Taking evidence by videoconference

The European Judicial Network in civil and commercial matters (EJN civil) has produced a set of factsheets that provide practical information on rules, procedures and technical facilities for videoconferencing between courts in different EU countries.

Council Regulation (EC) No 1206/2001, which covers cooperation between courts in different EU countries on the taking of evidence in civil and commercial cases, provides a general legal framework for the taking of evidence in another country than that of the court. However, each EU country has its own procedural laws in this area, so the details of the process vary according to the law of the country receiving a request for cooperation.

To make it easier for judicial authorities in different EU countries to work together and make full use of videoconferencing for the taking of evidence in another EU country, the European Judicial Network in civil and commercial matters (EJN civil) has produced a set of factsheets. These provide practical information on rules, procedures and technical facilities in different EU countries.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 21/02/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Belgija

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Da, dokazi se mogu izvoditi na oba načina. Postupci su razvijeni ad hoc. Belgijsko zakonodavstvo ne sadržava odredbe o videokonferencijama, ali one nisu ni zabranjene.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Mogu se izvoditi dokazi svjedoka i vještaka. U praksi su dokazi stranaka već izvedeni u skladu s člankom 17.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U tom pogledu mora se primjenjivati nacionalno zakonodavstvo suda koji je uputio zahtjev. Traženim izvođenjem dokaza ne smiju se kršiti temeljna načela belgijskog nacionalnog prava (članak 17. stavak 5. točka (c)).

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Saslušanje videokonferencijom ne mora se obavljati na sudu.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Sud koji je uputio zahtjev utvrđuje u skladu s vlastitim pravilima treba li se rasprava snimati i ako je potrebno organizira snimanje.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

a) Samo na nizozemskom, francuskom ili njemačkom (belgijsko pravo).

b) Nema jezičnih zahtjeva.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Sud koji je uputio zahtjev angažira tumača i snosi troškove prevođenja. Tumač obično pruža usluge na sudu koji je uputio zahtjev dok se održava videokonferencija. Međutim, nema razloga zašto tumač ne može biti fizički nazočan sa svjedokom.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

To se utvrđuje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom suda koji je uputio zahtjev.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Troškove snosi sud koji je uputio zahtjev.

Telefonsku vezu uspostavlja sud koji je uputio zahtjev. Sve putne troškove također snosi sud koji je uputio zahtjev. Središnje tijelo to napominje sudu koji upućuje zahtjev pri potvrđivanju primitka zahtjeva.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Strani sud obavješćuje svjedoka o pozivu u kojem je navedeno da je njegova suradnja dobrovoljna.

Središnje tijelo traži od suda koji upućuje zahtjev da mu pošalje poziv prije slanja obrasca J. U tom dopisu mora biti jasno navedeno da je osoba obaviještena da je dolazak na raspravu dobrovoljan.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Osobnim ispravama.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

To se obavlja u skladu s pravom države koja je uputila zahtjev.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Zaposlenik središnjeg tijela privremeno preuzima ulogu koordinatora u cilju dogovora o praktičnim pitanjima kao što su datum i vrijeme pokusne rasprave i stvarne rasprave.

Za uključivanje/isključivanje sustava odgovoran je administrator/službenik.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Središnje tijelo prije rasprave šalje zahtjeve za dodatne informacije sudu koji upućuje zahtjev.

Posljednji put ažurirano: 24/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice češki nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Češka

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Postupak je uređen Zakonom br. 99/1963 (Zakon o parničnom postupku, kako je izmijenjen) i posebice Uputom Ministarstva pravosuđa br. 505/2001 koje donosi interna pravila i poslovnike za okružne, regionalne i vrhovne sudove.

U skladu s člankom 10.a Upute Ministarstva pravosuđa br. 505/2001 predsjednik sudskog vijeća (sudac pojedinac) može upotrebljavati tehničku opremu za prijenos audiovizualnog sadržaja („videokonferencija”) za saslušanje svjedoka ili vještaka, ako je to primjereno sa stajališta zaštite prava ili osiguranja sigurnosti osoba ili ako je nužno iz razloga sigurnosti ili drugih ozbiljnih razloga te ako je tehnički moguće.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

U skladu s člankom 11.a Upute Ministarstva pravosuđa br. 505/2001 svjedoke i vještake može se saslušati videokonferencijskom vezom.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Videokonferencijska veza može se upotrebljavati samo za saslušanje svjedoka i vještaka.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Ako je predsjednik sudskog vijeća (sudac pojedinaca) suglasan saslušati svjedoka ili vještaka videokonferencijskom vezom, u pozivu se navodi mjesto na kojem se svjedok ili vještak mora javiti radi održavanja videokonferencije. Drugim riječima, rasprava se može održati i na drugim mjestima (na primjer, mjesto na kojem se nalaze vještaci ili svjedoci, kao što su bolnica ili laboratorij).

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Zapisuju se bitni elementi svjedočenja. Dijelovi svjedočenja možda će se morati doslovno zapisati. To se može osigurati i tako da službeni zapisničar vodi zapisnik o cijelom svjedočenju ili da se osigura video ili audio snimanje ako je to predviđeno zakonom ili ako predsjednik sudskog vijeća (sudac pojedinac) odluči da se mogu upotrebljavati takve metode.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako svjedok ne govori jezik na kojem se vodi rasprava, ima pravo na tumača u skladu s člankom 37. stavkom 5. Ustavnog zakona br. 2/1993 (Povelja o temeljnim pravima i slobodama). U skladu s člankom 18. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku sud imenuje tumača za stranku kojoj češki nije materinji jezik, čim takva potreba nastane u postupku.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2. Zakona o parničnom postupku sud je dužan strankama osigurati jednake mogućnosti za ostvarivanje njihovih prava i, čim u postupku nastane takva potreba, imenovati tumača za stranku kojoj češki nije materinski jezik.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Kada sud dostavlja poziv osobi, on postupa u skladu s člankom 51. Zakona o parničnom postupku. Ako u zakonu ili posebnom propisu nisu propisani drugi zahtjevi u pogledu sudskog poziva, sudski poziv mora sadržavati sljedeće informacije: postupak u kojem se stranka poziva da pristupi sudu, predmet, mjesto i vrijeme održavanja rasprave, razlog za dostavljanje sudskog poziva, status pozvane osobe u postupku, obveze pozvane osobe tijekom postupka i, prema potrebi, očekivano trajanje postupka. Pozivi se mogu dostavljati na papiru ili u elektroničkom obliku i, u hitnim slučajevima, telefonom ili telefaksom. Ako se saslušanje svjedoka ili vještaka održava videokonferencijskom vezom i osoba mora doći na raspravu u okrugu drugog suda, poziv toj osobi dostavlja sud u čiji okrug osoba mora doći na raspravu, a sud koji upućuje zahtjev traži od drugog suda da surađuje u izvršavanju te radnje (dopis sa zahtjevom). U skladu s člankom 115. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku poziv se mora dostaviti strankama tako da se imaju vremena pripremiti (obično najmanje 10 dana prije datuma održavanja rasprave), osim ako se održava pripremno ročište.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Uporaba videokonferencije podrazumijeva troškove prijenosa. Prijenos informacija trebao bi platiti sud koji upućuje zahtjev i koji je pokrenuo videokonferenciju.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U skladu s člankom 126. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, svaka fizička osoba koja nije stranka u postupku dužna je pristupiti sudu kada je pozvana i svjedočiti. Osobe mogu odbiti svjedočiti samo ako bi time sebe ili sebi bliske osobe izložile riziku od kaznenog progona. Prije početka rasprave svjedoke se uvijek obavješćuje o važnosti njihova svjedočenja, o njihovim pravima i obvezama te o kaznenim posljedicama lažnog svjedočenja.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Na početku rasprave sud je dužan u skladu s člankom 126. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku utvrditi identitet svjedoka. To se obično obavlja na način da svjedok predoči svoju osobnu iskaznicu ili putovnicu.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U skladu s člankom 104. stavkom 1. Zakona br. 91/2012 o međunarodnom privatnom pravu svjedoci, vještaci i stranke mogu se saslušati pod prisegom, ako tako zatraži nadležno tijelo u drugoj zemlji. Prisega za svjedoke i stranke u postupku glasi kako slijedi: „Časno obećajem da ću na svako pitanje koje mi postavi sud odgovoriti u cijelosti i iskreno i da ništa neću zatajiti.” Prisega svjedoka glasi kako slijedi: „Časno obećajem da ću iznijeti mišljenje u skladu s mojim najboljim saznanjima.” U slučaju dodatne prisege tekst se prema potrebi izmjenjuje.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Videokonferencija se organizira na temelju posebnih zahtjeva koji se temelje ne potrebama suda koji upućuje i suda koji zaprima zahtjev.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Videokonferencija se organizira na temelju posebnih zahtjeva koji se temelje ne potrebama suda koji upućuje i suda koji zaprima zahtjev.

Posljednji put ažurirano: 28/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Njemačka

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Izvođenje dokaza videokonferencijskom vezom dopušteno je u njemačkom parničnom postupku u skladu s člankom 128.a stavkom 2. prvom rečenicom Zakona o parničnom postupku (ZPO - Zivilprozessordnung), uz suglasnost stranaka. Saslušanje se mora istodobno prenositi u video i audio obliku na mjesto na kojem se taj svjedok ili vještak nalaze tijekom saslušanja i u sudnicu. Ako su stranke, pravni zastupnici ili savjetnici ovlašteni biti na drugom mjestu, saslušanje se mora istodobno prenositi i na to mjesto. Na video saslušanja na njemačkim sudovima na temelju zahtjeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 1206/2001 („aktivna” sudska pomoć) možda će se morati primjenjivati članak 128.a ZPO-a s nekim iznimkama jer sud koji izvodi dokaze nije sud koji vodi raspravu, za koji je važan izravni dojam. Ako sud koji upućuje zahtjev zatraži neposredno izvođenje dokaza u skladu s člankom 17. Uredbe („pasivna” sudska pomoć), u načelu se moraju odobriti svi zahtjevi za neposredno izvođenje dokaza uporabom komunikacijske tehnologije te je moguće i izvođenje dokaza koje nije obuhvaćeno člankom 128.a ZPO-a. Zahtjevi se mogu odbiti samo iz razloga navedenih u članku 17. stavku 5. Međutim, središnje tijelo može propisati uvjete za neposredno izvođenje dokaza u skladu s njemačkim pravom.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Svjedoke, vještake i stranke može se saslušavati videokonferencijskom vezom (članak 128.a stavak 2. prva rečenica ZPO-a).

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U skladu s njemačkim Zakonom o parničnom postupku, dokazi se mogu izvoditi saslušavanjem svjedoka, vještaka i stranaka putem videokonferencije (članak 128.a stavak 2. ZPO-a). Izvođenje ostalih dokaza (dokumenata i vizualnog pregleda) videokonferencijskom vezom nije izričito dopušteno.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Zakonom nije propisano gdje se mora nalaziti osoba koju treba saslušati. Međutim, u skladu s njemačkim Zakonom o parničnom postupku, mjesto s kojeg se obavlja prijenos u sudnicu mora se nalaziti u Njemačkoj.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

U članku 128.a stavku 3. prvoj rečenici ZPO-a nije predviđeno snimanje rasprava koje se provode videokonferencijskom vezom. Međutim, snimanje izvođenja dokaza moguće je u skladu s člankom 17. Uredbe u okviru pružanja pravne pomoći s neposrednim izvođenjem dokaza.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

a) U slučaju zahtjeva u skladu s člancima od 10. do 12. rasprava se mora održavati na njemačkom jeziku. Ako u postupcima sudjeluju osobe koje ne govore njemački jezik, mora se angažirati tumač. Usluge tumača nisu nužne kada osobe koje sudjeluju u postupku govore predmetni jezik.

b) U slučaju pravne pomoći s neposrednim izvođenjem dokaza, jezik saslušanja određuje sud koji upućuje zahtjev. Međutim, središnje tijelo može iskoristiti ovlasti u skladu s člankom 17. stavkom 4. za propisivanje uvjeta za neposredno izvođenje dokaza, na primjer jezik rasprave ili saslušanja.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U slučaju „aktivne” sudske pomoći, njemački sud koji pruža pomoć odgovoran je za provođenje postupka i izvođenje dokaza. Čak i ako samo jedan od sudionika u postupku ne govori njemački jezik, tijekom izvođenja dokaza na njemačkim sudovima mora se angažirati tumač. Sud mora provjeriti znanje njemačkog jezika predmetne osobe neovisno o tome jesu li stranke to zatražile. Tumača može izabrati sud. U slučaju „pasivnog” izvođenja dokaza u skladu s člankom 17. sud koji upućuje zahtjev odlučuje jesu li potrebni tumači i koji će se tumači odabrati. U skladu s člankom 17. stavkom 4. središnje tijelo može dati odobrenje pod određenim uvjetima: može, na primjer, zahtijevati angažiranje tumača. Kao jedan od tih uvjeta središnje tijelo može naložiti i izvođenje dokaza na njemačkom jeziku.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

U slučaju aktivne sudske pomoći tajništvo zamoljenog suda neformalno poziva svjedoke i vještake, osim ako je zamoljeni sud odlučio da treba izvršiti formalnu dostavu. Ako sud naloži obavljanje saslušanja videokonferencijskom vezom, osobe čije se svjedočenje prenosi moraju se pozvati da dođu u prostorije iz kojih će se ono prenositi. U pozivu moraju biti navedene stranke, predmet saslušanja, datum saslušanja i posljedice u slučaju nedolaska. Sudski poziv mora sadržavati točne pojedinosti o mjestu i vremenu saslušanja. Nije propisano koliko je unaprijed potrebno dostaviti poziv.

Ako sud koji upućuje zahtjev neposredno izvodi dokaze u skladu s člankom 17. Uredbe, on je dužan osobu koju treba saslušati obavijestiti o vremenu i mjestu saslušanja. Mjesto i vrijeme u načelu ovise o stanju na njemačkim sudovima (gdje se nalazi sustav i kada se može upotrebljavati). Vrijeme i mjesto saslušanja stoga ovise o odobrenju središnjeg tijela. U načelu ne postoji unaprijed određeni rok. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da međunarodna poštanska dostava traje dulje.

Ne postoji odredba o posebnom postupku koji se odnosi na planiranje videokonferencije. U praksi središnje tijelo određuje osobu za kontakt na sudu na kojem će se obavljati videokonferencija. Ta osoba potom odgovara na sva pitanja o praktičnoj provedbi.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Uporaba videokonferencijske tehnologije podrazumijeva trošak kupnje i održavanja opreme te upravljanja opremom. Te troškove ne snose sudionici u parničnom postupku. Nastaju i telekomunikacijski troškovi. Zamoljeni sud može zatražiti povrat telekomunikacijskih troškova u skladu s člankom 10. stavkom 4. u vezi s člankom 18. stavkom 2. Uredbe.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U skladu s člankom 64. stavkom 2. Uredbe o pravnoj pomoći u građanskim stvarima (ZRHO - Rechtshilfeordnung für Zivilsachen) sud koji upućuje zahtjev mora obavijestiti osobu koju treba saslušati da je saslušanje dobrovoljno.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Ako postoji sumnja u identitet osobe koju treba saslušati, sud to mora provjeriti u bilo kojoj fazi postupka.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Ako se od njemačkog suda traži da videokonferencijskom vezom izvodi dokaze za sud koji upućuje zahtjev, izvođenje dokaza, te stoga i davanje prisega, obavljaju se u skladu s postupovnim pravilima suda koji upućuje zahtjev. Budući da su suradnja osobe koja daje informacije u postupku neposrednog izvođenja dokaza te stoga i njezina suradnja u davanju prisege dobrovoljni (i osobu se mora o tome formalno obavijestiti), zamoljena država ne može propisati dodatne zahtjeve u pogledu davanja prisege. Međutim, središnje tijelo mora u svakom slučaju osigurati poštovanje svake zabrane svjedočenja ili saslušanja kojih se osoba koja daje informacije nema pravo odreći (u skladu s njemačkim zakonom). Primjeri su toga zabrane saslušavanja njemačkih državnih službenika bez prethodnog odobrenja tijela za koje rade ili saslušanje liječnika ako nisu oslobođeni obveze čuvanja tajne.

Nadležno središnje tijelo određuje je li moguće dati prisegu i koje su informacije potrebne od suda koji upućuje zahtjev. Kada odlučuje o odobrenju, središnje tijelo mora osigurati da se ne zaobilazi zabrana svjedočenja određena osobi koja daje informacije. Iz tog razloga središnje tijelo može primjerice utvrditi okolnosti u kojima ih je osoba koja daje informacije navodno stekla. Na primjer, u skladu s njemačkim zakonodavstvom, svjedočenje njemačkih državnih službenika podliježe prethodnom odobrenju njihova poslodavca.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Pravosudni sustav ustrojen je na saveznoj razini i u nadležnosti je sudske uprave nadležne savezne zemlje. To znači da na državnoj razini nema standardiziranih pravila o tom pitanju te da postupak izvođenja dokaza provode sudske uprave relevantnih saveznih zemalja. Stoga se postupci mogu znatno razlikovati među saveznim zemljama. U praksi postupovna pravila propisuje Viši regionalni sud u čijoj je nadležnosti zamoljeni sud.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Zahtjevi za izvođenje dokaza zaprimljeni iz inozemstva i obavijesti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1206/2001 moraju biti sastavljeni na njemačkom jeziku ili popraćeni prijevodom na njemački jezik (članak 1075. ZPO-a).

