Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Izvođenje dokaza videokonferencijom

Portugal
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Prema portugalskom pravu sudac suda koji je uputio zahtjev mora izvesti dokaze osoba koje se saslušavaju izravno putem videokonferencijske veze, bez intervencije suca sa zamoljenog suda. To je pravilo za unutarnje postupke koji uključuju saslušanje videokonferencijskom vezom. Isti postupak primjenjuje se na prekogranične predmete u kojima sud države članice koja je uputila zahtjev traži da se saslušanje održi videokonferencijskom vezom u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

Alternativno, u prekograničnim predmetima sud države članice koja je uputila zahtjev može zatražiti da se saslušanje održi videokonferencijskom vezom u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

Glavna nacionalna postupovna pravila kojima se uređuje prikupljanje dokaza videokonferencijskom vezom od vještaka, svjedoka i stranaka jesu sljedeća:

Vještaci

Članak 486. Zakona o parničnom postupku (Código de Processo Civil)

Pojavljivanje vještaka na završnoj raspravi

1. – Ako to zahtijeva jedna od stranaka ili ako to naloži sudac, vještaci se pojavljuju na završnoj raspravi radi davanja, pod prisegom, svih objašnjenja koja se od njih zatraže.

2. – Vještaci iz ustanova, laboratorija ili službenih tijela saslušavaju se putem telekonferencijske veze na svojem radnom mjestu.

Svjedoci

Članak 502. Zakona o parničnom postupku

Saslušanje putem telekonferencijske veze

1. – Svjedoke koji borave izvan okruga ili, u slučaju autonomnih regija, izvan dotičnog otoka, stranke predlažu u skladu s člankom 507. stavkom 2., u slučaju kada su se u izjavi ponudili da budu svjedoci ili se saslušavaju putem telekonferencijske veze tijekom ročišta iz okružnog suda u području u kojem borave.

2. – Sud pred kojim je pokrenut postupak utvrđuje datum saslušanja nakon savjetovanja sa sudom pred kojim svjedok treba svjedočiti i poziva svjedoka da se pojavi.

3. – Na dan saslušanja, svjedoci se identificiraju službeniku suda pred kojim svjedoče, ali od tog trenutka nadalje saslušanje vode sud pred kojim je pokrenut postupak i zastupnici stranaka putem telekonferencijske veze, bez potrebe za intervencijom suca suda pred kojim se svjedoči.

4. – Svjedoci koji borave u inozemstvu saslušavaju se putem telekonferencijske veze kad god su potrebna tehnička sredstva dostupna na mjestu u kojem borave.

5. – U predmetima koji se rješavaju na sudovima u područjima gradova Lisabona i Porta saslušanje se ne provodi putem telekonferencijske veze ako je svjedok stanovnik predmetnog okruga, osim u slučajevima utvrđenima u članku 520.

Članak 520. Zakona o parničnom postupku

Izravna komunikacija između suda i osobe koja svjedoči

1. – U slučaju kada nije moguće ili je iznimno teško osobi koja mora svjedočiti pojaviti se na sudu na vrijeme, sudac može uz suglasnost stranaka odrediti da sva objašnjenja potrebna radi donošenja pravilne odluke o predmetu budu dana putem telefona ili drugog sredstva izravne komunikacije između suda i svjedoka, sve dok je priroda činjenica koje se trebaju istražiti ili razjasniti u skladu s postupkom.

2. – Sud mora osigurati sredstvima koja su mu dostupna da svjedočenje bude istinito i slobodno, posebice određivanjem da svjedok bude u pratnji sudskog službenika tijekom svjedočenja i da se sadržaj dokaza i okolnosti u kojima su izneseni budu uneseni u zapisnik.

3. – Odredbe članka 513. [prisega i prethodno ispitivanje koje provodi sudac] i prvi dio stavka 4. prethodnog članka [sudac može naložiti ponovno svjedočenje pred njim osobno] primjenjuju se na predmete na koje se primjenjuje ovaj članak.

