Europski platni nalog

1 Postojanje platnog naloga

U Finskoj postoji poseban postupak naloga za plaćanje koji je posebno osmišljen za naplatu neospornih dugova. U tim predmetima tuženiku se može naložiti plaćanje duga tužitelju tzv. presudom zbog izostanka.

Tužbe se također mogu podići koristeći elektronički tužbeni zahtjev koji se podnosi pomoću elektroničkog obrasca na internetskim stranicama finske sudske uprave (https://oikeus.fi/en/). Za više informacija, pogledajte „Automatsko pokretanje postupka – Finska“.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak se može koristiti za sve vrste novčanih potraživanja o kojima se stranke mogu međusobno ugovorno dogovoriti.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne. Ne postoji gornja niti donja granica vrijednosti tužbe.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak je dobrovoljan.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

U načelu ne postoji pravilo koje određuje da tuženik mora živjeti u Finskoj. Međutim, finski sud mora imati nadležnost da bi bilo moguće primijeniti postupak. Na primjer, prema Uredbi Bruxelles I, sud se određuje prema glavnom pravilu tako da se predmet koji uključuje zahtjev za plaćanje mora rješavati na sudu u mjestu prebivališta tuženika.

1.2 Nadležni sud

Nadležan sud u ovim predmetima je prvostupanjski redovni sud. U Finskoj ti su sudovi poznati kao okružni sudovi (käräjäoikeus). Opće je pravilo da je nadležni sud okružni sud u mjestu u kojem tuženik ima svoje prebivalište. Uobičajene odredbe o nadležnosti primjenjuju se na postupak naloga za plaćanje (vidi „Nadležnost – Finska“).

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Tužbeni zahtjevi moraju biti u pisanom obliku i moraju sadržavati posebne podatke: tužbu, osnovu (ukratko), svako potraživanje troškova pokretanja tužbe i podatke za kontakt za tužitelja i tuženika. Tužbeni zahtjev mora biti potpisan.

Ne postoje obrasci na nacionalnoj razini. Određeni okružni sudovi izradili su obrasce ali ne postoji obveza za njihovo korištenje.

Neosporne tužbe također se mogu podići pomoću elektroničkog tužbenog zahtjeva koji se podnosi koristeći elektronički obrazac na internetskim stranicama finske sudske uprave (https://oikeus.fi/en/).

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ni tužitelj ni tuženik ne trebaju koristiti odvjetnika. Međutim, korištenje odvjetnika uvijek je dopušteno.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Osnove za tužbu moraju se utvrditi tako da se mogu razlikovati od drugih tužbi.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Dokazi nisu potrebni u predmetima koji uključuju naplatu neospornog duga. Tužitelj mora samo dostaviti dovoljne dokaze ako tuženik osporava tužbu.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

U praksi, jedna zapreka za presudu zbog izostanka je ako tuženik, uz opravdane razloge, osporava tužbu iznesenu u tužbenom zahtjevu, čime tužba više neće biti neosporna. Druge situacije do kojih može doći uključuju odbacivanje tužbenog zahtjeva. Do toga uglavnom dolazi ako odnosni okružni sud nema nadležnost ili ako tužitelj, usprkos tome što ga se poticalo, ne ispravi nedostatke u svojem tužbenom zahtjevu.  U načelu, također je moguće da tužba bude odmah odbijena presudom ako je jasno da je tužba neosnovana, odnosno da tužba nema apsolutno nikakav zakonski temelj. Sud inače neće ispitivati valjanost tužbe.

1.5 Žalba

Tužitelj se ne može žaliti protiv nalaza da tužba ne može biti rješavana kao neosporna ako tuženik odluči osporiti tužbu. U tim okolnostima, predmet će rješavati okružni sud u uobičajenom parničnom postupku. Tužitelj se međutim može žaliti protiv odbacivanja ili odbijanja tužbe.

1.6 Prigovor

Ovo pitanje je formulirano imajući na umu sustav u kojem je prvo donesen/a nalog za plaćanje/presuda zbog izostankaˮ, a tek onda se tuženiku daje mogućnost prigovora. U Finskoj žalba se prvo šalje tuženiku i, ako tuženik ne ospori tužbu, donosi se presuda zbog izostanka.

Okružni sud će tuženiku predložiti da odgovori na tužbu pisanim putem do određenog roka. Rok će odrediti okružni sud, a to je obično između dva i tri tjedna. U svom odgovoru tuženik mora naznačiti osporava li tužbu i ako da, na kojoj osnovi. U svom odgovoru tuženik može također naznačiti koje dokaze, ako ih ima, namjerava predočiti i podnijeti zahtjev za naknadu troškova. Tuženik mora također navesti svoje podatke za kontakt i potpisati odgovor.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik podnese svoju izjavu o protivljenju unutar roka, tužba više neće biti neosporna i ne može se donijeti presuda zbog izostanka. U tim okolnostima, predmet će automatski prijeći u uobičajeni građanski postupak.

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Ako tuženik ne ospori tužbu unutar roka, donosi se presuda zbog ogluhe u potraživanom iznosu. Presuda je odmah izvršiva.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Tuženik se ne može žaliti na presudu zbog izostanka žalbenom sudu (hovioikeus), ali ima mogućnost podnošenja zahtjeva pri okružnom sudu za ono što je poznato kao „regres“. Regresni zahtjev znači da će predmet biti vraćen okružnom sudu koji je donio presudu zbog izostanka na ponovno razmatranje. Regresni zahtjevi moraju se podnijeti u roku 30 dana od datuma na koji je tuženik primio obavijest o presudi zbog izostanka. Ako regresni zahtjev ne bude podnesen, presuda zbog izostanka ostaje na snazi.