Izvođenje dokaza videokonferencijom

Austrija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

U Austriji su moguće i dopuštene obje vrste izvođenja dokaza videokonferencijskom vezom. Austrijsko građansko pravo uređeno je Zakonom o parničnom postupku (ZPO – Zivilprozessordnung) za parnične postupke te Zakonom o izvanparničnim postupcima (AußStrG – Außerstreitgesetz) za izvanparnične postupke. Odredbe o izvođenju dokaza navedene su u ZPO-u (članci od 266. do 389.) i AußStrG-u (članci 16., 20. i od 31. do 35. s djelomičnim upućivanjem na ZPO) te u pojedinim odredbama kojima su uređene posebne vrste postupaka, kao što je članak 85. o dužnosti sudjelovanja u postupcima za utvrđivanje očinstva. Mjerodavni nacionalni postupci i zakonska pravila detaljno su opisani u odgovorima na sljedeća pitanja i u kratkom pregledu „Izvođenje dokaza – Austrija”.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

U skladu s člankom 277. ZPO-a (parnični postupci) i člankom 35. AußStrG-a u vezi s člankom 277. ZPO-a (izvanparnični postupci) videokonferencija se može upotrebljavati za izvođenje dokaza, za saslušavanje stranaka i svjedoka te za svjedočenje vještaka.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

U skladu s člankom 277. ZPO-a (parnični postupci) i člankom 35. AußStrG-a u vezi s člankom 277. ZPO-a (izvanparnični postupci) videokonferencija se može upotrebljavati za izvođenje dokaza. Međutim, to mogu sprječavati činjenične prepreke, na primjer kada se za izvođenje dokaza upotrebljavaju potvrde ili vizualni pregled.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Lokalni sud može pozvati bilo koju osobu i ispitati je s pomoću videokonferencijske veze. Svi sudovi, uredi javnog tužitelja i zatvori u Austriji opremljeni su s najmanje jednim videokonferencijskim sustavom. U austrijskom pravu nema pravila u skladu s kojim je uporaba videokonferencije dopuštena za izvođenje dokaza samo u zgradama suda.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Austrijsko pravo ne sadržava opće odredbe o zaštiti podataka u građanskim stvarima u pogledu snimanja saslušanja koja se obavljaju videokonferencijskom vezom. Za snimanje je stoga potrebna suglasnost svih osoba koje sudjeluju u videokonferenciji. To se primjenjuje na neposredno izvođenje dokaza koje se, u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1206/2001 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima („Uredba”), obavlja u skladu sa zakonom zamoljene države.

Međutim, zahtjev za izvođenje dokaza podnosi se u skladu sa zakonom države koja upućuje zahtjev (članak 17. stavak 6. Uredbe). Ako je u tom zakonu predviđeno snimanje videokonferencija bez suglasnosti uključenih osoba, to je s austrijskog stajališta dopušteno.

Na primjer, saslušanja videokonferencijskom vezom mogu se snimati u svim videokonferencijskim sustavima. Na mjestima gdje se sudski postupci općenito snimaju (na mnogim kaznenim sudovima) postojeća oprema može se upotrijebiti za snimanje saslušanja videokonferencijskom vezom. Saslušanje se može snimati na svim drugim mjestima jednostavnom instalacijom odgovarajućeg medija za pohranu.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

(a) U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe dokazi se izvode u skladu sa zakonom zamoljene države. Stoga se saslušanje mora provoditi na njemačkom jeziku (na nekim austrijskim sudovima dopušteni su i hrvatski, slovenski ili mađarski). Sud koji upućuje zahtjev može zatražiti uporabu svojeg službenog jezika (ili nekog drugog jezika) u okviru posebnog postupka za izvršavanje njegova zahtjeva za izvođenje dokaza. Međutim, zamoljeni sud može taj zahtjev odbaciti ako ga nije moguće izvršiti zbog velikih praktičnih poteškoća (članak 10. stavak 3. Uredbe).

(b) U skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe sud koji upućuje zahtjev obavlja neposredno izvođenje dokaza u skladu sa zakonom svoje države članice i, stoga, na jednom od službenih jezika dopuštenih tim zakonom. Međutim, Austrija, kao zamoljena država članica, ima pravo u skladu s člankom 17. stavkom 4. zatražiti uporabu svojeg jezika kao uvjet za izvođenje dokaza.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

U pogledu neposrednog izvođenja dokaza, neovisno o naknadi iz članka 18. stavka 2. Uredbe, tumača je dužan osigurati zamoljeni sud. Međutim, uključeni sudovi trebali bi surađivati na konstruktivan način (ovdje kao i u drugim područjima).

