Kako funkcionira postupak mirenja

Ova stranica pruža informacije o određenim aspektima prekograničnog mirenja u obiteljskim sporovima.

Vremenski okviri

Iako postupak mirenja može započeti u bilo kojem trenutku, preporučuje se da to bude što prije, po mogućnosti prije pokretanja sudskog postupka.

S obzirom na učinkovitost korištenja postupkom mirenja kao sustavom prevencije za rješavanje problema koji nastaju zbog promjene zemlje boravišta djeteta, mirenje bi se itekako trebalo preporučivati u svim prekograničnim obiteljskim sporovima, a osobito u sporovima koji uključuju preseljenje djeteta u drugu zemlju. Međutim, budući da mirenje zasigurno nije primjeren način rješavanja svakog predmeta otmice, dobra praksa bila bi uvođenje evaluacijskog intervjua u postupak. Na taj bi se način istodobno ublažili razlozi za zabrinutost roditelja i povećalo njihovo razumijevanje postupka mirenja.

Mirenje ni u kom slučaju ne bi smjelo jednoj stranci poslužiti kao izlika za odgađanje rješavanja spora. To je od osobite važnosti u predmetima otmice djeteta za čije je rješavanje odabir trenutka ključan.

Izmiritelji stranke moraju obavijestiti o tome tijekom faze informiranja ili na početku postupka mirenja.

Nakon premještaja otetog djeteta u zemlju njegova uobičajenog boravišta, trebalo bi također razmotriti mogućnost mirenja kako bi se izbjegao daljnji spor.

Bliska suradnja s upravnim/sudskim nadležnim tijelima

U predmetima otmice djeteta u kojima su postupci pokrenuti pred središnjim nadležnim tijelima i/ili sudskim tijelima izmiritelj bi strankama trebao objasniti učinke mirenja u okviru postupka koji je u tijeku.

U nekim državama osposobljeni izmiritelji djeluju u okviru središnjih nadležnih tijela.

Na ovoj stranici nalazi se popis središnjih nadležnih tijela.

Izvršivost sporazuma u svim predmetnim jurisdikcijama (pristup relevantnim pravnim informacijama)

Kako bi bio učinkovit, sporazum postignut u postupku mirenja mora imati pravne učinke i biti izvršiv u svim odgovarajućim jurisdikcijama.

Središnja nadležna tijela ili središnje kontaktne točke za međunarodne postupke obiteljskog mirenja mogu olakšati pristup informacijama o odgovarajućim postupcima u predmetnim jurisdikcijama.

Više informacija o izvršivosti u državama članica dostupno je na stranici postupci mirenja u državama članicama.

Jezične teškoće i moderna sredstva komunikacije

Općenito, nazočnost je stranaka u postupku mirenja važna. U tom pogledu zemlje u kojima bi se trebao voditi postupak mirenja trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za pojednostavnjenje izdavanja putnih isprava, kao što su vize.

Ako je primjereno i moguće trebalo bi se koristiti dvonacionalnim postupkom mirenja.

Vladanje jezikom obiju stranaka ili barem zajedničkim jezikom stranaka (ako postoji) važna je prednost za izmiritelja. U predmetima mirenja u koji su uključene stranke iz dvije različite kulture za izmiritelja bi moglo biti dovoljno da vlada jezikom jedne stranke i razumije jezik druge, ako nema druge mogućnosti. Stranke moraju razumjeti sve pravne pojmove. Pronalaženjem izmiritelja koji govori jezik stranaka čime nestaje potreba za prevoditeljem smanjuju se troškovi. Međutim, to je važno i zbog psiholoških razloga jer stranke imaju potrebu razumjeti na što pristaju.

Izmiritelj bi se također trebao s poštovanjem odnositi prema kulturi stranaka te biti svjestan kulturne raznolikosti.

Uvođenjem modernih sredstava komunikacije (telefon, (internetske) konferencije videovezom, internetske kamere itd.) pridonosi se smanjenju troškova i olakšava organizacija postupka mirenja ako stranke ne mogu osobno nazočiti. Takvi tehnički alati trebali bi biti dostupni u svakoj državi članici te bi trebalo testirati mirenje „na daljinu”.

Trebalo bi uvesti siguran interaktivni softver za postupke mirenja.

Osim toga, bez obzira na to koji se jezik koristi u postupku mirenja, važno je da sve uključene strane razumiju jezik i terminologiju izmiritelja.

Veza između postupka mirenja i postupaka u vezi s djecom

Traženje sporazumnih rješenja općenito se potiče u okviru nekoliko međunarodnih instrumenata:

– Uredbe Bruxelles II.a: čl. 46. (mehanizam izvršivosti sporazuma postignutih u postupku mirenja)

Haške konvencije iz 1980.: čl. 7. točka c) (odgovarajuće mjere koje će središnje tijelo poduzeti za osiguranje dobrovoljnog povratka djeteta ili postizanje sporazumnog rješavanja tog pitanja), 10. (odgovarajuće mjere za osiguranje dobrovoljnog povratka djeteta) i 16. (nedonošenje meritorne odluke o pravu na brigu u državi tražiteljici).

Haške konvencije iz 1996.: čl. 31. (odgovarajuće mjere koje će središnje tijelo poduzeti za lakše postizanje dogovora postupkom mirenja), čl. 23. i 26. (priznavanje i izvršavanje), čl. 16. (mjerodavno pravo = pravo države uobičajenog boravišta djeteta), čl. 7. (država uobičajenog boravišta djeteta netom prije otmice nadležna je i za određivanje mjera zaštite djeteta) i čl. 24. („priznavanje unaprijed”).

Haške konvencije iz 2007.: čl.19. do 31.(odluka uključuje i nagodbu ili sporazum)

Utjecaj kaznenih postupaka

Trebalo bi u obzir uzimati kaznene postupke. Sudska i upravna tijela, kao što su središnja nadležna tijela trebala bi biti u mogućnosti strankama pružiti sve potrebne opće informacije o mjerodavnim zakonima kojima se uređuje pokretanje i okončanje kaznenih postupaka.

Informacije o središnjem tijelu / središnjoj kontaktnoj točki za međunarodne postupke obiteljskog mirenja.

Posljednji put ažurirano: 06/10/2020

Stranicu održava Europska komisija. Informacije na ovoj stranici ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest koja se odnosi na propise za autorska prava za europske stranice.