European Account Preservation Order

National information and online forms concerning Regulation No. 655/2014

What is it?

The European Account Preservation Order (EAPO) lets a court in one EU country freeze funds in the bank account of a debtor in another EU country. The procedure may be used in cross-border cases only, whereby the court carrying out the procedure or the country of domicile of the creditor must be in a different Member State than the one in which the debtor's account is maintained.

It makes EU debt recovery easier.

The procedure for getting an EAPO is set out in Regulation (EU) No 655/2014.

It’s an alternative to existing legal procedures in each EU country.

It applies from 18 January 2017.

Advantages

The procedure is quick and happens without informing the debtor (ex parte).

This ‘surprise effect’ stops debtors moving, hiding or spending the money.

Does it apply in all EU countries?

No. The Regulation does not apply in Denmark and the UK.

This means that:

  • creditors based in Denmark or the UK can’t apply for an EAPO
  • you can’t get an EAPO on a Danish or UK bank account.

How to apply

You’ll find all the application forms and more information here.

You can fill in all the forms online.

Remember: You do not have to give precise details about the account to be frozen (e.g. account number) if you don't have them – only the name of the bank where the account is held. If you don’t know the name of the bank where the debtor’s account is held, under the Regulation you can ask the court to find out.

The content of all the EAPO-related forms is laid down in Commission Implementing Regulation (EU) 2016/1823.

Last update: 19/02/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Europski nalog za blokadu računa - Njemačka

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudovi određeni kao nadležni sudoviPDF(211 Kb)de jesu lokalni sudovi (Amtsgerichte) i regionalni sudovi (Landgerichte).

Tijelo nadležno za izdavanje europskog naloga za blokadu računa na lokalnoj razini u slučajevima u kojima je vjerovnik već ishodio vjerodostojnu ispravu sud je u čijem je okrugu ta isprava sastavljena.

Određivanje nadležnosti s obzirom na stvarnu nadležnost sudova provodi se na temelju općih odredbi njemačkog prava o ustrojstvu sudova i primjenjivim odredbama zakonikâ o sudskom postupku.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Tijelo određeno kao nadležno za dobivanje informacija o računu u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 655/2014 jest Savezni ured za pravosuđe (Bundesamt für Justiz).

Podaci za kontakt Saveznog ureda za pravosuđe:

Bundesamt für Justiz
Adenauerallee 99–103
53113 Bonn
Njemačka
tel.: +49-228 99 410-40
e- pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruEU-Kontenpfaendung@bfj.bund.de

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Kako bi pribavilo informacije o računu u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 655/2014 Savezni ured za pravosuđe može od Savezne porezne uprave ( Bundesamt für Steuern) zatražiti pristup sljedećim podacima u kreditnim institucijama:

datum otvaranja i zatvaranja računa, ime vlasnika računa te datum rođenja kad je riječ o fizičkim osobama.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Sudovi određeni kao nadležni sudoviPDF(233 Kb)de jesu lokalni sudovi (Amtsgerichte), regionalni sudovi (Landgerichte), viši regionalni sudovi (Oberlandesgerichte), radni sudovi (Arbeitsgerichte) i viši radni sudovi (Landesarbeitsgerichte).

Žalba na odbijanje izdavanja naloga za blokadu može se podnijeti sudu koji je odbio zahtjev ili, ako je zahtjev odbio prvostupanjski sud, sudu višeg stupnja.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Sudovi određeni kao nadležni sudoviPDF(194 Kb)de jesu okružni sudovi (Amtsgerichte).

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Sudovi određeni kao nadležni sudoviPDF(194 Kb)de jesu okružni sudovi (Amtsgerichte).

Sud koji je nadležan za izvršenje naloga za blokadu nadležni je lokalni sud u skladu s općim odredbama. Međutim, ako je nalog izdao njemački sud, taj je sud nadležan za izvršenje naloga.

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Novac na računima kojima na temelju dokumenata banke u kojoj je račun otvoren ne upravlja samo dužnik podliježe njemačkom nacionalnom pravu u pogledu pljenidbe, ne dovodeći u pitanje prava drugih strana koje imaju ovlasti kontrole.

Novac na računima dužnika kojima u ime dužnika može upravljati treća strana u skladu s njemačkim nacionalnim pravom podliježe pljenidbi protiv dužnika.

Novac na računima treće strane kojima u ime te treće strane može upravljati dužnik u skladu s njemačkim nacionalnim pravom ne podliježe pljenidbi protiv dužnika.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Njemačka nacionalna pravila o iznosima koji su izuzeti od pljenidbe utvrđena su u člancima 850.k i 850.l Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung, ZPO):

Oni glase kako slijedi:

„Članak 850.k Račun izuzet od zapljene

1. Ako se zaplijeni saldo dužnikova računa u kreditnoj instituciji, a takav je račun izuzet od zapljene, dužnik na temelju članka 850.c stavka 1. prve rečenice, u vezi s člankom 850.c stavkom 2.a saldom može raspolagati do odobrenog mjesečnog iznosa i do završetka odgovarajućeg kalendarskog mjeseca; u tom pogledu, saldo ne podliježe zapljeni. Saldo u smislu prve rečenice uključuje svaki saldo koji se ne može isplatiti vjerovniku ili prijaviti do isteka razdoblja predviđenog člankom 835. stavkom 4. U mjeri u kojoj u tijeku odgovarajućeg kalendarskog mjeseca dužnik nije raspolagao saldom u iznosu koji je izuzet od zapljene na temelju prve rečenice, taj saldo, uz saldo izuzet od zapljene na temelju prve rečenice, ne podliježe zapljeni u sljedećem kalendarskom mjesecu. Prve tri rečenice primjenjuju se mutatis mutandis ako je zaplijenjen saldo dužnikova tekućeg računa, a takav tekući račun pretvoren u račun izuzet od zapljene prije isteka roka od četiri (4) tjedna od dostave sudskog naloga u pogledu prijenosa.

2. U svim drugim slučajevima smatra se da je zapljena salda na računu naložena pod uvjetom da sljedeći iznosi ne podliježu zapljeni, čime se povećava odobreni iznos na temelju stavka 1.:

1. Iznosi izuzeti od zapljene na temelju članka 850.c stavka 1. druge rečenice, u vezi s člankom 850.c stavkom 2.a, prvom rečenicom, ako:

(a) dužnik na temelju zakonskih obveza plaća naknadu za uzdržavanje jedne osobe ili više njih ili

(b) dužnik na temelju drugog ili dvanaestog sveska Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch) prima novčanu naknadu za osobe koje s njim žive u kućanstvu u smislu članka 7. stavka 3. drugog sveska Socijalnog zakonika ili članaka 19., 20., 36. prve rečenice ili članka 43. dvanaestog sveska Socijalnog zakonika, a u pogledu kojih dužnik u skladu sa zakonskim obvezama nije obvezan plaćati naknadu za uzdržavanje.

2. Jednokratne novčane naknade u smislu članka 54. stavka 2. prvog sveska Socijalnog zakonika i novčane naknade čija je svrha nadoknaditi dodatne troškove koji proizlaze iz tjelesnog invaliditeta ili lošeg zdravlja u smislu članka 54. stavka 3. točke 3. prvog sveska Socijalnog zakonika.

3. Dječji doplaci ili druge novčane naknade primljene za djecu, osim ako su zaplijenjeni zbog zahtjeva za isplatu naknade za uzdržavanje djeteta za koje je ta naknada odobrena ili s obzirom na koje se naknada uzima u obzir.

Na iznose uređene prvom rečenicom stavak 1. treća rečenica primjenjuje se mutatis mutandis.

3. Iznos koji sud odgovoran za izvršenje u nalogu za zapljenu nije zaplijenio zamjenjuje iznos izuzet od zapljene na temelju stavka 1. i stavka 2. prve rečenice točke 1. ako je saldo zaplijenjen zbog potraživanja utvrđenih u članku 850.d.