Posljednji put ažurirano: 01/06/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Estonija

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Izvođenje dokaza videokonferencijskom vezom dopušteno je u njemačkom parničnom postupku u skladu s člankom 128.a stavkom 2. prvom rečenicom Zakona o parničnom postupku (ZPO - Zivilprozessordnung), uz suglasnost stranaka. Saslušanje se mora istodobno prenositi u video i audio obliku na mjesto na kojem se taj svjedok ili vještak nalaze tijekom saslušanja i u sudnicu. Ako su stranke, pravni zastupnici ili savjetnici ovlašteni biti na drugom mjestu, saslušanje se mora istodobno prenositi i na to mjesto. Na video saslušanja na njemačkim sudovima na temelju zahtjeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 1206/2001 („aktivna” sudska pomoć) možda će se morati primjenjivati članak 128.a ZPO-a s nekim iznimkama jer sud koji izvodi dokaze nije sud koji vodi raspravu, za koji je važan izravni dojam. Ako sud koji upućuje zahtjev zatraži neposredno izvođenje dokaza u skladu s člankom 17. Uredbe („pasivna” sudska pomoć), u načelu se moraju odobriti svi zahtjevi za neposredno izvođenje dokaza uporabom komunikacijske tehnologije te je moguće i izvođenje dokaza koje nije obuhvaćeno člankom 128.a ZPO-a. Zahtjevi se mogu odbiti samo iz razloga navedenih u članku 17. stavku 5. Međutim, središnje tijelo može propisati uvjete za neposredno izvođenje dokaza u skladu s njemačkim pravom.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Svjedoke, vještake i stranke može se saslušavati videokonferencijskom vezom (članak 128.a stavak 2. prva rečenica ZPO-a).

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U skladu s njemačkim Zakonom o parničnom postupku, dokazi se mogu izvoditi saslušavanjem svjedoka, vještaka i stranaka putem videokonferencije (članak 128.a stavak 2. ZPO-a). Izvođenje ostalih dokaza (dokumenata i vizualnog pregleda) videokonferencijskom vezom nije izričito dopušteno.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Zakonom nije propisano gdje se mora nalaziti osoba koju treba saslušati. Međutim, u skladu s njemačkim Zakonom o parničnom postupku, mjesto s kojeg se obavlja prijenos u sudnicu mora se nalaziti u Njemačkoj.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

U članku 128.a stavku 3. prvoj rečenici ZPO-a nije predviđeno snimanje rasprava koje se provode videokonferencijskom vezom. Međutim, snimanje izvođenja dokaza moguće je u skladu s člankom 17. Uredbe u okviru pružanja pravne pomoći s neposrednim izvođenjem dokaza.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

a) U slučaju zahtjeva u skladu s člancima od 10. do 12. rasprava se mora održavati na njemačkom jeziku. Ako u postupcima sudjeluju osobe koje ne govore njemački jezik, mora se angažirati tumač. Usluge tumača nisu nužne kada osobe koje sudjeluju u postupku govore predmetni jezik.

b) U slučaju pravne pomoći s neposrednim izvođenjem dokaza, jezik saslušanja određuje sud koji upućuje zahtjev. Međutim, središnje tijelo može iskoristiti ovlasti u skladu s člankom 17. stavkom 4. za propisivanje uvjeta za neposredno izvođenje dokaza, na primjer jezik rasprave ili saslušanja.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U slučaju „aktivne” sudske pomoći, njemački sud koji pruža pomoć odgovoran je za provođenje postupka i izvođenje dokaza. Čak i ako samo jedan od sudionika u postupku ne govori njemački jezik, tijekom izvođenja dokaza na njemačkim sudovima mora se angažirati tumač. Sud mora provjeriti znanje njemačkog jezika predmetne osobe neovisno o tome jesu li stranke to zatražile. Tumača može izabrati sud. U slučaju „pasivnog” izvođenja dokaza u skladu s člankom 17. sud koji upućuje zahtjev odlučuje jesu li potrebni tumači i koji će se tumači odabrati. U skladu s člankom 17. stavkom 4. središnje tijelo može dati odobrenje pod određenim uvjetima: može, na primjer, zahtijevati angažiranje tumača. Kao jedan od tih uvjeta središnje tijelo može naložiti i izvođenje dokaza na njemačkom jeziku.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

U slučaju aktivne sudske pomoći tajništvo zamoljenog suda neformalno poziva svjedoke i vještake, osim ako je zamoljeni sud odlučio da treba izvršiti formalnu dostavu. Ako sud naloži obavljanje saslušanja videokonferencijskom vezom, osobe čije se svjedočenje prenosi moraju se pozvati da dođu u prostorije iz kojih će se ono prenositi. U pozivu moraju biti navedene stranke, predmet saslušanja, datum saslušanja i posljedice u slučaju nedolaska. Sudski poziv mora sadržavati točne pojedinosti o mjestu i vremenu saslušanja. Nije propisano koliko je unaprijed potrebno dostaviti poziv.

Ako sud koji upućuje zahtjev neposredno izvodi dokaze u skladu s člankom 17. Uredbe, on je dužan osobu koju treba saslušati obavijestiti o vremenu i mjestu saslušanja. Mjesto i vrijeme u načelu ovise o stanju na njemačkim sudovima (gdje se nalazi sustav i kada se može upotrebljavati). Vrijeme i mjesto saslušanja stoga ovise o odobrenju središnjeg tijela. U načelu ne postoji unaprijed određeni rok. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da međunarodna poštanska dostava traje dulje.

Ne postoji odredba o posebnom postupku koji se odnosi na planiranje videokonferencije. U praksi središnje tijelo određuje osobu za kontakt na sudu na kojem će se obavljati videokonferencija. Ta osoba potom odgovara na sva pitanja o praktičnoj provedbi.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Uporaba videokonferencijske tehnologije podrazumijeva trošak kupnje i održavanja opreme te upravljanja opremom. Te troškove ne snose sudionici u parničnom postupku. Nastaju i telekomunikacijski troškovi. Zamoljeni sud može zatražiti povrat telekomunikacijskih troškova u skladu s člankom 10. stavkom 4. u vezi s člankom 18. stavkom 2. Uredbe.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U skladu s člankom 64. stavkom 2. Uredbe o pravnoj pomoći u građanskim stvarima (ZRHO - Rechtshilfeordnung für Zivilsachen) sud koji upućuje zahtjev mora obavijestiti osobu koju treba saslušati da je saslušanje dobrovoljno.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Ako postoji sumnja u identitet osobe koju treba saslušati, sud to mora provjeriti u bilo kojoj fazi postupka.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Ako se od njemačkog suda traži da videokonferencijskom vezom izvodi dokaze za sud koji upućuje zahtjev, izvođenje dokaza, te stoga i davanje prisega, obavljaju se u skladu s postupovnim pravilima suda koji upućuje zahtjev. Budući da su suradnja osobe koja daje informacije u postupku neposrednog izvođenja dokaza te stoga i njezina suradnja u davanju prisege dobrovoljni (i osobu se mora o tome formalno obavijestiti), zamoljena država ne može propisati dodatne zahtjeve u pogledu davanja prisege. Međutim, središnje tijelo mora u svakom slučaju osigurati poštovanje svake zabrane svjedočenja ili saslušanja kojih se osoba koja daje informacije nema pravo odreći (u skladu s njemačkim zakonom). Primjeri su toga zabrane saslušavanja njemačkih državnih službenika bez prethodnog odobrenja tijela za koje rade ili saslušanje liječnika ako nisu oslobođeni obveze čuvanja tajne.

Nadležno središnje tijelo određuje je li moguće dati prisegu i koje su informacije potrebne od suda koji upućuje zahtjev. Kada odlučuje o odobrenju, središnje tijelo mora osigurati da se ne zaobilazi zabrana svjedočenja određena osobi koja daje informacije. Iz tog razloga središnje tijelo može primjerice utvrditi okolnosti u kojima ih je osoba koja daje informacije navodno stekla. Na primjer, u skladu s njemačkim zakonodavstvom, svjedočenje njemačkih državnih službenika podliježe prethodnom odobrenju njihova poslodavca.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Pravosudni sustav ustrojen je na saveznoj razini i u nadležnosti je sudske uprave nadležne savezne zemlje. To znači da na državnoj razini nema standardiziranih pravila o tom pitanju te da postupak izvođenja dokaza provode sudske uprave relevantnih saveznih zemalja. Stoga se postupci mogu znatno razlikovati među saveznim zemljama. U praksi postupovna pravila propisuje Viši regionalni sud u čijoj je nadležnosti zamoljeni sud.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Zahtjevi za izvođenje dokaza zaprimljeni iz inozemstva i obavijesti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1206/2001 moraju biti sastavljeni na njemačkom jeziku ili popraćeni prijevodom na njemački jezik (članak 1075. ZPO-a).

Posljednji put ažurirano: 25/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Grčka

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Da, ali (trenutačno) samo na Prvostupanjskom sudu u Ateni.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Nema ograničenja. Sve sudionike u postupku može se saslušati videokonferencijskom vezom.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Nema ograničenja u pogledu usmenog saslušanja svjedoka, stranaka, vještaka itd.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Saslušanje se može obavljati u posebno prilagođenim prostorijama suda ili grčkog konzularnog predstavništva u inozemstvu.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Dopušteno je snimati rasprave koje se odražavaju videokonferencijskom vezom. Sudski zapisničar ili tajnik grčkog konzularnog predstavništva u inozemstvu sastavljaju zapisnik.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Rasprava se mora voditi na grčkom jeziku. Ako je potrebno, bit će nazočan tumač.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ako stranka u postupku zatraži od suda da sasluša svjedoka, stranku ili vještaka koji trebaju svjedočiti videokonferencijskom vezom, ali ne govore grčki jezik, ta stranka dužna je pronaći tumače i platiti njihove troškove. Tumači moraju biti u istoj prostoriji u kojoj je sudac koji vodi videokonferenciju ili tajnik grčkog konzularnog predstavništva u inozemstvu.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

U skladu s člankom 3. Predsjedničke uredbe 142/2013: „Sud po vlastitom nahođenju ili na zahtjev stranke odlučuje treba li u određenom predmetu održati videokonferenciju. Sud odlučuje hoće li prihvatiti taj zahtjev kada utvrdi je li uporaba tehnologije nužna za učinkovito vođenje postupka. Uzimajući u obzir okolnosti svakog predmeta, sud može odobriti zahtjev za održavanje videokonferencije tražeći dodatna jamstva za pravilno vođenje postupka: (a) na zahtjev stranke: predmetna stranka mora tajniku suda na kojem se vodi postupak podnijeti zahtjev za održavanje rasprave videokonferencijskom vezom (članak 270. stavak 7. Zakona o parničnom postupku) te za saslušanje ili svjedočenje videokonferencijskom vezom (članak 270. stavak 8. Zakona o parničnom postupku). U zahtjevu se navodi sud ili konzularno tijelo na udaljenoj lokaciji, imena osoba koje će sudjelovati u videokonferenciji, njihove adrese (uključujući adrese e-pošte) i brojevi telefona i telefaksa na koje ih se može kontaktirati, korak u postupku za koji se traži održavanje videokonferencije, planirano trajanje i potrebna posebna oprema. On sadržava i posebne zahtjeve koje su stranke odredile za provođenje postupka. Zahtjev se može podnijeti u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj fazi postupka, pod uvjetom da se njegovim prihvaćanjem neće prekoračiti rokovi za postupovne korake utvrđene u Zakonu o parničnom postupku. Zahtjev i sva povezana dokumentacija mogu se podnositi i elektroničkim putem u skladu s primjenjivim odredbama. Za komunikaciju za potrebe planiranja i provođenja videokonferencije zaduženi su službenici suda i udaljene lokacije te se ona može obavljati bilo kojim primjerenim sredstvom, kao što su telefon, elektronička pošta ili faks. Zahtjev se odobrava ili odbacuje sudskom odlukom. Tajnik na odgovarajući način priopćuje odluku podnositelju zahtjeva. U slučaju prihvaćanja zahtjeva, podnositelj zahtjeva obavješćuje druge stranke da će se korak u postupku održati videokonferencijskom vezom; (b) po vlastitom nahođenju suda: odluku o provođenju videokonferencije može donijeti sud na kojem se vodi postupak i priopćiti je strankama po vlastitom nahođenju.”

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Ako stranka u postupku zatraži od suda da sasluša svjedoka, stranku ili vještaka koji trebaju svjedočiti videokonferencijskom vezom, ali ne govore grčki jezik, ta stranka dužna je pronaći tumače i platiti njihove troškove. Stranka plaća naknadu izravno tumaču.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Osobu obavješćuje sud.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Sud koji vodi postupak mora provjeriti identitet osobe koju treba saslušati. Pri utvrđivanju identiteta osobe koja se nalazi u udaljenoj prostoriji sudu pomaže zapisničar ili tajnik na udaljenoj lokaciji, ili neka druga osoba koju je za to ovlastio konzul.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Svjedoka, vještaka i ostale koji se saslušavaju sudac koji vodi postupak pita žele li dati vjersku ili građansku prisegu. Isto se primjenjuje na tumače prije obavljanja dužnosti.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Odgovorni sudski službenici moraju biti nazočni prije i tijekom videokonferencije.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Nema ih.

Posljednji put ažurirano: 07/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Španjolska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Oni se mogu pribaviti na dva načina.

Pravila i propisi:

– članak 177. Zakona o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil, LEC) u skladu sa Zakonom 29/2015 od 30. travnja 2015. o međunarodnoj pravnoj suradnji u građanskim stvarima;

– članak 229. Organskog zakona o sudstvu (Ley Orgánica del Poder Judicial, LOPJ) u pogledu videokonferencija. Člankom 229. stavkom 3. LOPJ-a dopušteni su uzimanje izjava, saslušanje, izvođenje dokaza, suočavanja svjedoka, ispitivanja, izvješća, potvrđivanje stručnih mišljenja i provođenje postupaka videokonferencijskom vezom u nazočnosti suca ili suda i u nazočnosti ili uz intervenciju, prema potrebi, stranaka. Njime se osigurava da u svakom predmetu svaka stranka može dovesti u pitanje i pobijati dokaze druge stranke i štiti pravo na obranu. Riječ je o sudskom postupku koji je, osim u iznimnim slučajevima, javan;

– glava IV. poglavlje II. Sporazuma od 15. rujna 2005. o plenarnoj sjednici Državnog sudskog vijeća (Pleno del Consejo General del Poder Judicial) kojim se odobrava Uredba 1/2005 o pomoćnim aspektima sudskih postupaka (članci od 74. do 80.).

Slučajevi u kojima Španjolska zahtijeva suradnju stranog tijela

U tim je slučajevima Zakon 29/2015 podređen u skladu s načelom nadređenosti prava EU-a, kojim se prednost u tom području daje primjeni pravila Europske unije i međunarodnih ugovora i sporazuma kojih je Španjolska stranka. U području međunarodne suradnje u građanskim stvarima španjolska nadležna tijela mogu surađivati sa stranim tijelima. Iako nije potrebna uzajamnost, vlada može kraljevskom odlukom propisati da nadležna tijela neće surađivati s nadležnim tijelima strane države u slučaju učestalog odbijanja suradnje ili zakonske zabrane pružanja suradnje nadležnih tijela te države.

Slučajevi u kojima španjolski sudovi mogu uspostaviti neposrednu komunikaciju s pravosudnim tijelima

U tim se slučajevima uvijek poštuju zakoni koji su na snazi u svakoj državi. Neposredna pravosudna komunikacija odvija se između nacionalnih i stranih sudova bez posrednika. Takva komunikacija ne utječe na neovisnost uključenih sudova niti je dovodi u pitanje kao ni pravo stranaka na obranu.

Španjolski sudovi odbijaju zahtjeve za međunarodnu pravnu suradnju u građanskim stvarima u sljedećim slučajevima:

a) cilj ili svrha tražene suradnje u suprotnosti su s javnim redom;

b) postupak povodom zahtjeva za suradnju u isključivoj je nadležnosti španjolskih sudova;

c) sadržaj predmetnog akta nije u nadležnosti zamoljenog španjolskog suda. Prema potrebi, on može poslati zahtjev nadležnom tijelu i o tome obavijestiti tijelo koje upućuje zahtjev;

d) zahtjev za međunarodnu suradnju ne ispunjava zahtjeve u pogledu sadržaja i minimalne zahtjeve propisane Zakonom 29/2015 kako bi se mogao obraditi;

e) kada vlada propiše kraljevskom odlukom da španjolska nadležna tijela neće surađivati s nadležnim tijelima strane države u slučaju učestalog odbijanja zahtjeva za suradnju ili zakonom zabrani pružanje suradnje nadležnih tijela te države.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Ne postoje ograničenja intervencije stranaka u postupku ili bilo koje osobe koja sudjeluje u izvođenju dokaza kao svjedok ili vještak. Sud ili tribunal odlučuju o primjerenosti i informacijama koje se pružaju vještacima.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Ograničenja, koja su uvijek iznimna i moraju se utvrditi obrazloženom sudskom odlukom kojom se uzima u obzir razmjernost ograničenja, utječu na zaštitu temeljnih prava ili zaštitu najboljih interesa maloljetnika.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Mora se održavati na sudu na kojem se vodi postupak i pred kojim se izvode dokazi u javnoj raspravi ili, u iznimnim slučajevima, ograničenoj raspravi. Nema ograničenja u pogledu lokacije osobe koja sudjeluje u postupku putem videokonferencijske veze. Savjetnik na sudu pred kojim se vodi postupak mora utvrditi, na samom sudu, identitet osoba koje sudjeluju putem videokonferencijske veze prethodnim slanjem ili neposrednim predočivanjem isprava ili na temelju osobnog znanja.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Da. Usto, moraju se snimati.

U skladu s odredbama članka 147. LEC-a, usmeni postupci, rasprave i ročišta moraju se snimati na mediju koji je primjeren za snimanje i reprodukciju zvuka i slike. Svi sudovi u Španjolskoj opremljeni su audiovizualnom opremom za snimanje suđenja i rasprava. Sudski savjetnik mora arhivirati hardver u DVD formatu te je odgovoran za izdavanje primjeraka strankama.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako se postupak vodi pred španjolskim sudom, važno je da su postupak i povezani dokumenti na španjolskom jeziku, osim ako je prihvaćen jedan od službenih jezika određenih regija zemlje (galski, katalonski, valencijski i baskijski) u slučaju kada osobe koje se saslušavaju videokonferencijskom vezom govore jedan od tih jezika i žele se njime koristiti.

U slučaju iz članka 17. nema prigovora u pogledu uporabe jezika države koja upućuje zahtjev jer se izvođenje dokaza obavlja na dobrovoljnoj osnovi.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Tijekom i nakon okončanja parničnih postupaka mogu se koristiti tumači; ako ih ne angažira stranka koja zahtijeva tumačenje, osigurat će ih sudske službe koje su delegirane nekima od autonomnih zajednica. U nekim slučajevima te usluge pruža Ministarstvo pravosuđa. Trošak pružanja tih usluga može snositi stranka kojoj je određeno da snosi troškove postupka, vodeći računa o slučajevima prava na besplatnu pravnu pomoć.

