosti fizičkih osoba (perí Aferengyótitas Fysikón Prosópon Nómos).

Likvidacija društava: društvo se može likvidirati ako ne može plaćati svoje dugove ili na temelju posebne odluke društva o prestanku likvidacijom njegove imovine i otplatom svih ili dijela njegovih dugova. Odluka o pokretanju postupka likvidacije može se donijeti ako društvo ne može plaćati svoje dugove. Dospjeli iznos duga mora biti veći od 5000 EUR. Prijedlog za pokretanje postupka likvidacije sudu podnosi vjerovnik ili to čine članovi društva.

Dobrovoljna likvidacija:

postoje tri vrste dobrovoljne likvidacije:

  • dobrovoljna likvidacija na prijedlog vjerovnika (ekoúsia ekkathárisi apó pistotés): riječ je o izvansudskoj likvidaciji koja se provodi ako je društvo nesolventno i njegov upravni odbor donese odluku o likvidaciji društva. Dobrovoljna likvidacija na prijedlog vjerovnika započinje sazivanjem skupštine vjerovnika koja razmatra posebnu odluku o dobrovoljnoj likvidaciji koju je donijela glavna skupština članova društva
  • dobrovoljna likvidacija na prijedlog članova društva (ekoúsia ekkathárisi apó méli): riječ je isto tako o izvansudskom postupku likvidacije koji se pokreće posebnom odlukom glavne skupštine članova društva kad je društvo solventno
  • dobrovoljna likvidacija pod nadzorom suda (ekoúsia ekkathárisi ypó tin epopteía tou Dikastiríou): nakon što društvo donese odluku o dobrovoljnoj likvidaciji, sud može donijeti odluku o provođenju likvidacije pod nadzorom suda.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: stečajna masa sastoji se od cjelokupne imovine koja pripada ili je povjerena stečajnom dužniku na početku stečajnog postupka ili koju je stečajni dužnik stekao ili je na njega prenesena prije nego što je oslobođen obveze, osim imovine koja je potrebna za život stečajnog dužnika i njegove obitelji.

Imovina stečena prije početka stečajnog postupka i prije oslobođenja od obveza u okviru stečajnog postupka ili poništenja stečaja čini dio stečajne mase.

Likvidacija: imovina obuhvaćena postupkom likvidacije imovina je koja je pripadala društvu prije donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije ili datuma posebne odluke o dobrovoljnoj likvidaciji.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: nakon donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka, službeni upravitelj (epísimos paralíptis) postaje upravitelj stečajne mase. U kasnijoj fazi svaki licencirani upravitelj u slučaju nesolventnosti (adeiodotiménos sýmvoulos aferengyótitas) može biti imenovan stečajnim upraviteljem (diacheiristís). Zadaća je stečajnog upravitelja prodati imovinu stečajnog dužnika i raspodijeliti sredstva vjerovnicima. Kada službeni upravitelj ili bilo koji upravitelj u slučaju nesolventnosti preuzme dužnosti stečajnog upravitelja, stečajni dužnik zadržava vlasništvo nad cjelokupnom imovinom koja mu je povjerena, iako će njome od datuma početka stečajnog postupka upravljati isključivo stečajni upravitelj.

Likvidacija: ako nakon donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije vjerovnici ne imenuju likvidatora, službeni upravitelj automatski postaje likvidator (ekkatharistís), osim ako je licencirani upravitelj u slučaju nesolventnosti imenovan likvidatorom na zahtjev službenog upravitelja sudu ili nakon odluke skupštine vjerovnika i glavne skupštine. Zadaća je likvidatora realizirati imovinu društva koje prestaje postojati i raspodijeliti sredstva vjerovnicima i članovima društva. Nakon što službeni upravitelj ili upravitelj u slučaju nesolventnosti preuzme dužnosti likvidatora imovine pravnog subjekta u postupku likvidacije, čak i ako društvo zadrži vlasništvo nad cjelokupnom imovinom koja mu je povjerena, tom imovinom od datuma početka postupka likvidacije upravlja likvidator u svrhu njezine realizacije.