4. Sud odgovoran za izvršenje nakon podnošenja odgovarajućeg prijedloga može odrediti iznos koji će se izuzeti od zapljene, a koji odstupa od iznosa iz stavka 1., stavka 2. prve rečenice točke 1. i stavka 3. Članci 850.a, 850.b, 850.c, 850.d stavci 1. i 2., članci 850.e, 850.f, 850.g i 850.i i članci 851.c i 851.d ovog Zakona te članak 54. stavak 2., stavak 3. točke 1., 2. i 3., stavci 4. i 5. prvog sveska Socijalnog zakonika, članak 17. stavak 1. druga rečenica dvanaestog sveska Socijalnog zakonika i članak 76. Zakona o porezu na dohodak (Einkommensteuergesetz) primjenjuju se mutatis mutandis. U svim drugim slučajevima sud izvršenja ima ovlast dostaviti naloge navedene u članku 732. stavku 2.

5. Kreditna institucija obvezna je u odnosu na dužnika postupati u skladu s postojećim ugovornim odnosima kad je riječ o saldu koji ne podliježe zapljeni u skladu sa stavcima 1. i 3. To se primjenjuje na iznose koji ne podliježu zapljeni na temelju stavka 2. samo u mjeri u kojoj dužnik dokaže da saldo ne podliježe zapljeni dostavljanjem potvrde svojeg poslodavca, institucije koja plaća dječje doplatke (Familienkasse), tijela koje plaća troškove boravka ili bilo koje odgovarajuće osobe ili tijela u smislu članka 305. stavka 1. točke 1. Zakona o nesolventnosti (Insolvenzordnung, InsO). Kreditna institucija oslobođena je odgovornosti za postupanje u pogledu dužnika ako ta institucija nije bila svjesna, ali ne i zbog svoje krajnje nepažnje, da je potvrda netočna. Ako dužnik ne može dostaviti dokaz kako je to određeno u drugoj rečenici, sud odgovoran za izvršenje određuje iznose u skladu sa stavkom 2. nakon što se podnese odgovarajući prijedlog. Prve četiri rečenice primjenjuje se i u pogledu svih prijavljenih iznosa.

6. Ako se novčana naknada na temelju Socijalnog zakonika ili dječji doplaci knjiže u korist računa izuzetog od zapljene, kreditna institucija može izvršiti prijeboj tražbina koje proizlaze iz knjiženja u korist računa samo iz tih tražbina, ili izvršiti prijeboj samo tih tražbina iz iznosa knjiženog u korist računa, u razdoblju od četrnaest (14) dana od datuma na koji je takav iznos knjižen u korist računa, na koja ima pravo kao naknadu za upravljanje računom ili na temelju korisnikova raspolaganja računom tijekom tog razdoblja. Do iznosa salda koji ostane nakon toga kreditna institucija nije ovlaštena, u razdoblju od četrnaest (14) dana od datuma na koji je navedeni iznos knjižen u korist računa, odbiti provesti naloge za plaćanje zbog nedostatka sredstava ako korisnik dokaže, ili ako je kreditnoj instituciji drukčije poznato, da je iznos knjižen u korist računa novčana naknada odobrena na temelju Socijalnog zakonika ili da se sastoji od dječjih doplataka. Za naknadu kreditnoj instituciji za njezino upravljanje računom isto se tako može izvršiti prijeboj s iznosima na temelju stavaka od 1. do 4.

7. U ugovoru na kojem se temelji upravljanje tekućim računom klijent, fizička osoba ili njegov pravni zastupnik, može s kreditnom institucijom ugovoriti da će se tekućim računom upravljati kao računom izuzetim od zapljene. Klijent u bilo kojem trenutku može zatražiti da kreditna institucija njegovim tekućim računom upravlja kao računom izuzetim od zapljene. Ako je saldo knjižen u korist tekućeg računa već zaplijenjen dužnik može zatražiti da se tekući račun održava kao račun izuzet od zapljene od početka četvrtog (4.) radnog dana nakon datuma na koji je odgovarajuća izjava podnesena.

8. Svatko može biti vlasnik samo jednog računa izuzetog od zapljene. Klijent kreditnoj instituciji u ugovornim odnosima treba zajamčiti da nije vlasnik ni jednog drugog računa izuzetog od zapljene. Kreditna institucija može službe za informiranje obavijestiti da za klijenta upravlja računom izuzetim od zapljene. Službe za informiranje te informacije mogu upotrijebiti samo za pružanje informacija kreditnim institucijama koje provode odgovarajuće istrage kako bi provjerile istinitost jamstva danog u skladu s drugom rečenicom ovog stavka u pogledu utvrđivanja je li dotična osoba vlasnik računa izuzetog od zapljene ili ne. Čak i ako dotična osoba da suglasnost, nije prihvatljivo prikupljati, obrađivati ili upotrebljavati podatke za bilo koju svrhu osim one iz četvrte rečenice.

9. Ako je, u suprotnosti s odredbama stavka 8. prve rečenice, dužnik vlasnik nekoliko tekućih računa izuzetih od zapljene sud odgovoran za izvršenje naložit će da, nakon što vjerovnik podnese odgovarajući prijedlog, samo tekući račun koji je vjerovnik naveo u prijedlogu ostane račun izuzet od zapljene. Vjerovnik dostavljanjem odgovarajućih izjava dužnika treće strane treba na zadovoljstvo suda dokazati da su preduvjeti iz prve rečenice ispunjeni. Dužnik se neće saslušati. Odluka će se dostaviti svim dužnicima treće strane. Nakon dostave odluke kreditnim institucijama koje upravljaju tekućim računima za koje nije utvrđeno da su računi izuzeti od zapljene učinci iz stavaka od 1. do 6. prestaju vrijediti.

Članak 850.l Nalog u pogledu iznosa koji se ne mogu zaplijeniti, a knjiženi su u korist računa izuzetih od zapljene

Nakon što dužnik podnese odgovarajući prijedlog sud odgovoran za izvršenje može narediti da saldo na računu izuzetom od zapljene ne podliježe zapljeni tijekom razdoblja od najviše dvanaest (12) mjeseci ako dužnik dokaže da su u šest (6) mjeseci prije datuma na koji je podnio prijedlog velika većina iznosa knjiženih u korist navedenog računa bili iznosi koji se ne mogu zaplijeniti te ako dužnik na zadovoljstvo suda dokaže da se može očekivati da će velika većina iznosa koji će se knjižiti u korist računa u idućih dvanaest (12) mjeseci isto tako biti iznosi koji se ne mogu zaplijeniti. Sud može odbiti izdati taj nalog ako je u suprotnosti s prevladavajućim interesima vjerovnika. Nalog će se poništiti nakon što vjerovnik podnese odgovarajući prijedlog ako prestanu preduvjeti za njegovu primjenu ili ako je nalog u suprotnosti s prevladavajućim interesima vjerovnika.”

Iznosi uzeti u obzir u članku 850.k stavku 1. prvoj rečenici, na temelju članka 850.c stavka 1. prve rečenice, u vezi s člankom 850.c stavkom 2.a ZPO-a trenutačno proizlaze iz Obavijesti o pragovima izuzeća od zapljene od 27. travnja 2015., priloženoj kao PrilogPDF(114 Kb)de ovoj informativnoj obavijesti; u tom se pogledu upućuje na Obavijest.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Na temelju njemačkog nacionalnog prava banke ne mogu zaračunavati naknade za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Naknade koje zaračunavaju sudovi uključeni u obradu ili izvršenje naloga za blokadu na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 utvrđene su u Zakonu o sudskim pristojbama (Gerichtskostengesetz) i u Zakonu o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima (Gesetz über Gerichtskosten in Familiensachen, FamGKG). Prethodno navedeni zakon može se besplatno pregledati na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gkg_2004/gesamt.pdf i Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/famgkg/gesamt.pdf.

Sažetak pristojbi koje se zaračunavaju na temelju prethodno navedenih zakona nalazi se u odgovoru u pogledu članka 50. stavka 1. točke (n).

Pristojbe koje zaračunavaju službenici za izvršenje uključeni u obradu ili izvršavanje naloga za blokadu na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 navedene su u Zakonu o službenicima za izvršenje (Gerichtsvollzieherkostengesetz, GvKostG). Prethodno navedeni zakon može se besplatno pregledati na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gvkostg/gesamt.pdf.

Pristojbe za dostavu europskog naloga za blokadu računa izdanog u Njemačkoj zaračunavaju se banci ako ga službenik za izvršenje mora dostaviti u Njemačkoj. Ako službenik za izvršenje nalog za blokadu dostavi osobno, na temelju stavke 100. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje (Kostenverzeichnisses zum Gerichtsvollzieherkostengesetz, KV GvKostG) zaračunava se pristojba od 10 EUR te putni troškovi na temelju udaljenosti koju je službenik za izvršenje prešao: 3,25 EUR za udaljenost do 10 km, 6,50 EUR za udaljenost 10–20 km, 9,75 EUR za udaljenost 20–30 km, 13 EUR za udaljenost 30–40 km i 16,25 EUR za udaljenost veću od 40 km (na temelju stavke 711. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje). Ako službenik za izvršenje nalog dostavi na drugi način, zaračunava se pristojba od 3 EUR (na temelju stavke 101. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje). Troškovi poštanskih usluga zaračunat će se u potpunosti za usluge s dokazom o dostavi (na temelju stavke 701. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje). Kako bi se pokrili svi gotovinski troškovi zaračunat će se iznos od 20 % pristojbi naplaćenih za svaki nalog, najmanje 3 EUR i najviše 10 EUR (na temelju stavke 716. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje).

To se primjenjuje na slučajeve u kojima sud koji je izdao nalog za blokadu u Njemačkoj zatraži usluge službenika za izvršenje kako bi na zahtjev vjerovnika dostavio nalog dužniku.

Za savjetovanje s tijelom za informacije ne zaračunava se pristojba na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 655/2014, ne dovodeći u pitanje odgovor koji se odnosi na članak 50. stavak 1. točku (n) u kojem se utvrđuje povećanje sudskih pristojbi koje se zaračunavaju za ishođenje naloga za blokadu računa u smislu članka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 655/2014.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Rangiranje pljenidbi računa na temelju odluka u okviru nacionalnog prava koje su istovrsne odlukama na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 utvrđuje se na temelju datuma na koji su dostavljeni banci, a nalozi za pljenidbu dostavljeni ranije imaju prednost nad onima dostavljenima kasnije.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Sljedeći su sudoviPDF(233 Kb)de nadležni u slučaju pravnih sredstava na temelju članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) br. 655/2014.

Sudovi određeni kao nadležni sudovi jesu lokalni sudovi (Amtsgerichte), regionalni sudovi (Landgerichte), viši regionalni sudovi (Oberlandesgerichte), radni sudovi (Arbeitsgerichte) i viši radni sudovi (Landesarbeitsgerichte).

Sljedeći su sudoviPDF(194 Kb)de nadležni u slučaju pravnih sredstava na temelju članka 34. stavka 1. ili članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 655/2014.

Sudovi određeni kao nadležni jesu lokalni sudovi.

Sud koji je izdao nalog za blokadu računa nadležan je u pogledu pravnih sredstava na temelju članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) br. 655/2014.

U slučaju pravnih sredstava dužnika na temelju članka 34. stavka 1. ili članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 655/2014. sud nadležan za izvršenje naloga nadležni je lokalni sud u skladu s uvjetima općih odredbi.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Sljedeći su sudoviPDF(233 Kb)de nadležni u slučaju žalbi u smislu članka 37. Uredbe (EU) br. 655/2014.

Sudovi određeni kao nadležni jesu okružni sudovi (Amtsgerichte), regionalni sudovi (Landgerichte), radni sudovi (Arbeitsgerichte) i viši radni sudovi (Landesarbeitsgerichte).

Pravo na žalbu protiv odluka o pravnim sredstvima kako je predviđeno člankom 37. Uredbe (EU) br. 655/2014 može se ostvariti pred sudom koji je donio odluku o pravnom sredstvu ili, ako je sud koji je donio odluku o pravnom sredstvu prvostupanjski sud, pred sudom višeg stupnja.

Žalba se mora podnijeti u roku od jednog mjeseca.

Razdoblje za podnošenje žalbe počinje teći na datum kad dotična osoba primi obavijest o odluci protiv koje će se žalba podnijeti.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Postupci na temelju članka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 655/2014:

Iznos pristojbe svaki se put utvrđuje na temelju iznosa spora i relevantne stope pristojbe primjenom metode izračuna utvrđene u članku 34. Zakona o sudskim pristojbama (GKG) i/ili članku 28. Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima (FamGKG).

a) Kad je riječ o postupku za ishođenje europskog naloga za blokadu računa na temelju članka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 655/2014, u skladu sa stavkom 1410. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama (Kostenverzeichnis Gerichtskostengesetz, KV GKG) obično se primjenjuje stopa pristojbe od 1,5. U određenim slučajevima u kojima je radno opterećenje suda manje primjenjuje se smanjena stopa pristojbe od 1,0 (stavka 1411. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako je nalog izdan na temelju članka 91.a ili članka 269. stavka 3. treće rečenice ZPO-a, obično se primjenjuje viša stopa pristojbe od 3,0 (stavka 1412. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa. Kad je riječ o dostavi s dokazom o dostavi, za preporučene pošiljke s potvrdom o primitku ili obradu koju obavlja sudski službenik zaračunava se pristojba od 3,50 EUR ako jedan sud obavlja više od 10 dostava ili ako se dostava obavlja na zahtjev vjerovnika (stavka 9002. popisa pristojbi iz Zakona o službenicima za izvršenje, Gerichtsvollzieherkostengesetz, KV GvKostG).

Kad je riječ o žalbenom postupku, primjenjuje se stopa pristojbe od 1,5 (stavka 1430. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se cijeli postupak prekida povlačenjem žalbe, stopa pristojbe smanjuje se na 1,0 (stavka 1431. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Sud ima diskrecijsko pravo svaki put utvrditi vrijednost zahtjeva (članak 53. Zakona o sudskim pristojbama u vezi s člankom 3. ZPO-a).

Pristojba se primjenjuje čim se sudu podnese zahtjev za europski nalog za blokadu računa ili mu se iznese tražbina (članak 6. Zakona o sudskim pristojbama).

b) Ako u prvom stupnju lokalni sud (Amtsgericht) donese odluku u svojstvu obiteljskog suda, obično se primjenjuje stopa pristojbe od 1,5 u skladu sa stavkom 1420. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima. Ako se cijeli postupak prekida bez pravomoćne presude, stopa pristojbe smanjuje se na 0,5 (stavka 1421. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa. Kad je riječ o dostavi s dokazom o dostavi, za preporučene pošiljke s potvrdom o primitku ili obradu koju obavlja sudski službenik zaračunava se pristojba od 3,50 EUR ako jedan sud obavlja više od 10 dostava ili ako se dostava obavlja na zahtjev vjerovnika (stavka 2002. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

Kad je riječ o žalbenom postupku, naplaćuje se stopa pristojbe od 2,0 (stavka 1422. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se cijeli postupak prekida povlačenjem žalbe prije nego što sud primi žalbeni razlog, stopa pristojbe smanjuje se na 0,5 (stavka 1423. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima). U drugim slučajevima prekida postupka bez presude, stopa pristojbe iznosi 1,0 (stavka 1424. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

Vrijednost spora u svakom se slučaju određuje ex aequo et bono (članak 42. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

Pristojba se primjenjuje čim se donese bezuvjetno rješenje o pristojbama ili se postupak prekine na bilo koji drugi način (članak 11. Zakona o sudskim pristojbama u obiteljskim stvarima).

c) Ako radni sud (Arbeitsgericht) donese prvostupanjsku presudu, za postupak se primjenjuje stopa pristojbe od 0,4 (stavka 8310. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako je nalog izdan na temelju članka 91.a ili članka 269. stavka 3. treće rečenice ZPO-a, stopa pristojbe u načelu se povećava na 2,0 (stavka 8311. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa. Kad je riječ o dostavi s dokazom o dostavi, za preporučene pošiljke s potvrdom o primitku ili obradu koju obavlja sudski službenik zaračunava se pristojba od 3,50 EUR ako jedan sud obavlja više od 10 dostava ili ako se dostava obavlja na zahtjev vjerovnika (stavka 9002. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Kad je riječ o žalbenom postupku, naplaćuje se stopa pristojbe od 1,2 (stavka 8330. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se cijeli postupak prekida povlačenjem žalbe, stopa pristojbe smanjuje se na 0,8 (stavka 8331. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Sud ima diskrecijsko pravo svaki put utvrditi vrijednost zahtjeva (članak 53. Zakona o sudskim pristojbama u vezi s člankom 3. ZPO-a).