Kako bi se osiguralo načelo kontradiktornosti, tumač se može nalaziti na sudu ili kod osobe koja će svjedočiti videokonferencijskom vezom.

Tumač u svakom slučaju mora dati prisegu ili obećati da će govoriti istinu i što objektivnije izvršavati svoje dužnosti.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Interni postupak saslušanja, u slučajevima predviđenima člankom 10. Uredbe, propisan je u člancima 301. i dalje LEC-a u pogledu saslušanja stranaka, u člancima 360. i dalje u pogledu ispitivanja svjedoka i u člancima 335. i dalje u pogledu izdavanja izvješća i podnošenja tih izvješća radi saslušanja i unakrsnog saslušanja vještaka.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Uporaba videokonferencijske veze u načelu je besplatna, ali ako neka od zainteresiranih strana želi dobiti primjerak snimke, mora osigurati odgovarajući medij ili platiti odgovarajući iznos.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

To se vrši po nahođenju španjolskog suda.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Vidi odgovor na pitanje 4.

Savjetnik na sudu pred kojim se vodi postupak mora utvrditi, na samom sudu, identitet osoba koje sudjeluju putem videokonferencijske veze prethodnim slanjem ili neposrednim predočivanjem isprava ili na temelju osobnog znanja.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Treba razlikovati između sljedećih slučajeva:

a) stranke nisu dužne dati prisegu ili obećanje tijekom saslušanja, iako se u obavijesti za provjeru predmetnu stranku mora obavijestiti da sud u slučaju neopravdanog odsustva može smatrati radnje u kojima je ta stranka osobno sudjelovala priznatima što je nepovoljno za stranku;

b) svjedoci: prije svjedočenja svaki svjedok dužan je dati prisegu ili obećati da će govoriti istinu pod prijetnjom kazne propisane za kazneno djelo davanja lažnog iskaza u parničnim postupcima. Sud obavješćuje svjedoka o tim kaznama ako ih on nije svjestan.

Ako su svjedoci maloljetnici, ne moraju dati prisegu ili obećati da će govoriti istinu;

c) vještaci: kada iznose svoje mišljenje, vještaci moraju pod prisegom izjaviti ili obećati da će govoriti istinu te izjaviti da su postupali i, prema potrebi, da će postupati što objektivnije moguće, uzimajući u obzir činjenice koje bi mogle pogodovati drugoj stranci ili joj štetiti te da su svjesni kaznenopravnih sankcija koje bi mogli snositi ako ne izvrše svoju dužnost vještaka. Ta prisega ili obećanje ponavljaju se tijekom rasprave kada se podnosi mišljenje u kontradiktornom postupku između stranaka i suda.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Uporaba audiovizualnih medija planira se unaprijed. Ured višeg suca (Secretaría del Decanato) ili tajnik suda utvrđuju datum, vrijeme i mjesto održavanja konferencije i osiguravaju dovoljan broj osoblja za provođenje konferencije. Obično se obavljaju prethodna ispitivanja kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje veza i opreme.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Sve informacije koje se smatraju primjerenima za najbolje moguće izvođenje dokaza.

Posljednji put ažurirano: 26/01/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Hrvatska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U Republici Hrvatskoj dokaz saslušanjem svjedoka, stranke ili vještaka se može izvoditi putem video-konferencije, u skladu s člankom 10. do 12. i člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (dalje u tekstu: Uredba) na način da, kad se izvođenje dokaza treba obaviti prema Uredbi, sud u Republici Hrvatskoj može:

1. zatražiti izvođenje dokaza neposredno od nadležnog suda u drugoj državi članici ili

2. u skladu s pretpostavkama iz članka 17. Uredbe zatražiti neposredno izvođenje dokaza u drugoj državi članici.

Izvođenje dokaza prema navedenoj Uredbi propisano je člancima. 507.d do 507.h Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11,25/13, 89/14; dalje u tekstu ZPP).

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Video-konferencija se može koristiti za saslušanje svjedoka, kao i za izvođenje dokaza saslušanjem stručnjaka/vještaka i stranaka.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Republika Hrvatska nema nikakva posebna ograničenja u odnosu na vrstu dokaza koja se može pribavljati putem video-konferencije. O tome koji će se dokaz izvesti radi utvrđivanja određene činjenice i kako, odlučuje sud koji vodi postupak. Koje će činjenice uzeti kao dokazane, sud odlučuje prema svom uvjerenju te na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Međutim, videokonferencija će se uglavnom koristiti za izvođenje dokaza saslušanjem stranaka i svjedoka, iz razloga što postoje određene faktične i tehničke zapreke kada je potrebno izvesti dokaz uvidom u ispravu ili uviđajem na licu mjesta.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

U pravilu saslušanje se provodi na sudu, no zakonom nisu propisana nikakva posebna ograničenja glede mjesta na kojem osoba treba biti saslušana putem video-konferencije.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Republika Hrvatska nema zakonske odredbe koje posebno propisuju snimanje ili evidentiranje ročišta koja se provode putem videokonferencije, no članci 126.a do 126.c ZPP-a pružaju pravnu osnovu za tonsko snimanje ročišta. O tonskom snimanju rješenjem odlučuje sud, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka. Način pohrane i prijenosa tonske snimke, tehnički uvjeti i način snimanja propisan je Sudskim poslovnikom („Narodne novine“, broj 37/14, 49/14, 08/15, 35/15, 123/15 i 45/16).

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako je zahtjev postavljen u skladu s člankom 10. do 12. Uredbe, saslušanje se u pravilu provodi na hrvatskom jeziku, dok se uporaba jezika nacionalnih manjina u parničnom postupku uređuje posebnim zakonom (parnični postupak vodi se na hrvatskom jeziku, ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik). Nadalje, u skladu s člankom 102. ZPP-a, ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat će im se usmeno prevođenje na njihov jezik onoga što se na ročištu iznosi te usmeno prevođenje isprava koje se na ročištu koriste u svrhu dokazivanja.

U slučaju neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17. Uredbe, dokaz saslušanjem se može izvesti na stranom jeziku, budući da ga izravno provodi sud koji je zamolio saslušanje, no morao bi biti osiguran odgovarajući prijevod na jezik koji razumiju stranke ili drugi sudionici u postupku.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U načelu, za rasprave iz članaka 10. do 12. Uredbe, zamoljeni sud će osigurati ovlaštenog sudskog tumača. Pod određenim uvjetima (članak 251. u vezi s člankom 263. ZPP-a) sud može odlučiti da će prevođenje obaviti tumač kojeg predloži stranka.

Također, načelno korištenje tumača može biti i stvar dogovora između suda koji traži izvođenje dokaza i zamoljenog suda te se sudski tumač može osigurati na jednom ili drugom sudu. U praksi, sudski tumači nalaze se ondje gdje se nalazi osoba kojoj je potreban tumač, odnosno na mjestu zamoljenog suda, ako sud koji je podnio zahtjev saslušanje provodi na svom jeziku, u skladu s člankom 17. Uredbe, odnosno na mjestu suda koji je podnio zahtjev, ako saslušanje provodi zamoljeni sud, u skladu sa člancima 10. do 12. Uredbe.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

U skladu s člankom 242. ZPP-a svjedoci se pozivaju dostavom pisanog poziva u kojem se, između ostaloga, navodi vrijeme i mjesto održavanja ročišta, dok se stranci poziv za ročište na kojem će se izvoditi dokaz njenim saslušanjem mora dostaviti prema pravilima o osobnoj dostavi, a ako stranka ima punomoćnika, poziv na ročište na kojemu će se izvesti dokaz saslušanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba saslušati za stranku uputit će se preko punomoćnika (članak 268. u vezi s člankom 138. i 142. ZPP-a). Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, saslušat će se u svom stanu. ZPP ne predviđa koliko dana prije održavanja ročišta svjedok mora biti uredno pozvan, no strankama se mora omogućiti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu (minimalno 8 dana prije održavanja ročišta).

Za rasprave na temelju članaka 10. do 12. Uredbe, zamoljeni sud obavještava svjedoka/ stranku o vremenu i mjestu održavanja rasprave, dok za rasprave na temelju članka 17. Uredbe dostavu poziva obavlja sud koji je podnio zahtjev.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

U skladu s člankom 153. ZPP-a stranka koja predloži izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza. Kad izvođenje dokaza predlože obje stranke ili kad ga sud odredi po službenoj dužnosti, sud će odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake dijelove.

Nadalje, u vezi s troškovima videokonferencije primjenjuje se članak 18. Uredbe.

U Republici Hrvatskoj se za provođenje dokaza videokonferencijom ne naplaćuje pristojba.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Osoba će o tome biti obaviještena u samom sudskom pozivu za to ročište, no ZPP ne predviđa dodatne uvjete.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Prije saslušanja svjedok će se pitati za ime i prezime, osobni identifikacijski broj, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos sa strankama (članak 243. stavak 3. ZPP-a)

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U skladu s člankom 246. ZPP-a sud može odlučiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao, no u slučaju iz članka 17. Uredbe mogla bi se primjenjivati i pravila države moliteljice pod određenim uvjetima, kao i u slučaju da ista prije održavanja ročišta obavijesti Nadležno tijelo ili Središnje tijelo zamoljene države o svojoj namjeri uzimanja iskaza svjedoka pod prisegom.

U skladu s člankom 270. ZPP-a dokaz saslušanjem stranaka izvodi se bez davanja prisege.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

ZPP ne sadrži odredbu o tome, no u praksi tehničari i potrebni sudski službenici moraju biti prisutni prije i u tijeku trajanja, kako bi se osigurali svi tehnički uvjeti za održavanje videokonferencije.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Nema propisanog pravila po kojem bi se tražile dodatne informacije, no prilikom dogovaranja datuma održavanja ročišta između suda koji je podnio zahtjev i zamoljenog suda moguće je da će biti potrebno dogovorom riješiti i neka tehnička pitanja kako bi se rasprava mogla uspješno održati te u praksi ta pitanja najčešće rješavaju suci putem elektroničke pošte.

Posljednji put ažurirano: 22/02/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Italija

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U talijanskom pravnom sustavu, konkretno u Zakoniku o parničnom postupku (Codice di Procedura Civile), nema posebnog upućivanja na izvođenje dokaza upotrebom videokonferencija.

Međutim, videokonferencije su de facto značajka našeg pravnog sustava.

Člankom 202. Zakonika o parničnom postupku predviđa se da bi istražni sudac tijekom provođenja postupka izvođenja dokaza trebao „utvrditi vrijeme, mjesto i način izvođenja dokaza”. U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001, načini izvođenja dokaza koje sudac može upotrijebiti uključuju upotrebu videokonferencija.

Člankom 261. Zakonika o parničnom postupku predviđa se da sudac može upotrijebiti snimljene materijale za koje su potrebna mehanička sredstava, alati i postupci.

Upotreba videokonferencija izričito se predviđa Zakonikom o kaznenom postupku (Codice di Procedura Penale) (npr. člankom 205.b).

Stoga, u pogledu postupka koji se uređuje člankom 10. i dalje Uredbe, ograničenje iz članka 10. stavka 4. koje se odnosi na „nesukladnost” s našim pravnim sustavom može se isključiti.

Jedino ograničenje koje se može primijeniti na zahtjev za upotrebu videokonferencija bilo bi postojanje znatnih praktičnih poteškoća.

U pogledu načina izvođenja različitih vrsta dokaza, primjenjuju se Uredba EU-a i talijanski Zakonik o parničnom postupku te odgovarajuće provedbeno zakonodavstvo.

Kad je riječ o postupku koji je uređen člankom 17., nakon obavljanja provjere jesu li ispunjeni zahtjevi predviđeni stavkom 5., a potom davanja odobrenja za izravno izvođenje dokaza, država članica kojoj je upućen zahtjev trebala bi potaknuti na upotrebu videokonferencija koju bi, samo kao način izvođenja dokaza, trebalo na pojedinačnoj osnovi provjeriti s pravosudnim tijelom koje prima zahtjev.

Stoga, osim u slučaju znatnih praktičnih poteškoća koje nastaju kada pravosudno tijelo koje prima zahtjev ne može upotrebljavati taj način komunikacije, svi se dokazi mogu izvesti upotrebom videokonferencija na temelju legitimnog zahtjeva u skladu s člankom 10. i dalje ili odobrenog u skladu s člankom 17.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Videokonferencije su koristan alat za ispitivanje svjedoka i stranaka uključenih u postupak. U tom smislu, ne postoje problemi u pogledu sukladnosti s talijanskim pravom kojim se, s druge strane, predviđa izvođenje dokaza svjedoka, neslužbeno ispitivanje stranaka i ispitivanje stranaka pod prisegom.

U pogledu ispitivanja stručnjaka, trebalo bi riješiti glavni uzrok problema koji se odnosi na prihvaćanje mišljenja stručnjaka, posebno s obzirom na izravno izvođenje dokaza (članak 17.).

U talijanskom pravu svjedočenje stručnjaka uređeno je člankom 61. i člancima 191. – 201. Zakonika o parničnom postupku. Stručnjaci obično sastavljaju mišljenje u pisanom obliku (članak 195. stavak 2. Zakonika o parničnom postupku), no sud može zatražiti i pojašnjenje. Nakon što je mišljenje prihvaćeno, ne bi trebale postojati prepreke ispitivanju stručnjaka upotrebom videokonferencija. Talijanskim Zakonikom o parničnom postupku predviđa se da, „u trenutku u kojem to smatra primjerenim, predsjednik poziva stručnjaka da sudjeluje u raspravi u prisustvu sudskog vijeća i da na zatvorenoj sjednici iznese svoje mišljenje u prisustvu stranaka koje putem svojeg branitelja mogu pojasniti i iznijeti slučaj”.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U praktičnom smislu, čini se da je upotreba videokonferencija učinkovit alat za izvođenje dokaza, izravno ispitivanje svjedoka i uzimanje izjava od stranaka.

Međutim, tim se pravilima izravno ne rješava pitanje vrste ili obvezujuće prirode dokaza i mogli bi nastati praktični problemi u pogledu savjeta stručnjaka, primjerice u slučaju rukopisnih dokaza, genetskih podataka ili telefonskih dokaza.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Dokazi se obično izvode u okviru pravosudne ili policijske strukture s mjesnom nadležnošću u državi članici kojoj je upućen zahtjev i u kojoj je dostupna potrebna oprema te pomoćno osoblje zaduženo za registar. Međutim, trenutačno nema zabilježenih slučajeva upotrebe videokonferencija u građanskim postupcima.

Ako se videokonferencije upotrebljavaju u kaznenim postupcima, obično se uz odgovarajuće objekte koji se nalaze u okrugu Prizivnog suda pravosudnog tijela koje prima zahtjev upotrebljava jedan od dostupnih objekata (vijećnica suda, sudnica pod nadzorom ili soba u prostoru zatvora).

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Ako je to dopušteno u skladu sa zakonodavstvom države koja podnosi zahtjev, ne postoje zakonodavne prepreke izradi zapisnika rasprava.

Međutim, za izvođenje dokaza u skladu s člankom 4. i dalje primjenjuju se članak 126. Zakonika o parničnom postupku i članak 46. provedbenih odredaba istoga Zakonika u pogledu izrade zapisnika postupaka.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Taj aspekt nije uređen izravno tim pravilima.

Članak 5. u kojem se navodi da bi se zahtjevi i priopćenja trebali sastaviti na službenom jeziku države članice kojoj je upućen zahtjev može poslužiti kao smjernica u pogledu jezika na kojem se mora voditi rasprava.

U slučaju zahtjeva podnesenih u skladu s člankom 10. i dalje, ako se primjenjuje domaće pravo rasprava se mora voditi na talijanskom jeziku.

Člankom 122. Zakonika o parničnom postupku propisuje se da je „tijekom postupka obvezna upotreba talijanskog jezika. Ako je potrebno ispitati osobu koja ne govori talijanski jezik, sudac može imenovati tumača.”

Međutim, u postupku iz članka 17. primjenjuje se pravo države članice koja podnosi zahtjev. Ta odredba može imati i posljedice u pogledu jezika na kojem se izvode dokazi. I u tom slučaju trebalo bi upotrebljavati jezik države članice koja podnosi zahtjev. Pritom može biti potrebno angažirati tumače.

Tijelo nadležno za davanje odobrenja za izravno izvođenje dokaza može dati i smjernice u pogledu uvjeta za izvođenje dokaza, a one mogu uključivati jezik koji će se upotrebljavati.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Pravila ne uključuju posebne odredbe o tom aspektu.

U postupku iz članka 10. i dalje primjenjuje se pravo države članice kojoj je upućen zahtjev.

U svakom slučaju primjenjuje se članak 122. stavak 2. Zakonika o parničnom postupku.

Zakonikom se predviđa angažiranje tumača ako je potrebno ispitati osobu koja ne govori talijanski jezik. Pretpostavka je stoga da je jezik sudskog postupka (i suca koji vodi sudski postupak) talijanski.

Troškove naknada za tumače trebalo bi nadoknaditi, a naplaćuju se pravosudnom tijelu koje podnosi zahtjev (vidjeti članak 18.).

U pogledu postupka u skladu s člankom 17. vidjeti točku 6. Jezik postupka trebao bi biti jezik države članice koja podnosi zahtjev. Stoga bi trebalo uputiti na pravo države članice koja podnosi zahtjev kako bi se odredilo tko je odgovoran za angažiranje tumača. U tom slučaju tijelo nadležno za davanje odobrenja za izravno izvođenje dokaza može zatražiti informacije o angažiranju tumača.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Člankom 250. Zakonika o parničnom postupku propisuje se da bi sudski službenik, na zahtjev zainteresirane osobe, trebao obavijestiti svjedoke gdje, kojeg datuma i u koje se vrijeme moraju pojaviti te o sucu koji će izvoditi dokaze i voditi sudski postupak u okviru kojih će se svjedoci ispitivati. U članku 103. provedbenih odredaba Zakonika o parničnom postupku navodi se da se svjedoke mora obavijestiti najmanje sedam dana prije rasprave za koju su primili sudski poziv.

