Europski nalog za blokadu računa

Rumunjska

Sadržaj omogućio
Rumunjska

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Na temelju članka 1. članka I.^8. Hitne uredbe Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama potrebnima za provedbu određenih uredbi Zajednice od dana pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene kako je izmijenjena Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, u slučaju javnih isprava zahtjev za zaštitnu mjeru zapljene mora se podnijeti sudu koji je nadležan za donošenje prvostupanjske odluke (članak 945. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Odluka o zahtjevu, izvršenje mjere i poništenje ili ukidanje mjere zapljene provodi se u skladu s odredbama navedenima u člancima od 954. do 959. Te se odredbe (članak 971. stavak 1. Zakona o parničnom postupku) na odgovarajući način primjenjuju na javne isprave.

U skladu s člancima 94. i 95. Zakona o parničnom postupku, sudovi nadležni za prvostupanjske postupke jesu:

  • okružni sudovi za tražbine koje se mogu izraziti u novcu, do 200 000 RON i uključujući taj iznos, i
  • sudovi.

Popis okružnih sudova objavljen je na internetskim stranicama atlasa u odjeljku „Dostava pismena”.

Popis sudova objavljen je na internetskim stranicama atlasa u odjeljku „Sudske odluke u građanskim i trgovačkim stvarima – Uredba Bruxelles I”.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Na temelju članka 2. članka I.^8. Hitne uredbe Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama potrebnima za provedbu određenih uredbi Zajednice od dana pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene kako je izmijenjena Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, rumunjska Nacionalna unija sudskih izvršitelja (UNEJ) nadležno je tijelo za dobivanje podataka o računu na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Metoda je ona predviđena člankom 14. stavkom 5. točkom (b) Uredbe.

Rumunjska Nacionalna unija sudskih izvršitelja ima pristup informacijskom sustavu koji je, sukladno zakonu, Ministarstvo javnih financija učinilo dostupnim bez naknade.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Na temelju članka 1. stavka 2. članka I.^8. Hitne uredbe Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama potrebnima za provedbu određenih uredbi Zajednice od dana pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene kako je izmijenjena Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, primjenom članka 21. Uredbe (EU) br. 655/2014, u slučaju odbijanja izdavanja naloga za blokadu, protiv odluke kojom se odbija zahtjev za izdavanje europskog naloga za blokadu računa može se izjaviti žalba pred sudom koji je donio odluku.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Na temelju članka 623. Zakona o parničnom postupku, obvezno izvršenje bilo kojeg naloga za izvršenje, osim onih koji se odnose na prihode koji se duguju konsolidiranom općem proračunu ili proračunu Europske unije ili Europske zajednice za atomsku energiju, provode samo sudski izvršitelji, čak i ako posebni zakoni propisuju drukčije.

Odluka o zahtjevu, izvršenje mjere i poništenje ili ukidanje mjere zapljene provest će se u skladu s odredbama navedenima u člancima od 954. do 959., koji se primjenjuju na odgovarajući način (članak 971. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Zaštitnu mjeru zapljene provodi sudski izvršitelj, u skladu s pravilima o izvršenju iz Zakona o parničnom postupku, koja se primjenjuju na odgovarajući način, bez potrebe za bilo kakvim odobrenjem ili dopuštenjem u tu svrhu (članak 955. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Na temelju članka 652. stavka 1. točke (b) Zakona o parničnom postupku, osim ako zakonom nije drukčije određeno, sudske presude i druge izvršne isprave izvršava sudski izvršitelj koji obnaša dužnost na području nadležnosti žalbenog suda, a u slučaju zapljene pokretne imovine i izravne ovrhe na pokretnini izvršitelj koji obnaša dužnost na području nadležnosti žalbenog suda u čijoj je nadležnosti mjesto prebivališta ili sjedišta dužnika ili koji obnaša dužnost na području nadležnosti žalbenog suda u čijoj je nadležnosti mjesto gdje se nalazi imovina; ako se prebivalište ili sjedište dužnika nalazi u inozemstvu, nadležan je bilo koji sudski izvršitelj.

Na temelju članka 652. stavaka 2. i 4. Zakona o parničnom postupku, ako se ovršiva pokretna imovina nalazi u područjima nadležnosti nekoliko žalbenih sudova, bilo koji sudski izvršitelj pri jednom od tih sudova nadležan je za izvršenje, među ostalim i u pogledu ovršive imovine u područjima nadležnosti drugih žalbenih sudova.

