Interest rates

National information on how each EU country calculates statutory interest rates.

Calculation of statutory interest on judicial cooperation in civil and commercial matters can be relevant under several European Union law instruments. However, these instruments do not regulate details on statutory interest and therefore it is national law which stipulates how and on which basis statutory interest rates are to be calculated.

In a cross-border case, such information can be relevant and access to such information necessary. Therefore, the European Judicial Network in civil and commercial matters established factsheets which provide information on how statutory interest is defined by the Member States, whether national law provides for statutory interest and if so, on which legal basis and at which rate/amount. Information can also be found on the circumstances and conditions under which these rates apply and how they are calculated.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Zakonska kamata - Belgija

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata jest postotak koji se upotrebljava za izračunavanje dodatnog iznosa koji mora platiti dužnik koji svojem vjerovniku nije platio na vrijeme.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonska kamata u građanskim parnicama (između pojedinaca ili između pojedinca i trgovca) izračunava se dodavanjem 2 % dvanaestomjesečnoj stopi EURIBOR-a (Europska međubankovna kamatna stopa).

Poslovne transakcije (tj. transakcije između trgovaca i/ili poduzeća) uređene su Zakonom od 2. kolovoza 2002. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (Wet van 2/08/2002 betreffende de bestrijding van de betalingsachterstand bij handelstransacties). Zakonska kamata primjenjuje se na transakcije, osim ako su se stranke dogovorile drukčije (ugovorena kamata).

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Šestomjesečno prilagođavanje kamatne stope za poslovne transakcije objavljuje se u Službenom listu Belgije (internetska stranica Belgisch staatsblad – Moniteur belge: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ejustice.just.fgov.be/)

Više informacija dostupno je na web-mjestu Saveznog ministarstva gospodarstva (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://economie.fgov.be/)

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Više informacija besplatno je dostupno na web-mjestu Saveznog ministarstva gospodarstva (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://economie.fgov.be/)

Posljednji put ažurirano: 02/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Bugarska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata uređena je u Republici Bugarskoj, ali taj pojam trenutačno nije definiran zakonom.

U skladu s pravnom teorijom „zakonska kamata” je kamata koja nije dogovorena, nego predviđena zakonom. Zakonska kamata za zakašnjelo plaćanje (zatezna kamata) naplaćuje se za zakašnjelo plaćanje novčane obveze. U slučaju automatske naplate novčanog duga, vjerovnik uvijek ima pravo na naknadu prema zakonskoj kamatnoj stopi od datuma kašnjenja (vidjeti članak 86. stavak 1. prvu rečenicu Zakona o obvezama i ugovorima (ZZD)).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Na temelju članka 86. stavka 1. Zakona o obvezama i ugovorima, dužnik koji ne ispunjava obvezu plaćanja odgovoran je za naknadu po stopi zakonske kamate od datuma kašnjenja. Stopu zakonske kamate utvrđuje Vijeće ministara.

U članku 294. stavku 1. Zakona o trgovini (TZ) propisano je da se kamata podmiruje između trgovaca, osim ako je dogovoreno drukčije.

Na temelju članka 86. stavka 2. Zakona o obvezama i ugovorima te radi prenošenja Direktive 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (SL L 48 od 23. veljače 2011., str. 1.), Vijeće ministara donijelo je Odluku br. 426 od 18. prosinca 2014. (koja je stupila na snagu 1. siječnja 2015.) o utvrđivanju stope zakonske kamate za zakašnjela plaćanja. Godišnja stopa zakonske kamate za zakašnjela plaćanja jest osnovna stopa Bugarske narodne banke koja se primjenjuje od 1. siječnja ili 1. srpnja tekuće godine uvećana za deset postotnih bodova. Dnevna stopa zakonske kamate za zakašnjela plaćanja iznosi 1/360 godišnje stope. Kamatna stopa koja je na snazi od 1. siječnja tekuće godine primjenjuje se na prvu polovinu godine, a ona koja je na snazi od 1. srpnja primjenjuje se na drugu polovinu godine.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Bugarska narodna banka određuje osnovnu stopu za relevantno razdoblje upotrebom metodologije koju utvrđuje upravni odbor i objavljuje ju u Službenom listu. Osnovna stopa i i njezine izmjene objavljuju se na internetskoj stranici Bugarske narodne banke: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bnb.bg/. Na toj je internetskoj stranici navedena i metodologija za utvrđivanje osnovne stope.

U članku 10. stavku 3. Zakona o obvezama i ugovorima propisano je da se kamata na zateznu kamatu (složena kamata) plaća u skladu s pravilima Bugarske narodne banke. Međutim, ta pravila nisu objavljena.

U članku 294. stavku 2. Zakona o trgovini propisano je da se kamata na kamatu podmiruje samo ako je tako dogovoreno.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Informacije o osnovnoj stopi i promjenama koje se na nju odnose dostupne su na engleskom i bugarskom jeziku na internetskoj stranici Bugarske narodne banke: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bnb.bg/.

Zakon o obvezama i ugovorima, Zakon o trgovini i drugi prethodno navedeni pravni akti dostupni su na bugarskom jeziku na internetskoj stranici: www.lex.bg.

Zakon o obvezama i ugovorima, Zakon o trgovini i Odluka br. 426 Vijeća ministara od 18. prosinca 2014. o utvrđivanju stope zakonske kamate za zakašnjela plaćanja dostupni su i na bugarskom jeziku na internetskoj stranici: www.tita.bg.

Posljednji put ažurirano: 25/05/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Češka

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Kamata je općenito uređena člancima 1802. do 1806. Zakona br. 89/2012 (Građanski zakonik) i određena je kao novčana kazna koja automatski nastaje ex lege u obliku kamate ako dužnik zakasni s uplatom koja je dospjela na naplatu. Iznos zakonske kamate određen je u skladu sa sekundarnim zakonodavstvom (trenutačno Uredba Vlade br. 351/2013).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Iznos zakonske kamate izračunava se u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi prvoga dana neispunjavanja obveza dužnika.

Uredba češke vlade br. 351/2013 od 16. listopada 2013. na snazi je od 1. siječnja 2014. Utvrđuje iznos zatezne kamate i troškove povezane s naplatom dugovanja, utvrđuje naknadu likvidatoru, stečajnom upravitelju i sudski imenovanom članu tijela koji predstavlja pravnu osobu i uređuje određene stvari u vezi sa Službenim listom za trgovinu i javnim registrima pravnih i fizičkih osoba. U skladu s Uredbom, godišnji iznos zateznih kamata temelji se na repo stopi koju je utvrdila Češka narodna banka za prvi dan kalendarskog razdoblja u kojem je nastao status neispunjenja obveza , povećan za osam postotnih bodova. Taj iznos kamate ostaje nepromijenjen tijekom cijelog razdoblja neispunjavanja obveze.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Zatezna kamata koja se počela primjenjivati prije stupanja na snagu Uredbe Vlade br. 351/2013 uređena je zakonodavstvom koje je prethodno bilo na snazi, tj. Uredbom vlade br. 142/1994; stoga uvijek mora biti uzeta u obzir verzija koja je na snazi prvog dana neispunjavanja obveze.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.psp.cz/sqw/sbirka.sqw?cz=351&r=2013

Posljednji put ažurirano: 06/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Zakonska kamata - Njemačka

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Zakonska kamata uređena je člankom 246. njemačkog Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB). Ako treba biti isplaćena kamata na dug prema zakonu ili u pravnom poslu, kamatna je stopa četiri posto na godinu, osim ako nije predviđeno drukčije.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Iznos/stopa zakonske kamate

Kriteriji za primjenu zakonske kamate

(prema potrebi)

Pravna osnova

4 %

Standardna stopa, osim ako postoje posebne odredbe koje propisuju drukčije ili je sklopljen sporazum kojim se odstupa od te stope

Članak 246. njemačkog Građanskog zakonika

5 %

Za bilateralne poslovne transakcije (s iznimkom zatezne kamate), osim ako vrijedi jedna od posebnih odredbi koja propisuje drukčije

Članak 352. njemačkog Trgovačkog zakonika (Handelsgesetzbuch, HGB)

5 postotnih bodova iznad osnovne kamatne stope određene njemačkim zakonom (*)

Ako dužnik ne ispunjava svoje obaveze u pogledu isplate duga

Članak 288. stavak 1. njemačkog Građanskog zakonika

9 postotnih bodova iznad osnovne kamatne stope određene njemačkim zakonom (*)

Ako dužnik ne ispuni obveze zahtjeva za plaćanje i nije stranka u osnovnom pravnom poslu.

Članak 288. stavak 2. njemačkog Građanskog zakonika

5 postotnih bodova iznad osnovne kamatne stope određene njemačkim zakonom (*)

Ako dužnik ne ispuni obveze sporazuma o potrošačkom kreditu, osim ako ne postoji ugovor o hipoteci

Članak 497. stavak 1. njemačkog Građanskog zakonika

5 postotnih bodova ili 9 postotnih bodova iznad osnovne kamatne stope određene njemačkim zakonom (*)

Novčani dug od datuma početka parnice (dostava podneska/poziva), najranije na datum dospijeća naplate.

Članak 291. njemačkog Građanskog zakonika

5 postotnih bodova iznad osnovne kamatne stope određene njemačkim zakonom (*)

Za pravne troškove, od datuma kada je primljen zahtjev za procjenu troškova i od dana dospijeća naplate, pod uvjetom da zahtjev nije zatražen nakon datuma donošenja presude.

Članak 104. stavak 1. druga rečenica njemačkog Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung, ZPO)

2 % iznad osnovne kamatne stope propisane njemačkim zakonom (*), no najmanje 6 %

Za transakcije koje uključuju čekove ili mjenice, pri čemu se zakonska kamatna stopa od više od 6 % primjenjuje samo na domaće račune ili čekove

Članci 45. i 46. njemačkog Zakona o čekovima (Scheckgesetz);

Članci 28., 48. i 49. njemačkog Zakona o mjenicama (Wechselgesetz)

(*) Osnovna kamatna stopa određena njemačkim zakonom NIJE ista kao ona ESB-a. Za više detalja o tome kako se izračunava, vidjeti 3. pitanje.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

(*) Osnovna kamatna stopa određena njemačkim zakonom nije ista kao osnovna kamatna stopa ESB-a. Izračunava se u skladu s člankom 247. njemačkog Građanskog zakonika i mijenja se 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Pregled osnovne kamatne stope prema razdoblju u skladu s člankom 247. njemačkog Građanskog zakonika dostupan je na njemačkom i engleskom jeziku na:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.bundesbank.de/Navigation/EN/Statistics/Money_and_capital_markets/money_and_capital_markets.html?https=1

U skladu s člankom 289. njemačkog Građanskog zakonika, ne naplaćuju se kamate na zatezne kamate (zabrana složene kamate).