Dobrovoljna likvidacija: u slučaju dobrovoljne likvidacije društvo od početka postupka likvidacije prestaje poslovati, osim ako je to potrebno za uspješnu provedbu likvidacije. Zadaća je likvidatora realizirati imovinu likvidiranog društva i raspodijeliti sredstva vjerovnicima i članovima društva.

  • Dobrovoljna likvidacija na prijedlog vjerovnika: vjerovnici i društvo, na svojim zasebnim skupštinama, kandidiraju upravitelja u slučaju nesolventnosti kojeg žele imenovati likvidatorom društva. U slučaju da se te dvije skupštine ne usuglase, osoba koja se imenuje likvidatorom upravitelj je u slučaju nesolventnosti kojeg su kandidirali vjerovnici.
  • Dobrovoljna likvidacija na prijedlog članova društva: društvo na temelju odluke glavne skupštine likvidatorom imenuje licenciranog upravitelja u slučaju nesolventnosti, koji preuzima odgovornost za rješavanje poslova društva i raspodjelu njegove imovine. Imenovanjem likvidatora prestaju ovlasti direktora, osim ako glavna skupština društva ili likvidator odobri njihov nastavak.
  • Dobrovoljna likvidacija pod nadzorom suda: kada donosi odluku o pokretanju postupka likvidacije pod nadzorom suda, sud u toj ili kasnijoj odluci imenuje dodatnog likvidatora. Likvidator kojeg je imenovao sud ima jednake ovlasti, podliježe istim obvezama i ima jednaki položaj kao i likvidator koji je imenovan posebnom odlukom ili odlukom vjerovnika, kako je prethodno opisano.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

Stečaj: zakonodavstvom je propisano da se kompenzacija može izvršiti ako postoje uzajamni krediti ili uzajamni dugovi ili drugi uzajamni poslovi između stečajnog dužnika i bilo koje druge osobe prije donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka, osim ako je u trenutku odobrenja kredita ta druga osoba znala da je stečajni dužnik ispunio preduvjet za pokretanje stečajnog postupka.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

Stečaj: postojeći zakoniti ugovori čiji je stečajni dužnik stranka i dalje su na snazi te je stečajni dužnik i dalje osobno odgovoran za poštovanje uvjeta tih ugovora.

Likvidacija: postojeći zakoniti ugovori čiji je društvo u postupku likvidacije stranka i dalje su na snazi. Isto se primjenjuje na zakonite ugovore koje su sklopila društva u postupku dobrovoljne likvidacije.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

Stečaj: ako se nakon donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika podnese tužba, mora se pribaviti dopuštenje suda kako bi se postupak na temelju te tužbe mogao provesti.

Likvidacija: ako se nakon donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije protiv društva u postupku likvidacije podnese tužba, mora se pribaviti dopuštenje suda kako bi se mogao provesti postupak na temelju te tužbe.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: postupci koji su u tijeku protiv stečajnog dužnika obično se nastavljaju i nije potrebno dobiti dopuštenje suda za njihov nastavak.

Likvidacija: postupci koji su već u tijeku protiv društva u postupku likvidacije mogu se nastaviti samo uz dopuštenje suda. Poslove povezane s tim postupcima u potpunosti preuzima službeni upravitelj ili likvidator društva.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: kako bi sudjelovao u stečajnom postupku vjerovnik mora ispuniti obrasce prijave tražbine (epalíthevsi chréous) i dostaviti sve potkrjepljujuće dokaze. Službeni upravitelj ili upravitelj u slučaju nesolventnosti koji djeluje kao stečajni upravitelj potom odlučuje hoće li prihvatiti ili odbiti te prijave. Nakon toga vjerovnicima se isplaćuju iznosi prema redoslijedu prvenstva utvrđenom u Stečajnom zakonu. Nakon što su njihove prijave prihvaćene, vjerovnici mogu sudjelovati na sastancima koje sazove službeni upravitelj ili upravitelj u slučaju nesolventnosti koji vodi postupak likvidacije društva.