Pravila kojima se uređuje ispitivanje svjedoka predviđena su člancima 244. – 257.c Zakonika o parničnom postupku i člancima 102. – 108. provedbenih odredaba tog Zakonika.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Troškovi provođenja videokonferencija u skladu s člankom 4. (neizravno izvođenje dokaza), kako je predviđeno člankom 10. stavkom 4., nadoknađuju se na zahtjev tijela koje prima zahtjev, kako je predviđeno člankom 18. stavkom 2.

Ta obveza u pogledu naknade nije predviđena za izravno izvođenje dokaza putem videokonferencija koje provodi tijelo u stranoj državi u skladu s člankom 17.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Odgovornost je tijela koje podnosi zahtjev da osobu koja se ispituje obavijesti o tome da će se dokazi izvoditi dobrovoljno, a u skladu s člankom 17. taj je uvjet jedan od čimbenika na kojima se temelji odobrenje za izravno izvođenje dokaza.

Međutim, pravilima se ne predviđa ni jedna slična obveza pravosudnog tijela kojem je upućen zahtjev.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Općenito, tijelo koje podnosi zahtjev i koje provodi videokonferencije odgovorno je za provjeru identiteta svjedoka u skladu s člankom 17. U slučaju neizravnog izvođenja dokaza, kada je riječ o saslušanju svjedoka provjera identiteta svjedoka uređena je člankom 252. Zakonika o parničnom postupku u skladu s kojim: „istražni sudac traži od svjedoka da navede svoje ime, prezime, ime oca, dob i zanimanje te poziva svjedoka da navede je li u bilo kakvom obiteljskom odnosu […] sa strankama te ima li bilo kakav interes u sudskom postupku”. Postupak identifikacije odvija se nakon davanja prisege, kako je uređeno člankom 251. Zakonika o parničnom postupku. U praksi, raspravni sudac traži od svjedoka i da predoči identifikacijsku ispravu te da se podaci unesu u zapisnik postupka.

U pogledu stranaka koje će se ispitati, ako je uključen poseban odvjetnik, potrebna je posebna punomoć.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Kad je riječ o postupku iz članka 17. nije predviđeno konkretno pravilo. Moglo bi biti korisno primiti informacije o kaznenoj važnosti (za pravni sustav države koja podnosi zahtjev) kršenja prisege ili propusta što ovisi o zakonodavstvu države koja podnosi zahtjev kojim se uređuju sudski postupci.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Talijanski odjel uprave za zatvorski sustav koji je odgovoran za videokonferencijske veze s tehničkim osobljem strane države obavlja provjere sukladnosti neposredno uoči održavanja videokonferencije.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Uz zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, pravosudno tijelo koje podnosi zahtjev trebalo bi, u slučaju da njima raspolaže, dostaviti tehničke informacije o videokonferencijskom sustavu koji se upotrebljava u zemlji te ime i prezime i telefonski broj osobe za kontakt, po mogućnosti tehničkog stručnjaka, i jezik koji će se upotrebljavati tijekom tih aktivnosti.

Posljednji put ažurirano: 04/02/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Cipar

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Dokazi se mogu izvoditi putem videokonferencijske veze uz sudjelovanje suda u državi koja upućuje zahtjev ili izravno. Pravna osnova za to u nacionalnom zakonodavstvu jest članak 36.A poglavlja 9. Zakona o dokazima, kako je izmijenjen Zakonom 122(I)/2010. U skladu s člankom 36.A, sud prema vlastitoj diskrecijskoj odluci može odrediti sve uvjete koji se smatraju potrebnima za izvođenje dokaza, ako ti uvjeti nisu nespojivi s međunarodnim obvezama Cipra.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Nema takvih ograničenja. Sve osobe čiji se dokazi smatraju potrebnima mogu se ispitati pod uvjetom da je zahtjev za izvođenje dokaza obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1206/2001 i da nije nespojiv s nacionalnim pravom.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Nema ograničenja u pogledu vrste dokaza koji se mogu izvoditi putem video veze, pod uvjetom da zahtjev za izvođenje dokaza nije nespojiv s nacionalnim pravom i da je zatraženo izvođenje dokaza izvedivo u praksi.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Nema ograničenja.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Snimaju se samo zapisnici s postupka.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Dokazi se izvode na materinskom jeziku svjedoka, a zatim ih tumač prevodi na službeni jezik suda, odnosno grčki.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Tajništvo suda nadležnog za predmet u okviru kojeg je potrebno ispitati dotičnu osobu odgovorno je poduzeti potrebne radnje za angažman tumača.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Osobi koju je potrebno ispitati šalje se sudski poziv za svjedočenje, a datum za raspravu o predmetu utvrđuje se tako da se dotičnu osobu može pravodobno obavijestiti.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Troškove tumačenja snosi država u kojoj se nalazi sud na kojem se vodi postupak, a troškove za pružanje tehničke podrške na dan ispitivanja snosi država u kojoj se nalazi svjedok.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Za tu se svrhu izdaje sudski poziv za svjedočenje.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Daje se prisega ili potvrda te se iznose pojedinosti o osobi koju je potrebno ispitati.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Sud koji podnosi zahtjev mora navesti pojedinosti o osobi koju je potrebno ispitati. Tijekom davanja prisege osoba koju se ispituje zaklinje se na Bibliju ili Kuran, ovisno o vjeroispovijesti, ili daje potvrdu.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Prije dana ispitivanja i nakon koordinacije između nadležnih tijela (tajništva sudova) uspostavlja se probna veza.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Nisu potrebne dodatne informacije.

Posljednji put ažurirano: 13/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Luksemburg

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Da, moguća su oba načina. Većina zahtjeva upućenih Luksemburgu dolazi od sudova država članica koji žele ispitati svjedoka putem videokonferencije.

Ne postoje specifične zakonske odredbe u vezi videokonferencije. Zbog toga se slučaju primjenjuju članci novog Zakona o građanskom postupku u vezi saslušanja svjedoka, osobne provjere koju vrši sudac i osobnog pojavljivanja stranaka. Trenutačno ne postoji sudska praksa primjenjiva na videokonferencije.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Putem videokonferencije mogu se saslušavati svjedoci, a u nekim slučajevima i stranke i sudski vještaci. Međutim, do sada su se zahtjevi odnosili isključivo na saslušanja svjedoka.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Jedino ograničenje odnosi se na to da je saslušanje svjedoka na dobrovoljnoj osnovi. Ako svjedok odbije saslušanje, luksemburška nadležna tijela ne mogu ga ni na koji način na to prisiliti.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Ovakvi dokazi obvezno moraju biti prikupljeni u prostorijama suda opremljenim odgovarajućom tehničkom opremom.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Ako država koja podnosi zahtjev želi snimati videokonferenciju, mora imati izričit pristanak svjedoka koji se saslušava u Luksemburgu. Luksemburg kao zamoljena država ne snima videokonferenciju jer je njezino snimanje zabranjeno luksemburškim zakonom.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

a) francuski, njemački

b) svi jezici

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Luksemburški sud kao sud zamoljene države zadužene je za angažman tumača svaki put kada je to potrebno kako bi komunikacija s državom koja podnosi zahtjev ili saslušavanom osobom bila uspješna.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Luksemburška tijela, odnosno sud zadužen za mjeru izvođenja dokaza dužan je kontaktirati nadležna tijela države koja podnosi zahtjev kako bi dogovorili datum i vrijeme videokonferencije. Poziv se uručuje najkasnije 15 dana prije saslušanja. Luksemburška tijela zadužena su za slanje poziva predmetnim osobama.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

U skladu s Uredbom, zamoljena država daje odobrenje za održavanje videokonferencije, dok je država koja podnosizahtjev zadužena za sva formalna, organizacijska i tehnička pitanja, uključujući informiranje predmetnih osoba.

Troškove uporabe videokonferencije i troškove vezane uz svjedoka snosi Luksemburg. Troškove tumača plaća država koja podnosi zahtjev.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Osobu će o tome prije početka videokonferencije u pozivu obavijestiti sudac ili službenik.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Luksemburški sud, kao sud zamoljene države, izvršava kontrolu identiteta provjerom identifikacijskih isprava na početku saslušanja.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Svjedoci i vještaci moraju položiti prisegu da će govoriti istinu. Pritom su informirani o novčanim kaznama i kaznama zatvora u slučaju lažnog svjedočenja.

Prisega se polaže pred sudom koji podnosi zahtjev.

U slučaju članka 17., država koja podnosi zahtjev primjenjuje svoje uvjete. Luksemburški sudac, koji je prisutan prilikom videokonferencije kao sudac zamoljene države, neće intervenirati u slučaju problema.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Videokonferenciji na dan i u zakazano vrijeme prisustvuju sudac, tajnik suda, tehničar i, prema potrebi, tumač.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Prije nego se pristupi videokonferenciji, potrebno je riješiti neka tehnička pitanja. Zbog toga uspjeh saslušanja videokonferencijom ovisi o dobroj pripremi i učinkovitoj suradnji osoba za kontakt.

Posljednji put ažurirano: 18/09/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice mađarski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Mađarska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U Zakonu III. iz 1952. o Zakonu o parničnom postupku predviđeno je da sud može, na prijedlog stranke ili na vlastitu inicijativu, obaviti razgovor sa strankom, drugim sudionicima u sudskom postupku ili vještakom, ili saslušati svjedoka, s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže. Obavljanje razgovora s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže posebno je primjereno u slučajevima kada se takvim razgovorom mogu ubrzati postupci i kada bi bilo vrlo teško ili skupo organizirati razgovor na mjestu gdje se vodi postupak.

Pravila o obavljanju razgovora s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže navedena su u Zakonu o parničnom postupku.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Nema ograničenja u pogledu osoba koje se mogu saslušati s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže. Ta se metoda može upotrebljavati za saslušanje stranaka i ostalih sudionika u sudskim postupcima te za saslušanje svjedoka i vještaka.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Zatvorene telekomunikacijske mreže mogu se upotrebljavati za saslušanje stranaka i ostalih sudionika u sudskim postupcima, za obavljanje razgovora s vještacima ili za saslušanje svjedoka.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Razgovori s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže mogu se održavati u zgradi suda ili drugog tijela u prostorijama namijenjenima za tu svrhu.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Zakon o parničnom postupku ne sadržava odredbe o audiovizualnom snimanju razgovora koji se obavljaju s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže. Međutim, u Zakonu o parničnom postupku predviđeno je da, u slučaju razgovora koji se obavljaju s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže, u izvješću o raspravi moraju biti zabilježene i okolnosti u kojima je obavljen razgovor te moraju biti navedene osobe koje su nazočne u prostoriji koja se upotrebljava za obavljanje razgovora.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

U slučaju zahtjeva podnesenih u skladu s člancima od 10. do 12. primjenjuje se Zakon o parničnom postupku. U skladu sa Zakonom o parničnom postupku sudski postupci vode se na mađarskom jeziku, ali nikoga se ne smije diskriminirati zbog nepoznavanja mađarskog jezika. U sudskom postupku svatko se ima pravo koristiti svojim materinskim ili regionalnim jezikom ili jezikom manjine, kako je predviđeno u međunarodnim sporazumima. Ako je to nužno, sud ima obvezu angažirati tumača.

U slučaju zahtjeva podnesenih u skladu s člankom 17. raspravu vodi sud koji upućuje zahtjev iz članka 17. stavka 6. u skladu sa zakonima države članice kojoj pripada.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U slučaju zahtjeva podnesenih u skladu s člancima od 10. do 12., ako je nužno osigurati uporabu materinskog ili regionalnog jezika ili jezika manjine, sud ima obvezu angažirati tumača.

Zakon o parničnom postupku ne sadržava odredbe o tome gdje se treba nalaziti tumač u slučaju razgovora s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže.

U slučaju zahtjeva podnesenih u skladu s člankom 17. primjenjuju se odredbe članka 17. stavaka 4. i 6.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Zakon o parničnom postupku ne sadržava posebne odredbe o pozivu na raspravu s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže. Poziv na raspravu mora se dostaviti na način kojim se omogućuje da sud prije rasprave zaprimi potvrdu o dostavi poziva.

Ako se tuženiku zajedno s pozivom mora dostaviti i tužba, rasprava se mora organizirati na način da se osigura dostava tužbe tuženiku u pravilu najmanje petnaest dana prije datuma rasprave. Predsjednik suda može u hitnim slučajevima skratiti to razdoblje.

U slučaju zahtjeva podnesenih u skladu s člankom 17. primjenjuju se odredbe članka 17. stavaka 4. i 6.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Troškovi se razlikuju i snosi ih sud koji je uputio zahtjev.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U skladu s člankom 17. stavkom 2. sud koji upućuje zahtjev mora obavijestiti predmetnu osobu da je rasprava dobrovoljna.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Identitet osobe koju treba saslušati s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže provjerava se na temelju sljedećeg:

– informacija koje je dostavila predmetna osoba radi provjere njezina identiteta i adrese,

– službene isprave na temelju koje se može provjeriti identitet ili prebivalište osobe predočene prijenosom slikovnih podataka.

Sud se koristi elektroničkim sredstvima ili izravnim pretraživanjem baze podataka radi potvrde da:

– podaci koje je dostavila osoba koju će se saslušati s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže radi provjere njezina identiteta i adrese odgovaraju podacima u evidenciji,

– službena isprava primjerena za identifikaciju i potvrda o prebivalištu koje je predočila osoba koju se treba saslušati s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže odgovaraju evidenciji i da su važeće.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U Zakonu o parničnom postupku nisu predviđene prisege u sudskim postupcima.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Nema takvih posebnih zakonskih odredaba. O tome se dogovaraju sud koji upućuje zahtjev i zamoljeni sud. U Zakonu o parničnom postupku svejedno je predviđena nazočnost odgovorne osobe kako bi se osigurali funkcioniranje i rad potrebne tehničke opreme za razgovore koji se obavljaju s pomoću zatvorene telekomunikacijske mreže u prostoriji namijenjenoj u tu svrhu.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

U načelu nisu potrebne druge informacije.

Posljednji put ažurirano: 16/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Malta

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Ako je Malta država koja podnosi zahtjev, videokonferencija će se upotrebljavati kao zadnje rješenje.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Ne postoje ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati; mogu se saslušati svjedoci, stručnjaci i stranke.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Dužnost je suda odrediti što je prihvatljivo kao dokaz.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Ako je Malta zamoljena država , predmetna osoba saslušava se u prostorima suda.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Dopušteno je snimanje saslušanja videokonferencijom i za to postoji oprema.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

(a) Ako je Malta zamoljena država, zahtjevi za saslušanje koji se temelje na člancima 10., 11. i 12. sastavljaju se na malteškom ili engleskom jeziku;

(b) ako je Malta država koja podnosi zahtjev, zahtjevi u skladu s člankom 17. sastavljaju se na malteškom ili engleskom jeziku.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ako je Malta zamoljena država te će stoga saslušavati dokaze, člankom 596. stavkom 1. Zakona o organizaciji i parničnom postupku, poglavlje 12. Zakonodavstva Malte, propisuje se da ako sud ne razumije jezik na kojem se izvode dokazi, imenuje kvalificiranoga tumača na privremeni trošak stranke koja poziva svjedoka. U tom se slučaju tumač mora nalaziti istom mjestu kao i svjedok.

Ako je Malta država koja podnosi zahtjev u skladu s člankom 17. i ako se izravno izvode dokazi, lokacija tumača ovisi o okolnostima predmeta.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Ako se dokazi izvode u skladu s člancima 10. i 12. i ako je Malta zamoljena država, člankom 568. stavkom 1. Zakona o organizaciji i parničnom postupku propisuje se da se svjedoci pozivaju sudskim pozivom koji se izdaje na zahtjev zainteresirane stranke. Između dvaju saslušanja trebalo bi se osigurati razdoblje od mjesec dana kako bi se osiguralo dovoljno vremena za obavještavanje svjedoka.

U skladu s člankom 17., ako je Malta zamoljena država, sud mora odlučiti koja će se sredstva upotrijebiti kako bi se osobu koju treba saslušati obavijestilo o za to predviđenom mjestu i vremenu. Između dvaju saslušanja trebalo bi se osigurati razdoblje od mjesec dana kako bi se osiguralo dovoljno vremena za obavještavanje svjedoka.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Mora se platiti pristojba od 100 € koja pokriva prva dva sata videokonferencije.

Za svaki sljedeći sat mora se platiti pristojba od 50 €.

Također je primjenjiva pristojba za tehničara u iznosu od 58 € po satu.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Prije svjedočenja sud upozorava svjedoka da ako se osjeća nespremnom za svjedočenje, o tome treba obavijestiti sud koji podnosi zahtjev.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Sud može osobu koju treba saslušati zatražiti da prije svjedočenja pokaže putovnicu ili osobnu iskaznicu. Svjedoka će se prije saslušanja obavijestiti da mora ponijeti jedan od tih dokumenata.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U skladu s člankom 111. Zakona o organizaciji i parničnom postupku svjedok koji se izjašnjava kao rimokatolik priseže u skladu s običajima te vjeroispovijesti; svjedok koji se ne izjasni kao rimokatolik priseže na način koji je za njega najviše obvezujući.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Osobe za kontakt:

Charles Calleja, viši službenik tehničkog ureda za audiovizualne medije

Osoba odgovorna za povezivanje, testiranje i pružanje tehničke pomoći tijekom videokonferencije

Kontakt +356 25902375 – ured na četvrtom katu sudske palače u Valletti

Poveznica se otvara u novom prozorucharles-george.calleja@gov.mt

Maria Ruth Ciantar, dostupnost videokonferencije

Kontakt +356 25902391 – ured na četvrtom katu sudske palače u Valletti

Poveznica se otvara u novom prozorumaria.a.ciantar@gov.mt

Alan J. Darmanin, činovnik

Kontakt +356 25902211 – ured na četvrtom katu sudske palače u Valletti

Poveznica se otvara u novom prozorualan.a.darmanin@gov.mt

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Prije datuma saslušanja od suda koji podnosi zahtjev traži se sljedeće:

a. vremenska zona;

b. termin za testiranje (datum i vrijeme);

c. fiksna IP adresa;

d. podaci za kontakt osobe za tehnička pitanja.