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Njemački Građanski zakonik na njemačkom i engleskom jeziku dostupan je na:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/bgb/index.html

Drugi navedeni zakoni i uredbe dostupni su na njemačkom jeziku na:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/zpo/index.html (Zakon o parničnom postupku, također na engleskom jeziku)

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/hgb/index.html (Trgovački zakonik, također djelomično na engleskom)

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/scheckg/index.html (Zakon o čekovima)

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/wg/index.html (Zakon o mjenicama)

Posljednji put ažurirano: 15/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Zakonska kamata - Estonija

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U skladu s člankom 113. Zakona o obveznim obvezama, kada je izvršavanje novčane obveze zakašnjelo, vjerovnik može zatražiti od dužnika plaćanje zatezne kamate (kazna za kasnu isplatu) za razdoblje od dana dospijeća obveze do propisnog ispunjenja obveze.

Ako zatezna kamatna stopa nije sporazumno dogovorena, vjerovnik može potraživati kamatu u zakonski određenom iznosu. U skladu s člankom 113. stavkom 1. Zakona o obveznim obvezama, stopa zakonske kamate utvrđena je člankom 94. Zakona uz 8 % za svaku godinu. U skladu s člankom 94. stavkom 1. Zakona, kamatna se stopa primjenjuje na polu‑godišnjoj osnovi i mora biti jednaka posljednjoj kamatnoj stopi koja se primjenjuje na glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke prije 1. siječnja ili 1. srpnja svake godine.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamatnu stopu predviđenu člankom 94. Zakona o obveznim obvezama dvaput godišnje objavljuje Središnja banka Estonije (Eesti Pank) na svojem web-mjestu i u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded. U izračunavanju iznosa zakonske kamate, osam posto dodaje se ovoj stopi u skladu s člankom 113. stavkom 1. Zakona.

U drugoj polovini 2015., stopa predviđena člankom 94. bila je 0,05 % pa je, dakle, zakonska kamatna stopa bila 0,05 % + 8 % = 8,05 %.

U Estoniji nisu predviđene različite stope zakonske kamate. Članak 113. Zakona o obveznim obvezama primjenjuje se jednako za svako kašnjenje u izvršavanju novčane obveze.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Daljnje informacije o tome kako izračunati zakonsku kamatu dostupne su na estonskom, na primjer na web-mjestu za potrošače Poveznica se otvara u novom prozoruTarbijaveeb i web-mjestu za pravnu pomoć Poveznica se otvara u novom prozoruJurist Aitab.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Zakon o obveznim obvezama objavljen je na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu službenog lista, a prijevod na engleski dostupan je Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Informacije o posljednjoj kamatnoj stopi Europske središnje banke na glavne operacije refinanciranja dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Središnje banke Estonije.

Posljednji put ažurirano: 19/02/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Irska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonodavstvom je predviđena primjena kamatne stope u različitim okolnostima, npr. zbog kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, dugova na temelju sudskih presuda, neplaćanja ili zakašnjelog plaćanja poreza.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonske kamatne stope navedene u tablici u nastavku bitne su za tražbine u građanskim i trgovačkim stvarima:

Iznos/stopa zakonske kamate

Kriteriji za primjenu zakonske kamate

(prema potrebi, na primjer kašnjenje, potrošački ugovor itd.)

Pravna osnova

8 %

Kamata koja se primjenjuje na dug na temelju sudske presude od datuma upisa presude

članak 26. (irskog) Zakona o dužnicima iz 1840.

i

članak 20. Zakona o sudovima iz 1981.

i

zakonski instrument 12/1989 – Zakon o sudovima iz 1981. Nalog (u pogledu kamata na dugove na temelju sudskih presuda) iz 1989.

8 %

Ako sud bilo kojoj osobi naloži plaćanje novčanog iznosa, sud može u određenim okolnostima naložiti i plaćanje kamata na cijeli ili bilo koji dio novčanog iznosa koji treba platiti tijekom cijelog ili bilo kojeg dijela razdoblja između datuma nastanka razloga za pokretanje pravnog postupka i datuma presude

članak 22. stavak 1. Zakona o sudovima iz 1981.

i

članak 50. Zakona o sudovima i sudskim službenicima iz 1995.

i

zakonski instrument 12/1989 – Zakon o sudovima iz 1981. Nalog (u pogledu kamata na dugove na temelju sudskih presuda) iz 1989.

8 %

Kamata je primjenjiva na troškove koje je odredio sud od datuma kad se utvrdi iznos tih troškova (bilo sporazumom među strankama ili procjenom sudskog službenika)

članak 30. Zakona o sudovima i sudskim službenicima iz 2002., kako je izmijenjen člankom 41. Zakona o građanskopravnoj odgovornosti i sudovima iz 2004.

i

zakonski instrument 544/2004 (nalog za stupanje na snagu)

Glavna stopa refinanciranja Europske središnje banke (na dan 1. siječnja i 1. srpnja svake godine) uvećana za osam postotnih bodova

Pravo kreditora da zahtijeva plaćanje zakonske zatezne kamate u slučaju kašnjenja u plaćanju s obzirom na poslovne ugovore sklopljene nakon 16. ožujka 2013.

zakonski instrument br. 580/2012 – uredbe Europske zajednice (kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama) iz 2012.

Glavna stopa refinanciranja Europske središnje banke (na dan 1. siječnja i 1. srpnja svake godine) uvećana za sedam postotnih bodova

Pravo kreditora da zahtijeva plaćanje zakonske zatezne kamate u slučaju kašnjenja u plaćanju s obzirom na poslovne ugovore sklopljene između 7. kolovoza 2002. i 15. ožujka 2013. te ako zatezna kamata koja se zahtijeva iznosi više od 5 EUR

zakonski instrument br. 388/2002 – uredbe Europske zajednice (kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama) iz 2002.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Nije primjenjivo. Vidjeti prethodnu tablicu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Zakonodavstvo je dostupno na internetu na sljedećoj adresi: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.irishstatutebook.ie/eli/1996/act/33/enacted/en/html?q=Divorce

Posljednji put ažurirano: 13/12/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Grčka

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Grčki zakon predviđa zakonsku kamatu. Zakonska kamata jest kamatna stopa, tj. postotak kapitala za utvrđeno razdoblje, izravno propisano zakonom. Najčešći je oblik zakonske kamate zatezna kamata, tj. kamata koju dužnik duguje od trenutka neispunjavanja obveze. Članci 301., 346., 529., 720. itd. Građanskog zakonika uređuju i druge slučajeve na koje se primjenjuje zakonska kamata.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Stopa zakonske kamate na zakašnjela plaćanja u pravilu je određena na dva postotna boda iznad maksimalne ugovorne kamatne stope, koja je prethodno utvrđena odlukom guvernera Grčke središnje banke te je usklađena 2001. s odgovarajućom kamatnom stopom Europske središnje banke (Zakon 47/2000 Vijeća za monetarnu politiku, članak 3. stavak 2. Zakona 2842/2000). Kao pokazatelj, nebankarska zatezna kamatna stopa bila je u rasponu od 12 % (što se primjenjivalo dosljedno od 1946. do 1979.) do 44 % (1992., kada je postupno počela opadati). Trenutačno, iznosi 7,30 %.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Na web-mjestu Grčke središnje banke nalazi se tablica s nebankarskim kamatnim stopama (od 1946.) (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bankofgreece.gr/Pages/el/Statistics/rates_markets/monetary/exotrapezika.aspx), iako to web-mjesto ne pruža automatsku metodu izračunavanja zakonske kamatne stopa, za razliku od drugih web-mjesta, poput NOMOS-a ili ISOKRATIS-a (dsanet).

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Grčkoj središnjoj banci da, no ne i drugima, s obzirom na to da su to usluge koje se temelje na pretplati.

Posljednji put ažurirano: 07/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Zakonska kamata - Španjolska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata u Španjolskoj predviđena je kao pomoćni pravni lijek za određivanje naknade štete u nedostatku sporazuma između stranaka, ako dužnik ne ispunjava svoje obveze. Predviđena je člankom 1108. Građanskog zakonika (Código Civil), koji zahtijeva da neplaćeni dug bude u gotovini ili da se pretvori u gotovinu.

Nema izričite definicije zakonske kamate.

Međutim, postoje različite vrste zakonske kamate. Najčešća vrsta je ona prethodno navedena, spomenuta u Građanskom zakoniku. No, u drugim stvarima, zakon predviđa posebne kamatne stope koje su u mnogim slučajevima rezultat primjene određenog postotka na zakonsku kamatu. U slučajevima u kojima su te kamatne stope primjenjive, mogu se smatrati „zakonskom kamatom” u smislu da su utvrđene zakonom. One uključuju:

u vezi s hipotekama, Zakon 1/2013 od 14. svibnja 2013. mijenja članak 114. Zakona o hipoteci (Ley Hipotecaria) i određuje ograničenje kamatne stope za kašnjenja u plaćanju u slučajevima zajma za kupovinu glavnog prebivališta kada je hipoteka na njemu, na zakonsku kamatu puta tri i trenutačno iznosi 11,5 %;

– članak 20. stavak 4. Zakona 16/2011 o ugovorima o potrošačkim kreditima (Contratos de Crédito al Consumo) za takve operacije postavlja gornje ograničenje na zakonsku kamatu puta 2,5;

– članak 7. Zakona 3/2004 o o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (lucha contra la morosidad en las operaciones mercantiles) dodaje diferencijal od 8 bodova (7 bodova do 2013.) na kamatnu stopu koju primjenjuje Europska središnja banka na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja provedene prije prvog dana tekućeg kalendarskog tromjesečja (trenutačno 0,250 %);

– u vezi s ugovorima o osiguranju članak 20. stavak 4. Zakona 50/1980 od 8 listopada 1980. o ugovorima o osiguranju (Ley 50/1980, de 8 de octubre, de Contrato de Seguro) kažnjava neopravdana kašnjenja osiguravajućih društava u isplati naknade onima koji su pogođeni zahtjevima obuhvaćenima ugovorima o osiguranju koje su potpisali, s isplatom godišnje kamatne stope jednake zakonskoj kamati koja je na snazi u vrijeme dospijeća naplate, uvećane za 50 %, iako sudac ne može nametnuti godišnje kamate manje od 20 % na osiguravatelja jednom kada isteknu dvije godine nakon podnošenja zahtjeva u kojima nije isplaćena naknada.