Likvidacija: kako bi sudjelovao u postupku likvidacije vjerovnik mora ispuniti obrasce prijave tražbine i dostaviti sve potkrjepljujuće dokaze. Primjenjuju se isti postupci kao i u slučaju stečaja, osim što se iznosi isplaćuju u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima (perí Etaireión Nómos, pog. 113.)

Isto se primjenjuje i na dobrovoljnu likvidaciju, a posebno na dobrovoljnu likvidaciju na prijedlog vjerovnika, ako vjerovnici izravno sudjeluju od početka postupka, kada su sazvani da predlože svojeg kandidata za likvidatora.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

Stečaj: stečajni upravitelj ovlašten je prodati nepokretnu imovinu na način za koji smatra da je primjeren i u interesu postupka. Nakon toga vjerovnicima se isplaćuju iznosi prema redoslijedu prvenstva utvrđenom u Stečajnom zakonu. Kad je riječ o imovini pod hipotekom, mora se pribaviti sudski nalog.

Likvidacija: likvidator društva u postupku likvidacije može prodati nepokretnu imovinu društva na način za koji smatra da je u interesu postupka. Nakon toga vjerovnicima se isplaćuju iznosi u skladu s redoslijedom prvenstva utvrđenim u Zakonu o trgovačkim društvima. Kad je riječ o imovini pod hipotekom, mora se pribaviti sudski nalog. Ista se pravila primjenjuju na dobrovoljnu likvidaciju.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: nakon donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka vjerovnici mogu prijaviti tražbine koje su nastale do datuma odluke o pokretanju stečajnog postupka ili postupka likvidacije i koje se odnose na tražbine u fiksnom iznosu. Tražbine koje nastanu nakon donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka nisu obuhvaćene tim stečajnim postupkom i vjerovnici moraju pokrenuti postupak protiv samog stečajnog dužnika.

Likvidacija: nakon donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije ili posebne odluke o dobrovoljnoj likvidaciji vjerovnici mogu prijaviti tražbine koje su nastale do datuma odluke o pokretanju postupka likvidacije ili posebne odluke i koji se odnose na tražbine u fiksnom iznosu. Tražbine koje nastanu nakon donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije ili posebne odluke nisu obuhvaćene tim postupkom likvidacije i vjerovnici sami moraju pokrenuti postupak protiv službenika društva u postupku likvidacije.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

Stečaj: nakon donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka svaki vjerovnik mora, u roku od 35 dana od objave te odluke, službenom upravitelju ili stečajnom upravitelju dostaviti prijavu tražbine u pisanom obliku. U prijavi se moraju navesti podaci o tražbini, imena svih jamaca te podatak ima li vjerovnik instrument osiguranja. Službeni upravitelj ili stečajni upravitelj mora u roku od deset dana prihvatiti ili odbiti prijavu u pisanom obliku za potrebe isplate iznosa. Vjerovnik ili jamac koji nije zadovoljan odlukom službenog upravitelja ili stečajnog upravitelja može je osporiti na sudu u roku od 21 dana.