Posljednji put ažurirano: 10/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Nizozemska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U nizozemskom građanskom postupovnom pravu ne postoje opći propisi o tom pitanju. Međutim, upotreba videokonferencije nije isključena i stoga je u tim slučajevima moguća u skladu sa zakonom.

U skladu s građanskim pravom, videokonferencija se redovito upotrebljava kao druga mogućnost uz molbu za pravnu pomoć.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Ako je osobu moguće ispitati u skladu s građanskim postupovnim pravom, to je u načelu moguće i upotrebom videokonferencije. U okviru građanskog postupovnog prava ne postoje posebne odredbe o tom pitanju.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Ne postoje pravila o konkretnim ograničenjima. Primjenjuju se nacionalna pravila u pogledu građanskog postupka.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Na ispitivanje upotrebom videokonferencije ne primjenjuju se posebna pravila. Primjenjuju se nacionalna pravila u pogledu građanskog postupka. Pravilo je da se osoba mora ispitati na sudu. Moguće su iznimke ako je svjedok bolestan ili drukčije spriječen otići do suda (članak 175. Zakonika o građanskom postupku (Rv)).

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Ispitivanje svjedoka pred nizozemskim sudom upotrebom videokonferencije smatra se istovjetnim prijenosu uživo uobičajenog saslušanja. U skladu sa zakonom izrađuje se prijepis saslušanja svjedoka koje vodi istražni sudac. Isto se pravilo primjenjuje na saslušanja putem videokonferencije, za koja je potrebno izraditi prijepis. Zakonom se ne zabranjuje snimanje slike ili zvuka uz prijepis saslušanja, no takva se snimka ne smije smatrati istovjetnom s prijepisom saslušanja.

U skladu s budućim zakonom, sudac može odlučiti izraditi snimku slike ili zvuka usmenog saslušanja kako bi zamijenio prijepis saslušanja u papirnatom obliku. Na osnovi toga, prema potrebi može se izraditi i snimka prijepisa saslušanja svjedoka.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako se sud koji prima zahtjev nalazi u Nizozemskoj, saslušanje se održava na nizozemskom jeziku. U tom se pogledu ne primjenjuju posebna pravila.

U skladu s nizozemskim provedbenim zakonodavstvom nadležno tijelo može odrediti uvjete za izravno izvođenje dokaza koje smatra korisnima ili nužnima radi zakonitog postupanja.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U nizozemskom građanskom postupovnom pravu ne postoje odredbe u pogledu posebnih uvjeta za tumače. U građanskim predmetima u Nizozemskoj stranke su u načelu dužne osigurati vlastite tumače.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

U skladu s nizozemskim provedbenim zakonodavstvom, sud kojem je upućen zahtjev može odrediti koja je od stranaka odgovorna za izdavanje sudskog poziva na temelju zahtjeva za izvođenje dokaza.

Sudski poziv koji ne izdaje jedna od stranaka izdaje tajnik suda koji prima zahtjev. U skladu s nizozemskim građanskim postupovnim pravom, svjedocima se sudski poziv mora uručiti najmanje tjedan dana (u skladu s budućim zakonom, najmanje 10 dana) prije rasprave.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Troškove posebnog oblika i komunikacijske tehnologije ne snose stranke. Ti se troškovi ne prenose u skladu s nizozemskim pravom. Snosi ih država od koje se naknada može zatražiti u skladu s člankom 18. stavkom 2. u vezi s člankom 10. stavkom 4. Uredbe.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe, ako se izravnim izvođenjem dokaza upućuje na to da je osobu potrebno saslušati, sud koji podnosi zahtjev tu osobu obavješćuje o tome da se takva dužnost obavlja dobrovoljno. Ne primjenjuju se daljnji zahtjevi.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

U skladu s nizozemskim građanskim postupovnim pravom, sudac je dužan provjeriti identitet (članak 177. Rv).

Sudac traži od svjedoka da navedu svoje prezime, ime, dob, zanimanje i mjesto boravišta. Svjedoci se ispituju i o odnosu sa strankama (krvnom srodstvu ili srodstvu, radnom odnosu).

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U skladu s nizozemskim građanskim postupovnim pravom, pred sucem se prije saslušanja daje prisega ili svečana izjava. Svjedok izjavljuje da će tijekom svjedočenja iznositi isključivo istinite tvrdnje. Svjedoci koji namjerno ne iznose istinite tvrdnje čine krivokletstvo. Izravno izvođenje dokaza provodi se u skladu s pravom države koja podnosi zahtjev.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Međunarodni zahtjev za pravnu pomoć u kojem se upotrebljava videokonferencija sastavlja se uz pomoć osoblja za informacijsku i komunikacijsku podršku nadležnog suda (SPIRIT). Ono obavlja tehničke i logističke poslove.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Taj podatak može zatražiti nadležno tijelo.

Posljednji put ažurirano: 28/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Austrija

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U Austriji su moguće i dopuštene obje vrste izvođenja dokaza videokonferencijskom vezom. Austrijsko građansko pravo uređeno je Zakonom o parničnom postupku (ZPO – Zivilprozessordnung) za parnične postupke te Zakonom o izvanparničnim postupcima (AußStrG – Außerstreitgesetz) za izvanparnične postupke. Odredbe o izvođenju dokaza navedene su u ZPO-u (članci od 266. do 389.) i AußStrG-u (članci 16., 20. i od 31. do 35. s djelomičnim upućivanjem na ZPO) te u pojedinim odredbama kojima su uređene posebne vrste postupaka, kao što je članak 85. o dužnosti sudjelovanja u postupcima za utvrđivanje očinstva. Mjerodavni nacionalni postupci i zakonska pravila detaljno su opisani u odgovorima na sljedeća pitanja i u kratkom pregledu „Izvođenje dokaza – Austrija”.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

U skladu s člankom 277. ZPO-a (parnični postupci) i člankom 35. AußStrG-a u vezi s člankom 277. ZPO-a (izvanparnični postupci) videokonferencija se može upotrebljavati za izvođenje dokaza, za saslušavanje stranaka i svjedoka te za svjedočenje vještaka.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U skladu s člankom 277. ZPO-a (parnični postupci) i člankom 35. AußStrG-a u vezi s člankom 277. ZPO-a (izvanparnični postupci) videokonferencija se može upotrebljavati za izvođenje dokaza. Međutim, to mogu sprječavati činjenične prepreke, na primjer kada se za izvođenje dokaza upotrebljavaju potvrde ili vizualni pregled.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Lokalni sud može pozvati bilo koju osobu i ispitati je s pomoću videokonferencijske veze. Svi sudovi, uredi javnog tužitelja i zatvori u Austriji opremljeni su s najmanje jednim videokonferencijskim sustavom. U austrijskom pravu nema pravila u skladu s kojim je uporaba videokonferencije dopuštena za izvođenje dokaza samo u zgradama suda.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Austrijsko pravo ne sadržava opće odredbe o zaštiti podataka u građanskim stvarima u pogledu snimanja saslušanja koja se obavljaju videokonferencijskom vezom. Za snimanje je stoga potrebna suglasnost svih osoba koje sudjeluju u videokonferenciji. To se primjenjuje na neposredno izvođenje dokaza koje se, u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima („Uredba”), obavlja u skladu sa zakonom zamoljene države.

Međutim, zahtjev za izvođenje dokaza podnosi se u skladu sa zakonom države koja upućuje zahtjev (članak 17. stavak 6. Uredbe). Ako je u tom zakonu predviđeno snimanje videokonferencija bez suglasnosti uključenih osoba, to je s austrijskog stajališta dopušteno.

Na primjer, saslušanja videokonferencijskom vezom mogu se snimati u svim videokonferencijskim sustavima. Na mjestima gdje se sudski postupci općenito snimaju (na mnogim kaznenim sudovima) postojeća oprema može se upotrijebiti za snimanje saslušanja videokonferencijskom vezom. Saslušanje se može snimati na svim drugim mjestima jednostavnom instalacijom odgovarajućeg medija za pohranu.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

(a) U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe dokazi se izvode u skladu sa zakonom zamoljene države. Stoga se saslušanje mora provoditi na njemačkom jeziku (na nekim austrijskim sudovima dopušteni su i hrvatski, slovenski ili mađarski). Sud koji upućuje zahtjev može zatražiti uporabu svojeg službenog jezika (ili nekog drugog jezika) u okviru posebnog postupka za izvršavanje njegova zahtjeva za izvođenje dokaza. Međutim, zamoljeni sud može taj zahtjev odbaciti ako ga nije moguće izvršiti zbog velikih praktičnih poteškoća (članak 10. stavak 3. Uredbe).

(b) U skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe sud koji upućuje zahtjev obavlja neposredno izvođenje dokaza u skladu sa zakonom svoje države članice i, stoga, na jednom od službenih jezika dopuštenih tim zakonom. Međutim, Austrija, kao zamoljena država članica, ima pravo u skladu s člankom 17. stavkom 4. zatražiti uporabu svojeg jezika kao uvjet za izvođenje dokaza.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U pogledu neposrednog izvođenja dokaza, neovisno o naknadi iz članka 18. stavka 2. Uredbe, tumača je dužan osigurati zamoljeni sud. Međutim, uključeni sudovi trebali bi surađivati na konstruktivan način (ovdje kao i u drugim područjima).

U pogledu neposrednog izvođenja dokaza, u skladu s člankom 17. Uredbe, tumače je dužan osigurati sud koji upućuje zahtjev. U članku 17. nije propisano da mu zamoljena država članica mora u tome pomoći, ali pomoć nije ni isključena. Člankom 39.a stavkom 4. Zakona o sudskoj nadležnosti (JN – Jurisdiktionsnorm) zahtijeva se od suda koji pruža pravnu pomoć da na zahtjev stranog suda pruži praktičnu pomoć s izvođenjem dokaza. To bi uključivalo pronalaženje primjerenog tumača, na primjer.

Država donosi odluku o tome koji tumač mora doći ovisno o tome što je primjereno u određenom predmetu.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Osoba koju treba saslušati poziva se na saslušanje videokonferencijskom vezom u Austriji na isti način i toliko unaprijed kao da se poziva na raspravu na sud pred kojim se vodi postupak.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Ne naplaćuju se naknade za uporabu videokonferencije na temelju internetskog protokola (IP). U slučaju videokonferencija posredstvom ISDN-a, pozivateljima nastaju troškovi, kao u slučaju telefonskog poziva. Te naknade razlikuju se ovisno o lokaciji na koju se upućuje poziv.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Za to je odgovoran sud koji upućuje zahtjev, a koji je obvezan člankom 17. stavkom 2. Uredbe i koji u većini slučajeva sam poziva predmetne osobe na videokonferenciju. Ako austrijsko središnje tijelo ili austrijski sud primijete da je tijekom priprema za neposredno izvođenje dokaza ili izvođenja dokaza možda povrijeđen članak 17. stavak 2. Uredbe, nadležno tijelo ili sud moraju, u suradnji sa sudom koji upućuje zahtjev, na odgovarajući način osigurati postupanje u skladu s tom odredbom. Zaposlenici suda u Austriji osposobljeni su za primjenu Uredbe (EZ) br. 1206/2001 i na intranetu Ministarstva pravosuđa imaju pristup europskom Vodiču o uporabi videokonferencija u prekograničnim postupcima.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Identitet osobe provjerava se na temelju isprave s fotografijom. Identitet osobe provjerava se i tijekom saslušanja (članak 340. stavak 1. ZPO-a).

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Odredbe o prisegama stranaka sadržane su u člancima 377. i 379. ZPO-a, a o prisegama svjedoka u člancima od 336. do 338. ZPO-a.

Prisegnuti moraju i stranke i svjedoci. Iako se stranke ne mogu zakonski prisiliti da daju prisegu, svjedoci se mogu kazniti ako nezakonito odbiju prisegnuti (članci 325. i 326. ZPO-a; kazne su iste kao u slučaju odbijanja svjedočenja i uključuju novčane kazne ili zatvorske kazne u trajanju do 6 tjedana).

U skladu s člankom 288. stavkom 2. Kaznenog zakona (StGB – Strafgesetzbuch), iznošenje lažnih dokaza pod prisegom ili neki drugi način kršenja prisege predviđene primjenjivim zakonodavstvom kažnjivi su kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Davanje lažnog iskaza stranke u postupku koja nije prisegnula ne smatra se kaznenim djelom. Međutim, svjedok koji je prisegnuo i koji je dao lažni iskaz može se kazniti zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine (članak 288. stavak 1. StGB-a).

U skladu s člankom XL. Uvodnog akta Zakona o parničnom postupku (EGZPO – Einführungsgesetz zur Zivilprozessordnung) mora se postupati u skladu s odredbama Zakona od 3. svibnja 1868. , Zakonski glasnik (RGBl.) br. 33 (Tekst prisege i ostale formalnosti) (vidi Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rgb&datum=18680004&seite=00000067).

U skladu s člankom 336. stavkom 1. i člankom 377. stavkom 1. ZPO-a osobe koje su prethodno osuđene za davanje lažnog iskaza ili koje su mlađe od četrnaest godina ili koje ne mogu razumjeti prirodu i značenje prisege zbog nedovoljne zrelosti ili intelektualnih teškoća, ne mogu dati prisegu te se stoga od njih to ne može tražiti.

Navedene odredbe o saslušanju svjedoka ili stranke pod prisegom ne primjenjuju se u predmetima u skladu sa Zakonom o izvanparničnim postupcima (članak 35. AußStrG-a).

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Na svim lokacijama s videokonferencijskom opremom u vlasništvu Ministarstva pravosuđa jedan zaposlenik zadužen je za nadzor opreme. Ta osoba može upravljati opremom i vršiti manje prilagodbe. Sva videokonferencijska oprema povezana je sa središnjom jedinicom u odjelu IT-a Saveznog ministarstva pravosuđa (BMJ – Bundesministerium für Justiz). Administratori IT sustava mogu s te lokacije prilagođavati sve videokonferencijske sustave u cijeloj Austriji.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Od suda koji upućuje zahtjev traže se sljedeće informacije:

  • IP adresa i/ili ISDN broj s pozivnim brojem
  • ime, telefonski broj i adresa elektroničke pošte zaposlenika suda koji upućuje zahtjev koji je zadužen za tehničke aspekte udaljene opreme.
Posljednji put ažurirano: 02/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Poljska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U Poljskoj se dokazi mogu izvoditi videokonferencijom u skladu s člancima 10. – 12. i člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima te u skladu s Haškom konvencijom od 18. ožujka 1970. o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima [Službeni glasnik (Dziennik Ustaw) iz 2000., br. 50, stavka 582.] za druge zemlje (na koje se ne primjenjuje Uredba).

Uporaba videokonferencije uređena je člankom 235. stavcima 2. i 3. Zakona o parničnom postupku i Uredbom Ministra pravosuđa od 24. veljače 2010. o tehničkoj opremi i resursima kojima se omogućuje izvođenje dokaza na daljinu u parničnim postupcima.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Poljskim zakonodavstvom nisu propisana takva ograničenja: stručnjake, stranke i svjedoke može se saslušati videokonferencijskom vezom.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U poljskom zakonodavstvu nisu propisana posebna ograničenja u pogledu vrste dokaza koji se mogu izvoditi uporabom videokonferencijske veze.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

U poljskom zakonodavstvu nisu propisana posebna ograničenja o tome gdje osobe treba saslušati videokonferencijskom vezom. Saslušanje se u načelu obavlja na sudu u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 u skladu s kojim mjesto saslušanja određuje sud koji upućuje zahtjev.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

U poljskom zakonu nisu propisane detaljne odredbe o snimanju rasprava koje se održavaju videokonferencijskom vezom. Sudac koji izvodi dokaze odlučuje hoće li snimati raspravu koja se održava videokonferencijskom vezom.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Rasprava se u pravilu održava na poljskom jeziku. Ako osoba koja se saslušava ne razumije poljski, mora biti nazočan tumač.

Ne postoje posebne odredbe o raspravama u skladu s člankom 17., ali ako središnje tijelo pristane na neposredno izvođenje dokaza, ono može zatražiti od zamoljenog suda da osigura tumača.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Za rasprave u skladu s člancima 10. – 12. zamoljeni sud u načelu mora osigurati tumača (u načelu s popisa ovlaštenih sudskih tumača). Međutim, sud u iznimnim okolnostima može prihvatiti tumača kojeg je predložila stranka.

Ako središnje tijelo zatraži od zamoljenog suda da osigura tumača za rasprave u skladu s člankom 17., zamoljeni sud osigurava nazočnost tumača.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

U slučaju rasprava u skladu s člancima 10. – 12., zamoljeni sud obavješćuje svjedoka/stranku o vremenu i mjestu rasprave najmanje 7 dana prije datuma održavanja rasprave. U iznimnim okolnostima zamoljeni sud obavješćuje svjedoka/stranku o vremenu i mjestu rasprave 3 dana prije datuma njezina održavanja.

U slučaju rasprave u skladu s člankom 17. središnje tijelo obavješćuje svjedoka/stranku da je pristalo na održavanje rasprave i da se ona može održati samo na dobrovoljnoj osnovi, bez primjene prisilnih mjera. Sud koji upućuje zahtjev dužan je obavijestiti o vremenu i mjestu održavanja rasprave.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Ako zbog izvođenja dokaza uporabom modernih tehnologija nastanu troškovi zamoljenom sudu, sud primjenjuje članak 1135.¹(3) Zakona o parničnom postupku u kojem je predviđeno da ako zbog izvršenja zahtjeva suda ili drugog tijela strane zemlje nastanu troškovi povezani s uporabom metode koja nije propisana poljskim zakonom, sud neće izvršiti zahtjev dok sud ili drugo tijelo strane zemlje ne plati odgovarajući predujam u navedenom roku.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Središnje tijelo obavješćuje svjedoka/stranku da je pristalo na održavanje rasprave i da se ona može održati samo na dobrovoljnoj osnovi, bez primjene prisilnih mjera.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Sud provjerava identitet osobe tražeći od nje da predoči odgovarajuću ispravu, kao što je osobna iskaznica, putovnica ili vozačka dozvola.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Za rasprave u skladu s člankom 17., ako sud koji upućuje zahtjev obavijesti središnje tijelo o svojoj namjeri da sasluša svjedoka pod prisegom, ono može zatražiti tekst prisege. Ako je prisega u sukobu s osnovnim načelima prava zamoljene zemlje, središnje tijelo ima pravo odbiti pristati na raspravu ili zatražiti uporabu teksta prisege koji se upotrebljava u poljskom zakonodavstvu.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

U pravilu svaki sud zapošljava osobu zaduženu za rukovanje tehničkom opremom. U slučaju problema moguće se obratiti poljskoj kontaktnoj točki za Europsku pravosudnu mrežu.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

U načelu u skladu s poljskim pravom nisu potrebne takve dodatne informacije. Međutim, u određenim slučajevima to može biti potrebno.