– Kamata nakon presude (interés procesal) navedena u članku 576. Zakona 1/2000 od 7. siječnja 2000. o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil), u kojemu stoji da nakon što je izrečena prvostupanjska presuda ili odluka koja određuje isplatu u gotovini, godišnja kamata vjerovniku postaje naplativa po zakonskoj kamatnoj stopi uvećanoj za dva boda ili kamatnoj stopi koju su dogovorile stranke ili stopi predviđenoj posebnom zakonskom odredbom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamatna stopa predviđena je zakonima o proračunu za svaku godinu.

Za 2016., stopa je predviđena dodatnom odredbom br. 34 Zakona 48/2015 od 29. listopada o Općem državnom proračunu (Presupuestos Generales del Estado) za 2016.:

– 3,00 % do 31. prosinca 2016.

Kretanje kamatnih stopa može se vidjeti na sljedećoj adresi, koju je objavila Španjolska središnja banka:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bde.es/clientebanca/es/areas/Tipos_de_Interes/Tipos_de_interes/Otros_tipos_de_i/otros-tipos/Tabla_tipos_de_interes_legal.html

Kao što je navedeno u odgovoru na prethodno pitanje, uz zakonsku kamatu predviđenu člankom 1108. Građanskog zakonika za utvrđivanje naknade za neplaćena novčana potraživanja, primjenjuju se različite vrste zakonske kamate. One uključuju:

u vezi s hipotekama, Zakon 1/2013 od 14. svibnja 2013. mijenja članak 114. Zakona o hipoteci i određuje ograničenje kamatne stope za kašnjenja u plaćanju u slučajevima zajma za kupovinu glavnog prebivališta kada je hipoteka na njemu na zakonsku kamatu puta tri i trenutačno iznosi 11,5 %;

– članak 20. stavak 4. Zakona 16/2011 o ugovorima o potrošačkim kreditima (Contratos de Crédito al Consumo) za takve operacije postavlja gornje ograničenja na zakonsku kamatu puta 2,5;

– članak 7. Zakona 3/2004 o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (lucha contra la morosidad en las operaciones mercantiles) dodaje diferencijal od 8 bodova (7 bodova do 2013.) na kamatnu stopu koju primjenjuje Europska središnja banka na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja provedene prije prvog dana tekućeg kalendarskog tromjesečja (trenutačno 0,250 %);

– u vezi s ugovorima o osiguranju članak 20. stavak 4. Zakona 50/1980 od 8. listopada 1980. o ugovorima o osiguranju (Ley 50/1980, de 8 de octubre, de Contrato de Seguro) kažnjava neopravdana kašnjenja osiguravajućih društava u isplati naknade onima koji su pogođeni zahtjevima obuhvaćenima ugovorima o osiguranju koje su potpisali, s isplatom godišnje kamatne stope jednake zakonskoj kamati koja je na snazi u vrijeme dospijeća naplate, uvećane za 50 %, iako sudac ne može nametnuti godišnje kamate manje od 20 % na osiguravatelja jednom kada isteknu dvije godine nakon podnošenja zahtjeva u kojima nije isplaćena naknada.

– kamata nakon presude (interés procesal) navedena u članku 576. Zakona 1/2000 od 7. siječnja 2000. o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil), u kojemu stoji da nakon što je izrečena prvostupanjska presuda ili odluka koja određuje isplatu u gotovini, godišnja kamata vjerovniku postaje naplativa po zakonskoj kamatnoj stopi uvećanoj za dva boda ili kamatnoj stopi o kojoj su se stranke suglasile ili stopi predviđenoj posebnom zakonskom odredbom.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Kretanje kamatnih stopa može se vidjeti na web-mjestu navedenom u prethodnom odgovoru.

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bde.es/clientebanca/es/areas/Tipos_de_Interes/Tipos_de_interes/Otros_tipos_de_i/otros-tipos/Tabla_tipos_de_interes_legal.html

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, na sljedećem web-mjestu:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bde.es/clientebanca/es/areas/Tipos_de_Interes/

Posljednji put ažurirano: 04/04/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Hrvatska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Zakonske zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik novčane obveze koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze. Dakle, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Opći propis kojim je uređen institut zateznih kamata je Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.) - članci 29. do 31. Taj se Zakon primjenjuje ako za određene osobe i određene odnose posebnim propisom nije propisano drugačije uređenje. Sukladno tom Zakonu, stopa zakonskih zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka i dužna ju je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti u „Narodnim novinama“.

Prosječna kamatna stopa koja se primjenjuje za izračun zakonskih zateznih kamata za tekuće polugodište (od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017.) iznosi 4,68%. Stoga za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. zakonska zatezna kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava iznosi 9,68%, a za ostale odnose (npr. odnosi iz potrošačkih ugovora i drugih građanskopravnih ugovora, izvanugovorni odnosi - naknada štete, stjecanje bez osnove) iznosi 7,68%.

Posebni propis koji propisuje stopu zakonskih zateznih kamata za određene odnose je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15. i 78/15.). Taj se Zakon primjenjuje na zakašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama između poduzetnika te između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik, koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu. Prema tom Zakonu, zakonska kamata za kašnjenje s plaćanjem je kamatna stopa koja je jednaka referentnoj stopi uvećanoj za osam postotnih poena. Referentna stopa je jednaka prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, umanjenoj za tri postotna poena.

Prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka i dužna ju je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti u „Narodnim novinama“.

Referentna stopa koja se primjenjuje za izračun zakonskih zateznih kamata za tekuće polugodište (od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017.) iznosi 1,68%. Stoga za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. zakonska zatezna kamata za zakašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama između poduzetnika te između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik iznosi 9,68%.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka i dužna ju je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti u „Narodnim novinama“.

„Narodne novine“ dostupne su na internetu na linku: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

„Narodne novine“ besplatno su dostupne na internetu na linku: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/

Posljednji put ažurirano: 25/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice talijanski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Zakonska kamata - Italija

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U Italiji se zakonska kamata dodaje financijskoj obvezi.

Pravni je izvor članak 1282. talijanskog Građanskog zakonika (Codice Civile) kojim se utvrđuje da se kamata na likvidirane i plative tražbine obračunava automatski, osim ako je drukčije utvrđeno u skladu sa zakonom ili pravom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

O iznosu zakonske kamate godišnje odlučuje talijansko Ministarstvo financija izdavanjem dekreta do 15. prosinca svake godine.

Ako su stranke ugovorile kamatnu stopu, primjenjuje se stopa koju su one dogovorile. Međutim, odluka o stopi mora se donijeti u pisanom obliku, a stopa ne smije biti viša od najviše stope dopuštene u skladu sa zakonom protiv lihvarenja (Zakon br. 108 od 7. ožujka 1996.); u protivnom, kamata će se smatrati lihvarskom i stoga ništavnom. U takvim slučajevima, ne duguje se iznos kamate (članak 1815. Građanskog zakonika).

Ako su se stranke sporazumjele o primjeni ugovorene kamatne stope, no nisu utvrdile iznos, primjenjuje se zakonska kamatna stopa.

U talijanskom pravnom sustavu okolnosti u pogledu kamate za kašnjenje u plaćanju djelomično se razlikuju od okolnosti u pogledu zakonske kamate. Kamata za kašnjenje u plaćanju namijenjena je kao kazna (za dužnika) i naknada (za vjerovnika). Povezana je s neispunjenjem financijske obveze koja nastaje zbog kašnjenja u plaćanju ili neplaćanja za predmetnu uslugu u razdoblju predviđenom zakonom ili na temelju sporazuma koje su stranke sklopile. Kako bi vjerovnik mogao potraživati kamatu za kašnjenje u plaćanju, dužnik mora imati nepodmirene obveze. „Nepodmirene obveze” odnose se na odgodu dužnika u pogledu ispunjenja svojih obveza. Kako bi se primjenjivale nepodmirene obveze, datum dospijeća mora isteći, a dužniku se mora dostaviti obavijest o plaćanju, službeni dokument u kojem vjerovnik traži od dužnika da izvrši dospjelo plaćanje.

U skladu s Građanskim zakonikom, kamata za kašnjenje u plaćanju dospijeva po zakonskoj kamatnoj stopi ili po stopi određenoj zakonom. Međutim, ako je prije dostavljanja obavijesti o plaćanju dužniku dospjela kamatna stopa viša od zakonske kamatne stope, iznos kamate na nepodmirene obveze bit će isti (članak 1224. Građanskog zakonika).

U skladu s člankom 1284. Građanskog zakonika zakonsku kamatnu stopu godišnje određuje ministar gospodarstva i financija. Dekretom objavljenim u Službenom listu Talijanske Republike ministar mijenja stopu na temelju prosječnog prihoda od državnih obveznica u najduljem razdoblju od 12 mjeseci, uzimajući u obzir stopu inflacije zabilježenu tijekom godine. Iznos se utvrđuje najkasnije 15. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se stopa primjenjuje. Ako se nova stopa ne utvrdi do 15. prosinca, postojeća stopa ostat će nepromijenjena za sljedeću godinu.

Od 1. siječnja 2017. zakonska kamatna stopa iznosi 0,1 %.

U tablici su prikazane promjene kamatne stope od 2010.:

1 %

od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010.

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarski dekret od 4. prosinca 2009.

1,5 %

od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011.

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarski dekret od 7. prosinca 2010.

2,5 %

od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2013.

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarski dekret od 12. prosinca 2011.

1 %

od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014.

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarski dekret od 12. prosinca 2013.

0,5 %

od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015.

Ministarski dekret od 11. prosinca 2014.

0,2 %

od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016.

Ministarski dekret od 11. prosinca 2015.

0,1 %

od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017.

Ministarski dekret od 7. prosinca 2016.

Kamatna stopa viša od zakonske kamatne stope mora se utvrditi u pisanom obliku, u protivnom dospijeva zakonska kamatna stopa.

Ako stranke nisu ugovorile stopu, od trenutka dostave dokumenta kojim se pokreće postupak zakonska kamatna stopa bit će jednaka stopi predviđenoj posebnim zakonom o kašnjenju u plaćanju u poslovnim transakcijama (vidjeli u nastavku). To se pravilo primjenjuje na pravni akt kojim se pokreće postupak arbitraže.