Stranke

Članak 456. Zakona o parničnom postupku

Vrijeme i mjesto svjedočenja

1. – U pravilu, svjedočiti se mora na završnoj raspravi, osim ako nije žurno ili ako svjedok nije u mogućnosti pojaviti se na sudu.

2. – Pravila za svjedočenje putem telekonferencijske veze utvrđena u članku 502. primjenjuju se na stranke koje borave izvan okruga ili, u slučaju autonomnih regija, izvan dotičnog otoka.

3. – Svjedočiti se može i na pripremnom ročištu, u kojem se slučaju primjenjuju odredbe iz prethodnog stavka uz potrebne prilagodbe.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Posebna ograničenja nisu utvrđena. Portugalskim pravom dopušteno je saslušanje svjedoka, stranaka i vještaka videokonferencijskom vezom, kako je to predviđeno prethodno navedenim zakonskim pravilima.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Vidi odgovor na prethodno pitanje.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Opće je pravilo da osoba mora biti saslušana videokonferencijskom vezom na sudu. Međutim, vještaci iz službenih tijela mogu biti saslušani videokonferencijskom vezom na svojem radnom mjestu. U izuzetnim slučajevima, u okolnostima predviđenima člankom 520. Zakona o parničnom postupku (citiranom u odgovoru na 1. pitanje), sud može videokonferencijskom vezom saslušati osobu koja se nalazi izvan suda.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Da, saslušanja videokonferencijskom vezom uvijek se snimaju s pomoću sustava zvučnog snimanja na sudu u skladu s odredbama članka 155. portugalskog Zakona o parničnom postupku.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako je Portugal zamoljena država članica, jezik saslušanja razlikovat će se, ovisno o okolnostima:

(a) U slučaju kada se zahtjevi podnose prema člancima od 10. do 12. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., koristi se portugalski jezik. Ako je potrebno saslušati strane državljane, oni mogu govoriti drugim jezikom ako ne govore portugalski. U tom slučaju, sud koji je uputio zahtjev mora obavijestiti zamoljeni sud o toj činjenici, tako da potonji može pozvati tumača da bude prisutan na zamoljenom sudu.

(b) Kada se zahtjevi podnose prema članku 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., koristi se jezik predviđen u nacionalnom zakonodavstvu države članice kojoj pripada sud koji je podnio zahtjev. Ako je potrebno saslušati osobe koje ne govore taj jezik, sud koji je podnio zahtjev može u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pozvati tumača da bude prisutan na sudu koji je podnio zahtjev. Alternativno, sud koji je podnio zahtjev može zatražiti od (zamoljenog) portugalskog suda da pozove tumača da bude prisutan na zamoljenom sudu.

U svim slučajevima navedenima pod (a) i (b) u kojima postoji potreba za pozivanjem tumača da bude prisutan na sudu zamoljene države članice, zamoljeni sud zahtijevat će od suda države članice koja je uputila zahtjev da plati naknadu tumaču, kako je predviđeno člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ova informacija već je dana u odgovoru na 6. pitanje.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Prema portugalskom pravu, postupak koji se primjenjuje na postupak saslušanja i pozivanja osobe da se pojavi na sudu u osnovi utvrđen je u članku 7. stavku 3., članku 172. stavcima 5. i 6., članku 220., članku 247. stavku 2., članku 251. stavku 1. te člancima 417., 507., 508. i 603. portugalskog Zakona o parničnom postupku.

Općenito, odgovornost je tajništva suda da obavijesti, na vlastitu inicijativu, svjedoke, vještake, stranke i njihove zastupnike kada se od njih zahtijeva da se pojave u sudskim postupcima prema sudskom nalogu. Konkretno, ako stranka zahtijeva saslušanje svjedoka videokonferencijskom vezom, tajništvo suda odgovorno je za pozivanje tog svjedoka.