Ako sudski izvršitelj kojeg je prvotno ovlastio vjerovnik utvrdi da u njegovoj mjesnoj nadležnosti nema nikakve ovršive imovine ni prihoda, vjerovnik može zatražiti da sud nadležan za izvršenje nastavi s izvršenjem koristeći drugog sudskog izvršitelja, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 653. stavka 4.

Na temelju članka 7. točaka (b), (c) i (e) Zakona br. 188/2000 o sudskim izvršiteljima, izvršitelj: dostavlja sudska i izvansudska pismena, dostavlja postupovne isprave, provodi zaštitne mjere koje je naložio sud.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Na temelju članka 623. Zakona o parničnom postupku, izvršenje bilo kojeg naloga za izvršenje, osim onih koji se odnose na prihode koji se duguju konsolidiranom općem proračunu ili proračunu Europske unije ili Europske zajednice za atomsku energiju, provodi samo pravosudni izvršitelj, čak i ako posebni zakoni propisuju drukčije. Odluka o zahtjevu, izvršenje mjere i poništenje ili ukidanje mjere zapljene provest će se u skladu s odredbama navedenima u člancima od 954. do 959., koji se primjenjuju na odgovarajući način (članak 971. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Zaštitnu mjeru zapljene provodi sudski izvršitelj, u skladu s pravilima o izvršenju iz Zakona o parničnom postupku, koja se primjenjuju na odgovarajući način, bez potrebe za bilo kakvim odobrenjem ili dopuštenjem u tu svrhu (članak 955. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Čim primi zahtjev za izvršenje, izvršitelj donošenjem odluke dogovara registraciju zahtjeva i otvaranje izvršnog spisa ili, ovisno o slučaju, izdaje obrazloženo odbijanje pokretanja postupka izvršenja. Vjerovnika se odmah obavješćuje o odluci. Ako izvršitelj odbije pokrenuti postupak izvršenja, vjerovnik može podnijeti pritužbu sudu izvršenja u roku od 15 dana od dana dostave odluke (članak 665. Zakona o parničnom postupku).

Sukladno članku 7. točki (e) Zakona br. 188/2000 o sudskim izvršiteljima, sudski izvršitelj provest će zaštitne mjere koje je naložio sud.

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Presude koje se privremeno izvršavaju deponiranjem garantnog pologa neće se izvršiti prije deponiranja pologa (članak 678. Zakona o parničnom postupku).

Svatko tko se smatra osobno odgovornim snosi takvu odgovornost sa svom svojom sadašnjom i budućom pokretnom ili nepokretnom imovinom. Ona će služiti kao zajedničko osiguranje za njegove vjerovnike. Neovršiva imovina ne služi kao takvo osiguranje. Vjerovnici čije su tražbine nastale u vezi s određenom podjelom imovine odobrenom zakonom prvo moraju tražiti izvršenje nad imovinom koja čini taj posjed. Ako to nije dovoljno za namirenje tražbina, izvršenje se može tražiti i nad drugom imovinom dužnika. Imovinu koja je predmet zakonski odobrene podjele imovine namijenjene obavljanju neke profesije mogu potraživati samo vjerovnici čije su tražbine nastale u vezi s predmetnom profesijom. Ti vjerovnici neće moći potraživati drugu imovinu dužnika. (Članak 2324. Zakona o parničnom postupku)

Ako smatra da je to u interesu izvršenja, sudski izvršitelj zatražit će od dužnika, u skladu sa zakonom, da dostavi pisana objašnjenja u vezi s njegovim prihodom i imovinom, uključujući zajedničku imovinu u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nad kojom se izvršenje može provesti, te da navede gdje se nalazi, a može i, s ciljem uvjeravanja dužnika da dobrovoljno ispuni obvezu, ukazati na posljedice u slučaju nastavka postupka izvršenja. U svakom slučaju, dužnik će biti obaviješten o procijenjenom trošku izvršenja. (Članak 627. stavak 2. Zakona o parničnom postupku)

Dužnik je obvezan, podložno sankcijama iz članka 188. stavka 2., na zahtjev sudskog izvršitelja prijaviti svu pokretnu i nepokretnu imovinu, uključujući zajedničku imovinu koja je u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu, navodeći gdje se ona nalazi, kao i sav tekući ili redoviti prihod. (Članak 647. stavak 2. Zakona o parničnom postupku)

O podjeli zajedničke imovine koja se nalazi u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu može se odlučiti i, na zahtjev predmetne stranke, u okviru postupka prigovora na izvršenje. (Članak 712. stavak 4. Zakona o parničnom postupku)