Posebno zakonodavstvo u pogledu kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama

Za provedbu Direktive 2000/35/EZ o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, talijanski zakonodavac izdao je Zakonodavni dekret br. 231/2002 kako je izmijenjen. Njime se kao kamata za kašnjenje u plaćanju u poslovnim transakcijama izričito predviđa kamatna stopa viša od zakonske kamatne stope. U skladu sa Zakonodavnim dekretom br. 231/2002, poslovne transakcije znači „ugovori bilo koje vrste između poduzeća ili između poduzeća i javnih tijela koji uključuju, isključivo ili pretežito, isporuku robe ili obavljanje usluga uz plaćanje naknade”. Dekretom se propisuje da, u kontekstu poslovne transakcije, „svaka osoba koja je neopravdano izložena odgodi plaćanja naknade ima pravo na automatsku isplatu kamate za kašnjenje u plaćanju koja stupa na snagu, bez potrebe za slanjem službene obavijesti o plaćanju, od dana nakon isteka roka za plaćanje”, osim ako dužnik može dokazati da je neplaćanje nastupilo zbog uzroka koji mu se ne mogu pripisati.

U skladu s tim zakonom, kamata za kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama temelji se na stopama koje svake godine utvrđuje Ministarstvo gospodarstva i financija prikazanima u tablici u nastavku u kojoj se navodi sljedeće: a) u prvoj polovini godine na koju se odgoda odnosi primjenjuje se stopa koja je na snazi od 1. siječnja te godine; b) u drugoj polovini godine na koju se odgoda odnosi primjenjuje se stopa koja je na snazi od 1. srpnja te godine.

U tablici su prikazane promjene kamatne stope za kašnjenja u plaćanju od 2010.:

TABLICA s prikazom KAMATNIH STOPA ZA KAŠNJENJA U PLAĆANJU u skladu sa Zakonodavnim dekretom 231/2002

S promjenama uvedenima Zakonodavnim dekretom 192/2012

Transakcije izvršene prije 31. prosinca 2012.

Od

Do

Stopa ESB-a

Stopa povećanja

Ukupno

Ukupna stopa

1.1.2010.

30.6.2010.

1,00 %

7,00 %

8,00 %

8,00 %

1.1.2010.

31.12.2010.

1,00 %

7,00 %

8,00 %

8,00 %

1.1.2011.

30.6.2011.

1,00 %

7,00 %

8,00 %

8,00 %

1.7.2011.

31.12.2011.

1,25 %

7,00 %

8,25 %

8,25 %

1.1.2012.

30.6.2012.

1,00 %

7,00 %

8,00 %

8,00 %

1.7.2012.

31.12.2012.

1,00 %

7,00 %

8,00 %

8,00 %

1.1.2013.

30.6.2013.

0,75 %

8,00 %

8,75 %

7,75 %

1.7.2013.

31.12.2013.

0,50 %

8,00 %

8,50 %

7,50 %

1.1.2014.

30.6.2014.

0,25 %

8,00 %

8,25 %

7,25 %

1.7.2014.

31.12.2014.

0,15 %

8,00 %

8,15 %

7,15 %

1.1.2015.

31.12.2015.

0,05 %

8,00 %

8,05 %

7,05 %

1.1.2016.

30.6.2016.

0,05 %

8,00 %

8,05 %

7,05 %

1.7.2016.

31.12.2016.

0,00 %

8,00 %

8,00 %

7,00 %

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Postoje brojna web-mjesta gdje se može besplatno preuzeti softver za izračunavanje zakonske kamate i kamate za kašnjenja u plaćanju.

Posljednji put ažurirano: 22/01/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Cipar

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Ciparskim nacionalnim zakonodavstvom nije predviđena „zakonska kamatna stopa”. Međutim, ako se pokrene sudski postupak, sudac je ovlašten naložiti da se takva zakonska kamata naplaćuje po unaprijed definiranoj stopi, od datuma upisa postupka do datuma donošenja presude ako relevantnim zakonodavstvom nije predviđeno plaćanje kamate ili ako, kad je riječ o postupcima pokrenutima zbog povrede ugovora ili sporazuma, predmetni ugovor ili sporazum ne sadržava izričitu odredbu o kamatnoj stopi.

Sadašnju je stopu od 3,5 % posebnom odlukom odredio ministar financija te je on ovlašten prilagođavati je.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Vidjeti odgovor na prvo pitanje. Kamatna stopa koja je trenutačno na snazi iznosi 3,5 %.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Nije primjenjivo. Vidjeti odgovor na prvo pitanje.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Nije primjenjivo. Vidjeti odgovor na prvo pitanje.

Posljednji put ažurirano: 13/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Zakonska kamata - Luksemburg

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata je kamata koja se svake godine određuje zakonom i primjenjuje se u slučaju kašnjenja pri plaćanju dugovanog iznosa, osim ako su stranke prethodno dogovorile drugi iznos kamate.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Prema Zakonu od 18. travnja 2004., kojim se prenosi Direktiva 2000/35/EZ od 29. lipnja 2000., kamata zbog kašnjenja pri plaćanju u komercijalnim transakcijama (tj. transakcijama između trgovačkih društava ili između trgovačkih društava i javnih tijela kada se radi o naknadi za isporuku robe ili pružene usluge) određuje se odvojeno na temelju marginalne stope koja proizlazi iz natječaja s promjenjivom stopom koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje zadnje operacije refinanciranja koje su obavljene prije prvog kalendarskog dana svakog polugodišta. U slučaju zakašnjelog plaćanja takva se stopa povećava za iznos razlike (osim ako je ugovornim odredbama definirano drukčije, primjenom članka 5. Zakona od 18. travnja 2004. o odgodi plaćanja i kamatnim stopama zbog kašnjenja pri plaćanju).

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

/

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.legilux.public.lu/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mj.public.lu/

Posljednji put ažurirano: 18/12/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Mađarska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Stopa zakonske kamate utvrđena je u članku 6:47 Zakona V. od 2013. o Građanskom zakoniku, koji je povezuje s pravilima središnje banke o kamatnim stopama. Stopa zakonske kamate koja proizlazi iz duga izraženog u HUF temelji se na kamatnoj stopi središnje banke, o kojoj je odlučilo Monetarno vijeće Narodne banke Mađarske. Ako je dug izražen u stranoj valuti, stopa zakonske kamate je osnovna kamatna stopa o kojoj je odlučila središnja banka koja ju je izdala za predmetnu valutu, ili ako nema takve osnovne stope – kamatna stopa novčanog tržišta.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Pravna osnova za zakonsku kamatu je Građanski zakonik, koji kamatom smatra cijenu novca druge osobe koju stranka mora platiti za bilo koji dug osim ako nije dogovoreno drukčije. Zakonska kamata primjenjiva na dug naplaćuje se svako kalendarsko polugodište. Kamatna stopa na snazi prvoga dana predmetnog polugodišta primjenjuje se na cijelo razdoblje navedenog kalendarskog polugodišta, bez obzira na bilo kakve promjene osnovne kamatne stope središnje banke tijekom tog polugodišta.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Ne.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, Građanski zakonik može se pronaći u Poveznica se otvara u novom prozoruBazi podataka nacionalnog zakonodavstva [Nemzeti Jogszabálytár]. Informacije o stopi osnovne kamatne stope središnje banke mogu se pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Narodne banke Mađarske.

Posljednji put ažurirano: 16/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Malta

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U malteškom pravu ne može se pronaći termin „zakonska kamata”, već se umjesto njega upotrebljava „zakonom propisana kamata za zakašnjelo plaćanje”. Taj se izraz može pronaći u malteškom Trgovačkom zakonu u kojem je termin definiran kao „jednostavna kamata za zakašnjelo plaćanje po stopi koja je jednaka zbroju referentne stope i najmanje osam posto (8 %)”.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Malteškim pravom predviđena je samo jedna kamatna stopa koja iznosi osam posto (8 %). Pravna osnova za ovu stopu jest Trgovački zakon, poglavlje 13. Zakonodavstva Malte, posebno u glavi II. podglavi IA navedenog zakona.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Vjerovnik ima pravo na kamate za zakašnjelo plaćanje od dana nakon datuma ili kraja roka za plaćanje utvrđenog u ugovoru. Međutim, kada datum ili rok za plaćanje nije utvrđen u ugovoru, vjerovnik ima pravo na zakašnjelo plaćanje nakon isteka nekog od sljedećih rokova:

  • trideset kalendarskih dana nakon datuma kada dužnik primi račun;
  • trideset kalendarskih dana nakon datuma primitka dobara ili usluga, ako je datum primitka računa nepoznat;
  • trideset kalendarskih dana nakon datuma primitka dobara ili usluga, ako dužnik primi račun prije nego dobra ili usluge;
  • trideset kalendarskih dana nakon datuma kada se proizvod mora potvrditi ili provjeriti u skladu sa zakonom ili kako je utvrđeno ugovorom te ako dužnik primi račun prije ili na datum tog prihvaćanja ili provjere.

Primjenjiva referentna stopa za prvi semestar predmetne godine jest stopa koja je na snazi 1. siječnja te godine, a za drugi semestar godine stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Malteški Trgovački zakon, Poveznica se otvara u novom prozorupoglavlje 13. Zakonodavstva Malte, besplatno je dostupan na internetu.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Nizozemska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Nizozemska ima zakonsku kamatu. To je kamata koju vjerovnik zakonski može zatražiti u slučaju zakašnjelog plaćanja.

Razlikuju se zakonska kamata za nekomercijalne transakcije (članak 6:119 Građanskog zakonika) i zakonska kamata za komercijalne transakcije (članak 6:119a Građanskog zakonika).

Zakonska kamata za nekomercijalne transakcije primjenjuje se na sve ugovore s fizičkim osobama ili potrošačima.

Zakonska kamata za komercijalne transakcije primjenjuje se na sve ugovore s poduzećima i vladinim organizacijama.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonska kamatna stopa za nekomercijalne transakcije iznosi 2 %. Zakonska kamatna stopa za komercijalne transakcije iznosi 8 %.

Zakonska kamatna stopa može varirati.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Posljednji put ažurirano: 21/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Austrija

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Stope zakonske kamate uređene su člankom 1000. austrijskog Građanskog zakonika (Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch, ABGB). Zatezne kamate uređene su člankom 1333. Građanskog zakonika (ABGB) i člankom 456. austrijskog Trgovačkog zakonika (Unternehmensgesetzbuch, UGB) za pravne transakcije vezane uz poslovanje između trgovačkih društava i između trgovačkih društava i pravnih osoba u skladu s javnim pravom.