Obavijesti u svrhu pozivanja svjedoka, vještaka i drugih osoba (npr. tumača ili tehničkog savjetnika) na sud šalju se preporučenom poštom, uz navođenje datuma, mjesta i svrhe pojavljivanja na sudu. Obavijesti se smatraju dostavljenima čak i kada primatelj odbije prihvatiti dopis; dostavljač pošiljke mora voditi evidenciju u tom smislu.

Obavijesti u svrhu pozivanja stranke da se pojavi u sudskom postupku ili da svjedoči šalju se preporučenom poštom i upućuju dotičnoj stranci, navodeći datum, mjesto i svrhu pojavljivanja na sudu. U tom slučaju, ako je stranka imenovala odvjetnika ili ako je istovremeno zastupaju odvjetnik i pravni zastupnik, i odvjetnika i pravnog zastupnika također je potrebno obavijestiti.

Zastupnike stranaka obavješćuje se elektroničkim putem sukladno članku 25. Ministarskog provedbenog naloga (Portaria) br. 280/2013 od 26. kolovoza 2013. IT sustavom potvrđuje se datum kada je obavijest izdana.

Zakonom se izričito ne utvrđuje koliko se ranije prije saslušanja mora dati obavijest. U svim navedenim slučajevima obavijest se smatra dostavljenom treći dan nakon registracije ili nakon njezina izdavanja elektroničkim putem. Ako treći dan nije radni, obavijest će se smatrati dostavljenom prvi sljedeći radni dan. Iz praktičnih razloga stoga je potrebno poštovati najmanje to razdoblje obavijesti u odnosu na datum ročišta, tako da se obavijest može smatrati propisno dostavljenom.

U žurnim slučajevima svjedoke, vještake, druge osobe, stranke ili njihove zastupnike može se pozvati (ili se njihovi pozivi mogu otkazati) putem telegrama, telefona ili drugog sličnog telekomunikacijskog sredstva. Kontakt putem telefona uvijek se dokumentira u evidenciji predmeta, nakon kojeg slijedi pisana potvrda u nekom obliku.

Ako se osoba koja je trebala biti prisutna ne pojavi, ta osoba mora opravdati svoj izostanak na samom ročištu ili u roku od pet dana (kalendarskih dana,ali ako posljednji dan nije radni, rok se produžuje na idući radni dan).

Portugalskim pravom utvrđuju se sljedeće prisilne mjere za slučajeve nepojavljivanja. U slučaju da se svjedok, koji je propisno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak unutar zakonskog roka, ne pojavi izriče mu se novčana kazna, a sudac može naložiti privođenje. Te kazne ne primjenjuju se u slučaju da se suđenje odgađa zbog drugih razloga osim nepojavljivanja svjedoka. U slučaju nepojavljivanja vještaka ili druge osobe, koji su propisno obaviješteni i koji nisu opravdali svoj izostanak unutar zakonskog roka, izriče im se novčana kazna. U slučaju da se jedna od stranaka, koja je propisno obaviještena i nije opravdala svoj izostanak unutar zakonskog roka, ne pojavi izriče joj se novčana kazna, a sud njezino odbijanje može slobodno tumačiti za svrhe dokazivanja. Osim toga, ako sud smatra da odbijanje stranke da se pojavi onemogućuje ispunjavanje zahtjeva o teretu dokazivanja, može obrnuti teret dokazivanja.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Za korištenje videokonferencijske veze ne naplaćuju se troškovi.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

U slučaju kada je portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev prema članku 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., poziva osobu koju treba saslušati da se pojavi pred imenovanim sudom u drugoj (zamoljenoj) državi članici putem pošte, pomoću jednog od načina navedenih u odgovoru na 8. pitanje, ovisno o slučaju. Ta mogućnost obavješćivanja putem pošte predviđena je člankom 14. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 od 13. studenoga 2007. Osobu koja treba biti saslušana obavješćuje se da je njezino pojavljivanje na dobrovoljnoj osnovi.

Ako je portugalski sud zamoljena stranka, odgovornost je suda koji je uputio zahtjev da obavijesti osobe koje će se saslušati i da im priopći da je pojavljivanje na dobrovoljnoj osnovi.