Pristojba se primjenjuje čim se donese bezuvjetno rješenje o pristojbama ili se postupak prekine na bilo koji drugi način (članak 9. Zakona o sudskim pristojbama).

Postupci na temelju članka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 655/2014 i svi postupci povezani sa zahtjevima za ograničavanje ili prekid izvršenja naloga za blokadu:

U postupku za ishođenje naloga za blokadu na temelju članka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 655/2014 zaračunava se pristojba od 20 EUR (stavka 2111. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako se tijekom postupka podnese zahtjev za dobivanje informacija o računu, pristojba se povećava na 33 EUR (stavka 2122. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Pristojba za postupak obuhvaća i zahtjeve dužnika za pravna sredstva u smislu članka 33. Uredbe (EU) br. 655/2014 u svrhu opoziva ili izmjene europskog naloga za blokadu računa.

Za zahtjeve za prekid ili ograničenje izvršavanja zaračunava se pristojba od 30 EUR (stavka 2119. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama).

Za zahtjeve koji su odbijeni ili odbačeni zaračunava se pristojba od 30 EUR (stavka 2121. popisa pristojbi iz Zakona o sudskim pristojbama). Ako je žalba odbijena ili odbačena samo djelomično, sud može ex aequo et bono iznos pristojbe smanjiti za pola ili odlučiti da ga neće zaračunati.

Pristojba se primjenjuje čim se sudu podnese zahtjev za europski nalog za blokadu računa ili za prekid ili ograničenje izvršenja ili čim mu se iznese tražbina (članak 6. Zakona o sudskim pristojbama).

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Kad je riječ o dokumentima koji su upućeni sudu ili nadležnom tijelu u skladu s Uredbom (EU) br. 655/2014 nije dopuštena upotreba ni jednog drugog jezika osim njemačkog.

Posljednji put ažurirano: 05/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Europski nalog za blokadu računa - Irska

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Članak 50. stavak 1. točka (a) – Imena i podaci za kontakt sudova određenih kao nadležnih za izdavanje europskog naloga za blokadu računa (članak 6. stavak 4.);

Javne isprave nisu poznate irskom pravu i stoga se ta odredba ne primjenjuje u Irskoj.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

U Irskoj

Ministar pravosuđa i ravnopravnosti (Minister for Justice and Equality),

Bishop’s Square,

Redmond’s Hill,

Dublin 2,

Irska

Poveznica se otvara u novom prozoruEAPOIA@justice.ie

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

U Irskoj se članak 14. stavak 5. točka (a) primjenjuje, primjerice, na obvezu svih banaka u Irskoj da na zahtjev tijela nadležnog za pribavljanje informacija otkriju je li dužnik njihov klijent.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

U Irskoj

  • ako je okružni sud nadležan za izdavanje naloga za blokadu, sucu oblasnog suda na čijem je području nadležnosti izdan nalog za blokadu,
  • ako je oblasni sud nadležan za izdavanje naloga za blokadu, Visokom sudu,
  • ako je Visoki sud nadležan za izdavanje naloga za blokadu, žalbenom sudu (međutim, valja napomenuti da je u skladu s odredbama irskog Ustava, Vrhovni sud nadležan za žalbeni postupak nakon odluke Visokog suda ako postoje iznimne okolnosti koje opravdavaju da mu se izravno podnese žalba.  Preduvjet za takvo mišljenje Vrhovnog suda je da se predmetna odluka odnosi na pitanje od važnosti za javnost i/ili ako je to u interesu pravde).

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

U Irskoj

Ministar pravosuđa i ravnopravnosti (Minister for Justice and Equality),

Bishop’s Square,

Redmond’s Hill,

Dublin 2,

Irska

Poveznica se otvara u novom prozoruEAPOCA@justice.ie

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

U Irskoj

Ministar pravosuđa i ravnopravnosti (Minister for Justice and Equality),

Bishop’s Square,

Redmond’s Hill,

Dublin 2,

Irska

Poveznica se otvara u novom prozoruEAPOCA@justice.ie

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

U kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati u okviru irskog prava ovisi o okolnostima pojedinačnog predmeta. U pogledu zajedničkih računa, opće je pravilo da izdavanje sudskog naloga vrste Mareva protiv tuženika ne bi trebalo spriječiti nositelja zajedničkog računa u podizanju sredstava s bankovnog računa, osim ako tako nije izričito navedeno u nalogu.

U pogledu zastupničkih računa, kada treća strana raspolaže sredstvima u ime tuženika na zastupničkom računu, ta sredstva mogu podlijegati sudskom nalogu Mareva za tuženika jer je tuženik stvarni vlasnik tih sredstava.

Nositelj zajedničkog ili zastupničkog računa čiji račun podliježe takvom sudsko nalogu može podnijeti zahtjev nadležnom sudu radi izmjene sadržaja sudskog naloga.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

U slučaju istovrsnih nacionalnih postupaka sud određuje iznos dostupan dužniku za svaki slučaj posebno uzimajući u obzir okolnosti predmetne stranke.  Dužnik podnosi odgovarajući zahtjev i ne postoje pravila o iznosu koji se može staviti na raspolaganje.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Banke ne zaračunavaju naknade za izvršenje sudskih naloga u slučaju istovrsnih nacionalnih postupaka.  Ako se traže informacije o računu, ne postoji pravilo koje bi sprječavalo banke da zaračunavaju naknade za pružanje takvih informacija.  Opće je načelo da bi vjerovnik trebao snositi troškove banke, iako bi takve troškove mogao snositi i dužnik.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Nije predviđeno da tijela za prikupljanje informacija i nadležna tijela zaračunavaju upravne naknade.  Međutim, trošak osobne dostave pismena iznosi otprilike od 100 do 200 EUR, ovisno o stupnju teškoće u dostavi.

Napomena:  osobnu dostavu pismena u tom slučaju obavlja društvo iz privatnog sektora i nije dostupan raspon visine naknada.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

U skladu s irskim pravom rang nije dodijeljen u sličnim postupcima kao što su nalozi Mareva jer vjerovnik ne stječe vlasničko pravo u predmetnoj imovini.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

U Irskoj

Kada je riječ o članku 33. stavku 1., sud nadležan za odobravanje pravnog sredstva je sud koji je donio nalog za blokadu, odnosno, ovisno o okolnostima, okružni sud, oblasni sud ili Visoki sud*.

Kada je riječ o članku 34. stavcima 1. i 2., sud nadležan za odobravanje pravnog sredstva je

  • u slučaju da je europski nalog za blokadu računa izdao sud u državi, sud koji je izdao nalog za blokadu;
  • u slučaju da je europski nalog za blokadu računa izdan u državi članici koja nije država, Visoki sud*.

*The High Court,

Four Courts,

Dublin 7.

Poveznica se otvara u novom prozoruHighCourtCentralOffice@courts.ie

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

U Irskoj se žalba na odluku donesenu u skladu s člancima 33., 34. ili 35. može podnijeti na sljedeći način:

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Ovisno o okolnostima predmeta, sudske naknade u postupcima za izdavanjem naloga za blokadu ili sudskog lijeka protiv naloga mogu iznositi otprilike od 80 EUR do 200 EUR. Relevantne informacije dostupne su na

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.irishstatutebook.ie/eli/2014/si/491/ (SI 491/2014)

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.irishstatutebook.ie/eli/2014/si/492/ (SI 492/2014)

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.irishstatutebook.ie/eli/2014/si/22/ (SI 22/2014)

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Ni jedan (Irska prihvaća samo irski i engleski jezik).

Posljednji put ažurirano: 04/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Europski nalog za blokadu računa - Grčka

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Okružni građanski sudovi (Eirinodikeía) i prvostupanjski sudovi (Protodikeía).