Članak 1000. Građanskog zakonika (ABGB) primjenjuje se na kamatu „koja je propisana zakonom ili za koju još stopa nije utvrđena”. Osim toga, članak 1000. stavak 2. Građanskog zakonika (ABGB) određuje slučajeve u kojima se može naplatiti kamata na kamatu (složena kamata).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 1000. stavkom 1. Građanskog zakonika (ABGB), zakonska kamata iznosi četiri posto na godinu. Isto se primjenjuje na zakonsku zateznu kamatu u skladu s člankom 1333. stavkom 1. Građanskog zakonika (ABGB) u vezi s člankom 1000. stavkom 1. Građanskog zakonika. Ta se kamatna stopa primjenjuje i na unilateralne poslovne transakcije.

Za pravne transakcije vezane uz poslovanje između trgovačkih društava i između trgovačkih društava i pravnih osoba u skladu s javnim pravom primjenjuje se zatezna kamata od 9,2 postotna boda iznad osnovne kamatne stope za kašnjenja u plaćanju nepodmirenih dugova u skladu s člankom 456. Trgovačkog zakonika. Osnovna kamatna stopa za relevantno polugodišnje razdoblje je ona koja je važeća prvoga kalendarskog dana u tome razdoblju. Osnovna kamatna stopa može se pronaći na web-mjestu Austrijske narodne banke na http://www.oenb.at pod „Usluge” / „Kamatne stope i devizni tečajevi”.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

U skladu s člankom 1000. stavkom 2. Građanskog zakonika, vjerovnik može naplatiti kamatu na novčano potraživanje ako su stranke tako izričito ugovorile. Čak i bez takvog ugovora između stranaka, složena kamata od četiri posto na godinu može biti naplaćena od dana na koji je započela parnica ( od dana na koji je tuženiku dostavljena tužba), ako je riječ o potraživanju zbog neplaćene kamate. Austrijski zakon ne zabranjuje složenu kamatu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Prethodno navedenim odredbama austrijskog Građanskog zakonika i austrijskog Trgovačkog zakonika može se besplatno pristupiti (na njemačkom jeziku) na web-mjestu Ureda saveznog kancelara Austrije (Bundeskanzleramt) (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ris.bka.gv.at/) pod „Bundesrecht”/ „Bundesrecht konsolidiert”.

Posljednji put ažurirano: 01/03/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Zakonska kamata - Poljska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U skladu s člankom 359. stavkom 1. Zakona od 23. travnja 1964. – Građanski zakonik [Službeno glasilo zakona (Dziennik Ustaw) od 2014., oznaka 121, kako je izmijenjen, dalje u tekstu: „GZ”], kamata na iznos potraživanja naplativa je samo ako proizlazi iz pravnog posla ili kodificiranog prava, odluke suda ili odluke drugog nadležnog tijela. Ako razina kamate nije utvrđena drukčije, naplaćuje se zakonska kamata po stopi koja odgovara iznosu referentne stope Narodne banke Poljske uvećane za 3,5 postotnih bodova.

S druge strane, u odnosu na zatezne kamate, u skladu s člankom 481. stavkom 2. GZ-a, ako stopa zatezne kamate nije bila utvrđena, naplaćuje se zakonska zatezna kamata po stopi koja odgovara iznosu referentne stope Narodne banke Poljske uvećane za 5,5 postotnih bodova. Međutim, ako se na potraživanje obračunava kamata po višoj stopi, vjerovnik može zahtijevati zateznu kamatu po toj višoj stopi.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 359. stavkom 2. GZ-a, zakonska kamata utvrđuje se po stopi koja odgovara iznosu referentne stope Narodne banke Poljske uvećane za 3,5 postotnih bodova. Ministar pravosuđa objavljuje razinu zakonske kamate putem priopćenja u Službenom listu Poljske (Monitor Polski). Trenutačno, u skladu s priopćenjem ministra pravosuđa od 7. siječnja 2016., 1. siječnja 2016. razina zakonske kamate je 5 % per annum, a razina zakonske zatezne kamate je 7 % per annum.

Kamata u poslovnim transakcijama, s druge strane, uređena je Zakonom od 8. ožujka 2013. o uvjetima plaćanja u poslovnim transakcijama (Službeno glasilo zakona od 2013., oznaka 403, kako je izmijenjeno) te se razina kamate uvijek utvrđuje u priopćenju koje izdaje ministar razvoja. Trenutačno, u skladu s priopćenjem od 7. siječnja 2016., 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. razina zakonske kamate za kašnjenja u poslovnim transakcijama je 9,50 % per annum.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Više detalja o trenutačnim razinama kamatnih stopa Nacionalne banke Poljske, uključujući referentne stope dostupno je naweb-mjestu Nacionalne banke Poljske (NBP) na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.nbp.pl/home.aspx?f=/dzienne/stopy.htm

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Priopćenja koja su izdali ministar pravosuđa i ministar razvoja o razini zakonske kamate (u poslovnim transakcijama) dostupna su na web-mjestu Vladinog centra za zakonodavstvo (Rządowe Centrum Legislacji RCL): Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.monitorpolski.gov.pl/Wyszukiwanie/tabid/114/Title/odsetki/Default.aspx

Posljednji put ažurirano: 22/01/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Zakonska kamata - Portugal

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata

Da, portugalsko zakonodavstvo predviđa zakonske kamatne stope.

Kamatu mogu odrediti stranke ili može biti utvrđena zakonom. Kada je određuju stranke, naziva se ugovornom kamatom. Kada je utvrđena zakonom, naziva se zakonskom kamatom.

Ugovorne i zakonske kamate mogu biti građanske ili trgovačke.

Svrha kamate

Općenito, postoje dvije vrste kamate: kompenzacijske kamate (npr. kamate koje se plaćaju na zajam) i zatezne kamate (npr. kamata na neispunjenje obveze).

Zakonske kamate na neispunjenje obveze

Kada dužnik ne ispuni financijsku obvezu, opće je pravilo da naknada koju mora platiti zbog neispunjenja obveze odgovara zakonskoj kamati izračunatoj na datum na koji dužnik nije ispunio obvezu. Financijska obveza je obveza plaćanja novčanog iznosa drugoj stranci.

Vrijeme neispunjenja obveze

Smatra se da dužnik nije ispunio svoju obvezu nakon što mu je preko sudskih ili izvansudskih kanala priopćeno da mora ispuniti svoju obvezu.

No, postoje tri slučaja u kojima se smatra da dužnik nije ispunio svoju obvezu, a da nije nužno dobio priopćenje.

  1. ako obveza ima određeni rok;
  2. ako je obveza proizišla iz nezakonitog djela;
  3. ako dužnik izbjegava priopćenje; u tom slučaju, smatra se da je dužnik primio priopćenje na datum kada mu je priopćenje trebalo biti uručeno.

Ako je dug nelikvidan, ne postoji neispunjenje obveze dok ne postane likvidan, osim ako je za tu nelikvidnost kriv dužnik. Ako je dužnik odgovoran za nezakonito djelo ili rizik, smatra se da nije ispunio svoju obvezu od datuma na koji mu je uručeno službeno priopćenje, osim ako već nije bio kriv za neispunjenje obveze u skladu s prvim dijelom ovog stavka.

Otpis ili prestanak kamatnog duga

Od vremena kada nastane, kamatni dug ne ovisi nužno o glavnom dugu. Jedan se može prenositi i otkazati bez drugoga.

Raspodjela djelomičnih isplata

Nacionalno zakonodavstvo uspostavlja sljedeća pravila u vezi s raspodjelom isplata:

(i) ako, uz dug, dužnik mora platiti troškove ili kamate ili mora vjerovniku platiti naknadu zbog neispunjenja obveza, isplata koja nije dovoljna da obuhvati puni iznos primijenit će se na troškove, naknadu, kamate i kapital, tim redoslijedom.

(ii) raspodjela na kapital može biti isključivo posljednja, osim ako vjerovnik ne odluči drukčije.

Kamata na kamatu

Zatezna kamata u određenim slučajevima može se obračunati običnoj kamati (složena kamata).

Da bi se kamati obračunala daljnja kamata, mora se dogoditi jedna od sljedećih situacija:

dužniku mora biti sudski priopćeno da kapitalizira obračunatu kamatu ili dužnik mora platiti kamatu pod kaznom kapitalizacije.

Samo kamata koja odgovara minimalnom razdoblju od godinu dana može biti kapitalizirana. Ta ograničenja na složenu kamatu nisu primjenjiva ako krše određene propise ili prakse sektora (npr. ako zajmovi koje su odobrile financijske institucije podliježu posebnim propisima).

Nacionalna sudska praksa odredila je da se zatezne kamate ne mogu obračunati na zatezne kamate. Prema tome, na zakonsku kamatu koja se duguje zbog neispunjenja financijske obveze ne može se u pravilu obračunati kamata. Time se ne dovodi u pitanje bilo koja varijacija ovog tumačenja sudske prakse ni zakonski predviđena mogućnost primjene obavezne novčane kazne kada je isplata iznosa novca određena sudskom presudom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonske kamatne stope razlikuju se s obzirom na to jesu li povezane s građanskim ili trgovačkim kamatama.

Građanska zakonska kamata

Građanska zakonska kamata utvrđena je zajedničkim ministarskim provedbenim rješenjem (Portaria) ministara pravosuđa i financija, u skladu s člankom 449. stavkom 1. portugalskog Građanskog zakonika (Código Civil). U prosincu 2015. (u vrijeme kada je pisan ovaj tekst), građanske kamatne stope utvrđene su ministarskim provedbenim rješenjem br. 291/03 od 8.4.2003.

Trgovačka zakonska kamata

Trgovačka zakonska kamata obično se mora platiti za dugovanja trgovačkih društava, pojedinačnih poduzetnika ili pravnih osoba, osobito za vrste dugovanja navedenih u zakonskom dekretu br. 62/2013 od 10.5.2013., navedenom u nastavku.

Trgovačka zakonska kamata utvrđena je zajedničkim ministarskim provedbenim rješenjem ministara pravosuđa i financija, u skladu s člankom 102. stavcima 3. do 5. portugalskog Trgovačkog zakonika (Código Comercial). U vrijeme pisanja ovog teksta, u prosincu 2015., utvrđivanje trgovačke kamate uređeno je ministarskim provedbenim rješenjem br. 277/13 od 26.8.2013., u skladu s kojim su trgovačke kamatne stope utvrđene na dvogodišnjoj osnovi.