Međusobnim sporazumom između suda koji je uputio zahtjev i zamoljenog suda obavješćivanje osobe koja treba biti saslušana i informiranje da je to na dobrovoljnoj osnovi može obaviti sud zamoljene države članice. Do toga u praksi može doći bez obzira na to je li portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev ili zamoljena stranka.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

U zakazano vrijeme za saslušanje, sudski službenik provjerava je li osoba koju se treba saslušati prisutna i obavješćuje suca koji će voditi saslušanje ili sud koji je uputio zahtjev ako potonji izravno vodi saslušanje.

Ako saslušanje vodi portugalski sudac, nakon početka postupka, a prije nego što osoba započne samo svjedočenje, poduzimaju se sljedeći koraci: (i) osoba koja svjedoči, svjedok ili vještak priseže pred sucem; (ii) sudac postavlja prethodna pitanja radi utvrđivanja identiteta osobe koja se saslušava.

Sudac je dužan provesti prethodno ispitivanje radi utvrđivanja identiteta osobe koja se saslušava postavljajući pitanja o njezinu imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim pojedinostima koje sudac može smatrati potrebnima u svrhe utvrđivanja identiteta.

Sudac također pita saslušavanu osobu je li srodnik, prijatelj ili neprijatelj bilo koje od stranaka i ima li izravan ili neizravan interes u predmetu, kako bi procijenio vjerodostojnost dokaza.

Ako tijekom prethodnog ispitivanja sudac utvrdi da svjedok nije sposoban za saslušanje ili da nije prava osoba koju treba saslušati, neće mu dopustiti da svjedoči. Svjedok nije sposoban ako, unatoč tome što nije spriječen psihološkom anomalijom, nema prirodnu sposobnost (fizičku ili mentalnu sposobnost) za svjedočenje.

Prethodnim ispitivanjem sucu se omogućuje i provjera sljedećih slučajeva u kojima, prema portugalskom Zakonu o parničnom postupku, svjedoci ili stranke mogu odbiti svjedočiti.

Sljedeće osobe mogu odbiti svjedočiti (osim u tužbama kojima je namjera potvrditi rođenje ili smrt djece):

a)    srodnici u uzlaznoj liniji u predmetima koji uključuju njihove potomke, roditelji posvojitelji u predmetima koji uključuju njihovu posvojenu djecu i obratno;

b)    punac/svekar ili punica/svekrva u slučaju koji uključuje njihove zetove ili snahe i obratno;

c)    bračni drugovi ili bivši bračni drugovi u predmetima koji uključuju drugog bračnog druga ili bivšeg bračnog druga;

d)    svi koji žive u izvanbračnoj zajednici ili su živjeli u izvanbračnoj zajednici na način sličan vjenčanim parovima s bilo kojom od stranaka u predmetu.

Dužnost je suca da osobe navedene u prethodnim točkama savjetuje da imaju pravo odbiti svjedočiti.

Osobe koje podliježu čuvanju poslovne tajne, tajne kao javni dužnosnici ili državnih tajni moraju biti izuzete od svjedočenja u vezi s činjenicama koje su obuhvaćene takvim tajnama. U tim slučajevima, sudac će provjeriti zakonitost izuzeća i, ako to smatra potrebnim, odreći se njihove dužnosti čuvanja tajne.

Stranke mogu svjedočiti samo u vezi s osobnim činjenicama. U parničnom postupku nije dopušteno usmjeravanje dokaza stranke na kaznena ili štetna djelovanja u vezi s kojima je stranka tuženik u kaznenom predmetu.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Prema portugalskom pravu:

  • prije izvođenja dokaza sudac upozorava osobu koju se saslušava na moralnu važnost prisege koju će ta osoba dati, na dužnost vjernosti prema istini i na kazne za davanje lažnih iskaza;
  • sudac zatim od svjedoka traži da dâ sljedeću prisegu: "Prisežem svojom čašću da ću govoriti potpunu istinu i samo istinu";
  • odbijanje davanja prisege jednako je odbijanju svjedočenja; oboje je kažnjivo kao nepoštovanje suda osim ako je opravdano, ako bi sudac tu osobu teretio u skladu s tim.