Likvidacija: nakon donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije svaki vjerovnik mora, u roku od 35 dana od objave te odluke, službenom upravitelju ili likvidatoru dostaviti prijavu tražbine u pisanom obliku. U prijavi se moraju navesti podaci o tražbini, imena svih jamaca te podatak ima li vjerovnik instrument osiguranja. Službeni upravitelj ili likvidator mora u roku od deset dana prihvatiti ili odbiti prijavu u pisanom obliku za potrebe isplate iznosa. Vjerovnik ili jamac koji nije zadovoljan odlukom službenog upravitelja ili likvidatora može je osporiti na sudu u roku od 21 dana. Ista se pravila primjenjuju na dobrovoljnu likvidaciju.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

Stečaj: pri raspodjeli stečajne mase tražbine se razvrstavaju ravnopravno i razmjerno u okviru svake kategorije („pravilo pari passu”), osim ako je masa dovoljna da se svakoga isplati u potpunosti. Tražbine se razvrstavaju prema sljedećem redoslijedu:

  • stvarni izdaci i naknada za rad stečajnog upravitelja
  • naknade koje treba platiti službenom upravitelju
  • troškovi vjerovnika koji je podnio prijedlog za pokretanje postupka
  • tražbine s pravom prvenstva
  • neosigurane tražbine.

Likvidacija: pri raspodjeli likvidacijske mase tražbine se razvrstavaju ravnopravno i razmjerno u okviru svake kategorije („pravilo pari passu”), osim ako je masa dovoljna da se svakoga isplati u potpunosti. Tražbine se razvrstavaju prema sljedećem redoslijedu:

  • stvarni izdaci i naknada za rad likvidatora
  • naknade koje treba platiti službenom upravitelju ili likvidatoru
  • troškovi vjerovnika koji je podnio prijedlog za pokretanje postupka
  • tražbine s pravom prvenstva
  • promjenjiva prava na naknadu
  • neosigurani vjerovnici.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

Stečaj: stečajni dužnik može službenom upravitelju ili stečajnom upravitelju podnijeti pisani prijedlog nagodbe (symvivasmós) sa svojim vjerovnicima. Održava se skupština vjerovnika na kojoj taj plan mora odobriti većina u broju koja čini tri četvrtine vrijednosti svih vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine. Ako vjerovnici prihvate prijedlog, stečajni dužnik, službeni upravitelj ili stečajni upravitelj traži od suda da ga odobri. Odobrenje suda obvezujuće je za sve vjerovnike koji su prijavili svoje tražbine. Nakon što se ispune uvjeti nagodbe, smatra se da su prijavljene tražbine namirene u potpunosti.

Potpuno okončanje stečajnog postupka stupa na snagu poništenjem odluke o pokretanju stečajnog postupka.

Likvidacija: potpuno okončanje postupka likvidacije stupa na snagu konačnim prestankom postojanja društva ili poništenjem odluke o pokretanju postupka likvidacije.

Postupak dobrovoljne likvidacije okončava se, a likvidirano društvo konačno prestaje postojati tri mjeseca nakon što se službenom upravitelju dostave završni računi društva, koji se sastavljaju nakon dovršetka likvidacije i raspodjele imovine društva.

Međutim, ako neka osoba ima pravni interes za ponovnu uspostavu društva koje je prestalo postojati nakon dobrovoljne likvidacije ili na temelju odluke suda, može to učiniti u roku od dvije godine nakon prestanka postojanja tako da podnese sudu zahtjev u tu svrhu.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: u slučaju poništenja odluke o pokretanju stečajnog postupka, ako su vjerovnici dali svoju suglasnost, a nisu isplaćeni u cijelosti, ti vjerovnici imaju pravo potraživati iznose koji im se duguju nakon poništenja odluke.

Likvidacija: u slučaju poništenja odluke o pokretanju postupka likvidacije, ako su vjerovnici dali svoju suglasnost, a nisu isplaćeni u cijelosti, ti vjerovnici imaju pravo potraživati iznose koji im se duguju nakon poništenja odluke.

Ako neka osoba ima pravni interes za ponovnu uspostavu društva koje je prestalo postojati nakon dobrovoljne likvidacije ili na temelju odluke suda, može to učiniti u roku od dvije godine nakon prestanka postojanja tako da podnese sudu zahtjev u tu svrhu.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Stečaj: trošak sastavljanja odluke o pokretanju stečajnog postupka snosi vjerovnik koji je podnio prijedlog za tu odluku. Naknada za službenog upravitelja iznosi 500 EUR. Izdaci nastali tijekom stečajnog postupka plaćaju se iz stečajne mase.