Iznos svake trgovačke kamatne stope navedene u ministarskom provedbenom rješenju br. 277/13 od 26.8.2013. utvrđen je priopćenjem Glavne uprave za državnu riznicu i financije (Direcção Geral do Tesouro e Finanças), objavljenom u Službenom listu republike, 2. serija, do 15. siječnja i 15. srpnja svake godine.

Ministarsko provedbeno rješenje br. 277/13 od 26.8.2013. predviđa dvije kaznene stope trgovačke kamate, koje se razlikuju ovisno o predmetnoj transakciji:

  1. prva je kamatna stopa primjenjiva na kašnjenja u plaćanju koja se odnose na poslovne transakcije između trgovačkih društava ili između trgovačkih društava i javnih tijela, kako je predviđeno Zakonskim dekretom br. 62/2013 od 10.5.2013.:
  2. druga je dodatna stopa zatezne kamate primjenjiva na druge operacije i u vezi s dugovanjem trgovačkih društava, pojedinačnih poduzetnika ili pravnih osoba, kako je predviđeno člankom 102. stavkom 3. portugalskog Trgovačkog zakonika.

Zakonske kamatne stope, građanske i trgovačke, variraju s vremenom. Iz tog razloga, pri izračunavanju kamate trebalo bi uzeti u obzir različite stope primjenjive za svaki dio razdoblja neispunjenja obveze.

Iz praktičnih razloga, ovdje smo spomenuli samo zakonske kamatne stope iz posljednjih godina. Sadržaj ovog informativnog članka služi isključivo u informativne svrhe i nije mu svrha zamijeniti upotrebu primjenjivog nacionalnog zakonodavstva za svaki određeni slučaj.

Obavezna dodatna naknada na kamatu od 5 % pridodaje se zakonskoj kamati za koju postoji dug ako je isplata iznosa novca određena sudskom presudom. U ovom slučaju, kamata po stopi od 5 % godišnje duguje se automatski bez potrebe za drugom sudskom odlukom računajući od datuma kada je presuda stupila na snagu. Obvezna novčana kazna pridodaje se kaznenoj kamati, ako je primjenjivo, ili naknadi koja se duguje, u skladu s člankom 829.a, stavkom 4. portugalskog Građanskog zakonika.

Zakonska kamata od 5. kolovoza 1980. do danas je kako slijedi:

Od 5.8.1980. do 22.5.1983.
[(1 021 dana) – Zakonski dekret br. 200-C/80 od 24.6.1980. i ministarsko provedbeno rješenje br. 447/80 od 31.7.1980.]

15 %;

Od 23.5.1983. do 28.4.1987.
[(1 437 dana) – ministarsko provedbeno rješenje br. 581/83 od 18.5.1983.]

23 %;

Od 29.4.1987. do 29.9.1995.
[(3 076 dana) – ministarsko provedbeno rješenje br. 339/87 od 24.4.1987.]

15 %;

Od 30.9.1995. do 16.4.1999.
[(1 295 dana) – ministarsko provedbeno rješenje br. 1171/95 od 25.9.1995.]

10 %;

Od 17.4.1999. do 30.4.2003.
[(1 475 dana) – ministarsko provedbeno rješenje br. 263/99 od 12.4.1999.]

7 %;

Od 1.5.2003.
[(1 475 dana) – ministarsko provedbeno rješenje br. 291/03 od 8.4.2003.]

4 %

Stopa trgovačke zakonske kamate od 28. rujna 1995. do danas je kako slijedi:

Od 28.9.1995. do 16.4.1999.
[ministarsko provedbeno rješenje br. 1167/95 od 23.9.1995.]

15 %;

Od 17.4.1999. do 30.9.2004.
[ministarsko provedbeno rješenje br. 262/99 od 23.9.1995.]

12 %;

Od 1.10.2004. do 31.12.2004.
[Glavna uprava za državnu riznicu (Direcção-Geral do Tesouro ili DGT) priopćenje br. 10097/04 od 30.10.2004.]

9,01 %;

Prva polovina 2005.
[ministarsko provedbeno rješenje br. 597/2005 od 19.7. priopćenje DGT-a 310/2005 od 14.1.2005.]

9,09 %;

Druga polovina 2005.
[ministarsko provedbeno rješenje br. 597/2005 od 19.7. i priopćenje DGT-a 6923/2005 od 25.7.2005.]

9,05 %;

Prva polovina 2006.
[priopćenje DGT-a br. 240/2006 od 11.1.2006.]

9,25 %;

Druga polovina 2006.
[priopćenje DGT-a br. 7706/2006 od 10.7.2006.]

9,83 %;

Prva polovina 2007.
[priopćenje DGT-a br. 191/2007 od 5.1.2007.]

10,58 %;

Druga polovina 2007.
[Glavna uprava za državnu riznicu i financije (Direcção-Geral do Tesouro ili DGTF) priopćenje br. 13665/2007 od 30.7.2007.]

11,07 %;

Prva polovica 2008.
[priopćenje DGTF-a br. 2152/2008 od 29.1.2008.]

11,20 %;

Druga polovina 2008.
[priopćenje DGTF-a br. 19995/2008 od 14.7.2005.]

11,07 %;

Prva polovina 2009.
[priopćenje DGTF-a br. 1261/2009 od 14.1.2009.]

9,50 %;

Druga polovina 2009.
[priopćenje DGTF-a br. 12184/2009 od 01.7.2009.]

8 %;

Prva polovina 2010.
[priopćenje DGTF-a br. 597/2010 od 04.1.2010.]

8 %;

Druga polovina 2010.
[priopćenje DGTF-a br. 13746/2010 od 12.7.2010.]

8 %;

Prva polovina 2011.
[priopćenje DGTF-a br. 2284/2011 od 21.1.2011.]

8 %;

Druga polovina 2011.
[priopćenje DGTF-a br. 14190/2011 od 14.7.2011.]

8,25 %;

Prva polovina 2012.
[priopćenje DGTF-a br. 692/2012 od 17.1.2012.]

8 %;

Druga polovina 2012.
[priopćenje DGTF-a br. 9944/2012 od 24.7.2012.]

8 %;

Prva polovina 2013.
[priopćenje DGTF-a br. 584/2013 od 11.7.2013.]

7,75 %;

Druga polovina 2013.
Operacije koje podliježu Zakonskom dekretu (Decreto-lei) br. 62/2013
[priopćenje DGTF-a br. 11617/2013 od 17.9.2013.]

8,50 %;

Druge operacija
[priopćenje DGTF-a br. 10478/2013 od 23.8.2013.]

7,50 %;

Prva polovina 2014.
Operacije koje podliježu Zakonskom dekretu br. 62/2013

8,25 %;

Druge operacija
[priopćenje DGTF-a br. 1019/2014 od 24.1.2014.]

7,25 %;

Prva polovina 2014.
Operacije koje podliježu Zakonskom dekretu br. 62/2013

8,15 %;

Druge operacija
[priopćenje DGTF-a br. 8266/2014 od 16.7.2014.]

7,15 %;

Prva polovina 2015.
Operacije koje podliježu Zakonskom dekretu br. 62/2013

8,05 %;

Druge operacija
[priopćenje DGTF-a br. 563/2015 od 19.1.2015.]

7,05 %;

Druga polovica 2015.
Operacije koje podliježu Zakonskom dekretu br. 62/2013

8,05 %;

Druge operacija
[priopćenje DGTF-a br. 7758/2015 od 14.7.2015.]

7,05 %;

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Dodatne informacije o tome kako izračunati zakonsku kamatu mogu se pronaći na web-mjestu Glavne uprave za državnu riznicu i financije Ministarstva pravosuđa.

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dgtf.pt/avisos-e-circulares/taxas-de-juros-moratorios

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Internetski pristup web-mjestu navedenom u 3. odgovoru je besplatan.

Upozorenje:

Informacije u ovom informativnom članku općenite su prirode i nisu iscrpne. Nisu obvezujuće za kontaktne točke, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, sudove ili bilo koje druge osobe. Nije im svrha zamijeniti upotrebu primjenjivog zakonodavstva koje je na snazi.

Posljednji put ažurirano: 20/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Rumunjska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Vladinim rješenjem br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru utvrđuju se pravni aranžmani za:

– kompenzacijske zakonske kamate (kamate koje duguje dužnik na iznos koji je obvezan platiti u zadanom roku, izračunate za razdoblje koje prethodi datumu dospijeća za iznos koji duguje) i

– zatezne zakonske kamate (kamate koje duguje dužnik na iznos koji je obvezan platiti zbog neispunjenja te obveze do datuma dospijeća).

Prema članku 2. Vladinog rješenja br. 13/2011, ako obveza plaćanja u skladu sa zakonskim odredbama ili uvjetima ugovora podliježe kompenzacijskim i/ili zateznim kamatama, ovisno o slučaju, i u nedostatku izričite odredbe koju su stranke dogovorile o stopi za takvu kamatu, plaća se stopa zakonske kamata koja odgovara svakoj od njih.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Odredbe na kojima se temelje pravni aranžmani za kompenzacijske/zatezne zakonske/konvencionalne kamate su članci 3. – 5. Vladinog rješenja br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru.

Članak 3. – (1) Stopa kompenzacijske zakonske kamate jest referentna kamatna stopa Narodne banke Rumunjske (Banca Națională a României), odnosno kamatna stopa monetarne politike utvrđena odlukom uprave Narodne banke Rumunjske.

(2) Stopa zatezne zakonske kamate jest referentna stopa uvećana za 4 postotna boda.

(21) U transakcijama između stručnjaka i između stručnjaka i javnih naručitelja, stopa zatezne zakonske kamate jest referentna kamatna stopa uvećana za 8 postotnih bodova.

(3) U pravnim odnosima koji ne proizlaze iz operacija profitnog društva, u smislu članka 3. stavka 3. Zakona br. 287/2009 o Građanskom zakoniku, reizdanje, stopa zakonske kamate određuje se u skladu sa stavcima 1. i 2., umanjena za 20 %.

(4) Referentnu kamatnu stopu Narodne banke Rumunjske u Službenom listu Rumunjske, 1. dio, objavljuje Narodna banka Rumunjske, kad se mijenja kamatna stopa monetarne politike.

Članak 4. – U pravnim odnosima s prekograničnim implikacijama, gdje je primjenjiv rumunjski zakon i isplata se provodi u stranoj valuti, zakonska kamata iznosi 6 % na godinu.