Posljednji put ažurirano: 13/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Portugal

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Prema portugalskom pravu sudac suda koji je uputio zahtjev mora izvesti dokaze osoba koje se saslušavaju izravno putem videokonferencijske veze, bez intervencije suca sa zamoljenog suda. To je pravilo za unutarnje postupke koji uključuju saslušanje videokonferencijskom vezom. Isti postupak primjenjuje se na prekogranične predmete u kojima sud države članice koja je uputila zahtjev traži da se saslušanje održi videokonferencijskom vezom u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

Alternativno, u prekograničnim predmetima sud države članice koja je uputila zahtjev može zatražiti da se saslušanje održi videokonferencijskom vezom u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

Glavna nacionalna postupovna pravila kojima se uređuje prikupljanje dokaza videokonferencijskom vezom od vještaka, svjedoka i stranaka jesu sljedeća:

Vještaci

Članak 486. Zakona o parničnom postupku (Código de Processo Civil)

Pojavljivanje vještaka na završnoj raspravi

1. – Ako to zahtijeva jedna od stranaka ili ako to naloži sudac, vještaci se pojavljuju na završnoj raspravi radi davanja, pod prisegom, svih objašnjenja koja se od njih zatraže.

2. – Vještaci iz ustanova, laboratorija ili službenih tijela saslušavaju se putem telekonferencijske veze na svojem radnom mjestu.

Svjedoci

Članak 502. Zakona o parničnom postupku

Saslušanje putem telekonferencijske veze

1. – Svjedoke koji borave izvan okruga ili, u slučaju autonomnih regija, izvan dotičnog otoka, stranke predlažu u skladu s člankom 507. stavkom 2., u slučaju kada su se u izjavi ponudili da budu svjedoci ili se saslušavaju putem telekonferencijske veze tijekom ročišta iz okružnog suda u području u kojem borave.

2. – Sud pred kojim je pokrenut postupak utvrđuje datum saslušanja nakon savjetovanja sa sudom pred kojim svjedok treba svjedočiti i poziva svjedoka da se pojavi.

3. – Na dan saslušanja, svjedoci se identificiraju službeniku suda pred kojim svjedoče, ali od tog trenutka nadalje saslušanje vode sud pred kojim je pokrenut postupak i zastupnici stranaka putem telekonferencijske veze, bez potrebe za intervencijom suca suda pred kojim se svjedoči.

4. – Svjedoci koji borave u inozemstvu saslušavaju se putem telekonferencijske veze kad god su potrebna tehnička sredstva dostupna na mjestu u kojem borave.

5. – U predmetima koji se rješavaju na sudovima u područjima gradova Lisabona i Porta saslušanje se ne provodi putem telekonferencijske veze ako je svjedok stanovnik predmetnog okruga, osim u slučajevima utvrđenima u članku 520.

Članak 520. Zakona o parničnom postupku

Izravna komunikacija između suda i osobe koja svjedoči

1. – U slučaju kada nije moguće ili je iznimno teško osobi koja mora svjedočiti pojaviti se na sudu na vrijeme, sudac može uz suglasnost stranaka odrediti da sva objašnjenja potrebna radi donošenja pravilne odluke o predmetu budu dana putem telefona ili drugog sredstva izravne komunikacije između suda i svjedoka, sve dok je priroda činjenica koje se trebaju istražiti ili razjasniti u skladu s postupkom.

2. – Sud mora osigurati sredstvima koja su mu dostupna da svjedočenje bude istinito i slobodno, posebice određivanjem da svjedok bude u pratnji sudskog službenika tijekom svjedočenja i da se sadržaj dokaza i okolnosti u kojima su izneseni budu uneseni u zapisnik.

3. – Odredbe članka 513. [prisega i prethodno ispitivanje koje provodi sudac] i prvi dio stavka 4. prethodnog članka [sudac može naložiti ponovno svjedočenje pred njim osobno] primjenjuju se na predmete na koje se primjenjuje ovaj članak.

Stranke

Članak 456. Zakona o parničnom postupku

Vrijeme i mjesto svjedočenja

1. – U pravilu, svjedočiti se mora na završnoj raspravi, osim ako nije žurno ili ako svjedok nije u mogućnosti pojaviti se na sudu.

2. – Pravila za svjedočenje putem telekonferencijske veze utvrđena u članku 502. primjenjuju se na stranke koje borave izvan okruga ili, u slučaju autonomnih regija, izvan dotičnog otoka.

3. – Svjedočiti se može i na pripremnom ročištu, u kojem se slučaju primjenjuju odredbe iz prethodnog stavka uz potrebne prilagodbe.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Posebna ograničenja nisu utvrđena. Portugalskim pravom dopušteno je saslušanje svjedoka, stranaka i vještaka videokonferencijskom vezom, kako je to predviđeno prethodno navedenim zakonskim pravilima.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Vidi odgovor na prethodno pitanje.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Opće je pravilo da osoba mora biti saslušana videokonferencijskom vezom na sudu. Međutim, vještaci iz službenih tijela mogu biti saslušani videokonferencijskom vezom na svojem radnom mjestu. U izuzetnim slučajevima, u okolnostima predviđenima člankom 520. Zakona o parničnom postupku (citiranom u odgovoru na 1. pitanje), sud može videokonferencijskom vezom saslušati osobu koja se nalazi izvan suda.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Da, saslušanja videokonferencijskom vezom uvijek se snimaju s pomoću sustava zvučnog snimanja na sudu u skladu s odredbama članka 155. portugalskog Zakona o parničnom postupku.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako je Portugal zamoljena država članica, jezik saslušanja razlikovat će se, ovisno o okolnostima:

(a) U slučaju kada se zahtjevi podnose prema člancima od 10. do 12. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., koristi se portugalski jezik. Ako je potrebno saslušati strane državljane, oni mogu govoriti drugim jezikom ako ne govore portugalski. U tom slučaju, sud koji je uputio zahtjev mora obavijestiti zamoljeni sud o toj činjenici, tako da potonji može pozvati tumača da bude prisutan na zamoljenom sudu.

(b) Kada se zahtjevi podnose prema članku 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., koristi se jezik predviđen u nacionalnom zakonodavstvu države članice kojoj pripada sud koji je podnio zahtjev. Ako je potrebno saslušati osobe koje ne govore taj jezik, sud koji je podnio zahtjev može u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pozvati tumača da bude prisutan na sudu koji je podnio zahtjev. Alternativno, sud koji je podnio zahtjev može zatražiti od (zamoljenog) portugalskog suda da pozove tumača da bude prisutan na zamoljenom sudu.

U svim slučajevima navedenima pod (a) i (b) u kojima postoji potreba za pozivanjem tumača da bude prisutan na sudu zamoljene države članice, zamoljeni sud zahtijevat će od suda države članice koja je uputila zahtjev da plati naknadu tumaču, kako je predviđeno člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ova informacija već je dana u odgovoru na 6. pitanje.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Prema portugalskom pravu, postupak koji se primjenjuje na postupak saslušanja i pozivanja osobe da se pojavi na sudu u osnovi utvrđen je u članku 7. stavku 3., članku 172. stavcima 5. i 6., članku 220., članku 247. stavku 2., članku 251. stavku 1. te člancima 417., 507., 508. i 603. portugalskog Zakona o parničnom postupku.

Općenito, odgovornost je tajništva suda da obavijesti, na vlastitu inicijativu, svjedoke, vještake, stranke i njihove zastupnike kada se od njih zahtijeva da se pojave u sudskim postupcima prema sudskom nalogu. Konkretno, ako stranka zahtijeva saslušanje svjedoka videokonferencijskom vezom, tajništvo suda odgovorno je za pozivanje tog svjedoka.

Obavijesti u svrhu pozivanja svjedoka, vještaka i drugih osoba (npr. tumača ili tehničkog savjetnika) na sud šalju se preporučenom poštom, uz navođenje datuma, mjesta i svrhe pojavljivanja na sudu. Obavijesti se smatraju dostavljenima čak i kada primatelj odbije prihvatiti dopis; dostavljač pošiljke mora voditi evidenciju u tom smislu.

Obavijesti u svrhu pozivanja stranke da se pojavi u sudskom postupku ili da svjedoči šalju se preporučenom poštom i upućuju dotičnoj stranci, navodeći datum, mjesto i svrhu pojavljivanja na sudu. U tom slučaju, ako je stranka imenovala odvjetnika ili ako je istovremeno zastupaju odvjetnik i pravni zastupnik, i odvjetnika i pravnog zastupnika također je potrebno obavijestiti.

Zastupnike stranaka obavješćuje se elektroničkim putem sukladno članku 25. Ministarskog provedbenog naloga (Portaria) br. 280/2013 od 26. kolovoza 2013. IT sustavom potvrđuje se datum kada je obavijest izdana.

Zakonom se izričito ne utvrđuje koliko se ranije prije saslušanja mora dati obavijest. U svim navedenim slučajevima obavijest se smatra dostavljenom treći dan nakon registracije ili nakon njezina izdavanja elektroničkim putem. Ako treći dan nije radni, obavijest će se smatrati dostavljenom prvi sljedeći radni dan. Iz praktičnih razloga stoga je potrebno poštovati najmanje to razdoblje obavijesti u odnosu na datum ročišta, tako da se obavijest može smatrati propisno dostavljenom.

U žurnim slučajevima svjedoke, vještake, druge osobe, stranke ili njihove zastupnike može se pozvati (ili se njihovi pozivi mogu otkazati) putem telegrama, telefona ili drugog sličnog telekomunikacijskog sredstva. Kontakt putem telefona uvijek se dokumentira u evidenciji predmeta, nakon kojeg slijedi pisana potvrda u nekom obliku.

Ako se osoba koja je trebala biti prisutna ne pojavi, ta osoba mora opravdati svoj izostanak na samom ročištu ili u roku od pet dana (kalendarskih dana,ali ako posljednji dan nije radni, rok se produžuje na idući radni dan).

Portugalskim pravom utvrđuju se sljedeće prisilne mjere za slučajeve nepojavljivanja. U slučaju da se svjedok, koji je propisno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak unutar zakonskog roka, ne pojavi izriče mu se novčana kazna, a sudac može naložiti privođenje. Te kazne ne primjenjuju se u slučaju da se suđenje odgađa zbog drugih razloga osim nepojavljivanja svjedoka. U slučaju nepojavljivanja vještaka ili druge osobe, koji su propisno obaviješteni i koji nisu opravdali svoj izostanak unutar zakonskog roka, izriče im se novčana kazna. U slučaju da se jedna od stranaka, koja je propisno obaviještena i nije opravdala svoj izostanak unutar zakonskog roka, ne pojavi izriče joj se novčana kazna, a sud njezino odbijanje može slobodno tumačiti za svrhe dokazivanja. Osim toga, ako sud smatra da odbijanje stranke da se pojavi onemogućuje ispunjavanje zahtjeva o teretu dokazivanja, može obrnuti teret dokazivanja.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Za korištenje videokonferencijske veze ne naplaćuju se troškovi.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U slučaju kada je portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev prema članku 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., poziva osobu koju treba saslušati da se pojavi pred imenovanim sudom u drugoj (zamoljenoj) državi članici putem pošte, pomoću jednog od načina navedenih u odgovoru na 8. pitanje, ovisno o slučaju. Ta mogućnost obavješćivanja putem pošte predviđena je člankom 14. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 od 13. studenoga 2007. Osobu koja treba biti saslušana obavješćuje se da je njezino pojavljivanje na dobrovoljnoj osnovi.

Ako je portugalski sud zamoljena stranka, odgovornost je suda koji je uputio zahtjev da obavijesti osobe koje će se saslušati i da im priopći da je pojavljivanje na dobrovoljnoj osnovi.

Međusobnim sporazumom između suda koji je uputio zahtjev i zamoljenog suda obavješćivanje osobe koja treba biti saslušana i informiranje da je to na dobrovoljnoj osnovi može obaviti sud zamoljene države članice. Do toga u praksi može doći bez obzira na to je li portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev ili zamoljena stranka.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

U zakazano vrijeme za saslušanje, sudski službenik provjerava je li osoba koju se treba saslušati prisutna i obavješćuje suca koji će voditi saslušanje ili sud koji je uputio zahtjev ako potonji izravno vodi saslušanje.

Ako saslušanje vodi portugalski sudac, nakon početka postupka, a prije nego što osoba započne samo svjedočenje, poduzimaju se sljedeći koraci: (i) osoba koja svjedoči, svjedok ili vještak priseže pred sucem; (ii) sudac postavlja prethodna pitanja radi utvrđivanja identiteta osobe koja se saslušava.

Sudac je dužan provesti prethodno ispitivanje radi utvrđivanja identiteta osobe koja se saslušava postavljajući pitanja o njezinu imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim pojedinostima koje sudac može smatrati potrebnima u svrhe utvrđivanja identiteta.

Sudac također pita saslušavanu osobu je li srodnik, prijatelj ili neprijatelj bilo koje od stranaka i ima li izravan ili neizravan interes u predmetu, kako bi procijenio vjerodostojnost dokaza.

Ako tijekom prethodnog ispitivanja sudac utvrdi da svjedok nije sposoban za saslušanje ili da nije prava osoba koju treba saslušati, neće mu dopustiti da svjedoči. Svjedok nije sposoban ako, unatoč tome što nije spriječen psihološkom anomalijom, nema prirodnu sposobnost (fizičku ili mentalnu sposobnost) za svjedočenje.

Prethodnim ispitivanjem sucu se omogućuje i provjera sljedećih slučajeva u kojima, prema portugalskom Zakonu o parničnom postupku, svjedoci ili stranke mogu odbiti svjedočiti.

Sljedeće osobe mogu odbiti svjedočiti (osim u tužbama kojima je namjera potvrditi rođenje ili smrt djece):

a)    srodnici u uzlaznoj liniji u predmetima koji uključuju njihove potomke, roditelji posvojitelji u predmetima koji uključuju njihovu posvojenu djecu i obratno;

b)    punac/svekar ili punica/svekrva u slučaju koji uključuje njihove zetove ili snahe i obratno;

c)    bračni drugovi ili bivši bračni drugovi u predmetima koji uključuju drugog bračnog druga ili bivšeg bračnog druga;

d)    svi koji žive u izvanbračnoj zajednici ili su živjeli u izvanbračnoj zajednici na način sličan vjenčanim parovima s bilo kojom od stranaka u predmetu.

Dužnost je suca da osobe navedene u prethodnim točkama savjetuje da imaju pravo odbiti svjedočiti.

Osobe koje podliježu čuvanju poslovne tajne, tajne kao javni dužnosnici ili državnih tajni moraju biti izuzete od svjedočenja u vezi s činjenicama koje su obuhvaćene takvim tajnama. U tim slučajevima, sudac će provjeriti zakonitost izuzeća i, ako to smatra potrebnim, odreći se njihove dužnosti čuvanja tajne.

Stranke mogu svjedočiti samo u vezi s osobnim činjenicama. U parničnom postupku nije dopušteno usmjeravanje dokaza stranke na kaznena ili štetna djelovanja u vezi s kojima je stranka tuženik u kaznenom predmetu.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Prema portugalskom pravu:

  • prije izvođenja dokaza sudac upozorava osobu koju se saslušava na moralnu važnost prisege koju će ta osoba dati, na dužnost vjernosti prema istini i na kazne za davanje lažnih iskaza;
  • sudac zatim od svjedoka traži da dâ sljedeću prisegu: "Prisežem svojom čašću da ću govoriti potpunu istinu i samo istinu";
  • odbijanje davanja prisege jednako je odbijanju svjedočenja; oboje je kažnjivo kao nepoštovanje suda osim ako je opravdano, ako bi sudac tu osobu teretio u skladu s tim.

U slučaju da sud u drugoj državi članici izvodi dokaze izravno iz Portugala videokonferencijskom vezom u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., sud države članice koja je uputila zahtjev mora obavijestiti (zamoljeni) portugalski sud o sljedećim identifikacijskim podacima osobe koja će svjedočiti: imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim informacijama koje smatra potrebnim u svrhu identifikacije, kao i svojstvu u kojem će ta osoba biti saslušana (npr. kao stranka, svjedok, vještak, tehnički savjetnik), jeziku koji ta osoba govori i je li potrebno pozvati tumača na zamoljeni sud.

Ti podaci potrebni su kako bi (zamoljeni) portugalski sud s jedne strane mogao poduzeti korake za pozivanje tumača i s druge strane potvrditi prisutnost osobe koju će se saslušati u zakazano vrijeme za videokonferenciju.

Međutim, kako portugalski sudac ne intervenira u postupku, prisegu je potrebno dati videokonferencijskom vezom pred sucem suda države članice koja je uputila zahtjev. Isto se primjenjuje i na prethodno ispitivanje, ako do njega dođe, kao i na pitanja sposobnosti ili odbijanja svjedočenja ili izuzimanja svjedoka od svjedočenja, za što je nadležan sudac suda koji je uputio zahtjev u skladu sa zakonom o parničnom postupku države članice koja je uputila zahtjev, kako je predviđeno člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Sud koji je uputio zahtjev i zamoljeni sud (nakon što ga središnje tijelo utvrdi) trebali bi uspostaviti izravan kontakt jedan s drugim radi zakazivanja videokonferencije, a trebali bi i dogovoriti datum za prethodnu provjeru.

Zbog razloga praktičnosti, kad god je to moguće, preporučljivo je provesti provjeru prije slanja obavijesti svjedoku; u tom cilju, datum provjere trebalo bi zakazati dovoljno rano kako bi se omogućilo obavješćivanje svjedoka na vrijeme.