U pogledu neposrednog izvođenja dokaza, u skladu s člankom 17. Uredbe, tumače je dužan osigurati sud koji upućuje zahtjev. U članku 17. nije propisano da mu zamoljena država članica mora u tome pomoći, ali pomoć nije ni isključena. Člankom 39.a stavkom 4. Zakona o sudskoj nadležnosti (JN – Jurisdiktionsnorm) zahtijeva se od suda koji pruža pravnu pomoć da na zahtjev stranog suda pruži praktičnu pomoć s izvođenjem dokaza. To bi uključivalo pronalaženje primjerenog tumača, na primjer.

Država donosi odluku o tome koji tumač mora doći ovisno o tome što je primjereno u određenom predmetu.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Osoba koju treba saslušati poziva se na saslušanje videokonferencijskom vezom u Austriji na isti način i toliko unaprijed kao da se poziva na raspravu na sud pred kojim se vodi postupak.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Ne naplaćuju se naknade za uporabu videokonferencije na temelju internetskog protokola (IP). U slučaju videokonferencija posredstvom ISDN-a, pozivateljima nastaju troškovi, kao u slučaju telefonskog poziva. Te naknade razlikuju se ovisno o lokaciji na koju se upućuje poziv.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Za to je odgovoran sud koji upućuje zahtjev, a koji je obvezan člankom 17. stavkom 2. Uredbe i koji u većini slučajeva sam poziva predmetne osobe na videokonferenciju. Ako austrijsko središnje tijelo ili austrijski sud primijete da je tijekom priprema za neposredno izvođenje dokaza ili izvođenja dokaza možda povrijeđen članak 17. stavak 2. Uredbe, nadležno tijelo ili sud moraju, u suradnji sa sudom koji upućuje zahtjev, na odgovarajući način osigurati postupanje u skladu s tom odredbom. Zaposlenici suda u Austriji osposobljeni su za primjenu Uredbe (EZ) br. 1206/2001 i na intranetu Ministarstva pravosuđa imaju pristup europskom Vodiču o uporabi videokonferencija u prekograničnim postupcima.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

Identitet osobe provjerava se na temelju isprave s fotografijom. Identitet osobe provjerava se i tijekom saslušanja (članak 340. stavak 1. ZPO-a).

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Odredbe o prisegama stranaka sadržane su u člancima 377. i 379. ZPO-a, a o prisegama svjedoka u člancima od 336. do 338. ZPO-a.

Prisegnuti moraju i stranke i svjedoci. Iako se stranke ne mogu zakonski prisiliti da daju prisegu, svjedoci se mogu kazniti ako nezakonito odbiju prisegnuti (članci 325. i 326. ZPO-a; kazne su iste kao u slučaju odbijanja svjedočenja i uključuju novčane kazne ili zatvorske kazne u trajanju do 6 tjedana).

U skladu s člankom 288. stavkom 2. Kaznenog zakona (StGB – Strafgesetzbuch), iznošenje lažnih dokaza pod prisegom ili neki drugi način kršenja prisege predviđene primjenjivim zakonodavstvom kažnjivi su kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Davanje lažnog iskaza stranke u postupku koja nije prisegnula ne smatra se kaznenim djelom. Međutim, svjedok koji je prisegnuo i koji je dao lažni iskaz može se kazniti zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine (članak 288. stavak 1. StGB-a).

U skladu s člankom XL. Uvodnog akta Zakona o parničnom postupku (EGZPO – Einführungsgesetz zur Zivilprozessordnung) mora se postupati u skladu s odredbama Zakona od 3. svibnja 1868. , Zakonski glasnik (RGBl.) br. 33 (Tekst prisege i ostale formalnosti) (vidi http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rgb&datum=18680004&seite=00000067).

U skladu s člankom 336. stavkom 1. i člankom 377. stavkom 1. ZPO-a osobe koje su prethodno osuđene za davanje lažnog iskaza ili koje su mlađe od četrnaest godina ili koje ne mogu razumjeti prirodu i značenje prisege zbog nedovoljne zrelosti ili intelektualnih teškoća, ne mogu dati prisegu te se stoga od njih to ne može tražiti.

Navedene odredbe o saslušanju svjedoka ili stranke pod prisegom ne primjenjuju se u predmetima u skladu sa Zakonom o izvanparničnim postupcima (članak 35. AußStrG-a).

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Na svim lokacijama s videokonferencijskom opremom u vlasništvu Ministarstva pravosuđa jedan zaposlenik zadužen je za nadzor opreme. Ta osoba može upravljati opremom i vršiti manje prilagodbe. Sva videokonferencijska oprema povezana je sa središnjom jedinicom u odjelu IT-a Saveznog ministarstva pravosuđa (BMJ – Bundesministerium für Justiz). Administratori IT sustava mogu s te lokacije prilagođavati sve videokonferencijske sustave u cijeloj Austriji.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Od suda koji upućuje zahtjev traže se sljedeće informacije:

  • IP adresa i/ili ISDN broj s pozivnim brojem
  • ime, telefonski broj i adresa elektroničke pošte zaposlenika suda koji upućuje zahtjev koji je zadužen za tehničke aspekte udaljene opreme.
Posljednji put ažurirano: 02/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.