Članak 5. – (1) U pravnim odnosima koji ne proizlaze iz operacija profitnog društva, u smislu članka 3. stavka 3. Zakona br. 287/2009 o Građanskom zakoniku, reizdanje, stopa zakonske kamate ne može biti veća od zakonske kamate za više od 50 % na godinu.

(2) Bilo koja klauzula koja krši odredbe stavka 1. ništavna je. U tom slučaju, vjerovnik se odriče prava na potraživanje zakonske kamate.

(3) Valjanost konvencionalnih kamatnih stopa određuje se pomoću zakonske kamate koja je na snazi na datum propisivanja.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Članak 3. stavak 1. Vladinog rješenja br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru predviđa da je stopa zakonske kamate referentna kamatna stopa Narodne banke Rumunjske, odnosno kamatna stopa monetarne politike utvrđena odlukom uprave Narodne banke Rumunjske. Objavljena je na web-mjestu Narodne banke Rumunjske na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bnr.ro/Monetary-Policy--3318.aspx

Za metodu izračunavanja stope zakonske kamate u različitim slučajevima, vidi prethodni odgovor.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, Vladino rješenje br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru, na rumunjskom jeziku. Vidi web-mjesto Narodne banke Rumunjske na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bnr.ro/apage.aspx?pid=404&actId=324573

Da, na engleskom jeziku za referentu kamatnu stopu Narodne banke Rumunjske (NBR). Vidi web-mjesto Narodne banke Rumunjske na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.bnr.ro/Monetary-Policy--3318.aspx

Posljednji put ažurirano: 21/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice slovenski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Zakonska kamata - Slovenija

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Pojam zatezne kamate definiran je u članku 374. Zakona o obveznim odnosima (Obligacijski zakonik) (Uradni list RS (Službeni list Republike Slovenije); UL RS br. 83/01, 28/06, 40/07; dalje u tekstu: ZOO) u kojem je propisano da dužnik osim glavnice duguje i zatezne kamate kada je tako predviđeno zakonom ili ako su tako dogovorili vjerovnik i dužnik.

Ako dužnik kasni s izvršenjem novčane obveze, on, u skladu s člankom 378. stavkom 1. ZOO-a, osim glavnice duguje i zatezne kamate.

Ugovorna kamata uređena je člankom 382. ZOO-a u kojem je predviđeno da se ugovorne strane mogu dogovoriti da će dužnik uz glavnicu otplaćivati i ugovornu kamatu za razdoblje koje počinje od trenutka nastanka novčane obveze do njezina dospijeća.

U Sloveniji su zabranjene kamate na kamate, što znači da se na dospjele, ali neplaćene, kamate ne obračunavaju zatezne kamate, osim ako je zakonom propisano drugačije. Stoga je ugovorna odredba kojom je predviđeno dodavanje zatezne kamate na neplaćeni dospjeli iznos kamata ništava. Međutim, ugovorom se može predvidjeti mogućnost povećanja kamate u slučaju da ju dužnik ne otplaćuje na vrijeme.

Neovisno o tome, u članku 26.a. Zakona o zaštiti potrošača (Zakon o varstvu potrošnikov) (UL RS br. 98/04 – službeni pročišćeni tekst, 114/06 - ZUE, 126/07, 86/09, 78/11, 38/14 i 19/15) predviđeno je da, neovisno o općim odredbama o obvezama, u slučaju da potrošač kasni s plaćanjem ugovorne strane ne mogu dogovoriti primjenu viših kamatnih stopa od onih utvrđenih u ZOO-u.

U skladu sa ZOO-om, ako je dogovorena zakonska ili ugovorna kamatna stopa više od 50 % veća od zakonske zatezne kamate, takav se ugovor smatra lihvarskim, osim ako vjerovnik dokaže da nije iskoristio nepovoljno ili teško financijsko stanje dužnika, njegovo / njezino nedovoljno iskustvo, nemar ili ovisnost ili da korist koju je pribavio za sebe ili nekog drugoga nije očito nerazmjerna onome što je dao ili se obvezao dati ili učiniti. Ova se pretpostavka ne primjenjuje na komercijalne ugovore, odnosno na ugovore sklopljene između gospodarskih subjekata (trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje se bave gospodarskom djelatnošću ili obrtnika).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U članku 378. stavku 2. ZOO-a predviđeno je da zakonska kamatna stopa iznosi 8 % godišnje, osim ako je zakonom propisano drukčije. U skladu s člankom 379. ZOO-a, vjerovnik i dužnik mogu dogovoriti višu ili nižu zakonsku kamatnu stopu od kamatne stope propisane zakonom (ugovorno dogovorena zatezna kamata.). Kako je već istaknuto, nije moguće postići dogovor o višoj zakonskoj kamatnoj stopi u slučaju kašnjenja s plaćanjem potrošača koji je ugovorna strana.

Poseban zakon kojim se uređuje kamatna stopa jest Zakon o zakonskoj kamatnoj stopi (Zakon o predpisani obrestni meri zamudnih obresti) (UL RS br. 11/07 – službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZOTTK-1). Člankom 2. tog Zakona propisano je da je zakonska kamatna stopa, uzimajući u obzir članak 3. stavak 1. točku (d) Direktive 2000/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2000. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (SL L 200, 8.8. 2000., str. 35), glavna kamatna stopa plus 8 postotnih bodova. Zakonska kamatna stopa primjenjuje se u razdoblju od šest mjeseci od 1. siječnja ili 1. srpnja. Glavna kamatna stopa jest kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana relevantnog šestomjesečnog razdoblja. Ministar financija objavljuje zakonsku kamatnu stopu i njezine promjene u Službenom listu Republike Slovenije. Zakonska kamatna stopa koja se primjenjuje od 1. srpnja 2015. i važi šest mjeseci iznosi 8,05 %.

Ugovorna kamatna stopa utvrđena je u članku 382. ZOO-a. U slučajevima kada je dogovorena ugovorna kamatna stopa, ali ne i stvarna kamatna stopa, godišnja kamatna stopa iznosi 6 % i dospijeva u isto vrijeme kad i glavnica. Ugovorna kamatna stopa ne obračunava se kada je zbroj dospjelih kamata koje još nisu plaćene veći od glavnice.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Informacije o osnovnim i zakonskim kamatnim stopama dostupne su i na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Slovenske banke.

Privremeni izračun kamata može se dobiti na Poveznica se otvara u novom prozoru web-mjestu Vrhovnog suda Republike Slovenije.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o obveznim odnosima Republike Slovenije

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o zakonskoj kamatnoj stopi

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o zaštiti potrošača

Posljednji put ažurirano: 22/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Slovačka

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zatezna je kamata sankcija zbog neispunjenja obveze plaćanja duga. Plaća se uz dug, a utvrđuje se kao postotak nepodmirenog iznosa. U skladu sa zakonom neispunjenjem obveze plaćanja duga mijenja se sadržaj prava vjerovnika i obveza dužnika jer se neispunjenjem obveze uspostavljaju nova prava i obveze uz obvezu otplate duga, bez obzira na to je li dužnik izazvao neispunjenje obveze ili ne.

Kad je riječ o zakonskoj zateznoj kamati, u okviru slovačkog zakonodavstva postoje zatezna kamata u skladu s člankom 517. stavkom 2. Zakona br. 40/1964, Građanski zakonik (Občianský zákonník), te zatezna kamata u skladu s člankom 369. Trgovačkog zakonika (Obchodný zákonník). U skladu s građanskim pravom zatezna se kamatna stopa ne može dogovoriti ugovorno, odnosno ugovorne stranke ne smiju dogovoriti stopu višu od one utvrđene zakonom, za razliku od trgovačkog prava u kojemu se prednost daje međusobnom dogovoru poslovnih subjekata u vezi sa stopom zatezne kamate; ako se ne postigne sporazum u vezi sa stopom, vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu po zakonskoj stopi.

Zakonska je stopa stoga jednostavna kamata na neispunjenje obveze te se njezin iznos utvrđuje zakonom ovisno o tome je li predmetni slučaj obuhvaćen građanskim ili trgovačkim pravom. U okviru građanskog prava zatezna kamata ne može biti viša od stope utvrđene zakonom (odnosno, može se dogovoriti niža stopa) i ako ne postoji ugovorni sporazum, zatezna se kamata automatski utvrđuje po zakonskoj stopi, ako to zahtijeva vjerovnik. U okviru trgovačkog prava zatezna kamata može biti viša ili niža od propisane kamate, a propisana je kamata bitna jedino ako ne postoji ugovorni sporazum.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 517. stavkom 2. Građanskog zakonika zakonska stopa je zatezna kamata utvrđena Uredbom br. 87/1995 (nariadenie č. 87/1995 Z.z.) pa je zatezna kamatna stopa za pet postotnih bodova viša od osnovne stope Europske središnje banke na prvi dan neispunjenja obveze plaćanja duga. Stoga se pet postotnih bodova dodaje osnovnoj stopi ESB-a (odnosno, stopi za glavne operacije refinanciranja). Kamatne stope ESB-a za pojedinačna razdoblja dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.nbs.sk/en/statistics/financial-markets/interest-rates/interest-rates-of-the-ecb. Zatezna kamatna stopa na prvi dan neispunjenja obveze primjenjuje se tijekom trajanja neispunjenja obveze i sva kasnija usklađenja osnovne stope ESB-a ne utječu na zateznu kamatnu stopu.

U skladu s trgovačkim pravom zakonska je stopa uređena člankom 369. Trgovačkog zakonika na temelju kojeg vjerovnik, ako je izvršio svoje zakonske i ugovorne obveze, u slučaju neispunjenja obveze ima pravo tražiti zateznu kamatu po stopi dogovorenoj ugovorom, bez potrebe za posebnom obaviješću. Kao što je prethodno navedeno, u trgovačkim se odnosima zatezna kamatna stopa može ugovorno izmijeniti. Međutim, čak i ako je zatezna kamata ugovorno dogovorena, stopa mora biti u skladu s načelima poštenog trgovanja. U suprotnome se pravo u okviru takvog sporazuma ne može zaštititi, što znači da čak i ako je kamatna stopa ugovorno dogovorena, sud ne može dosuditi kamatu po stopi kojom bi se ta načela povrijedila. Druga se iznimka odnosi na dugove u okviru potrošačkog ugovora u kojemu je potrošač dužnik, pri čemu dogovorena zatezna kamatna stopa ne može biti viša od iznosa utvrđenog građanskim pravom.