Na dan provjere i na datum saslušanja videokonferencijskom vezom, IT tehničar, telekomunikacijski tehničar ili sudski službenik s odgovarajućim znanjem trebali bi biti prisutni na svakom od sudova.

U Portugalu Institut za financijsko upravljanje i infrastrukturu pravosudnog sustava (Instituto de Gestão Financeira e Estruturas da Justiça ili „IGFEJ“) ima poseban tim dostupan za videokonferencije na sudovima.

Zbog organizacijskih razloga, kad god je to moguće, trebalo bi obavijestiti IGFEJ o datumu provjere i saslušanja uz prethodnu obavijest od tri dana. Time će se IGFEJ-u omogućiti da provjeri postojanje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, da odmah intervenira u slučaju bilo kakvih poteškoća u komunikaciji između sudova i da nadzire videokonferencijske testove.

Zakazivanje videokonferencije u drugoj državi članici na zahtjev portugalskog suda

Portugalski sud (koji je uputio zahtjev) mora prvo od IGFEJ-a zatražiti stvaranje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, da intervenira radi svladavanja poteškoća u komunikaciji između sudova i da nadzire provjere videokonferencije.

Radi svladavanja tehničkih poteškoća, portugalski sud od suda zamoljene države članice traži da isto tako imenuje nekog odgovornog u njihovoj službi za videokonferencije za nadzor provjere i/ili da pruži potrebnu tehničku pomoć u suradnji s portugalskim tehničarima.

U slučaju kada su portugalski sudovi stranka koja je uputila zahtjev, često traže pomoć kontaktne točke EJN-a u građanskim stvarima (Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima) u Portugalu, koja se izravno javlja zamoljenim sudovima radi zakazivanja provjere i videokonferencije. Kada joj se ukaže na tehničke poteškoće, kontaktna točka povezuje se izravno s timovima odgovornima za videokonferenciju u svakoj od uključenih država članica, zahtijevajući potrebne veze, informacije ili tehničke prilagodbe i obavješćujući uključene sudove u skladu s tim. Time se omogućuje svladavanje jezične prepreke i uspješna provedba videokonferencije.

Zakazivanje videokonferencije na portugalskom sudu na zahtjev druge države članice

U Portugalu, Glavna uprava za izvršavanje sudske vlasti (Direcção-Geral da Administração da Justiça, ili DGAJ) središnje je tijelo odgovorno za zaprimanje i prihvaćanje zahtjeva od druge države članice prema članku 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. Nakon što je zahtjev prihvaćen, DGAJ sudu države članice koja je uputila zahtjev ukazuje na (zamoljeni) portugalski sud gdje će se održati videokonferencija. Nakon toga sud koji je uputio zahtjev i zamoljeni sud moraju se izravno uzajamno dogovoriti o datumima za izvođenje prvo provjere, a zatim i saslušanja videokonferencijskom vezom.

Kao središnje tijelo, DGAJ olakšava izravan kontakt suda koji je uputio zahtjev i zamoljenog suda, kao i kontakt s timom IGFEJ-a za podršku videokonferenciji radi svladavanja bilo kakvih tehničkih poteškoća. Osim toga, kontaktna točka EJN-a u građanskim stvarima u Portugalu također može olakšati potrebne kontakte, ako se to od nje zatraži.

Izravnim kontaktima sudovi rezerviraju sobu za videokonferenciju i određuju osoblje za postavljanje tehničkih veza i nadzor videokonferencije na sudu koji je uputio zahtjev i zamoljenom sudu. U Portugalu se u pravilu odabire sudski službenik s odgovarajućim znanjem, po mogućnosti zajedno s IT tehničarom portugalskog suda.

U slučaju kada se videokonferencija vodi putem IP-a, mora se obaviti iz Portugala. U tom cilju, portugalski sud poziva IGFEJ unaprijed za otvaranje vanjske veze.

U slučaju kada se videokonferencije vode putem telefonske linije (ISDN), veza prema portugalskim sudovima može se uspostaviti iz sudova u drugim državama članicama.

U svim slučajevima kada postoje tehničke poteškoće, IT tehničar portugalskog suda ili tehničar IGFEJ-a mogu pružiti potrebnu pomoć.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Pri podnošenju zahtjeva za videokonferenciju, potrebno je unijeti sljedeće podatke u polje 12. obrasca I. u prilogu Uredbi br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. ili kao prilog tom obrascu.

1. Tehnički podaci o opremi za videokonferenciju koju koristi sud koji je uputio zahtjev, odnosno:

  • korišteni komunikacijski protokol (npr. H.323, H.320)
  • video protokoli (npr. H.261, H.263 i H.264)
  • audio protokoli (npr. G.711a, G.711u, G.722, G.729)
  • protokol za razmjenu sadržaja, prema potrebi [npr. H.239 ili BFCP (SIP)]
  • sigurnost: H.235 i podržano šifriranje
  • maksimalna podržana širina pojasa
  • samostalna, MCU ili Gateway oprema
  • u slučaju MCU-a ili Gatewayja, ima li IVR.

2. Podaci o ISDN-u i/ili javnoj IP vezi suda.

3. Zahtjev za zakazivanje testiranja videokonferencije prije svjedočenja.

4. Ime i izravni podaci za kontakt (telefon, faks i e-mail) osobe koja će pružati podršku za videokonferenciju (po mogućnosti sudski službenik zajedno s jednim IT ili telekomunikacijskim tehničarom koji pruža podršku za sud).

NAPOMENA:

Informacije sadržane u ovom obrascu nisu obvezne za kontaktnu točku EJN-a u građanskim pitanjima, sudove ili druge jedinice i tijela. Nije isključena potreba za konzultiranjem važećih pravnih tekstova. Informacije podliježu redovitom ažuriranju i razvoju sudske prakse.

Posljednji put ažurirano: 05/07/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Rumunjska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Da. U ovom slučaju primjenjuje se Zakon br. 189/2003 o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima, točnije članak 25. stavci 1. i 3. i članak 35. stavak 3.

Rumunjsko zamoljeno pravosudno tijelo može razmotriti provedbu posebnog postupka na zahtjev pravosudnog tijela koje upućuje zahtjev, pod uvjetom da to nije protivno rumunjskom pravu. Rumunjski sud obavješćuje pravosudno tijelo koje upućuje zahtjev o datumu i mjestu postupka povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć i može dopustiti sudjelovanje stranih sudaca. U skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. Ministarstvo pravosuđa izvršava dužnosti povezane s odlukama o zahtjevima podnesenima u skladu s člankom 17. te Uredbe.

Videokonferencija bi se trebala održavati u nazočnosti suca iz Okružnog suda koji je nadležan u mjestu izvođenja dokaza i kojem pomaže tumač, prema potrebi. On mora provjeriti identitet osobe koju treba saslušati i mora osigurati poštovanje temeljnih načela rumunjskog prava.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Ne, u postupku povodom zahtjeva za pravnu pomoć dopušteno je saslušanje svjedoka ili drugih uključenih osoba (članak 17. Zakona br. 189/2003 o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima).

Unatoč tomu, u skladu s člankom 26. stavkom 2. Zakona br. 189/2003 o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima postupak povodom zahtjeva za pravnu pomoć može se odbiti ako osoba koju treba saslušati ne može svjedočiti zbog nekih zabrana u skladu s rumunjskim pravom ili kada se pismena koja treba dostaviti ili pregledati ne smiju slati.

Nadalje, u skladu s člancima 315., 316. i 317. novog Zakona o parničnom postupku sljedeće osobe ne mogu se saslušati kao svjedoci: srodnici i srodnici po tazbini do trećeg koljena i uključujući treće koljeno, bračni drugovi, bivši bračni drugovi, zaručnici ili partneri, osobe koje su u neprijateljskim odnosima ili koje imaju poseban interes u pogledu jedne od stranaka, osobe koje su lišene poslovne sposobnosti i osobe osuđene za krivokletstvo. Međutim, stranke se mogu suglasiti, izričito ili prešutno, da se sljedeće osobe također mogu saslušati kao svjedoci: srodnici i srodnici po tazbini do trećeg koljega i uključujuć treće koljeno, bračni drugovi, bivši bračni drugovi, zaručnici ili partneri, osobe koje su u neprijateljskim odnosima ili koje imaju poseban interes u pogledu jedne od stranaka.

U sudskim postupcima koji se odnose na utvrđivanje očinstva, razvod ili neke druge obiteljske odnose mogu se saslušati i srodnici i srodnici po tazbini do trećeg, i uključujući treće koljeno, osim potomaka.

Sljedeće osobe izuzete su od svjedočenja:
1. svećenici, liječnici, odvjetnici, javni bilježnici, sudski izvršitelji, izmiritelji, primalje i medicinske sestre te drugi profesionalci koji su dužni u skladu sa zakonom čuvati povjerljivost ili poslovnu tajnu u pogledu činjenica kojih su postali svjesni na poslu ili pri obavljanju svojeg posla, čak i kada su prestali obavljati djelatnost;
2. suci, tužitelji i državni službenici, čak i kada su prestali obavljati svoje dužnosti, u pogledu tajnih okolnosti kojih su postali svjesni tijekom svojeg mandata;
3. oni koji bi svojim odgovorima mogli izložiti sebe, svoje srodnike ili srodnike po tazbini do trećeg koljena, i uključujući treće koljeno ili svoje bračne drugove, bivše bračne drugove, zaručnike ili partnere kaznenoj odgovornosti ili javnoj osudi.
Te osobe, osim svećenika, mogu svjedočiti ako ih stranka koja ih je obvezala na čuvanje povjerljivosti oslobodi te obveze, osim ako je zakonom propisano drukčije. Suci, tužitelji i državni službenici mogu svjedočiti i ako nadležno tijelo ili institucija s kojom rade ili su radili, prema potrebi, izda odobrenje u tom pogledu.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Ne, nema ograničenja. U skladu s člankom 17. Zakona br. 189/2003 o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima u postupku povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć dopušteno je saslušanje svjedoka ili ostalih uključenih osoba, pribavljanje pismena, vještačenje i provođenje istrage ili pribavljanje nužnih dokumenata ili informacija za rješavanje određenog predmeta.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Ne, nema ograničenja. Neovisno o tome, u skladu s člankom 16., člankom 261. stavkom 1. i člankom 314. novog Zakona o parničnom postupku, dokaze izvodi sud pred kojim se vodi postupak. Ako se, iz objektivnih razloga, dokazi mogu izvoditi samo izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište suda, može ih u okviru postupka povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć izvoditi sud istog stupnja ili niži sud ako u tom mjestu nema suda istog stupnja. Sud kojem je to povjereno u skladu s postupkom povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć izvodi dokaze u nazočnosti stranaka ili čak i bez njih ako su propisno pozvane i u pogledu postupka koji treba provoditi ima iste dužnosti kao i nadležni sud. Svjedoka koji zbog bolesti ili neke druge ozbiljne spriječenosti ne može doći na sud može se saslušati tamo gdje se nalazi, podložno postupku dostavljanja poziva strankama.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Da, to je dopušteno u skladu s člankom 13. Zakona br. 304/2004 o ustrojstvu sudova, kako je ponovno objavljen.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

a) na rumunjskom

b) na rumunjskom jer bi rumunjski zamoljeni sud trebao sastaviti izvješće o raspravi u kojem navodi datum i mjesto rasprave, identitet saslušane osobe, informacije o davanju prisege, tehničke uvjete u kojima je održana rasprava i slično.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Zamoljeni sud dužan je osigurati tumače u skladu s člankom 27. Zakona br. 189/2003 o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima. Rumunjski zamoljeni sud može, prema potrebi, olakšati pristup tumaču iz Rumunjske davanjem popisa tumača sudu koji upućuje zahtjev.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Najkraće jedan mjesec i najdulje tri mjeseca.

U ovom slučaju primjenjuje se Zakon br. 189/2003 o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima, točnije članak 25. stavak 3. Rumunjski sud obavješćuje pravosudno tijelo koje upućuje zahtjev o datumu i mjestu postupka povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć. U skladu s člankom 261. stavkom 4. novog Zakona o parničnom postupku, sud kojem je to povjereno u skladu s postupkom povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć izvodi dokaze u nazočnosti stranaka ili čak i bez njih ako su propisno pozvane i u pogledu postupka koji treba provoditi ima iste dužnosti kao i nadležni sud.

Međutim, budući da u odnosima sa stranim tijelima postoje dva postupka (postupak komunikacije tijekom izvođenja dokaza), smatramo da bi rok u praksi trebao iznositi najkraće jedan mjesec i najdulje tri mjeseca, podložno postojećim odredbama o sljedećem:

– izvršavanju zahtjeva za dostavu predviđenog u Uredbi (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”), i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000, konkretnije on bi trebao uključivati barem razdoblje od jednog mjeseca potrebno za stvarno izvršenje zahtjeva za dostavu poštom s potvrdom primitka,

– obvezama suda koji upućuje zahtjev da ispuni zahtjeve zamoljenog suda u pogledu pružanja dodatnih informacija ili plaćanja predujma/pologa i slično kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima.

Razlozi bi bili povezani s vremenom dostupnim za prijevod dopisa suda koji upućuje zahtjev ili svjedoka i vremenom dostupnim za slanje u inozemstvo, veliko radno opterećenje i raspored videokonferencija.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Troškovi se ne mogu procijeniti jer se razlikuju ovisno o vremenu i državi. Trebali bi se namiriti bankovnim prijenosom na račun žalbenog suda, kao drugog tijela koje daje odobrenje ili na račun okružnog suda, kao trećeg tijela koje daje odobrenje. Strani sud koji upućuje zahtjev nadoknađuje rumunjskom zamoljenom sudu troškove nastale u vezi s video vezom, s uspostavom veze u državi koja upućuje zahtjev, s naknadom tumačima i naknadama koje se plaćaju svjedocima i vještacima te troškove putovanja u zamoljenu državu.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Osobu koju treba saslušati trebalo bi pozvati i u skladu s odredbama rumunjskog novog Zakona o parničnom postupku. Tu bi osobu u pozivu koji je izdao rumunjski zamoljeni sud, u odluci kojom se odobrava izvođenje dokaza na sudu koji upućuje zahtjev ili u bilo kojem drugom dokumentu trebalo obavijestiti da je saslušanje dobrovoljno.

U skladu s člankom 261. stavkom 4. novog Zakona o parničnom postupku, sud kojem je to povjereno u skladu s postupkom povodom zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć izvodi dokaze u nazočnosti stranaka ili čak i bez njih ako su propisno pozvane i u pogledu postupka koji treba provoditi ima iste dužnosti kao i nadležni sud.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

U skladu s člankom 318. novog Zakona o parničnom postupku, prije uzimanja izjave, predsjednik traži svjedoka da navede svoje prezime, ime, zanimanje, prebivalište i dob, je li srodnik ili srodnik po tazbini jedne od stranaka i u kojem stupnju te radi li za jednu od stranaka. Predsjednik potom upozorava svjedoka da je dužan prisegnuti te što prisega znači.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U skladu s člancima 319. i 320. rumunjskog novog Zakona o parničnom postupku, svjedok prije saslušanja daje sljedeću prisegu: „Prisežem da ću govoriti istinu i da neću prešutjeti ništa što znam. Neka mi je Bog svjedok!”

Svjedok daje prisegu držeći ruku na križu ili na Bibliji. Božanstvo na koje se poziva u tekstu prisege mijenja se ovisno o vjeri svjedoka. Navedene odredbe ne primjenjuju se na svjedoka koji nije kršćanske vjere.

Svjedok koji nije vjernik daje sljedeću prisegu: „Svečano prisežem da ću govorit istinu i da neću prešutjeti ništa što znam.”

Svjedoci koji ne prisežu zbog savjesti ili vjere izgovaraju sljedeće riječi pred sudom: „Obećajem da ću govoriti istinu i da neću prešutjeti ništa što znam.”

Pismene gluhonijeme osobe prisežu prepisivanjem i potpisivanjem teksta prisege, osobe oštećenog sluga izgovaraju prisegu, a nepismene osobe prisežu uporabom znakova uz pomoć tumača.

Kada je svjedok prisegnuo, predsjednik sudskog vijeća upozorava ga da će u slučaju da ne bude govorio istinu počiniti kazneno djelo krivokletstva.

Sve se to navodi u pisanoj izjavi.

Djecu mlađu od 14 godina koja nemaju sposobnost donošenja odluka u trenutku održavanja rasprave može se saslušati bez prisege i to im nije zabranjeno, ali sud ih upozorava da bi trebali govoriti istinu i pri razmatranju njihova iskaza uzima u obzir njihov posebni položaj.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Osobe za kontakt mogu biti stručnjaci za IT sa žalbenih sudova, sudski službenik ili sudac. Otprilike 144 od 244 sudova ima prostorije za održavanje videokonferencija. Svaki od tih 144 suda ima 2 prostorije.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Posljednji put ažurirano: 31/05/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Slovenija

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Dokazi se mogu izvoditi videokonferencijskom vezom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili ih može neposredno izvoditi sud te države članice. U svim građanskim i trgovačkim stvarima primjenjuje se članak 114.a Zakona o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku; dalje u tekstu: ZPP) u kojem je propisano da sud može, uz suglasnost stranaka, dopustiti strankama i njihovim pravnim zastupnicima da se u vrijeme rasprave nalaze na različitim mjestima i da tamo obavljaju postupovne radnje pod uvjetom da postoji audio i video prijenos s mjesta održavanja rasprave na mjesto ili mjesta gdje se nalaze zastupnici stranaka i obrnuto (videokonferencija). Podložno tim uvjetima, sud može odlučiti da će izvoditi dokaze saslušavanjem stranaka i svjedoka te vještačenjem.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Videokonferencija se može upotrebljavati za saslušanje stranaka i svjedoka te za vještačenje. Stranke i zastupnici (na primjer odvjetnici) mogu sve postupovne radnje obavljati uporabom videokonferencijske veze.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Stranke i pravni zastupnici u načelu mogu obavljati sve postupovne radnje s udaljenog mjesta. ZPP-om se mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijskom vezom ograničava na iscrpni popis dokaza (saslušavanje stranaka i svjedoka, vještačenje). Videokonferenciju stoga nije moguće upotrijebiti za izvođenje dokaza u slučajevima kada je potrebno pregledati mjesto ili dokumente.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Stranke i pravni zastupnici u načelu mogu obavljati sve postupovne radnje s udaljenog mjesta. Nema ograničenja u pogledu mjesta gdje se druga stranka nalazi izvan suda.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

U članku 125.a ZPP-a predviđena je pravna osnova za audiovizualno snimanje rasprave. U skladu s tom odredbom, predsjednik vijeća može naložiti audiovizualno snimanje rasprave. To znači da predsjednik vijeća pred kojim se vodi postupak ima diskrecijsko pravo odlučiti hoće li se rasprava snimati. U skladu s člankom 114.a stranka nema pravo tražiti od suda da dopusti održavanje videokonferencije. Zahtjev za održavanje videokonferencije može podnijeti i sud, a u tom je slučaju potrebna suglasnost stranaka. Odluka kojom sud nalaže održavanje videokonferencije mora se donijeti dovoljno unaprijed prije planirane rasprave uzimajući u obzir vrijeme potrebno za tehničku pripremu te se stranke mora dovoljno unaprijed obavijestiti o tome trebaju li pristupiti sudu.