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Sustav registara bankovnih računa i računa za plaćanje (Sýstima Mitróon Trapezikón Logariasmón kai Logariasmón Pliromón) Ministarstva financija.

Glavno tajništvo za IT sustave (Genikí Grammateía Pliroforiakón Systimáton), Ministarstvo financija, e-pošta: gen-gramm@gsis.gr, tel.: 0030-210 4802000, 0030-210 4803284, 0030-210 4803267.

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Sustav registara bankovnih računa i računa za plaćanje Ministarstva financija uspostavljen je radi prenošenja zahtjeva za dostavljanje informacija koje vlasti, službe, tijela javnog sektora i druga tijela upućuju kreditnim institucijama. Ti se zahtjevi kreditnim institucijama šalju elektroničkim putem posredstvom trećeg subjekta (Tiresias), a kreditne institucije svoje odgovore s pojedinostima o računu šalju istim kanalom (članak 14. stavak 5. točka (a)).

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Protiv odluke o odbijanju koju je donio sudac okružnog građanskog suda može se podnijeti žalba sucu pojedincu prvostupanjskog suda (Monomelés Protodikeío), a protiv njegove odluke o odbijanju može se podnijeti žalba žalbenom sudu (Efeteío).

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Tijelo nadležno za slanje jest prvostupanjski sud. Sudski izvršitelji (dikastikoí epimelités) odgovorni su za primanje i dostavu naloga za blokadu i drugih dokumenata.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Sudski izvršitelji.

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Mogu se blokirati samo zajednički, ali ne i zastupnički računi. Na blokadu zajedničkih računa ne primjenjuju se drugi uvjeti.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

U članku 982. stavku 2. Zakona o građanskom postupku (Kódikas Politikís Dikonomías) navodi se da su zahtjevi za uzdržavanje, plaće, mirovine, naknade iz osiguranja itd. izuzeti od pljenidbe. Na internetu ne postoji poveznica na Zakon o građanskom postupku. Dužnik ne treba podnositi nikakav zahtjev kako bi prethodno navedeno bilo izuzeto od pljenidbe.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Ne postoje posebne odredbe kojima se uređuje zaračunavanje troškova ili naknada za blokadu ili pljenidbu bankovnog računa ili pružanje pojedinosti o računu. Međutim, Helensko udruženje banaka (Ellinikí Énosi Trapezón) smatra da kreditne institucije imaju pravo zahtijevati plaćanje troškova kako je, mutatis mutandis, izričito predviđeno u člancima 30.A i 30.B Zakonika o ubiranju javnih prihoda (Kódikas Eispráxeos Dimosíon Esódon (KEDE) – Zakonodavni dekret br. 356/1974, kako je izmijenjen i kako je na snazi).

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Nezavisno tijelo za javne prihode (Anexártiti Archí Dimosíon Esódon) ne zaračunava nikakve naknade za svoje sudjelovanje u obradi naloga za blokadu. Budući da nalog izvršavaju sudski izvršitelji, svoje troškove izravno naplaćuju. Na internetu ne postoji poveznica na naknade sudskih izvršitelja. Ministarstvo financija ne zaračunava naknade za pružanje informacija o računima u skladu s člankom 14.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Europski nalog za blokadu računa smatra se jednakovrijednim mjeri blokade (asfalistikó métro) u okviru nacionalnog prava. Među jednakovrijednim nacionalnim nalozima ne postoji rangiranje.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Sud nadležan za odobravanje pravnog sredstva jest sud koji je izdao europski nalog za blokadu računa, tj. sudac okružnog građanskog suda za tražbine u nadležnosti okružnog građanskog suda te sudac pojedinac prvostupanjskog suda za sve ostale tražbine. Kad je riječ o pravnim sredstvima iz članka 34. stavaka 1. i 2., za iznose do 20 000 EUR nadležan je okružni građanski sud. Za iznose više od 20 000 EUR nadležan je prvostupanjski sud.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Protiv odluke o odbijanju koju je donio sudac okružnog građanskog suda može se podnijeti žalba sucu pojedincu prvostupanjskog suda, a protiv njegove odluke o odbijanju može se podnijeti žalba žalbenom sudu. Žalbe se moraju podnijeti u roku od 30 dana od dostave odluke dužniku.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Sudske naknade iznose otprilike četiri tisućine traženog iznosa. Taj se izračun primjenjuje na radnje koje se poduzimaju radi dobivanja naloga, kao i na radnje koje se poduzimaju radi iskorištavanja svakog pravnog sredstva protiv naloga.

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Prihvaćaju se dokumenti isključivo na grčkom jeziku.

Posljednji put ažurirano: 17/09/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Europski nalog za blokadu računa - Hrvatska

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudovi nadležni za izdavanje naloga za blokadu računa iz odredbe članka 6. stavka 4. Uredbe su sudovi Republike Hrvatske koji imaju nadležnost za odlučivanje o meritumu stvari u skladu s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16), Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013 i 89/2014) te drugih posebnih propisa. U Republici Hrvatskoj to su općinski i trgovački sudovi pred kojima se provode postupci u prvom stupnju.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Tijelo nadležno za ishođenje potrebnih informacija o računu ili računima dužnika iz odredbe članka 14. Uredbe je:

Financijska agencija

Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb, Hrvatska

besplatni telefon: +385 0 800 0080

e-mail adresa: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@fina.hr

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Informacije o računu iz odredbe članka 14. stavka 5. Uredbe pribavljaju se pristupom tijela za informacije relevantnim informacijama kada tijela javne vlasti ili uprave raspolažu tim informacijama u registrima ili na neki drugi način (članak 14. stavak 5. točka b) Uredbe).

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Za odlučivanje po žalbi iz članka 21. Uredbe koju je vjerovnik podnio prvostupanjskom sudu, protiv odluke kojom je u cijelosti ili djelomično odbijen zahtjev za izdavanje naloga za blokadu računa, nadležan je viši sud koji bi bio nadležan za odlučivanje po žalbi protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za osiguranje (županijski sudovi, odnosno Visoki trgovački sud Republike Hrvatske - članak 34.a i članak 34.c Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a) - link: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/

Dakle, ako je odluku kojom se u cijelosti ili djelomično odbija zahtjev za izdavanje naloga za blokadu računa donio općinski sud, tada će vjerovnik, putem općinskog suda, ulagati žalbu županijskom sudu, a ako je prethodno navedenu odluku donio trgovački sud, tada će, vjerovnik, putem trgovačkog suda, ulagati žalbu na odluku Visokom trgovačkom sudu.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Tijelo nadležno za primanje, slanje ili dostavu naloga za blokadu i drugih dokumenata iz članka 14. stavka 4. Uredbe je:

- Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, 10000 Zagreb.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Tijelo nadležno za izvršenje naloga za blokadu u skladu s poglavljem 3. Uredbe je:

Financijska agencija (FINA)

Ulica grada Vukovara 70, 10000 Zagreb, Hrvatska

besplatni telefon: +385 0 800 0080

e-mail adresa: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@fina.hr

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Račun za plaćanje koji vodi pružatelj platnih usluga na ime jednog ili više korisnika platnih usluga, a koristi se za izvršavanje platnih transakcija, može se u cijelosti blokirati.

Sredstva sa zastupničkog računa ne mogu biti blokirana u slučajevima u kojima je to zakonom zabranjeno.

Člankom 42. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15 - Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_100_1936.html; dalje u tekstu: ZSP) propisano je da je povjerenik dužan otvoriti poseban transakcijski račun kod financijske institucije za svakog pojedinog potrošača nad kojim je otvoren stečaj u skladu s nalogom suda.

Dakle, radi se o transakcijskom računu koji povjerenik u stečaju potrošača otvara kod financijske institucije na svoje ime, a za račun potrošača nad kojim je otvoren stečaj. Preko tog posebnog računa povjerenik može samo primati uplate i obavljati isplate koje se odnose na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom potrošača u stečaju te je povjerenik dužan sve uplate koje se odnose na upravljanje i raspolaganje stečajnom masom imati odvojene od svoje imovine.

Člankom 42. stavkom 4. ZSP-a propisano je da sredstva s posebnog računa ne mogu biti predmetom ovrhe koja se provodi protiv povjerenika, a u slučaju stečaja ili smrti povjerenika ne ulaze u njegovu stečajnu masu odnosno ostavinu.

S obzirom na to da u slučaju stečaja potrošača povjerenik djeluje kao njegov zastupnik, može se reći da se radi o zastupničkom računu na kojem se nalaze kako sredstva povjerenika, tako i sredstva jednog ili više potrošača nad kojima je otvoren stečaj, a sredstva potrošača kojeg povjerenik zastupa ne mogu biti predmet ovrhe, pa tako i blokade računa u slučaju da se postupak vodi protiv povjerenika.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Iznosi izuzeti od pljenidbe iz članka 31. Uredbe su propisani člankom 172. OZ-a (izuzimanje od ovrhe) i 173. OZ-a (ograničenje ovrhe).

Ako se dužniku uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. OZ-a koji su izuzeti od ovrhe ili iznosi iz članka 173. OZ-a (ograničenje ovrhe), dužnik je o tome dužan obavijestiti FINA-u, a sve u skladu s člankom 212. OZ-a.

Linkovi na Ovršni zakon („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16) su:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_112_2421.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_25_405.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_93_1877.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_06_55_1440.html

U skladu s odredbom članka 173. OZ-a od ovrhe je izuzet iznos:

(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika.

(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

(5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

(6) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.

(7) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. iznosila je 5.664 kune (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_11_102_2187.html)

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Za provedbu naloga za blokadu FINA i banke imaju pravo na naknadu kao za poslove provedbe ovrhe i osiguranja na novčanim sredstvima po računima u skladu s Pravilnikom o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 105/10, 124/11, 52/12 i 6/13; dalje u tekstu: Pravilnik) – linkovi:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_105_2831.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2491.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_52_1278.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_01_6_90.html

Člankom 6. Pravilnika propisano je da naknadu snosi dužnik.

Pravilnikom se propisuje naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 91/10 i 112/12).

Pravilnik utvrđuje dvije vrste naknada:

1. za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika  te

2. za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.

Naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika dijeli se u četiri skupine:

  • provjera mogućnosti ispunjenja osnove za plaćanje
  • obračun kamata
  • ispunjenje osnove za plaćanje te
  • davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje.

Naknadu za provjeru mogućnosti ispunjenja osnove za plaćanje i naknadu za obračun kamata FINA naplaćuje za obavljanje poslova primanja i upisa osnove za plaćanje (svota potraživanja što je dužnik prema odluci suda, treba platiti ovrhovoditelju) u Očevidnik. Naknadu se naplaćuje i za provjeru sadrži li osnova za plaćanje podatke nužne za njezino ispunjenje i obračun kamata. Te dvije naknade, uz  naknadu za ispunjenje osnove za plaćanje u cijelosti snosi ovršenik.

Prihod od naknade za ispunjenje osnove za plaćanje dijele FINA (55%) i banke (45%). Podjelu prihoda bankama obavlja se razmjerno ukupnom broju računa ovršenika u pojedinoj banci na dan naplate naknade, sukladno podacima u Jedinstvenome registru računa.

Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje plaća podnositelj zahtjeva, i to unaprijed, temeljem obavijesti o plaćanju. Podnositelj zahtjeva FINA-i mora dostaviti dokaz o obavljenoj uplati, nakon čega mu se dostavlja zahtijevane podatke i preslike te ispostavlja račun za obavljenu uslugu.

FINA naplaćuje uslugu uvida i davanja podataka iz Jedinstvenog računa registra u obliku naknade za uvid u podatke uz uporabu web- ili online-servisa ili naknade za davanje odnosno preuzimanje podataka iz Jedinstvenog računa registra u elektroničkom ili papirnatom obliku.

FINA, na osnovi odluka Uprave, utvrđuje cjenik što sadrži svotu naknada, a Ministarstvo financija daje suglasnost na prijedlog cjenika. Cjenik se objavljuje na službenima internetskim stranicama FINA-e. Na sve naknade iz cjenika obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Link na Poveznica se otvara u novom prozoruizvod iz cjenika FINA-e – naknade za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Za provedbu naloga za blokadu FINA i banke naplaćuju naknade iz članka 43. Uredbe na temelju Pravilnika. Za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika, odnosno podataka o računu, naknadu naplaćuje FINA. Iznosi naknada su propisani člankom 8. Pravilnika.

Naknade iz članka 3. Pravilnika utvrđene su u sljedećim iznosima:

Red. br.

Opis usluge

Osnovica za obračun

Cijena u kunama

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima

1.

Provjera mogućnosti provedbe osnove za plaćanje

osnova za plaćanje

65,00

2.

Obračun kamata

glavnica

7,00

3.

Izvršenje osnove za plaćanje

3.1.

Izvršenje odjednom u cijelosti iz sredstava u jednoj banci

osnova za plaćanje

17,00

3.2.

Izvršenje odjednom u cijelosti iz sredstava u više banaka

osnova za plaćanje

39,00

3.3.

Izvršenje u uvjetima blokade računa i zabrane raspolaganja novčanim sredstvima

osnova za plaćanje

110,00

4.

Davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika

4.1.

– na papiru

stranica

43,00

4.2.

– u obliku datoteke

slog

0,20

min. 21,00

Na naknade pod rednim brojem 4. ovoga stavka obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Naknade iz članka 7. Pravilnika utvrđene su u sljedećim iznosima:

Red. br.

Opis usluge

Osnovica za obračun

Cijena u kunama

Uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa

1.

Uvid u podatke putem web i on-line servisa Agencije

1.1.

– uvid

upit

0,80

1.2.

– pregled stavaka

slog

0,20

2.

Uvid u podatke putem web servisa Agencije

2.1.

– polugodišnja pretplata

korisnik

298,37

2.2.

– godišnja pretplata

korisnik

498,37

3.

Preuzimanje podataka

3.1.

– putem web servisa Agencije

slog

0,10

3.2.

– putem on-line servisa Agencije

slog

0,10

3.3.

– putem servisa utemeljenog na C:D

slog

0,10

4.

Pregled podataka

4.1.

– na papiru

započeta str.

19,51

4.2.

– u obliku datoteke

slog

0,20

min. 19,51

Na naknade iz ovoga stavka obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Člankom 5. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se naknada za izvršenje dijeli između FINA-e i banaka kojima je FINA u postupku izvršenja osnove za plaćanje dala naloge na način da 55% naknade pripada FINA-i, a 45% bankama.

U postupku ishođenja naloga za blokadu računa ili pravnog sredstva protiv naloga sudska pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva, a sve u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12,157/13 i 110/15; dalje u tekstu: ZSP) - vidi obavijest u vezi s člankom 50. stavkom 1. točka n) Uredbe.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Rangiranje iz članka 32. Uredbe je određeno na temelju članka 78. OZ-a, kojim je propisano da se više vjerovnika koji ostvaruju svoje novčane tražbine prema istom dužniku i na istom predmetu ovrhe namiruju onim redom kojim su stekli pravo da se iz toga predmeta namire, ako zakonom nije drukčije određeno.

Prednosni red založnih prava više vjerovnika određuje se prema danu primitka naloga za blokadu računa (članak 180. OZ-a) - link- Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://narodne-novine.nn.hr/

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevu kojim dužnik traži opoziv ili izmjenu naloga za blokadu računa iz članka 33. Uredbe je sud Republike Hrvatske koji je izdao nalog za blokadu računa.

Tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevu kojim dužnik traži da se provedba naloga za blokadu računa koja se provodi u Republici Hrvatskoj ograniči ili prekine iz članka 34. stavka 1. i 2. Uredbe je:

- Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, 10000 Zagreb.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Za odlučivanje po žalbi protiv odluke prvostupanjskog suda iz članka 37. Uredbe, u vezi s člankom 33., 34. i 35. Uredbe, nadležan je viši sud koji bi bio nadležan za odlučivanje po žalbi protiv rješenja o osiguranju (županijski sudovi, odnosno Visoki trgovački sud Republike Hrvatske - članak 34.a i članak 34.c ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a).

Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana od dana dostave odluke (članak 11. OZ-a), a podnosi se putem suda koji je odluku donio (članak 357. ZPP-a).

Odredbom članka 2. stavka 1. točke 9. OZ-a propisano je da  izraz »rješenje o osiguranju« označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

U postupku ishođenja naloga za blokadu računa ili pravnog sredstva protiv naloga iz članka 42.  Uredbe sudska pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva, a plaća se:

  • na zahtjev za nalog za blokadu kao na prijedlog za osiguranje
  • na odluku o zahtjevu za nalog za blokadu računa kao na rješenje o osiguranju
  • na podneske iz članka 364.b točke 2. do 5. OZ-a kao na žalbu protiv rješenja o osiguranju.

Obveza nastanka plaćanja pristojbe, ako nije drugačije propisano, nastaje u trenutku kada se predaje prijedlog za izvršenje naloga za blokadu računa ili žalba, a propisana je člankom 4. ZSP-a.

Iznos sudskih pristojbi može se za svaku pojedinu radnju izračunati ovisno o vrijednosti predmeta spora, a računa se prema sljedećoj tablici:

iznad

do kuna

kuna

0,00

3.000,00

100,00

3.000,00

6.000,00

200,00

6.000,00

9.000,00

300,00

9.000,00

12.000,00

400,00

12.000,00

15.000,00

500,00

Preko 15.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 15.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Nije primjenjivo.

Posljednji put ažurirano: 11/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Europski nalog za blokadu računa - Italija

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sud na čijem je području nadležnosti sastavljena javna isprava i kojim predsjeda sudac pojedinac.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Predsjednik suda na čijem području nadležnosti dužnik ima prebivalište ili boravište, ili sjedište, ako je dužnik pravna osoba. Ako dužnik nema prebivalište, boravište ili sjedište u Italiji, ili, ako je pravna osoba, nema poslovni nastan u Italiji, nadležan je predsjednik suda u Rimu.

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Talijanskim je pravom propisano da tijelo za informacije može imati pristup informacijama u javnim arhivima kako bi dobilo informacije o bankovnim računima.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Sud u punom sastavu, kojim predsjeda sudac koji je izdao nalog za blokadu.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Za primitak, prijenos i obavješćivanje ili dostavu pismena odgovoran je:

(a) službenik suda u okolnostima opisanima u članku 23. stavku 5. Uredbe,

(b) tajništvo suda koji je izdao nalog za blokadu u okolnostima iz članka 10. stavka 2., članka 23. stavaka 3. i 6., članka 25. stavka 3. i članka 36. stavka 5. Uredbe,

(c) tajništvo suda odgovornog za ovrhu u slučaju predviđenim člankom 27. stavkom 2. Uredbe,

(d) tajništvo suda u mjestu prebivališta dužnika u okolnostima predviđenima člankom 28. stavkom 3. Uredbe.

Ako je nalog za blokadu izdan u drugoj državi članici u okolnostima iz članka 10. stavka 2., članka 23. stavaka 3. i 6. ili članka 25. stavka 3., nadležni je sud redovni sud koji je odgovoran za izvršenje naloga za blokadu (vidjeti članak 50. točku (f)).

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Redovni sud u mjestu prebivališta treće osobe (članak 678. Zakona o građanskom postupku) koji djeluje u skladu s pravilima o izvlaštenju trećih osoba.

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Zajednički i povjerenički računi s više od jednog nositelja mogu biti predmet naloga za blokadu samo u dijelu koji odgovara udjelu dužnika. Udjeli nositelja računa smatraju se jednakima, osim ako se može dokazati drukčije.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

U skladu s odredbama iz članaka 545. i 671. Zakona o građanskom postupku, od pljenidbe su izuzeti:

(a) zahtjevi za uzdržavanje, osim u svrhu uzdržavanja, ali samo uz suglasnost predsjednika suda ili suca kojeg je on imenovao te samo u dijelu koji predsjednik odredi sudskom odlukom,

(b) socijalna pomoć i iznosi potrebni za osnovne životne potrebe namijenjeni siromašnim osobama te naknade za rodiljni dopust, bolovanje ili pogrebne troškove, koje isplaćuju tijela nadležna za socijalnu sigurnost i dobrotvorne ustanove,

(c) iznosi koje duguju privatne osobe u obliku nadnica, plaća ili drugih plaćanja povezanih s radnim odnosom, uključujući one koji se duguju za prestanak radnog odnosa zbog viška radne snage, mogu se zaplijeniti u svrhu plaćanja uzdržavanja u iznosu koji odobri predsjednik suda ili sudac kojeg on imenuje, pri čemu se može zaplijeniti najviše jedna petina tih iznosa, a istovremene pljenidbe koje proizlaze iz kombinacije prethodno navedenih okolnosti ne smiju iznositi više od polovine tih iznosa,

(d) životna renta, ako je stečena nenaplatno, pri čemu je predviđeno da ne bi trebala biti podložna zapljeni ili pljenidbi iznad granice osnovnih potreba vjerovnika,

(e) iznosi koje osiguratelj treba platiti ugovaratelju osiguranja ili korisniku osiguranja, podložno, uzimajući u obzir plaćene premije, odredbama o opozivu akata štetnih za vjerovnike i o prikupljanju, naplati i smanjenju donacija,

(f) iznosi koji se duguju za mirovine, naknade koje služe kao mirovine i druga mirovinska primanja, uzimajući u obzir da se od tih iznosa može zaplijeniti najviše iznos koji odgovara najvišem iznosu mjesečne socijalne naknade, uvećan za jednu polovinu te da se dio koji prelazi taj iznos može zaplijeniti u skladu s ograničenjima utvrđenima u točkama (c) i (d),

(g) posebni fondovi za socijalnu sigurnost i pomoć koje uspostavi poduzetnik, uključujući bez doprinosa zaposlenika, ako se odnose na plaćanja koja su izvršili vjerovnici ili zaposlenici poduzetnika.

Postoji i odredba u skladu s kojom iznosi koji se duguju za nadnice, plaće i druga plaćanja povezana sa zaposlenjem ili radom, uključujući ona koja se duguju za prestanak radnog odnosa zbog viška radne snage i za mirovine, kao i naknade koje služe kao mirovine i druga mirovinska primanja, mogu, ako ih se uplati na bankovni ili poštanski račun na ime dužnika, biti podložne zapljeni u iznosu koji je tri puta veći od socijalne naknade, pri čemu uplata na račun prethodi zapljeni, a ako se uplata na račun izvrši na datum zapljene ili nakon njega, ti iznosi mogu biti podložni zapljeni u skladu s ograničenjima utvrđenima u stavcima 3., 4., 5. i 7. te posebnim odredbama Zakona.

Dužnik mora dokazati da je tražbina izuzeta od pljenidbe.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Općenito, upravitelj imovine koja podliježe nalogu za blokadu, odnosno banka ako je riječ o bankovnom računu, ovlašten je zatražiti naknadu za čuvanje i očuvanje imovine, a ta se naknada utvrđuje u skladu s važećim tarifama ili onima koje se najčešće primjenjuju, uz nadoknadu dokumentiranih troškova neophodnih za očuvanje imovine. U njih su uključeni troškovi nastali tijekom obavješćivanja o izjavi iz članka 25. Uredbe.

Stranka odgovorna za plaćanje (privremeno) jest podnositelj zahtjeva. Na sudu je da odluči koja je stranka u konačnici odgovorna za plaćanje.

Naknade koje zaračunavaju banke ne mogu se opravdati na temelju pružanja informacija o računima u skladu s člankom 14. Banke su zakonski obvezne ažurirati arhive iz kojih se u Italiji dobivaju informacije o bankovnim računima u skladu s člankom 14. Uredbe.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Ne dovodeći u pitanje sudske naknade koje se plaćaju u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 655/2014, obrada i izvršenje naloga za blokadu zatraženog u Italiji podrazumijevaju plaćanje naknada za dobivanje preslika sudskih naloga i naknada koje se plaćaju sudskim službenicima za uručivanje dokumenata.

Naknade za preslike utvrđuju se na temelju tablice iz Priloga 7. Predsjedničkom dekretu br. 115 od 30. svibnja 2012., „Pročišćene zakonske odredbe i propisi o sudskim naknadama”.

Uzimajući u obzir naknade koje se plaćaju za dostavu pismena, trebalo bi razlikovati slučajeve u kojima pismena dostavlja sudski službenik izravno primatelju i one u kojima ih se dostavlja poštom. U prvom se slučaju moraju platiti putni troškovi službeniku suda u skladu s člankom 27. prethodno navedenih pročišćenih odredbi, izračunani u skladu s člankom 35. tih odredbi i uzimajući u obzir referentne vrijednosti koje se na godišnjoj osnovi ažuriraju odlukom Ministarstva pravosuđa. U drugom se slučaju umjesto tih troškova moraju nadoknaditi troškovi dostave. U oba se slučaja (osobno obavješćivanje primatelja i dostava poštom) plaća i pristojba predviđena člankom 27. pročišćenih odredbi koja se izračunava na temelju članka 34. Ako je dostavljanje obavijesti hitno, i pristojba i naknada uvećavaju se u skladu s člankom 36. pročišćenih odredbi.

Vidjeti prethodno navedene članke i Prilog 7. Predsjedničkom dekretu br. 115/2014 na sljedećoj Poveznica se otvara u novom prozorupoveznici.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Nacionalni nalozi nemaju hijerarhijski redoslijed.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Sud kojim predsjeda sudac pojedinac.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

U skladu s člancima 33., 34. i 35. Uredbe, dopuštena je žalba protiv presude redovnom sudu u punom sastavu. Rok za podnošenje žalbe iznosi 15 dana i započinje na datum donošenja odluke ili datum obavješćivanja o odluci ili njezina uručivanja, ako je raniji.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

(A) Sudske naknade za dobivanje naloga za blokadu razlikuju se ovisno o vrijednosti tražbine i stupnju na kojem se vodi sudski postupak, u skladu s time kad je zatražen nalog za blokadu:

(a) za tražbine do 1 100 EUR troškovi iznose: 21,50 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 32,25 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 43 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(b) za tražbine od 1 100 EUR do 5 200 EUR troškovi iznose: 49 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 73,50 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 98 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(c) za tražbine od 5 200 EUR do 26 000 EUR troškovi iznose: 118,50 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 177,75 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 237 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(d) za tražbine od 26 000 EUR do 52 000 EUR troškovi iznose: 259 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 388,50 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 518 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(e) za tražbine od 52 000 EUR do 260 000 EUR troškovi iznose: 379,50 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 569,25 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 759 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(f) za tražbine od 260 000 EUR do 520 000 EUR troškovi iznose: 607 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 910,50 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 1 214 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(g) za tražbine iznad 520 000 EUR troškovi iznose: 843 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 1 264,50 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 1 686 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku,

(h) za tražbine neutvrđene vrijednosti troškovi iznose: 259 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 388,50 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 518 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku. Međutim, za predmete za koje je izričito nadležan sudac pojedinac u skladu s člankom 7. Zakona o građanskom postupku troškovi iznose: 118,50 EUR ako se sudski postupak vodi na prvom stupnju, 177,75 EUR ako se u okviru sudskog postupka podnese žalba, 237 EUR u slučaju žalbe u kasacijskom postupku.

Uz prethodno navedene troškove, ako se nalog zatraži prije početka sudskog postupka za donošenje odluke o meritumu, za svaki se postupak naplaćuje paušalni predujam od 27 EUR za troškove obavješćivanja.

(B) Sudska naknada za žalbu protiv naloga za blokadu u svim predmetima iznosi 147 EUR.

Uz te troškove, ako se nalog zatraži prije početka glavnog sudskog postupka, za svaki se postupak naplaćuje paušalni predujam od 27 EUR za troškove obavješćivanja.

Troškovi se moraju platiti na početku postupka, kad se podnese žalba.

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Prihvaćaju se samo prijevodi na talijanski jezik.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Europski nalog za blokadu računa - Cipar

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudovi nadležni za izdavanje naloga za blokadu okružni su sudovi (eparchiaká dikastíria).

Okružni sud u Nikoziji

Okružni sud u Limasolu

  • Adresa: Leoforos Lordou Byronos 8, P.O. Box 54619, 3726 Limasol, Cipar
  • Tel.: +357 25806100/25806128
  • Faks: +357 25305311
  • E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruchief.reg@sc.judicial.gov.cy

Okružni sud u Larnaki

  • Adresa: Leoforos Artemidos, P.O. Box 40107, 6301 Larnaka, Cipar
  • Tel.: +357 24802721
  • Faks: +357 24802800
  • E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruchief.reg@sc.judicial.gov.cy

Okružni sud u Pafosu

  • Adresa: Corner of Odos Neophytou and Odos Nikou Nikolaidi, P.O. Box 60007, 8100 Pafos, Cipar
  • Tel.: +357 26802601
  • Faks: +357 26306395
  • E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruchief.reg@sc.judicial.gov.cy

Okružni sud u Famagusti

  • Adresa: Sotiras 2, Megaro Tzivani, 5286 Paralimni, Cipar
  • Tel.: +357 23730950/23742075
  • Faks: +357 23741904
  • E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruchief.reg@sc.judicial.gov.cy

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Tijelo nadležno za pribavljanje informacija o računu jest Središnja banka.

Podaci za kontakt:

Poštanska adresa:

Središnja banka

John Kennedy Avenue 80

1076 Nikozija

Cipar

ili P.O. Box 25529, 1395 Nikozija

Tel.: +357 22714100

Faks: +357 22714959

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorucbcinfo@centralbank.gov.cy

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Banke ili kreditne institucije dostavljaju te informacije tijelu za informacije utvrđenom u članku 6. stavku 2.A zakona o Ciparskoj središnjoj banci iz 2002. i 2017., odnosno Ciparskoj središnjoj banci (članak 14. stavak 5. točka (a) Uredbe (EU) br. 655/2014).

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Žalba protiv odluke okružnog suda može se podnijeti Vrhovnom sudu.

Vrhovni sud

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Nadležno je tijelo Ministarstvo pravosuđa i javnog reda.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Za izvršenje naloga u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 655/2014 nadležan je sudski izvršitelj (dikastikós epidótis).

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Ne postoji nacionalno zakonodavstvo kojim se uređuje pitanje blokade zajedničkih ili zastupničkih računa u građanskim i trgovačkim predmetima. Stranka koja želi blokirati takav račun podnosi odgovarajući zahtjev sudu, a sud je taj koji – u okviru svojih općih ovlasti – nalaže ili ne nalaže blokadu cijelog iznosa ili njegova dijela, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Ne postoje posebna pravila kojima se uređuju i izuzimaju takvi iznosi u građanskim i trgovačkim predmetima, osim kad je riječ o iznosima blokiranima u kaznenom postupku, a ti su iznosi izuzeti od blokade i zapljene u svrhu naplate dospjelog poreza u skladu s člankom 9. točkom (B) zakona o naplati poreza iz 1962. i 2014. i stavkom 13. Priloga X. zakona o porezu na dodanu vrijednost donesenih od 2000. do 2014.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Ne postoji posebna odredba utemeljena na nacionalnom pravu kojom se zabranjuje da banke vlasnicima računa naplaćuju takve naknade.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Nema troškova.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Odredba ne postoji.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Okružni sudovi, kao u članku 50. stavku 1. točki (a).

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Žalba protiv odluke okružnog suda može se podnijeti Vrhovnom sudu (članak 21.) u roku od 42 dana, kako je navedeno u uputi 35. stavku 2. Pravila parničnog postupka. Žalba protiv privremene odluke mora se podnijeti u roku od 14 dana od dana njezina donošenja.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Detaljne troškove možete pronaći na Poveznica se otvara u novom prozorusljedećoj poveznici, na stranicama od 19. do 30.

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Uz dokumente na grčkom jeziku, prihvaćaju se i dokumenti prevedeni na engleski jezik.

Posljednji put ažurirano: 18/04/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.