Ako je putem prigovora na izvršenje predmetna strana podnijela zahtjev za podjelu imovine koja se drži kao zajednička imovina, sud će presuditi o njezinoj podjeli u skladu sa zakonom. (Članak 720. stavak 2. Zakona o parničnom postupku)

Pokretnu imovinu koja je predmet odobrene podjele imovine namijenjene obavljanju neke profesije mogu potraživati samo vjerovnici čije su tražbine nastale u vezi s obavljanjem predmetne profesije. Ako imovina nije dodijeljena pojedinom skupu poslovne imovine, ali unatoč tome služi obavljanju zanimanja ili profesije dužnika koji je fizička osoba, ona može podlijegati izvršenju samo ako nema druge ovršive imovine, a tada samo za obveze uzdržavanja ili druge povlaštene tražbine po osnovi pokretne imovine. Ako se dužnik bavi poljoprivredom, takva poslovna imovina neće podlijegati izvršenju u mjeri u kojoj je potrebna za nastavak obavljanja poljoprivredne djelatnosti: zalihe poljoprivrednih proizvoda, uključujući tegleće životinje, hranu za te životinje i sjeme za uzgoj, osim ako je takva imovina založena kao instrument osiguranja ili je predmet privilegirane tražbine. (Članak 728. Zakona o parničnom postupku)

Za izvršenje zastupničkih računa (koje treća strana drži u ime dužnika ili dužnik u ime treće strane) postoje određena načelna pravila u pogledu zastupanja i nominiranja sa zastupanjem, kako je navedeno u nastavku.

Člankom 1295. Zakona o parničnom postupku propisano je da ovlast zastupanja može proizaći iz zakona, pravnog akta ili sudske presude, ovisno o slučaju.

Na temelju članka 1296. Zakona o parničnom postupku, ugovor koji je sklopio zastupnik, u granicama punomoći, u ime zastupane strane proizvodi učinke izravno između zastupane strane i druge ugovorne strane.

Na temelju članka 2021. Zakona o parničnom postupku, u nedostatku bilo kakvog drukčijeg sporazuma, imenovana osoba koja je ispunila mandat ne snosi odgovornost prema osobi koja ju je imenovala u pogledu izvršavanja obveza koje su preuzele osobe/subjekti s kojima je sklopljen ugovor, osim ako je imenovana osoba na dan sklapanja ugovora s tim osobama/subjektima znala ili je trebala znati za njihovu nesolventnost.

Na temelju članka 1309. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, ugovor koji sklopi osoba/subjekt koji djeluje kao zastupnik, ali nema punomoć ili premašuje dodijeljene mu ovlasti, ne proizvodi učinke između zastupane strane i trećih strana.

Na temelju članka 1311. Zakona o parničnom postupku, u slučajevima predviđenima u članku 1309., strana u čije je ime sklopljen ugovor može ga ratificirati poštujući zakonske formalnosti za njegovo valjano sklapanje; ugovorna treća strana može, slanjem obavijesti, odobriti razumno vrijeme za ratifikaciju, nakon čega se ugovor više ne može ratificirati.

Međutim, na temelju članka 1309. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, ako je zastupnik svojim ponašanjem naveo ugovornu treću stranu da opravdano vjeruje da zastupnik ima ovlast zastupanja i da djeluje u okviru dodijeljenih ovlasti, zastupnik se više ne može pozivati na nedostatak ovlasti zastupanja prema ugovornoj trećoj strani.

Na temelju članka 1310. Zakona o parničnom postupku, svaka osoba ili subjekt koji sklapa ugovor kao zastupnik, a da za to nije ovlašten ili na taj način prelazi ograničenja dodijeljenih ovlasti, snosi odgovornost za štetu nanesenu ugovornoj trećoj strani koja je u dobroj vjeri smatrala da je sklapanje ugovora bilo valjano.

Na temelju članka 1297. Zakona o parničnom postupku, ugovor koji je sklopio zastupnik koji djeluje u okviru dodijeljenih ovlasti, ali pri čemu ugovorna treća strana nije znala i nije mogla znati da je zastupnik djelovao u tom svojstvu, obvezujuć je samo za zastupnika i treću stranu, osim ako zakonom nije drukčije određeno; međutim, ako zastupnik pri sklapanju ugovora s trećom stranom u ime poduzeća i u granicama dodijeljenih ovlasti tvrdi da je vlasnik tog poduzeća, a treća strana naknadno otkrije identitet stvarnog vlasnika, tada treća strana može i u odnosu na stvarnog vlasnika ostvariti prava stečena u odnosu na zastupnika.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Članak 729. Ograničenja izvršenja nad novčanim prihodima na temelju Zakona o parničnom postupku.