Od 2011. najmanje je jedna sudnica na svakom okružnom sudu (11 lokacija) u Sloveniji opremljena svom nužnom opremom za održavanje videokonferencija i za njihovo snimanje. Moguće je samo audio ili video snimanje ili oboje istodobno. Dostupna su i tri seta mobilne opreme za videokonferencije koja sudovi mogu upotrebljavati na lokalnim ili drugim sudovima. Budući da se videokonferencija uspostavlja posredstvom središnje pristupne točke, svaka videokonferencija može se snimati na temelju naloga suca.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

U skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe saslušanja može obavljati zamoljeni sud, konkretno na jeziku koji je službeni jezik suda (na slovenskom i na jezicima nacionalnih manjina koji se službeno upotrebljavaju na sudovima u područjima u kojima žive te nacionalne manjine, odnosno na talijanskom i mađarskom jeziku) i, prema potrebi, uz prijevod na jezik koji stranka ili drugi sudionik u postupku razumiju, ako oni to predlože ili ako sud utvrdi da stranka ili drugi sudionik u postupku ne razumiju slovenski.

U skladu s člankom 17. Uredbe, saslušanje obavlja neposredno sud koji upućuje zahtjev. U tom slučaju saslušanje se može provoditi na stranom jeziku ako je osiguran odgovarajući prijevod na jezik koji razumiju stranka ili ostali sudionici u postupku.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ako se koriste usluge sudskih tumača, to može organizirati zamoljeni sud ili sud koji upućuje zahtjev (ovisno o dogovoru između sudova). Nadalje, sudski tumači mogu se nalaziti na zamoljenom sudu ili sudu koji upućuje zahtjev ili na trećoj lokaciji.

Sudski tumači u praksi su uz osobu kojoj treba tumačenje, odnosno tamo gdje se nalazi zamoljeni sud, ako sud koji traži saslušanje obavlja to saslušanje na svojem jeziku, u skladu s člankom 17. Uredbe, ili na mjestu suda koji upućuje zahtjev ako saslušanje obavlja zamoljeni sud, u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Osoba koju treba saslušati poziva se osobno i pisanim putem da pristupi sudu. U pozivu se, među ostalim, navode vrijeme i mjesto saslušanja osobe. Određeni svjedoci mogu se saslušavati kod kuće u slučaju starosti, bolesti ili ozbiljnog fizičkog invaliditeta. U Zakonu o parničnom postupku nije propisano koliko se unaprijed svjedoke mora pozvati. Međutim, strankama se mora dati dovoljno vremena da se pripreme za raspravu, najmanje 15 dana od trenutka dostave poziva na raspravu. Taj se rok ne primjenjuje kada se stranku poziva kao svjedoka.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

U skladu s člankom 153. ZPP-a stranka koja traži izvođenje dokaza polaže novac za pokrivanje troškova nastalih izvođenjem dokaza. Ako dokaze koji se trebaju izvoditi predlažu obje stranke, sud može odlučiti da stranke podijele taj iznos. Troškovi se nadoknađuju ovisno o rezultatu postupka.

U Republici Sloveniji uporaba je videokonferencije besplatna.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U ZPP-u nisu propisani dodatni uvjeti.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Svjedoke se prije ispitivanja traži da navedu ime i prezime, ime oca, zanimanje, adresu, mjesto rođenja, dob i odnos sa strankama (članak 238. stavak 3. ZPP-a).

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

U ZPP-u nije predviđeno davanje prisege. U skladu s člankom 238. sud upozorava svjedoke prije početka saslušanja da su dužni govoriti istinu i da ništa ne smiju prešutiti te ih nakon toga upozorava na posljedice davanja lažnog iskaza.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

ZPP ne sadržava takvu odredbu.

U praksi se najmanje tjedan dana prije odražavanja videokonferencije testira veza kako bi se provjerilo radi li i je li zadovoljavajuće kvalitete te kako bi se mogli ukloniti nedostaci. Time se osigurava da tehničar koji je nazočan tijekom rasprave može opremom za videokonferenciju rukovati bez poteškoća jer je testiranje obavljeno unaprijed. Sudovi na zahtjev ili naknadno razmjenjuju podatke za kontakt osoba koje su zadužene za tehničke aspekte videokonferencije.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

ZPP ne sadržava takvu odredbu.

U praksi sud koji upućuje zahtjev šalje zamoljenom sudu, zajedno sa zahtjevom, obrazac sa svim tehničkim informacijama o videokonferencijskom sustavu i podatke za kontakt stručnjaka koji će biti zadužen za tehničke aspekte videokonferencije. Obama sudovima potrebne su informacije o videokonferencijskim sustavima, vrsti veze (ISDN, IP), brzini veze, adresi (broj telefona), jeziku koji će se upotrebljavati za testiranje, datumu i vremenu testiranja, vremenskoj razlici i podacima za kontakt tehničara zaduženog za tehnička pitanja.

Posljednji put ažurirano: 16/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Slovačka

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Iako u slovačkom zakonodavstvu ne postoje posebna pravila kojima je dopušteno izvođenje dokaza u kojem sudjeluje sud iz države članice koja upućuje zahtjev, nema ni odredaba kojima se to zabranjuje. U skladu s postupovnim pravilima, sudovi izvode dokaze na raspravi i, ako je moguće, izvan rasprava (članak 122. Zakona o parničnom postupku (Občianský súdny poriadok)). Uz suglasnost stranaka sud može održati usmenu raspravu uporabom videokonferencijske veze ili druge komunikacijske tehnologije (članak 116. stavak 6. Zakona o parničnom postupku). Stranke u načelu imaju pravo biti nazočne tijekom izvođenja dokaza.

Ne postoje posebni postupci za izvođenje dokaza uporabom videokonferencije (osim prethodno opisanih). Stoga se primjenjuju samo Uredba o izvođenju dokaza (Nariadenie o výkone dôkazu), Zakon o parničnom postupku i Poslovnici sudova (Spravovací a kancelársky poriadok pre súdy) (2015. Odluka slovačkog Ministarstva pravosuđa br. 543 od 11. studenoga 2005. o administrativnim i tajničkim pravilima okružnih sudova (okresné súdy), regionalnih sudova (krajské súdy), posebnog suda (Špeciálny súd) i vojnih sudova (vojenské súdy)).

Sva ostala pitanja moraju se riješiti sporazumom među predmetnim sudovima uz pomoć EJN-a.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

U slovačkom zakonodavstvu nema ograničenja u pogledu osoba koje se mogu saslušavati videokonferencijskom vezom. U skladu s člankom 125. Zakona o parničnom postupku sva sredstva koja se mogu upotrijebiti za utvrđivanje činjenica mogu se upotrebljavati kao dokaz. Posebice se mogu saslušavati stranke, svjedoci i vještaci.

U skladu s člankom 124. Zakona o parničnom postupku pri izvođenju dokaza treba poštovati obvezu čuvanja tajnosti informacija.

U skladu s člankom 100. stavkom 3. ako sud odluči uzeti u obzir mišljenje maloljetnika, mišljenje se potvrđuje uz pomoć djetetova zastupnika ili nadležnog tijela za dobrobit i pravnu zaštitu djece i socijalnu skrb ili ispitivanjem maloljetnika čak i bez nazočnosti djetetovih roditelja. Posebna ograničenja ovise o dobi djeteta i načinu koji je sud izabrao za saslušanje.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Nema ih, osim ograničenja povezanih s prirodom videokonferencija (činjenica da nije moguće pretraživati prostorije uporabom videokoferencijske veze i slično).

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Dokazi se obično izvode na raspravi (članak 122. Zakona o parničnom postupku), a rasprave se obično održavaju u sudnici (članak 25. u vezi s člankom 35. Poslovnika sudova). Iz tehničkih razloga bilo bi teško razgovor obavljati na drugom mjestu.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Videokonferencijska oprema ima i mogućnost snimanja videokonferencija. Neovisno o tome, u skladu s uvjetima iz članka 116. stavka 6. Zakona o parničnom postupku usmena rasprava uporabom videokonferencijske veze može se održati samo uz suglasnost stranaka. Ako nema suglasnosti stranaka primjenjuju se opće odredbe iz članka 44.a Zakona o parničnom postupku u skladu s kojim se rasprava može snimati i uporabom opreme za snimanje zvuka. Takva zvučna snimka pohranjuje se na nositelju podataka koji je dio sudskog spisa.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

To pitanje ne odnosi se posebno na izvođenje dokaza u inozemstvu ili videokonferencijskom vezom. U skladu s općim pravilima slovačke sudske rasprave uvijek se održavaju na službenom jeziku i prema potrebi se osiguravaju tumači.

Ako u izvođenju dokaza sudjeluje sud, očekujemo da će sud koji zaprima zahtjev održati raspravu i da će se stoga dokazi izvoditi na jeziku tog suda. Ako sud neposredno izvodi dokaze u skladu s člankom 17., on to čini na svojem jeziku.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Slovački zakon ne sadržava odredbe o tom pitanju. Tumači se osiguravaju ad hoc na temelju sporazuma između predmetnih sudova.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Slovački zakon ne sadržava posebne odredbe kojima su uređena ta pitanja. Primjenjuju se opća pravila o provođenju rasprava i pozivanju svjedoka i stranaka. Sudovi obično izvode dokaze na raspravama (članak 122. Zakona o parničnom postupku), a sudski poziv mora se dostaviti dovoljno unaprijed da se može zadovoljiti zakonski rok za pripremu sudske rasprave (članak 46. stavak 3. Poslovnika sudova) koji obično iznosi „najmanje pet dana prije datuma kada se treba održati rasprava” (članak 115. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Slovački sudovi ne naplaćuju naknade za videokonferencije.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Slovački zakon ne sadržava posebne odredbe kojima su uređena ta pitanja. Sud bi u načelu trebao obavijestiti osobu o njezinim postupovnim pravima i obvezama na početku rasprave. To se ne primjenjuje kada osobe zastupa odvjetnik (advokát). (članak 5. Zakona o parničnom postupku)

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Slovački zakon ne sadržava posebne odredbe kojima su uređena ta pitanja. O posebnom postupku predmetni sudovi odlučuju ad hoc sporazumom. Primjenjuju se opće odredbe o provjeri identiteta osobe koja se saslušava. Tim je odredbama propisano da se na početku rasprave mora utvrditi identitet svjedoka te sve okolnosti koje bi mogle utjecati na vjerodostojnost svjedoka (obiteljski odnosi i slično, članak 126. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Slovačko zakonodavstvo sadržava samo posebne odredbe o tim pitanjima u kaznenim postupcima, a ne u parničnim postupcima.

Međutim, u skladu s člankom 126. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku sudovi obavješćuju svjedoke na početku svake rasprave o važnosti izjava svjedoka i o pravima i obvezama svjedoka (da govore istinu i da ništa ne prešute) i o kaznenim posljedicama davanja lažnog iskaza. Imajte na umu da se ta pravna odredba (davanje lažnog iskaza) ne primjenjuje na stranke u postupku.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Svi slovački sudovi imaju administratora kojem se moguće obratiti za planiranje testiranja videoveze, datuma rasprave i slično. Administrator je osposobljen za rukovanje videokonferencijskom opremom. U slučaju problema, administrator se može obratiti sudskom tehničaru i može osigurati njegovu nazočnost na dan održavanja rasprave.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Potrebne su tehničke informacije koje su nužne za uspostavu veze s opremom suda koji upućuje zahtjev.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Finska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Moguća su oba postupka. U zahtjevu bi trebalo biti jasno navedeno na koji postupak misli sud koji upućuje zahtjev.

Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe, na raspravu se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na izvođenje dokaza.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

U građanskim ili trgovačkim stvarima nema takvih ograničenja. Stručnjaci i stranke također se mogu saslušavati videokonferencijskom vezom.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Nema ih.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Ne.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Snimanje rasprava koje se obavljaju videokonferencijskom vezom nije zabranjeno, ali potrebna oprema nije dostupna na svim sudovima. O tome bi trebalo poslati poseban upit nakon podnošenja zahtjeva.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 10. do 12., rasprava se održava na finskom ili švedskom jeziku. U slučaju neposrednog saslušanja u skladu s člankom 17. zamoljeni sud bira jezik koji će se upotrebljavati.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 10. do 12., o osiguravanju tumača i mjestu gdje će se nalaziti dogovaraju se zamoljeni sud i sud koji upućuje zahtjev. Ako se zahtjevi podnose u skladu s člankom 17., sud koji upućuje zahtjev odgovoran je osigurati tumače i odlučiti gdje će se oni nalaziti.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 10. do 12., zamoljeni sud šalje pisani poziv osobi koju treba saslušati. U idealnom slučaju između dostave obavijesti i datuma rasprave trebalo bi proći najmanje dva do tri tjedna. Ako se zahtjevi podnose u skladu s člankom 17., sud koji upućuje zahtjev odgovoran je za dostavu poziva i potrebnu organizaciju.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Ako se osoba saslušava u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe u sudu opremljenom video opremom, uporabom videokonferencijske opreme obično se ne uzrokuju zasebni troškovi. Ako se osoba saslušava u skladu s člankom 17. na mjestu izvan suda, sud koji upućuje zahtjev preuzima odgovornost za troškove održavanja videokonferencija.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Sud koji je podnio zahtjev u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe mora obavijestiti predmetnu osobu da se dokazi izvode dobrovoljno.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 10. do 12., zamoljeni sud utvrđuje identitet osobe koja će se saslušavati i provjerava ga, ako je potrebno, na temelju osobne iskaznice ili putovnice te osobe. U slučaju zahtjeva u skladu s člankom 17., sud koji upućuje zahtjev mora provjeriti identitet osobe koja će se saslušavati.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Ne primjenjuju se posebni zahtjevi za davanje prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17. Prisega se daje u skladu sa zakonodavstvom koje se primjenjuje na sud koji saslušava svjedoka.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Zamoljeni sud navodi ime te osobe za kontakt.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

– Sud koji upućuje zahtjev trebao bi u idealnom slučaju navesti imena osoba za kontakt za tehnička pitanja i za pitanja povezana s predmetima (pravna pitanja).

– Zahtjev bi trebao sadržavati podatke za kontakt (adrese e-pošte i/ili telefonske brojeve) osoba za kontakt s pomoću kojih se do njih može doći i tijekom rasprave u slučaju problema s videovezom ili sličnih pitanja.

– Ako su države u različitim vremenskim zonama, u zahtjevu bi trebalo biti navedeno odnosi li se navedeno vrijeme na državu koja upućuje zahtjev ili na zamoljenu državu.

Posljednji put ažurirano: 13/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvođenje dokaza putem videokonferencije - Švedska

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Da, dokazi se mogu izvoditi videokonferencijskom vezom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili ih može neposredno izvoditi sud te države članice.

U skladu s člankom 5. Zakona (2003:493) o Uredbi EZ-a o izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima („Uredba o izvođenju dokaza”), dokaze trebaju izvoditi okružni sudovi (tingsrätter). Sud će primjenjivati pravila o izvođenju dokaza izvan glavne rasprave utvrđena u poglavlju 35. člancima 8. – 11. Zakona o sudskom postupku (rättegångsbalken), osim ako je Uredbom predviđeno drukčije.

Treba napomenuti da u slučajevima kada se ne primjenjuje Uredba o izvođenju dokaza postoje odredbe u drugim zakonima, na primjer u Zakonu (1946:816) o izvođenju dokaza za strani sud.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Svaku stranku koju treba saslušati u postupku može se saslušati uporabom videokonferencijske veze.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Nisu propisana posebna ograničenja.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Izvođenje dokaza obavljaju okružni sudovi. Nisu propisana nikakva druga posebna ograničenja.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Da, dopušteno je i dostupna je oprema.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

(a) Rasprava se mora održavati na švedskom, ali sud može angažirati tumača.

(b) To ovisi o pravilima države koja upućuje zahtjev.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ako se saslušavanje održava u Švedskoj, o tumačima odlučuje švedski sud.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Zamoljeni sud izdaje sudski poziv osobi koju treba saslušati. U pozivu su navedeni vrijeme i mjesto. Nema regulatornih zahtjeva u pogledu vremena koje mora biti dopušteno kada se odlučuje o datumu rasprave.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Ako tako zatraži švedski sud, sud koji upućuje zahtjev mora snositi troškove stručnjaka i tumača, troškove koji nastaju kao rezultat zahtjeva za izvršenje u skladu s posebnim postupkom i trošak komunikacijske tehnologije kao što su videokonferencije i telekonferencije (vidi članak 18. stavak 2. i članak 10. stavke 3. i 4. Uredbe o izvođenju dokaza).

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Sud koji upućuje zahtjev mora obavijestiti predmetnu osobu da je izvođenje dokaza u skladu s člankom 17. Uredbe o izvođenju dokaza dobrovoljno.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Ne postoji posebno uređeni postupak za provjeru identiteta u vezi s time.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Opće je pravilo da se primjenjuju nacionalna pravila o prisegama i nisu propisani posebni uvjeti ili informacije za primjenu članka 17.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Osoblje koje je osposobljeno za rukovanje videokonferencijskom opremom dostupno je na svim sudovima.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Obično nisu potrebne dodatne informacije.

Posljednji put ažurirano: 02/06/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.