U skladu s odjeljkom 369. Trgovačkog zakonika, ako nije dogovorena zatezna kamatna stopa dužnik mora platiti zateznu kamatu po stopi koju je utvrdila slovačka vlada Uredbom br. 21/2013 (nariadenie č. 21/2013 Z.z.). Zakonodavstvom je dopuštena fiksna i varijabilna zatezna kamata. Fiksna je stopa jednaka osnovnoj stopi ESB-a na prvi dan neispunjenja obveze uvećano za devet postotnih bodova; ta stopa primjenjuje se tijekom trajanja neispunjenja obveze plaćanja duga te sva kasnija usklađenja osnovne stope ESB-a ne utječu na zateznu kamatnu stopu (zbog čega se ova zatezna kamatna stopa naziva fiksnom stopom). Međutim, umjesto fiksne kamate vjerovnik može od dužnika zahtijevati varijabilnu zateznu kamatu te stoga može od dužnika tražiti da plati zateznu kamatu po osnovnoj stopi ESB-a koja vrijedi prvog dana relevantnog kalendarskog polugodišta uvećano za osam postotnih bodova. Ako vjerovnik odabere varijabilnu kamatnu stopu, taj se način obračuna kamata (ne stopa utvrđena neispunjenjem obveze, nego metoda obračuna stope) primjenjuje tijekom trajanja neispunjenja obveze plaćanja duga. Varijabilna zatezna kamata stoga znači da se zatezna kamatna stopa može promijeniti u skladu s promjenama osnovne stope ESB-a koja vrijedi na prvi dan relevantnog kalendarskog polugodišta, odnosno 1. siječnja i 1. srpnja. Kamatne stope ESB-a za pojedinačna razdoblja dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.nbs.sk/en/statistics/financial-markets/interest-rates/interest-rates-of-the-ecb.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Metoda obračuna zatezne kamate utvrđena je zakonodavstvom jasno i sveobuhvatno. Trenutačnu zateznu kamatnu stopu objavilo je Ministarstvo pravosuđa Slovačke Republike (Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky) (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.justice.gov.sk/Stranky/Nase-sluzby/Civilne-pravo/Aktualna-sadzba-zakonnych-urokov-z-omeskania/Uvod.aspx). Neslužbeno je dostupna i na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.najpravo.sk/, kojom se često služe slovački vjerovnici i dužnici te njihovi pravnici. Na toj je stranici moguće i jednostavno obračunati zateznu kamatu s pomoću kalkulatora osmišljenog posebno u tu svrhu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Uz prethodno navedene poveznice, postojeća formulacija relevantnog zakonodavstva (Građanski i Trgovački zakonici) i uredbi (uredbe br. 87/1995 i 21/2013) može se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.zbierka.sk/ i Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.slov-lex.sk/domov.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice finski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Zakonska kamata - Finska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

„Zakonska kamata” u finskom zakonodavstvu odnosi se na kamatnu stopu koja se primjenjuje na nepodmireni dug prije datuma dospijeća i na zateznu kamatu. Odredbe o objema vrstama zakonskih kamata propisane su u Zakonu o kamatama (633/1982). Obveza plaćanja kamate ili zatezne kamate utvrđena je u Zakonu o kamatama, osim ako drugačije proizlazi iz obveze dužnika ili poslovne prakse ili ako je drugačije propisano zakonom (Zakon o kamatama, članak 2. stavak 1.).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamata koja se obračunava na dugove: Dužnik nije dužan plaćati kamatu za razdoblje koje prethodi datumu dospijeća duga (Zakon o kamatama, članak 3. stavak 1.). Međutim, moguće je dogovoriti plaćanje kamata. Ako je obveza plaćanja kamate dogovorena bez utvrđivanja kamatne stope, dužnik mora platiti godišnju kamatu u skladu s referentnom stopom iz odjeljka 12. Zakona o kamatama (Zakon o kamatama, članak 3. stavak 2.).

Na ugovore o kreditima koje su sklopili potrošači za podizanje gotovine primjenjuje se i odredba iz poglavlja 7. članka 17.a. Zakona o zaštiti potrošača (38/1978) u kojoj je navedeno da ako je iznos kredita ili kreditnog limita manji od 2000 EUR, kamatna stopa na kredit ne smije premašivati referentnu stopu iz članka 12. Zakona o kamatama uvećanu za 50 %.

Zatezne kamate: U pogledu ugovora obuhvaćenih Zakonom o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore (30/2013), zakonska zatezna kamata veća je osam postotnih bodova od referentne stope koja je bila na snazi u određenom trenutku (Zakon o kamatama, članak 4.1. stavak 1.). Trenutačna stopa iznosi 8,5 %. U pogledu drugih ugovora zakonska zatezna kamata veća je sedam postotnih bodova od referentne stope koja je na snazi u određenom trenutku (Zakon o kamatama, članak 4.), odnosno iznosi 7,5 %:

U pogledu potrošačkih dugova, odredbe iz Zakona o zateznim kamatama obvezno su zakonodavstvo i nije moguće dogovoriti višu stopu zatezne kamate (Zakon o kamatama, članak 2. stavak 2.). U pogledu ostalih dugova moguće se suglasiti o zateznoj kamati. Međutim, u ugovorima koji su obuhvaćeni područjem primjene Zakona o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore nije moguće dogovoriti da vjerovnik neće imati pravo naplatiti zateznu kamatu i, ako je dužnik naručitelj, nije moguće dogovoriti nižu stopu zatezne kamate od one utvrđene u skladu s člankom 4.a stavkom 1. Zakona o kamatama (Zakon o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore, članak 8.).

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Referentna stopa iz Zakona o kamatama odnosi se na kamatnu stopu koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim zadnjim operacijama refinanciranja koje su obavljene prije prvog kalendarskog dana svakog polugodišta zaokruženu na najbližih pola postotnih bodova (Zakon o kamatama, članak 12.).

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Neslužbeni engleski prijevod Zakona o kamatama dostupan je ovdje: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.finlex.fi/fi/laki/kaannokset/1982/en19820633.pdf

Verzije Zakona na finskom i švedskom jeziku dostupne su ovdje: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.finlex.fi/en/laki/kaannokset/1982/en19820633?search%5Btype%5D=pika&search%5Bpika%5D=Korkolaki

Zakon o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore dostupan je ovdje: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.finlex.fi/fi/laki/ajantasa/2013/20130030?se

Zakon o zaštiti potrošača dostupan je ovdje: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.finlex.fi/fi/laki/ajantasa/1978/19780038?se

Posljednji put ažurirano: 22/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Zakonska kamata - Švedska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Pravila o kamatama propisana su u Zakonu o kamatama (räntelagen, 1975:635). Ta se pravila primjenjuju osim ako je drugačije propisano u ugovoru, obećano ili utvrđeno nekim drugim aktom. Međutim, zakonom se neki ugovorni uvjeti proglašavaju ništavima.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zahtjevi za povrat

U slučaju zahtjeva za povrat plaćanja, na primjer zbog povrede ugovora, kamatna stopa je referentna stopa (koja je u veljači 2016. iznosila 0 %) uvećana za dva postotna boda. Kamata se obračunava od datuma kada je izvršeno plaćanje do datuma povrata, i uključujući taj datum, ili, ako povrat nije izvršen na vrijeme, do datuma dospijeća kamate, i uključujući taj datum, u skladu s pravilima o neplaćenim potraživanjima.

Nepodmirena potraživanja

Kamata za nepodmirena potraživanja obračunava se po referentnoj stopi (0 % u veljači 2016.) uvećanoj za osam postotnih bodova. Primjenjuju se sljedeća opća pravila:

a) ako je datum dospijeća utvrđen unaprijed, kamata na potraživanje obračunava se od tog datuma;

b) ako se potraživanje temelji na dužnosti osobe da obrazloži novac zaprimljen od glavne ili treće strane, kamata se obračunava od datuma dostavljanja obrazloženja ili, u slučaju da obrazloženje nije dostavljeno, od trenutka kada je ono trebalo biti dostavljeno;

c) u pogledu ostalih nepodmirenih potraživanja opće je pravilo da se kamata obračunava od trinaestog dana nakon što je vjerovnik poslao račun ili na neki drugi način dostavio zahtjev za plaćanje predmetnog iznosa u kojem navodi da se u slučaju neplaćanja obračunava kamata. Dužnik nije dužan plaćati kamatu za vrijeme prije nego što je zaprimio račun ili zahtjev.

U poslovnim transakcijama između trgovaca kamate se obračunavaju neovisno o tome je li u zahtjevu za plaćanje navedeno da neplaćanje podrazumijeva obvezu plaćanja kamata. Isto se primjenjuje kada trgovac u svom poslovanju ima potraživanje prema javnom nadležnom tijelu ili drugom javnom tijelu za dostavljenu robu ili pružene usluge.

U slučaju zahtjeva za naknadu štete (skadestånd) ili drugu sličnu naknadu koja se ne može utvrditi bez daljnje istrage, kamata na nepodmireni iznos obračunava se počevši od trinaestog dana otkad je vjerovnik zatražio plaćanje i dostavio izjavu o onome što može razumno potraživati. Dužnik nije dužan plaćati kamate za vrijeme prije nego što je zaprimio zahtjev ili izjavu.

Neovisno o bilo kojem drugom pravilu, kamata na nepodmireno potraživanje obračunava se u svakom slučaju najkasnije od datuma podnošenja zahtjeva za platni nalog (betalningsföreläggande) ili poziva (stämning i mål) u ovršnom postupku.

U slučaju zahtjeva za odštetu nastalu zbog namjerne povrede zakona i ako tražena odšteta nije u obliku doživotnog plaćanja (livränta), kamata se obračunava od datuma kada je pretrpljena šteta.

Potraživanja na koja se obračunava kamata prije datuma dospijeća

Ako se na potraživanje obračunava kamata u trenutku kada dospijeva i plaćanje nije izvršeno na vrijeme, nastavlja se primjenjivati kamatna stopa koja se primjenjivala prije datuma dospijeća. Međutim, kamatna stopa nikada ne smije biti niža od kamatne stope koja bi se obračunavala na nepodmireno potraživanje na koje se kamata nije obračunavala prije datuma dospijeća.

Prilagodba kamatne stope

Kamatna stopa može se prilagoditi ako dužnik nije mogao platiti dug na vrijeme zbog bolesti, nezaposlenosti ili drugih sličnih okolnosti izvan njegove ili njezine kontrole te bi bilo nerazumno od njega tražiti da plati kamate zbog nastalog kašnjenja.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Ne.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Ovo je poveznica na neslužbenu verziju Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kamatama (räntelagen).

Posljednji put ažurirano: 23/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.