  1. Izvršenje se može provesti nad nadnicama ili plaćama i ostalim redovnim prihodima, mirovinama dodijeljenima u okviru sustava socijalnog osiguranja i ostalim iznosima koji se redovito isplaćuju dužniku kao sredstva za život: a) do polovine neto mjesečnog prihoda u slučaju iznosa koji se duguju s osnove obveze uzdržavanja ili doplatka za uzdržavano dijete, b) do trećine neto mjesečnog prihoda u slučaju bilo kojih drugih dugova.
  2. Ako se nekoliko naloga za izvršenje odnosi na iste iznose, ukupno izvršenje ne smije premašiti polovinu neto mjesečnog prihoda dužnika, bez obzira na prirodu tražbine, osim ako zakonom nije drukčije određeno.
  3. Ako su plaće ili bilo koji drugi iznosi koji se redovito isplaćuju dužniku kao sredstva za život niži od minimalne plaće isplaćene u gospodarstvu, oni se mogu izvršiti samo u odnosu na iznos za koji premašuju polovinu te minimalne plaće.
  4. Naknade za privremenu nesposobnost za rad, naknada dodijeljena na temelju bilo kojih zakonskih odredbi zaposlenicima za otkaz pojedinačnog ugovora o radu i iznosi koji se plaćaju nezaposlenima, u skladu sa zakonom, mogu podlijegati izvršenju samo za iznose koji se duguju s osnove obveze uzdržavanja i naknade štete prouzročene smrću ili tjelesnom ozljedom, osim ako zakonom nije drukčije određeno.
  5. Izvršenje nad pravima na korist iz stavka 4. dopušteno je do polovine njihova iznosa.
  6. Iznosi zadržani u skladu s odredbama navedenima u stavcima od 1. do 4. otpuštaju se ili raspodjeljuju u skladu s člankom 864. i dalje.
  7. Državni doplatci, dječji doplatak, potpora za skrb o bolesnoj djeci, rodiljna naknada, naknada u slučaju smrti, državne stipendije, dnevnice i bilo koje druge naknade posebne namjene utvrđene zakonom ne mogu biti predmet izvršenja ni za koju vrstu duga.

Članak 970. Predmeti naloga za zapljenu na temelju Zakona o parničnom postupku

Nalozi za zapljenu mogu se izdati za novčane iznose, vrijednosne papire ili drugu ovršivu nematerijalnu pokretnu imovinu koju dužniku duguje treća strana ili koju će treća strana dugovati dužniku na temelju postojećih pravnih odnosa, pod uvjetima utvrđenima u članku 953.

Članak 631. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

Izvršenje se može pokrenuti protiv bilo koje fizičke ili pravne osobe na temelju javnog ili privatnog prava, osim onih koje, u skladu sa zakonom, uživaju imunitet u vezi s izvršenjem.

Članak 781. stavci 2. i 5. Zakona o parničnom postupku.

U slučaju zapljene novčanih iznosa na bankovnim računima, i potražni saldo tih računa i buduće uplate na njih mogu biti predmet zapljene, u granicama utvrđenima u članku 729., ako je primjenjivo.

Ovrsi ne podliježu:

  1. iznosi namijenjeni posebnim svrhama predviđenima zakonom i nad kojima dužnik nema pravo raspolaganja
  2. iznosi koji su bespovratna sredstva ili financiranje od strane nacionalnih ili međunarodnih institucija ili organizacija za određene programe ili projekte
  3. iznosi koji se odnose na buduća prava na plaću, tijekom razdoblja od tri mjeseca od datuma uspostavljanja zapljene. Ako je na isti račun izdano nekoliko naloga za zapljenu, tromjesečno razdoblje tijekom kojeg se mogu izvršiti isplate u vezi s budućim pravima na plaću izračunava se samo jednom, od datuma kada je uspostavljena prva zapljena.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: njemačkiengleskifrancuski već su prevedeni.

Nije primjenjivo (to nije slučaj).

Na temelju ugovornih odnosa između banaka i klijenata i na temelju specifičnog bankarskog zakonodavstva, provedba mjera blokade koja utječe na račune klijenata jest transakcija za koju banke naplaćuju naknadu za zapljenu (kako za zaštitne mjere tako i za mjere izvršenja na računima klijenata). Naknada se određuje kada se utvrdi zapljena, ali u slučaju transakcija u vezi s blokadom računa (predmet Uredbe) naknada se u praksi klijentu ne naplaćuje.

Razlog tome jest što se stvarna naplata naknade odvija kada se novčani iznosi otpuštaju sudovima/poreznim tijelima, tj. u trenutku prijenosa zaplijenjenih iznosa. Međutim, svrha je Uredbe zadržati iznos, a ne izvršiti njegovo plaćanje. Svrha Uredbe nije izvršiva zapljena.

Prema tome, u slučaju zaštitnih mjera (poput europskog naloga za blokadu računa) u okviru kojih se zapravo ne provodi nikakav „završni korak” (otpuštanja), već samo postupak blokade koji banka provodi nakon primitka dokumentacije od tijela koje je naložilo poduzimanje predmetne mjere, naknada se u praksi klijentu ne naplaćuje.

Nije primjenjivo.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Za obavješćivanje i dostavu postupovnih dokumenata sudski izvršitelji naplaćuju minimalne naknade od 20 RON i maksimalne naknade od 400 RON (vidjeti točku 1. Priloga I. Nalogu br. 2550/C/14.11.2006 ministra pravosuđa kojim se odobravaju minimalne i maksimalne naknade za usluge koje pružaju sudski izvršitelji).

Za izvršenje naloga za blokadu sudski izvršitelji naplaćuju minimalne naknade od 100 RON i maksimalne naknade od 1200 RON za dužnike koji su fizičke osobe i 2200 RON za dužnike koji su pravne osobe (vidjeti točku 10. Priloga I. Nalogu br. 2550/C/14.11.2006 ministra pravosuđa kojim se odobravaju najniži i najviši iznosi naknade za usluge koje pružaju sudski izvršitelji).

Naknade koje naplaćuju sudski izvršitelji objavljene su na internetskim stranicama Unije sudskih izvršitelja u odjeljku „Zakonski okvir”, Nalozi, Nalog br. 2550 od 14. studenoga 2006. kojim se odobravaju minimalne i maksimalne naknade za usluge koje pružaju sudski izvršitelji.

Naknade se zaračunavaju na usluge koje pružaju sudski izvršitelji u Rumunjskoj.

Za sudske biljege vidjeti informacije pod točkom (n).

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

U skladu s općim pravom, ne postoji rangiranje između zaštitnih mjera zapljene, nego između tražbina čija se zaštita traži, ovisno o njihovoj vrsti.

Članak 865. Opće rangiranje prema prvenstvu na temelju Zakona o parničnom postupku

(1) Ako je ovrhu pokrenulo više vjerovnika ili ako su, prije puštanja ili raspodjele iznosa koji proizlazi iz izvršenja, i drugi vjerovnici prijavili svoje izvršne naslove, sudski izvršitelj nastavit će s raspodjelom prema sljedećem redoslijedu prvenstva, osim ako zakonom nije drukčije određeno:

  1. tražbine koje su pravni troškovi, za mjere blokade ili izvršenje, za očuvanje imovine čija se cijena raspoređuje, svi drugi troškovi nastali u zajedničkom interesu vjerovnika, kao i tražbine nastale prema dužniku u vezi s troškovima nastalima pri ispunjavanju uvjeta ili formalnosti predviđenih zakonom za stjecanje prava vlasništva nad dodijeljenom imovinom i njezin upis u javni registar
  2. pogrebni troškovi dužnika, ovisno o konkretnim okolnostima
  3. tražbine koje su plaće i drugi ekvivalentni dugovi, mirovine, iznosi koji se plaćaju nezaposlenim osobama, u skladu sa zakonom, potpora za uzdržavanje i njegu djece, rodiljni dopust, privremena nesposobnost za rad, prevencija bolesti, ozdravljenje ili jačanje zdravlja, naknada u slučaju smrti, koje su dodijeljene u okviru sustava socijalnog osiguranja, kao i tražbine koje su obveza plaćanja naknade štete u slučaju smrti, povrede tjelesnog integriteta ili zdravlja
  4. tražbine koje proizlaze iz zakonske obveze uzdržavanja, doplatka za uzdržavano dijete ili obveze plaćanja ostalih redovnih iznosa namijenjenih kao sredstva za život
  5. porezne tražbine koje proizlaze iz poreza, naknada, doprinosa i drugih iznosa utvrđenih zakonom, koje se duguju državnom proračunu, proračunu državnih sustava socijalnog osiguranja, lokalnim proračunima ili proračunima posebnih fondova
  6. tražbine koje proizlaze iz zajmova koje je odobrila država
  7. zahtjev za naknadu štete nanesene javnoj imovini nezakonitim radnjama
  8. tražbine koje proizlaze iz bankovnih zajmova, isporuka proizvoda, pružanja usluga ili izvođenja radova, kao i iz najma ili zakupa
  9. tražbine u obliku novčanih kazni koje se uplaćuju u državni proračun ili lokalne proračune
  10. ostale tražbine.

(2) Odredbe koje se odnose na zakonsku subrogaciju i dalje se primjenjuju u korist bilo koje strane koja plaća bilo koju tražbinu iz stavka 1.

(3) Ako su zahtjevi u istoj kategoriji prvenstva, osim ako zakonom nije drukčije određeno, dobiveni iznos podijelit će se među podnositeljima zahtjeva razmjerno svakom zahtjevu.

Članak 866. Prijava tražbina od strane države

  1. U roku od 15 dana od početka postupka izvršenja, u skladu sa zakonom, bilo koji vjerovnik može zatražiti od države ili lokalnih upravnih tijela da prijave bilo koje povlaštene tražbine koje mogu imati. Taj će se zahtjev zabilježiti u javne registre samo ako se dostave dokazi da su obaviještena lokalna porezna tijela.
  2. U roku od 30 dana od obavijesti, predmetna država ili lokalno upravno tijelo mora prijaviti i registrirati iznos svoje tražbine.
  3. Neispunjavanje obveze iz stavka 1. rezultirat će gubitkom prvenstva u odnosu na vjerovnike koji su zatražili izjavu.

Članak 867. Rangiranje osiguranih tražbina

Ako postoje vjerovnici koji imaju založna, hipotekarna ili druga zadržana prava prvenstva u vezi s prodanom imovinom, pod uvjetima predviđenima zakonom, kada se raspodijeli iznos koji proizlazi iz prodaje imovine, njihove će tražbine biti isplaćene prije tražbina iz članka 865. stavka 1. točke (c).

Članak 868. Rangiranje sporednih tražbina

Kamate i penali ili druge tražbine koje su sporedne glavnoj tražbini slijedit će nakon njezina rangiranja.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Na temelju članka 1. stavaka 3. i 4. članka I.^8. Hitne uredbe Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama potrebnima za provedbu određenih uredbi Zajednice od dana pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene kako je izmijenjena Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, „pravno sredstvo predviđeno člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 655/2014 spada u nadležnost suda koji je iznad suda koji je donio odluku kojom se odobrava zahtjev za europski nalog za blokadu računa.

Pravna sredstva protiv izvršenja naloga za blokadu računa predviđena člankom 34. Uredbe br. 655/2014 spadaju u nadležnost suda izvršenja”.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Na temelju članka 1. stavka 5. članka I.^8. Hitne uredbe Vlade br. 119/2006 o određenim mjerama potrebnima za provedbu određenih uredbi Zajednice od dana pristupanja Rumunjske Europskoj uniji, odobrene kako je izmijenjena Zakonom br. 191/2007, kako je izmijenjen, „žalbe predviđene člankom 37. Uredbe (EU) br. 655/2014 spadaju u nadležnost suda koji je iznad suda navedenog u stavcima 3. ili 4. ovog članka, tj. suda koji je iznad suda navedenog u članku 35. iste Uredbe; žalbe se moraju podnijeti u roku od 30 dana od dana donošenja presude, osim ako je zakonom predviđeno drukčije”.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Na temelju članka 11. stavka 1. točke (b) Hitne uredbe Vlade br. 80/2013 o sudskim biljezima, kako je izmijenjena, naknade zaračunate za različite zahtjeve navedene su u nastavku:

  • za zahtjeve koji se odnose na zaštitne mjere – 100 RON
  • za zahtjeve u vezi s izricanjem zaštitnih mjera zapljene u odnosu na brodove ili zrakoplove – 1000 RON
  • za zahtjeve za europski nalog za blokadu računa, formulirane u skladu s Uredbom (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima – 100 RON.

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: njemačkiengleskifrancuski već su prevedeni.

Rumunjska ne prihvaća nijedan jezik osim rumunjskog (članak 128. stavak 1. Ustava i članak 14. stavak 1. Zakona br. 304/2004 o organizaciji pravosuđa, ponovno objavljenog, kako je izmijenjen).

Posljednji put ažurirano: 16/02/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.