Likvidacija: trošak sastavljanja odluke o pokretanju postupka likvidacije snosi vjerovnik koji je podnio prijedlog za tu odluku. Naknada za službenog upravitelja iznosi 500 EUR. Izdaci nastali tijekom postupka likvidacije te likvidacije i raspodjele imovine društva plaćaju se iz likvidacijske mase.

Ukupni trošak podnošenja i registracije dokumenata koji se odnose na postupak dobrovoljne likvidacije kod službenog upravitelja iznosi oko 440 EUR. Izdaci nastali tijekom postupka likvidacije te likvidacije i raspodjele imovine društva plaćaju se iz likvidacijske mase.

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

Stečaj: stečajni upravitelj na temelju određenih odredbi koje se primjenjuju na stečajni postupak može sudu podnijeti zahtjev za povrat imovine u korist vjerovnika. Glavne su odredbe sljedeće:

A. Prijenos prijevarne naravi (dólia metavívasi)

Ako stečajni upravitelj ili likvidator ima dokaze da je imovina društva ili fizičke osobe prenesena bez protučinidbe ili znatno ispod njezine stvarne vrijednosti, može sudu podnijeti zahtjev za poništenje tog prijenosa ili akta prijevarne naravi.

Kako bi se ova odredba mogla primijeniti, prijenos je trebao biti izvršen: (a) u razdoblju od tri godine prije datuma stečaja, osim ako je izvršen u dobroj vjeri i uz vrijednu protučinidbu ili (b) u razdoblju od deset godina prije datuma stečaja, ako u trenutku prijenosa dotična fizička osoba nije mogla platiti sav svoj dug bez pomoći prenesene imovine. Kad je riječ o društvu u postupku likvidacije, kako bi se smatralo da je neka radnja prijevarna, morala je biti počinjena u razdoblju od šest mjeseci prije početka likvidacije, odnosno datuma podnošenja prijedloga za likvidaciju.

B. Povlašteni tretman prijevarne naravi (dólia protímisi)

Ako stečajni upravitelj ili likvidator ima dokaze da je vjerovnik imao povlašteni tretman, može sudu podnijeti zahtjev za poništenje tog tretmana.

Likvidacija: likvidator na temelju određenih odredbi koje se primjenjuju na postupak likvidacije može sudu podnijeti zahtjev za povrat imovine u korist vjerovnika. Glavne su odredbe sljedeće:

A. Prijenos prijevarne naravi

Ako stečajni upravitelj ili likvidator ima dokaze da je imovina društva ili fizičke osobe prenesena bez protučinidbe ili znatno ispod njezine stvarne vrijednosti, može sudu podnijeti zahtjev za poništenje tog prijenosa ili akta prijevarne naravi.

Kako bi se ova odredba mogla primijeniti, prijenos je trebao biti izvršen: (a) u razdoblju od tri godine prije datuma stečaja, osim ako je izvršen u dobroj vjeri i uz vrijednu protučinidbu ili (b) u razdoblju od deset godina prije datuma stečaja, ako u trenutku prijenosa fizička osoba nije mogla platiti sav svoj dug bez pomoći prenesene imovine. Kad je riječ o društvu u postupku likvidacije, kako bi se smatralo da je neka radnja prijevarna, morala je biti počinjena u razdoblju od šest mjeseci prije početka likvidacije, odnosno datuma podnošenja prijedloga za likvidaciju.

B. Povlašteni tretman prijevarne naravi

Ako stečajni upravitelj ili likvidator ima dokaze da je vjerovnik imao povlašteni tretman, može sudu podnijeti zahtjev za poništenje tog tretmana.

Posljednji put ažurirano: 07/12/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.