Europski nalog za blokadu računa

Francuska

Sadržaj omogućio
Francuska

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Francuska

Europski nalog za blokadu računa


*obvezan unos

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudac u postupku izvršenja (juge de l’exécution) pri regionalnom sudu (tribunal de grande instance). Kada vjerovnik ishodi javnu ispravu, nadležnost za izdavanje europskog naloga za blokadu računa ima sudac u postupku izvršenja pri regionalnom sudu.

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Sudski izvršitelj (huissier de justice).

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

Sudski izvršitelj ovlašten je za uvid u registar, poznat kao Ficoba, u kojem su objedinjeni podaci o svim bankovnim računima fizičkih osoba u Francuskoj.

Članak 14. stavak 5. točke (a) i (b) primjenjuju se u sljedećim slučajevima: na zahtjev nadležnog tijela za informacije banke su obvezne otkriti ima li dužnik račun u tim bankama; tijelo ima pravo pristupa relevantnim informacijama ako tijela javne vlasti ili uprave raspolažu tim informacijama u registrima ili na neki drugi način.

U skladu s francuskim pravom takav pristup informacijama o računu dužnika dopušta se nakon što vjerovnik ishodi izvršnu ispravu (članci L. 152-1 i L. 152-2 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja (code des procédures civiles d’exécution – CPCE).

Registar Ficoba (nacionalni registar bankovnih i sličnih računa, Fichier national des comptes bancaires et assimilés) uspostavljen je 1971. i njime upravlja Glavna uprava za javne financije (Direction Générale des Finances Publiques). Registar sadržava podatke o računima svih vrsta (bankovnim računima, poštanskim, štednim itd.), čime se ovlaštenim osobama omogućuje pristup informacijama o računima fizičkih osoba ili društava.

Kad se otvori račun, podaci o njemu unose se u registar. Financijska institucija obavješćuje vlasnika računa da će se podaci o novom računu unijeti u registar Ficoba. Izjave o otvaranju, zatvaranju ili izmjeni računa uključuju sljedeće informacije:

naziv i adresu institucije koja vodi račun;

broj, vrstu i značajke računa;

datum i prirodu transakcije koja se prijavljuje (otvaranje, zatvaranje ili izmjena računa);

ime, datum i mjesto rođenja i adresu vlasnika računa te, kad je riječ o samostalnim poduzetnicima, njihov broj Siret (registar sustava za identifikaciju poslovnih prostora, système d'identification du répertoire des établissements);

kad je riječ o pravnim osobama, naziv, pravni oblik, broj Siret i adresu.

Registar ne sadržava informacije o transakcijama izvršenima na računu ni informacije o saldu računa.

Nakon primitka izjave banke u kojoj je račun otvoren, izmijenjen ili zatvoren Glavna uprava za javne financije unosi taj podatak u registar. Pojedinosti o osobnom stanju fizičkih osoba potvrđuje INSEE (Nacionalni institut za statistiku i ekonomska istraživanja, Institut national de la statistique et des études économiques); pojedinosti o pravnim osobama potvrđuje i ažurira Glavna uprava za javne financije upotrebom sustava Sirene (nacionalni sustav za identifikaciju i registraciju poduzeća i njihovih poslovnih prostora, Système national d'identification et du répertoire des entreprises et de leurs établissements).

Pronađite sudskog izvršitelja

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Žalbeni sud (Cour d’appel).

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Sudski izvršitelj.

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Sudski izvršitelj.

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Ako je blokirani račun zajednički račun, o blokadi je potrebno obavijestiti sve vlasnike računa. Ako sudski izvršitelj ne posjeduje informacije o identitetu i adresi vlasnika zajedničkog računa, zatražit će od banke da ih obavijesti o blokadi računa i o potraživanim iznosima kako bi, prema potrebi, mogli ostvariti svoja prava povezana s računom i, konkretno, kako bi ishodili oslobađanje svojeg dijela zajedničke imovine.

Razdoblje u kojem vlasnik zajedničkog računa može osporiti poduzete mjere počinje teći tek kad on primi obavijest o blokadi računa.

U članku R. 162-9 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja navodi se da ako se dohodak i plaća bračnog druga u braku u kojem je imovina zajednička (communauté des biens) uplaćuju na određeni račun, koji može biti zajednički, i taj se račun blokira kako bi se osigurala naplata duga drugog bračnog druga, prvom će bračnom drugu odmah biti dostupan iznos jednak dohotku i plaći isplaćenima za mjesec koji je prethodio blokadi ili prosječnom mjesečnom dohotku i prosječnoj mjesečnoj plaći isplaćenima u razdoblju od 12 mjeseci prije nego što je nastupila blokada, ovisno o njegovim željama.

Vjerovnik koji je pokrenuo postupak izvršenja odgovoran je za utvrđivanje dohotka dužnika na računu koji želi blokirati. Naravno, račun se može blokirati u cijelosti ako dohodak dužnika čini sva sredstva koja se na taj račun uplaćuju, čak i ako je riječ o zajedničkom računu.

Francusko pravo ne poznaje pojam zastupničkih računa kao takvih.

Na temelju općeg načela zaloga (principe du droit de gage général) zabranjuje se blokada sredstava kojima dužnik raspolaže u ime trećih strana i koja osobno ne pripadaju dužniku ili koja su mu povjerena.

Ako su sredstva upisana na poseban račun u vlasništvu posrednika koji djeluje u profesionalnom svojstvu i može se nedvojbeno dokazati da su vlasništvo trećih strana, vjerovnici ta sredstva ne mogu blokirati bez obzira na činjenicu da je posrednik vlasnik računa i jedina osoba koja može zahtijevati povrat sredstava. To se odnosi na iznose koje na poseban račun pri Depozitnom i založnom fondu (Caisse des dépôts et consignations) polaže javni bilježnik (notaire) ili agent za nekretnine ili upravitelj zgradom.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

U francuskom pravu istodobno postoje dva mehanizma koja imaju istu svrhu, ali funkcioniraju na različite načine: bankovni saldo zaštićen od pljenidbe (solde bancaire insaisissable), koji se automatski izuzima od blokade, i prijenos zaštite (report d’insaisissabilité), za koji je potreban zahtjev dužnika i dokaz da se račun financira sredstvima zaštićenima od pljenidbe.

1. Bankovni saldo zaštićen od pljenidbe

U skladu s člankom L.162-2 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja, ako je dužnik fizička osoba, banka mu mora staviti na raspolaganje, u okviru ograničenja potražnog salda računa na dan stupanja blokade na snagu, iznos u svrhu uzdržavanja koji je jednak iznosu osnovne naknade za minimalni dohodak (RSA socle), odnosno paušalnom iznosu za pojedinačnog korisnika iz članka L. 262-2 Zakonika o socijalnoj zaštiti i zaštiti obitelji (Code de l’action sociale et des familles) utvrđenom na 524,68 EUR Odlukom 2016-538 od 27. travnja 2016.

U skladu s člankom R. 162-2 Zakonika dužnik ne mora zahtijevati primjenu tog mehanizma: banka odmah obavješćuje dužnika da mu je iznos zaštićen od pljenidbe stavljen na raspolaganje. Ako postoji nekoliko računa, dužniku se na raspolaganje mogu staviti sredstva svih potražnih salda, pri čemu se iznos preuzima prvenstveno s tekućih računa. Banka isto tako odmah obavješćuje sudskog izvršitelja o sredstvima stavljenima na raspolaganje dužniku i o računu ili računima na kojima se drže ta sredstva. U slučaju blokade računa otvorenih u različitim bankama sudski izvršitelj utvrđuje koja treća strana (ili treće strane) mora dužniku staviti na raspolaganje „bankovnu naknadu za minimalni dohodak” (RSA bancaire) i utvrđuje mehanizme kojima se to osigurava.

U skladu s člankom R. 162-3 Zakonika taj se iznos dužniku stavlja na raspolaganje u razdoblju od mjesec dana od dana blokade.

2. Prijenos zaštite

Zahtjev dužnika kojim se traži prijenos zaštite ima smisla samo ako iznosi koji su inače zaštićeni od pljenidbe premašuju iznos bankovnog salda zaštićenog od pljenidbe.

U skladu s člankom L.112-4 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja iznosi zaštićeni od pljenidbe koji su uplaćeni na bankovni račun ostaju zaštićeni od pljenidbe. U članku R. 112-5 Zakonika navodi se da ako se na određeni račun uplaćuje iznos koji je djelomično ili u cijelosti zaštićen od pljenidbe, zaštita se prenosi na saldo računa do tog iznosa.

U članku R.162-4 tog zakonika navodi se da „ako su iznosi zaštićeni od pljenidbe iznosi koji se uplaćuju u redovitim vremenskim razmacima, kao što su plaće, starosne mirovine ili iznosi isplaćeni kao obiteljski doplatci ili naknade za nezaposlenost, vlasnik računa može, uz dokaz o podrijetlu iznosa, zatražiti da mu se ti iznosi odmah stave na raspolaganje, nakon odbitka bilo kakvih iznosa kojima se račun tereti nakon posljednje uplate iznosa zaštićenog od pljenidbe”. To se odnosi na dvije vrste iznosa: na iznose koji su u potpunosti zaštićeni od pljenidbe, kao što je osnovna naknada za minimalni dohodak; i dohodak koji se može zaplijeniti samo u okviru ograničenja i u skladu s pravilima kojima se uređuje zapljena prihoda koji su utvrđeni u Zakoniku o radu (Code du travail). Kasacijski sud (Cour de cassation) smatra da zaštita obuhvaća sve takve iznose akumulirane na bankovnom računu, ne samo posljednju uplatu (Kasacijski sud (drugi građanski odjel), 11. svibnja 2000., br. 98.11-696). S praktičnog stajališta to je pravilo teško provesti ako se na račun uplaćuju sredstva koja se djelomično ili u cijelosti mogu zaplijeniti.

Pri određivanju iznosa obuhvaćenog prijenosom zaštite, transakcije koje su u tijeku i koje se namiruju u roku od 15 dana nakon blokade ne uzimaju se u obzir (članak R. 162-4 drugi stavak Zakonika o građanskim postupcima izvršenja).

Dužnik može u bilo kojem trenutku zatražiti da mu se na raspolaganje stave iznosi zaštićeni od pljenidbe, čak i prije isteka roka od 15 dana za namiru transakcija koje su u tijeku; ti se iznosi odmah stavljaju na raspolaganje dužniku. Vjerovnika se ne obavješćuje o tome da su sredstva stavljena na raspolaganje dužniku, osim ako podnese zahtjev za plaćanje. U tom slučaju vjerovnik ima rok od 15 dana za osporavanje iznosa koji je stavljen na raspolaganje dužniku i knjiženja na račune (članak R. 162-4 zadnja rečenica Zakonika o građanskim postupcima izvršenja).

Kad je riječ o iznosima zaštićenima od pljenidbe koji se uplaćuju jednokratno (créances instantanées), u članku R. 162-5 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja navodi se da dužnik može, uz dokaz o podrijetlu iznosa, zatražiti da mu se ti iznosi odmah stave na raspolaganje, nakon odbitka bilo kakvih iznosa kojima se račun tereti od datuma na koji je izvršena ta uplata. Primjeri su tih sredstava isplata zaostale plaće (rappel de salaires) ili posmrtna pripomoć (capital-décès) (zaštićeni od pljenidbe u skladu s člankom L. 361-5 Zakonika o socijalnoj sigurnosti (Code de la sécurité sociale)). Ti se iznosu dužniku ne stavljaju na raspolaganje prije isteka roka od 15 dana za namiru transakcija koje su u tijeku utvrđenog člankom L. 162-1 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja. Dužnik u svakom trenutku može od suca u postupku izvršenja zatražiti da mu zadržane iznose stavi na raspolaganje ranije, što je podložno dokazivanju da su ti iznosi zaštićeni od pljenidbe. U takvim se slučajevima vjerovnika mora saslušati ili mu se mora uputiti sudski poziv.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

U francuskom pravu ne postoje posebne odredbe o naknadama za izvršenje naloga za blokadu. Međutim, u Monetarnom i financijskom zakoniku (Code monétaire et financier) navodi se da se pristojbe za pljenidbu imovine koja se nalazi kod treće osobe (frais par saisie-attribution) koje se naplaćuju dužniku koji je vlasnik računa moraju navesti na popisu naknada koje su banke obvezne učiniti dostupnima svojim klijentima (članak D. 312-1-1).

Osim toga, klijentima se unaprijed moraju besplatno osigurati informacije o tim pristojbama (članak R. 312-1-2), u skladu s člankom L. 312-1-5 kojim je predviđeno da se te informacije moraju navesti u bankovnim izvadcima vlasnika računa i da mora isteći razdoblje od 14 dana od datuma izvatka prije nego što se njegov račun tereti za taj iznos. Čini se da banke slobodno određuju pristojbe koje naplaćuju vlasnicima računa i o kojima je riječ u ovom poglavlju, zbog čega se one kreću otprilike od 80 EUR do 150 EUR.

Bilo kakve pristojbe za osiguravanje pristupa informacijama o računu koje banka naplaćuje sudskom izvršitelju odgovornom za izvršenje mjera bit će uključene u troškove koje u načelu snosi dužnik (vidjeti prethodno navedeno).

Čini se da se iznos pristojbi koje naplaćuju francuske banke kreće od 78 EUR do 111 EUR.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Sudski izvršitelji naplaćuju pristojbe za izvršenje naloga za blokadu na temelju postojeće nacionalne ljestvice. Ona se može sažeti kako slijedi: ukupan trošak postupka (koji uključuje pretvorbu naloga za blokadu u konačan nalog o pljenidbi (saisie-attribution)) iznosi od 166,19 EUR do 397,88 EUR, ovisno o iznosu predmetnog potraživanja.

Osim toga, blokada potraživanja jedan je od koraka navedenih u članku A 444-16 Trgovačkog zakonika (Code de commerce) i stoga podrazumijeva naplatu upravne pristojbe (droit d’engagement de poursuites). Tarifa za tu pristojbu utvrđena je u članku A 444-15 Zakonika. Ako je iznos potraživanja najviše 76 EUR, pristojba je utvrđena na 4,29 EUR; ako iznos prijeđe prag od 76 EUR, pristojba je razmjerna iznosu potraživanja (do gornje granice utvrđene na 268,13 EUR), u skladu sa sljedećom ljestvicom:


IZNOS POTRAŽIVANJA

PRIMJENJIVA STOPA


Od 0 EUR do 304 EUR


5,64 %


Od 305 EUR do 912 EUR


2,82 %


Od 913 EUR do 3040 EUR


1,41 %


Više od 3040 EUR


0,28 %


Upravne pristojbe mogu se zaračunati samo jednom u pogledu naplate istog potraživanja.

Tu pristojbu plaća dužnik ako je odgovoran za troškove mjere u pogledu koje se naplaćuje pristojba, a u svim drugim slučajevima plaća je vjerovnik.

Pristojba se plaća sudskom izvršitelju bez obzira na ishod postupka povrata.

Ovisno o tome snosi li trošak mjere dužnik ili vjerovnik, on se kompenzira naknadom utvrđenom u članku A. 444-31 odnosno članku A. 444-32.

Svi zahtjevi podneseni u skladu s člancima L. 152-1 i L. 152-2 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja naplaćuju se 21,45 EUR bez poreza (vidjeti članak A.444-43 Trgovačkog zakonika (Code de commerce), mjeru br. 151). Riječ je o zahtjevima za pretragu koju provode nacionalna, regionalna i općinska tijela te tijela na razini departmana, poduzeća koja su ovlastila nacionalna, regionalna i općinska tijela te tijela na razini departmana ili koja djeluju pod pokroviteljstvom tih tijela, javna tijela ili tijela koja djeluju pod pokroviteljstvom upravnog tijela, ili tijela koja su u skladu sa zakonom ovlaštena za vođenje depozitnih računa. Ista se naknada naplaćuje za uvid u registar Ficoba.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Blokadom se ne onemogućuju suprotstavljena potraživanja, ali prvi vjerovnik koji je pokrenuo postupak izvršenja stječe pravo prvenstva. Činjenica da je nastupila blokada potraživanja ne sprječava drugog vjerovnika da pokrene drugu mjeru izvršenja, ali ta će mjera proizvoditi učinke samo ako se prva mjera ne pretvori u konačnu mjeru izvršenja.

U skladu s člankom L. 523-1 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja, ako se blokada potraživanja odnosi na novčani iznos, proizvodit će učinak pologa osiguranja kako je predviđeno u članku 2350. Građanskog zakonika, tj. novac je namijenjen i sadržava pravo prvenstva u smislu članka 2333. Građanskog zakonika koji se odnosi na zalog (gages). Blokada stoga vjerovniku koji je pokrenuo postupak izvršenja omogućuje uživanje „povlastice” u smislu da ga se smatra založnim vjerovnikom, odnosno time mu se daje prednost u pogledu isplate potraživanja u odnosu na druge vjerovnike. Vjerovnik koji je pokrenuo postupak izvršenja ne mora se bojati suprotstavljenih potraživanja neosiguranih vjerovnika ili podređenih vjerovnika. Međutim, prava vjerovnika koji je pokrenuo postupak izvršenja mogu poništiti vjerovnici s nadređenim pravom prvenstva, npr. „dodatna povlastica” zaposlenika, povlastica za pravne troškove ili opće povlastice riznice.

Ako se na isti datum izda nalog za više blokada, blokirani iznosi raspodjeljuju se razmjerno i nema potrebe da se uzimaju u obzir bilo kakve povlastice (Mišljenje Kasacijskog suda od 24. svibnja 1996., br. 09-60.004).

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Sudac u postupku izvršenja pri regionalnom sudu ovlašten je za opoziv naloga za blokadu, za ograničavanje ili prekid izvršenja naloga za blokadu, ili za donošenje odluke o tome da bi izvršenje naloga za blokadu bilo protivno javnom poretku i da se zbog tih razloga mora prekinuti.

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Žalbeni sud nadležan je za razmatranje žalbi protiv odluka donesenih u skladu s člankom 33., 34. ili 35. Rok za podnošenje žalbe jest 15 dana. Taj rok počinje teći na dan kad primatelj potpiše povratnicu preporučene pošiljke koja sadržava odluku suca u postupku izvršenja i koju je strankama u postupku poslao službenik suda.

Ako povratnica nije potpisana, odluku suca u postupku izvršenja mora dostaviti sudski izvršitelj na zahtjev stranke i rok počinje teći na datum na koji je odluka dostavljena.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Za podnošenje zahtjeva za izdavanje naloga za blokadu ili za podnošenje žalbe ne naplaćuju se naknade.

U članku L. 512-2 Zakonika o građanskim postupcima izvršenja navodi se da troškove nastale u okviru postupka povezanog s nalogom za blokadu snosi dužnik, osim ako sudac na kraju postupka odluči drukčije. Sud mora odobriti popis stavki koje će se uključiti u troškove i odrediti tko snosi odgovornost za njih.

U članku se navodi i da ako sud naloži prekid naloga za blokadu, od vjerovnika se može zahtijevati isplata naknade štete prouzročene nalogom. U skladu sa sudskom praksom obveza plaćanja naknade štete može se izvršiti bez ikakvog dokaza krivnje (Kasacijski sud (drugi građanski odjel), 29. siječnja 2004., br. 01-17.161 i 7. lipnja 2006., br. 05-18.038).

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Prihvaćaju se samo dokumenti na francuskom jeziku.

Posljednji put ažurirano: 22/10/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici