Europski nalog za blokadu računa

Belgija

Sadržaj omogućio
Belgija

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Belgija

Europski nalog za blokadu računa


*obvezan unos

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Sudac nadležan za zapljenu (juge des saisies/beslagrechter) na prvostupanjskom sudu (tribunal de première instance/Rechtbank van eerste aanleg, članak 1395/2 Pravosudnog zakonika (Code judiciaire/Gerechtelijk Wetboek)).

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Nacionalno udruženje sudskih izvršitelja Belgije (Chambre nationale des huissiers de justice/Nationale Kamer van Gerechtsdeurwaarders, članak 555/1, stavak 1. podstavak 1., točka 25. Pravosudnog zakonika).

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

U članku 555/1 stavku 2. Pravosudnog zakonika, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. nakon što je uveden niz provedbenih mjera, propisuje se kombinacija mogućnosti (a) i (b) iz članka 14. stavka 5. Uredbe EU-a.

U skladu s tim, u početnoj fazi nakon sudskog zahtjeva Nacionalno udruženje sudskih izvršitelja može od kontaktne točke u belgijskoj središnjoj banci (Banque nationale de Belgique/Nationale Bank van België) zatražiti da mu dostavi potrebne informacije.

Na temelju tako dobivenih informacija Nacionalno udruženje sudskih izvršitelja može, prema potrebi, zatražiti podatke od jedne banke ili više njih.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Žalbeni sud (Cour d’appel/Hof van Beroep, članak 602. podstavak 1., točka 6. Pravosudnog zakonika).

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Sudski izvršitelj (huissier de justice/gerechtsdeurwaarder, u skladu s člankom 196. Zakona od 18. lipnja 2018. o različitim odredbama građanskog prava i odredbama o promicanju alternativnih načina rješavanja sporova).

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Sudski izvršitelj (članak 519., stavak 1., točka 1. Pravosudnog zakonika).

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Blokada računa u Belgiji je uređena Pravosudnim zakonikom (dio 5., glava II., poglavlje IV. (http://www.ejustice.just.fgov.be/eli/loi/1967/10/10/1967101056/justel). Nalozi za blokadu računa mogu se izdati za zajedničke račune. Ako je banka koja provodi zapljenu upoznata s iznosima koji se mogu pripisati pojedinačnim vlasnicima zajedničkog računa, nalog za blokadu računa odnosit će se samo na iznos koji duguje dužnik nad kojim se provodi zapljena, a u suprotnom se puni iznos salda predmetnog računa navodi u izjavi koju pruža tijelo koje provodi zapljenu. U tom slučaju vlasnik računa nad kojim se ne provodi zapljena može podnijeti zahtjev za djelomično izuzeće od zapljene ako može dostaviti dokaze o svojem dijelu imovine.

– Taj se zahtjev može predati sucu nadležnom za zapljenu na prvostupanjskom sudu (članak 1395. Pravosudnog zakonika).

– Kad je riječ o fiducijarnim računima (comptes de qualité/kwaliteitsrekeningen i comptes de tiers/derdenrekeningen), potrebno je razlikovati sljedeće situacije:

  • Dužnik je vlasnik računa
    • Bez obzira na članak 8/1 Zakona o hipotekama (loi hypothécaire/Hypotheekwet), u kojem se izričito priznaje da su neki fiducijarni računi koji su obvezni u skladu sa zakonom (odnosno računi odvjetnika, sudskih izvršitelja, javnih bilježnika i agenata za nekretnine) odvojeni od imovine vlasnika računa, kao i to da se na tu činjenicu može osloniti protiv trećih strana, zakonodavstvom zapravo nije propisano da sredstva s tih fiducijarnih računa ne mogu zaplijeniti privatni vjerovnici vlasnika računa. U skladu s tim u načelu je moguće zatražiti od banke da blokira ta sredstva. Kad se od banke zatraži da blokira sredstva, mora se navesti posebna priroda računa (članak 1452. Pravosudnog zakonika); međutim, sucu nadležnom za zapljenu može se uputiti prigovor. Dužnik nad kojim se provodi zapljena stoga može podnijeti zahtjev za ukidanje naloga za blokadu računa.
  • Dužnik je korisnik fiducijarnog računa
    • Korisnik fiducijarnog računa ima tražbinu u odnosu na vlasnika računa u pogledu sredstava kojima upravlja u njegovo ime. Tu tražbinu mogu zaplijeniti vjerovnici korisnika: to je zato što bilo koji vjerovnik može podnijeti zahtjev za blokadu sredstava koja dužniku vjerovnika duguje treća strana (članak 1445. Pravosudnog zakonika). Nalog za blokadu računa mora se izdati vlasniku računa (= upravitelju), a ne banci. U tom scenariju banka ima dugovanja samo prema vlasniku računa, a ne prema korisniku.

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Izuzeće određenih iznosa od zapljene u Belgiji uređeno je člancima 1409., 1409.a i 1410. Pravosudnog zakonika (http://www.ejustice.just.fgov.be/eli/loi/1967/10/10/1967101056/justel). Tim se odredbama utvrđuju ograničenja u pogledu zapljene određenih dohodaka te izuzeće nekih od njih, a to su: plaće, zamjenski dohodci, socijalne naknade i iznosi za uzdržavanje. Plaće i zamjenski dohodci čiji su iznosi niži od određenog praga izuzeti su od zapljene.

Kako bi se pomoglo tijelima nadležnima za izvršenje i, kad je to potrebno, tijelima koja provode zapljenu da utvrde mogu li se zaplijeniti iznosi na određenom računu, u članku 1411.a stavku 3. Pravosudnog zakonika propisuje se obveza, izvršiva na temelju kaznenog prava, u skladu s kojom poslodavci i agencije za plaćanja moraju navesti određeni kôd pri izvršavanju plaćanja. Kôd će se razlikovati ovisno o vrsti zaštićenog dohotka koji se uplaćuje na račun.

Tom se obvezom navođenja kôda ne dovodi u pitanje pravo dužnika da svim pravnim sredstvima dokaže da su iznosi uplaćeni na njegov tekući račun izuzeti od zapljene (članak 1411.a stavak 2. podstavak 1. Pravosudnog zakonika). Osim toga, člankom 1411.a stavkom 2. podstavkom 2. Pravosudnog zakonika propisuje se pretpostavka, koju se može osporiti, da su iznosi koje uplaćuje poslodavac dužnika na njegov tekući račun djelomično izuzeti od zapljene. Pretpostavka se primjenjuje isključivo na transakcije između dužnika i njegovih vjerovnika.

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

U skladu s člankom 1454. Pravosudnog zakonika troškove izjave koju treba dati tijelo koje provodi zapljenu snosi dužnik. Nije propisana mogućnost nadoknade drugih troškova koje snosi banka i koji su povezani s izvršenjem ili (djelomičnim) ukidanjem naloga za blokadu računa.

U skladu s člankom 555/1 stavkom 2. Pravosudnog zakonika, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., nalogom koji potpisuje kralj utvrđuju se pristojbe za obradu zahtjeva za informacije o računima te uvjeti i mehanizmi naplate. Prema potrebi, dio tih troškova snosi banka koja pruža informacije na zahtjev tijela koje odredi Belgija (vidjeti prethodno navedeni članak 50. stavak I. točku (b)), ako je s bankama ili njihovim predstavnicima sklopljen pisani sporazum o naknadama, ne dovodeći u pitanje članak 43. stavak 3. Uredbe (vidjeti članak 3. točku 2. Kraljevskog dekreta (Arrêté Royal/Koninklijk besluit) od 22. travnja 2019. o utvrđivanju naknada za obradu zahtjeva za informacije o računima navedenima u članku 555/1 stavku 2. podstavku 6. Pravosudnog zakonika te o utvrđivanju uvjeta i mehanizama naplate (http://www.ejustice.just.fgov.be/eli/arrete/2019/04/22/2019030412/justel). U ovom trenutku nema sklopljenih sporazuma o naknadama s bankama.

Te će se naknade primjenjivati na nacionalne zahtjeve za informacije na temelju novih članaka 1447/1 i 1447/2 Pravosudnog zakonika (koji će vjerojatno stupiti na snagu tijekom 2020.) i na zahtjeve za informacije na temelju članka 14. Uredbe.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Kad je riječ o izvršenju koje provodi sudski izvršitelj, tarife su utvrđene Kraljevskim dekretom od 30. studenoga 1976. o utvrđivanju tarifa za mjere koje provode sudski izvršitelji u građanskim i trgovačkim predmetima te iznosa određenih naknada.

Kad je riječ o pružanju informacija, u skladu s člankom 555/1 stavkom 2. Pravosudnog zakonika, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., nalogom koji potpisuje kralj utvrđuju se pristojbe za obradu zahtjeva za informacije o računima te uvjeti i mehanizmi naplate. Kraljevski dekret od 22. travnja 2019. o utvrđivanju naknada za obradu zahtjeva za informacije o računima navedenima u članku 555/1 stavku 2. podstavku 6. Pravosudnog zakonika te o utvrđivanju uvjeta i mehanizama naplate (http://www.ejustice.just.fgov.be/eli/arrete/2019/04/22/2019030412/justel) stupio je na snagu s retroaktivnim učinkom 1. siječnja 2019.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

U okviru belgijskog prava blokadom računa ne dodjeljuje se prednost određenim dugovanjima. U skladu s člankom 17. i člankom 19. točkom 1. Zakona o hipotekama prednost se može dodijeliti samo pravnim troškovima koji su izravna posljedica blokade računa.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Kad je riječ o nalogu za blokadu računa: sudac nadležan za zapljenu na prvostupanjskom sudu (članak 1395/2 točka 2. Pravosudnog zakonika).

Kad je riječ o izvršenju naloga za blokadu računa: sudac nadležan za zapljenu (juge des saisies/beslagrechter) na prvostupanjskom sudu (članak 1395/2 točka 2. Pravosudnog zakonika).

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Žalbeni sud (Cour d’appel/Hof van Beroep, članak 602. stavak 1., točka 7. Pravosudnog zakonika).

U skladu s člankom 1051. Pravosudnog zakonika žalbe se u načelu mogu podnijeti u roku od jednog mjeseca od dana uručenja obavijesti o odluci.

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Troškovi građanskog postupka uređeni su člancima od 1017. do 1022. Pravosudnog zakonika.

Pravni troškovi razlikuju se u svakom pojedinačnom predmetu i moraju se utvrđivati imajući na umu posebne okolnosti predmeta.

U članku 1017. utvrđuje se opće pravilo u skladu s kojim se u konačnoj odluci, čak i ako se ne podnese takav zahtjev, nalaže da troškove snosi stranka koja nije bila uspješna u postupku, osim ako je konkretnim zakonodavstvom propisano drukčije te ne dovodeći u pitanje bilo koji dogovor koji su postigle stranke i koji je uključen u odluku. Međutim, sve nepotrebne troškove, uključujući troškove postupka navedene u članku 1022., snosi stranka zbog koje su nastali, čak i ako se ne podnese takav zahtjev.

U članku 1018. Pravosudnog zakonika utvrđuju se sljedeći troškovi:

  • 1. različite sudske pristojbe i pristojbe za registraciju te sudski biljezi koji su se plaćali prije stavljanja izvan snage Zakona o biljezima; sudski troškovi podrazumijevaju pristojbe za uvrštavanje predmeta u dnevni red suda, pristojbe za sastavljanje i pristojbe za izdavanje preslika (članak 268. i dalje Zakonika o pristojbama za registraciju, hipoteke i usluge sudskog registra (Code des droits d’enregistrement, d’hypothèque et de greffe/Wetboek registratie-, hypotheek- en griffierechten)).
    • Pristojbe za uvrštavanje predmeta u dnevni red suda (droit de mise au rôle/rolrecht) u pravilu se naplaćuju u iznosu od 100 EUR do 500 EUR (sudac nadležan za zapljenu) ili od 210 EUR do 800 EUR (žalbeni sud), ovisno o vrijednosti zahtjeva (članak 269/1 Zakonika). Te se pristojbe plaćaju pri uvrštavanju predmeta u dnevni red suda.
    • Pristojbe za sastavljanje (droit de rédaction/opstelrecht) u pravilu se naplaćuju u iznosu od 35 EUR za dokumente iz sudskog registra ili dokumente koji mu se dostavljaju bez sudske intervencije (članak 270/1 Zakonika).
    • Pristojbe za izdavanje preslika (droit d’expédition/expeditierecht) u pravilu se naplaćuju u iznosu od 0,85 EUR do 3 EUR po stranici za preslike ili izvatke koje izdaje sudski registar (članci 271. i 272. Zakonika).

Pristojbe za registraciju (3 % glavnice) naplaćuju se za odluke koje se odnose na iznos glavnice veći od 12 500 EUR (ne uključujući pravne troškove);

  • 2. troškovi sudskih dokumenata i s njima povezane naknade i plaće;
  • 3. troškovi izrade preslike odluke: od 0,85 EUR do 3 EUR po stranici;
  • 4. troškovi izvođenja dokazâ, posebno kad je riječ o naknadama za svjedoke i stručnjake;
  • 5. putni troškovi i dnevnice sudaca, tajnika i stranaka koje su obvezne putovati u skladu sa sudskim nalogom te troškovi dokumenata koji se sastavljaju samo za potrebe postupka;
  • 6. troškovi postupka navedeni u članku 1022.; njih u pravilu plaća stranka koja nije bila uspješna u postupku, a riječ je o naknadi odvjetničkih troškova i troškova koje je snosila uspješna stranka. Iznos tih troškova postupka izračunava se u skladu s vrijednošću zahtjeva. Kraljevskim dekretom od 26. listopada 2007. utvrđuju se osnovni iznos, najniži iznos i najviši iznos. Sudac može smanjiti ili povećati osnovni iznos imajući na umu najniži i najviši iznos. Ti su iznosi povezani s indeksom potrošačkih cijena;
  • 7. pristojbe, naknade i troškovi izmiritelja imenovanog u skladu s člankom 1734.;
  • 8. naknada navedena u članku 4. stavku 2. Zakona od 19. ožujka 2017. o utvrđivanju sredstava iz proračuna namijenjenih sekundarnoj pravnoj pomoći (aide juridique de deuxième ligne/juridische tweedelijnsbijstand).

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Ne prihvaćaju se drugi jezici.

Posljednji put ažurirano: 01/08/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.