U slučaju da sud u drugoj državi članici izvodi dokaze izravno iz Portugala videokonferencijskom vezom u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., sud države članice koja je uputila zahtjev mora obavijestiti (zamoljeni) portugalski sud o sljedećim identifikacijskim podacima osobe koja će svjedočiti: imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim informacijama koje smatra potrebnim u svrhu identifikacije, kao i svojstvu u kojem će ta osoba biti saslušana (npr. kao stranka, svjedok, vještak, tehnički savjetnik), jeziku koji ta osoba govori i je li potrebno pozvati tumača na zamoljeni sud.

Ti podaci potrebni su kako bi (zamoljeni) portugalski sud s jedne strane mogao poduzeti korake za pozivanje tumača i s druge strane potvrditi prisutnost osobe koju će se saslušati u zakazano vrijeme za videokonferenciju.

Međutim, kako portugalski sudac ne intervenira u postupku, prisegu je potrebno dati videokonferencijskom vezom pred sucem suda države članice koja je uputila zahtjev. Isto se primjenjuje i na prethodno ispitivanje, ako do njega dođe, kao i na pitanja sposobnosti ili odbijanja svjedočenja ili izuzimanja svjedoka od svjedočenja, za što je nadležan sudac suda koji je uputio zahtjev u skladu sa zakonom o parničnom postupku države članice koja je uputila zahtjev, kako je predviđeno člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Sud koji je uputio zahtjev i zamoljeni sud (nakon što ga središnje tijelo utvrdi) trebali bi uspostaviti izravan kontakt jedan s drugim radi zakazivanja videokonferencije, a trebali bi i dogovoriti datum za prethodnu provjeru.

Zbog razloga praktičnosti, kad god je to moguće, preporučljivo je provesti provjeru prije slanja obavijesti svjedoku; u tom cilju, datum provjere trebalo bi zakazati dovoljno rano kako bi se omogućilo obavješćivanje svjedoka na vrijeme.

Na dan provjere i na datum saslušanja videokonferencijskom vezom, IT tehničar, telekomunikacijski tehničar ili sudski službenik s odgovarajućim znanjem trebali bi biti prisutni na svakom od sudova.

U Portugalu Institut za financijsko upravljanje i infrastrukturu pravosudnog sustava (Instituto de Gestão Financeira e Estruturas da Justiça ili „IGFEJ“) ima poseban tim dostupan za videokonferencije na sudovima.

Zbog organizacijskih razloga, kad god je to moguće, trebalo bi obavijestiti IGFEJ o datumu provjere i saslušanja uz prethodnu obavijest od tri dana. Time će se IGFEJ-u omogućiti da provjeri postojanje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, da odmah intervenira u slučaju bilo kakvih poteškoća u komunikaciji između sudova i da nadzire videokonferencijske testove.

Zakazivanje videokonferencije u drugoj državi članici na zahtjev portugalskog suda

Portugalski sud (koji je uputio zahtjev) mora prvo od IGFEJ-a zatražiti stvaranje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, da intervenira radi svladavanja poteškoća u komunikaciji između sudova i da nadzire provjere videokonferencije.

Radi svladavanja tehničkih poteškoća, portugalski sud od suda zamoljene države članice traži da isto tako imenuje nekog odgovornog u njihovoj službi za videokonferencije za nadzor provjere i/ili da pruži potrebnu tehničku pomoć u suradnji s portugalskim tehničarima.

U slučaju kada su portugalski sudovi stranka koja je uputila zahtjev, često traže pomoć kontaktne točke EJN-a u građanskim stvarima (Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima) u Portugalu, koja se izravno javlja zamoljenim sudovima radi zakazivanja provjere i videokonferencije. Kada joj se ukaže na tehničke poteškoće, kontaktna točka povezuje se izravno s timovima odgovornima za videokonferenciju u svakoj od uključenih država članica, zahtijevajući potrebne veze, informacije ili tehničke prilagodbe i obavješćujući uključene sudove u skladu s tim. Time se omogućuje svladavanje jezične prepreke i uspješna provedba videokonferencije.

Zakazivanje videokonferencije na portugalskom sudu na zahtjev druge države članice

U Portugalu, Glavna uprava za izvršavanje sudske vlasti (Direcção-Geral da Administração da Justiça, ili DGAJ) središnje je tijelo odgovorno za zaprimanje i prihvaćanje zahtjeva od druge države članice prema članku 17. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. Nakon što je zahtjev prihvaćen, DGAJ sudu države članice koja je uputila zahtjev ukazuje na (zamoljeni) portugalski sud gdje će se održati videokonferencija. Nakon toga sud koji je uputio zahtjev i zamoljeni sud moraju se izravno uzajamno dogovoriti o datumima za izvođenje prvo provjere, a zatim i saslušanja videokonferencijskom vezom.

Kao središnje tijelo, DGAJ olakšava izravan kontakt suda koji je uputio zahtjev i zamoljenog suda, kao i kontakt s timom IGFEJ-a za podršku videokonferenciji radi svladavanja bilo kakvih tehničkih poteškoća. Osim toga, kontaktna točka EJN-a u građanskim stvarima u Portugalu također može olakšati potrebne kontakte, ako se to od nje zatraži.

Izravnim kontaktima sudovi rezerviraju sobu za videokonferenciju i određuju osoblje za postavljanje tehničkih veza i nadzor videokonferencije na sudu koji je uputio zahtjev i zamoljenom sudu. U Portugalu se u pravilu odabire sudski službenik s odgovarajućim znanjem, po mogućnosti zajedno s IT tehničarom portugalskog suda.

U slučaju kada se videokonferencija vodi putem IP-a, mora se obaviti iz Portugala. U tom cilju, portugalski sud poziva IGFEJ unaprijed za otvaranje vanjske veze.

U slučaju kada se videokonferencije vode putem telefonske linije (ISDN), veza prema portugalskim sudovima može se uspostaviti iz sudova u drugim državama članicama.

U svim slučajevima kada postoje tehničke poteškoće, IT tehničar portugalskog suda ili tehničar IGFEJ-a mogu pružiti potrebnu pomoć.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Pri podnošenju zahtjeva za videokonferenciju, potrebno je unijeti sljedeće podatke u polje 12. obrasca I. u prilogu Uredbi br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. ili kao prilog tom obrascu.

1. Tehnički podaci o opremi za videokonferenciju koju koristi sud koji je uputio zahtjev, odnosno:

  • korišteni komunikacijski protokol (npr. H.323, H.320)
  • video protokoli (npr. H.261, H.263 i H.264)
  • audio protokoli (npr. G.711a, G.711u, G.722, G.729)
  • protokol za razmjenu sadržaja, prema potrebi [npr. H.239 ili BFCP (SIP)]
  • sigurnost: H.235 i podržano šifriranje
  • maksimalna podržana širina pojasa
  • samostalna, MCU ili Gateway oprema
  • u slučaju MCU-a ili Gatewayja, ima li IVR.

2. Podaci o ISDN-u i/ili javnoj IP vezi suda.

3. Zahtjev za zakazivanje testiranja videokonferencije prije svjedočenja.

4. Ime i izravni podaci za kontakt (telefon, faks i e-mail) osobe koja će pružati podršku za videokonferenciju (po mogućnosti sudski službenik zajedno s jednim IT ili telekomunikacijskim tehničarom koji pruža podršku za sud).

NAPOMENA:

Informacije sadržane u ovom obrascu nisu obvezne za kontaktnu točku EJN-a u građanskim pitanjima, sudove ili druge jedinice i tijela. Nije isključena potreba za konzultiranjem važećih pravnih tekstova. Informacije podliježu redovitom ažuriranju i razvoju sudske prakse.

Posljednji put ažurirano: 05/07/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici