The COVID-19 pandemic has affected the judiciary, national authorities and legal practitioners, as well as businesses and citizens. This page is dedicated to giving an overview of the relevant measures taken within the European Union in response to the pandemic in relation to civil law procedures, including family law and commercial law, and insolvency law.

As the situation is changing rapidly and information on this topic is still evolving, this page will be updated regularly to reflect new developments. The information given in this page is provided and maintained by the national Contact Points of the European Judicial Network in civil and commercial matters.

To obtain information on the measures undertaken in relation to other areas of law, you can consult the following page: Impact of COVID-19 on the justice field.

The Council of Europe has also created a webpage on national measures in the justice area in view of the COVID-19 pandemic. You can consult the page here.

CIVIL LAW

There may be situations where citizens and businesses need to take procedural action in a cross-border case, but are unable to do so due to emergency measures taken in an EU Member State in order to counter the spread of COVID-19. These measures may result in: complete or partial suspension of the work of courts and authorities that citizens and businesses might need, temporary inability to obtain legal aid, difficulty to access information normally provided by the competent authorities, Other practical issues, for instance delays in enforcing a decision in a cross-border context or in serving a judicial document, or temporary adjustments in terms of communication with the public (by email, by phone or by postal mail).

For additional information, please consult the webpages of the Ministry of Justice of the Member State for which you need information.

EFFECT OF COVID-19 PANDEMIC ON TIME LIMITS

Time limits laid down in the EU legislation on civil judicial and commercial matters are not directly affected by special measures adopted by Member States.

Most deadlines governed by EU law do not have direct consequences when they expire [1], and their expiry in most cases will not lead to any direct consequences for authorities, courts, and citizens except causing potential delays.

In a number of other cases, the EU instruments establishing fixed time limits may also provide exemptions in exceptional circumstances [2], which could cover the current extraordinary situation, when for instance authorities or courts activities are seriously disturbed or even came to a standstill.

However, the expiry of other deadlines provided by EU instruments may deprive citizens or courts from the possibility to take procedural steps, such as appealing against a decision, with irreversible consequences in the judicial proceedings [3] and with no scope for an extension or derogation provided in that particular EU instrument. In such cases, it cannot be presumed from the outset that the circumstances resulting from this crisis justify a derogation from applicable Union law on time limits. At the same time it is clear that the COVID-19 crisis creates an exceptional situation which presents significant challenges for citizens and authorities alike, and may create situations where respecting the obligations set out by Union law is temporarily not possible, or is excessively difficult.

For this reason, the preservation of effective access to justice should be an important criterion when assessing: whether a time limit has expired, which procedural consequences may arise from its expiry.

For instance, overall restrictions on societal life affecting courts but also postal services as well as the possibility to consult a lawyer and prepare submissions to a court could jeopardize the access of citizens to justice. As a result, depending on the specific circumstances, it may be justified to not count the duration of the crisis towards procedural time limits. This may vary for different situations: if courts operate normally for urgent family law matters because they are a priority, one may insist also on the same deadlines.

In carrying out this assessment, a Member State’s decision on time limits being interrupted under national law may serve as an important point of reference (even if not directly legally affecting deadlines provided by EU law ) in order to consider whether effective access to justice is hindered to such an extent that the suspension of deadlines may also be considered justified for deadlines provided by EU law.

[1] In particular as regards the cooperation between authorities or courts, for instance deadlines set by Article 6 of 1393/2007 Regulation for the acknowledgement of receipt by the receiving agency or Article 13(4) of Directive 2002/08 on legal aid.

[2] See Article 11(3) of Brussels II a Regulation, or Art 18 of the EAPO Regulation.

[3] See for example Article 15(5) of the Brussels II a Regulation sets a 6 weeks time limit for another court to accept jurisdiction, resulting otherwise in the court first seized to continue to exercise jurisdiction, Article 6 of the Service of documents Regulation sets a one week time limit for the recipient to refuse the service of a document, Article 19(2) of the Maintenance Regulation establishes a 45 days time limit to apply for a review of a maintenance decision etc.

INSOLVENCY LAW

The COVID-19 pandemic and the shutdown of large parts of the economy has led to a drastic drop in the cash-flow of companies and to a threat of mass insolvencies. The table below provides an overview of measures taken by Member States in order to cope with this situation and to prevent insolvencies of viable businesses caused by this temporary shock. Such measures may concern: substantive insolvency law, including the suspension of the duty (for debtors) and the possibility (for creditors) to file for insolvency or moratoria on the enforcement of claims or the termination of contracts, procedural insolvency law relating to the interruption of court proceedings, time-periods and various types of time-limitations, and additional measures directly or indirectly related to insolvency situations of businesses, including, where indicated by Member States, wider measures helping entrepreneurs to get over economic difficulties caused by the COVID-19 pandemic.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Rokovi zastare i rokovi za podnošenje pravnih lijekova koji istječu u razdoblju od 8. travnja 2020. do 17. svibnja 2020. produljuju se za jedan mjesec nakon isteka tog razdoblja (tj. odgađaju se za 17. lipnja 2020.). Vlada prema potrebi može odgoditi datum završetka tog razdoblja.

Rokovi u sudskim postupcima u građanskim stvarima koji istječu u razdoblju od 8. travnja 2020. do 17. svibnja 2020. i čiji bi istek mogao dovesti do gubitka prava ili neke druge štete produljuju se za jedan mjesec od isteka kriznog razdoblja (odgađaju se do 17. lipnja 2020.). Vlada prema potrebi može odgoditi datum završetka kriznog razdoblja. Ta se odredba ne primjenjuje na hitne slučajeve.

Produljenje rokova za šest mjeseci u kontekstu sudske prodaje nekretnina koji istječu u razdoblju od 18. ožujka 2020. do 3. lipnja 2020.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudske rasprave u građanskim stvarima koje su se trebale održati u razdoblju od 10. travnja 2020. do 17. lipnja 2020. (rok koji vlada može produljiti) otkazuju se ako su sve stranke već poslale svoje pisane zaključke. Sudac odluku donosi bez rasprave, isključivo na temelju pisanih zaključaka, osim ako se stranke tomu usprotive. Ako se stranke usprotive, predmet se odgađa.

Građanski sudovi počeli su se koristiti alatima za videokonferencije pri nastavku rješavanja predmeta na sudu.

Prisege se mogu primiti na daljinu u razdoblju od 4. svibnja do 3. lipnja 2020.

Zakonski rokovi u pogledu održavanja sastanaka koji su predviđeni u Zakonu o javnom bilježništvu i koji istječu u razdoblju od 18. ožujka 2020. do 4. kolovoza 2020. odgađaju se za tri mjeseca.

Punomoći ovjerene kod javnog bilježnika mogu se primiti na daljinu i elektronički (upotrebom digitalnih medija i uz elektroničku identifikaciju i potpis).

Ukidanje zahtjeva za nazočnost svjedoka i prisutnost nekoliko javnih bilježnika pri sastavljanju vjerodostojne oporuke u razdoblju od 4. svibnja 2020. do 3. lipnja 2020.

Punomoći ovjerene kod javnog bilježnika koje su primljene u razdoblju od 13. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020. i koje proizvode pravne učinke samo od 13. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020. bit će besplatne.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Nakon izbijanja bolesti COVID-19 način rada i organizacija belgijskih središnjih tijela u građanskim stvarima nisu se promijenili, a jedina je razlika to da većina službenika belgijskih središnjih tijela radi samo na daljinu. Nekoliko djelatnika i dalje odlazi na radno mjesto jedan dan u tjednu kako bi provjerilo pristiglu poštu i osiguralo slanje izlazne pošte, na primjer u slučaju dostave pismena.

Svim kontaktnim točkama poslana je poruka preko Europske pravosudne mreže u kojoj se navodi da se obavijesti i dalje mogu slati službenicima isključivo e-poštom. Belgijska središnja tijela i dalje su dostupna telefonski i e-poštom. Preporučuje se slanje novih zahtjeva na zajedničke sandučiće elektroničke pošte u slučaju otmice djece, izvođenja dokaza, pravne pomoći, obveza uzdržavanja i zaštite djece.

Rješavanje pojedinačnih slučajeva moglo bi se odgoditi zbog manjeg broja zaposlenika. Zasad su svi službenici aktivni, a predmeti se i dalje rješavaju svakodnevno, na isti način kao prije izbijanja bolesti COVID-19.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Rokovi u vezi sa sudskim dražbama i privatnim prodajama u sudskom obliku koji istječu u razdoblju od 1. studenoga 2020. do 31. ožujka 2021. automatski se produljuju za šest mjeseci.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

-

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

-

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Posebno zakonodavstvo:

– Zakon o mjerama i djelovanjima tijekom izvanrednog stanja proglašenog odlukom Nacionalne skupštine od 13. ožujka 2020. i o prevladavanju posljedica. – Dalje u tekstu: Zakon o izvanrednom stanju.

S obzirom na mjere i djelovanja razlikuju se sljedeća dva razdoblja: razdoblje izvanrednog stanja (13. 3. – 13. 5. 2020.) i razdoblje od dva mjeseca od ukidanja izvanrednog stanja (od 14. 5. 2020.):

A. Mjere i djelovanja u razdoblju izvanrednog stanja: 13. ožujka 2020. – 13. svibnja 2020.

(Na početku je određeno da izvanredno stanje traje od 13. ožujka 2020. do 13. travnja 2020. To je razdoblje produljeno do 13. svibnja 2020.)

Postupovni rokovi:

- Prekid tijeka rokova:

Prekida se tijek svih postupovnih rokova u građanskopravnim i arbitražnim postupcima te postupcima izvršenja, osim u sljedećim parničnim postupcima u građanskim i trgovačkim stvarima:

1. predmeti koji se odnose na ostvarivanje roditeljskih prava samo s obzirom na donošenje privremenih mjera
2. predmeti na temelju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji se odnose samo na nalog za neposrednu zaštitu ili njegovu izmjenu te u slučajevima da je zahtjev za zaštitu odbijen
3. dozvole za povlačenje sredstava s depozitnog računa djeteta
4. postupci za privremenu pravnu zaštitu
5. postupci za očuvanje dokaza
6. zahtjevi koji se temelje na Zakonu o elektroničkim komunikacijama i koji su povezani s prekidom postupka upisa u registar na temelju sudskog akta u skladu sa Zakonom o registru trgovačkih društava i registru neprofitnih pravnih subjekata
7. predmeti na temelju članka 62. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama koji se odnose na potpisivanje izjave kojom se jamči zaštita bankarske tajne.

Prekida se tijek prekluzivnih rokova po čijem isteku privatni subjekti gube ili stječu prava.

B. Mjere i djelovanja u razdoblju od dva mjeseca nakon ukidanja izvanrednog stanja (od 14. 5. 2020.):

- Prekid tijeka rokova:

U roku od dva mjeseca nakon ukidanja izvanrednog stanja sve javne prodaje i prisilne zapljene imovine koje su u odnosu na fizičke osobe objavili javni i privatni izvršitelji obustavljaju se i odgađaju za drugi datum bez naplate naknada i troškova. Na temelju zahtjeva fizičke osobe podnesenog prije isteka roka iz prve rečenice javna prodaja odnosno prisilna zapljena imovine odgađa se za drugi datum te pritom ne postoji obveza podmirivanja naknada i troškova.

- Produljenje rokova:

Rokovi utvrđeni zakonom (osim u prethodno navedenim slučajevima) koji istječu tijekom izvanrednog stanja i koji su povezani s ostvarivanjem prava i obveza privatnih osoba i subjekata produljuju se za jedan mjesec od datuma završetka izvanrednog stanja.

- Posebni slučajevi:

Tijekom izvanrednog stanja i dva mjeseca nakon njega bankovni računi fizičkih osoba i medicinskih ustanova, plaće i mirovine te medicinski uređaji i oprema izuzeti su iz primjene mjera blokade / zaštitnih mjera. Ne sastavlja se popis pokretnina i nekretnina u vlasništvu fizičkih osoba, osim ako je riječ o izvršavanju obveze uzdržavanja, naknadi štete pretrpljene zbog štetne radnje ili delikta, potraživanju uzdržavanja te potraživanju naknada za rad. Zapljene sredstava na bankovnim računima općina neće se određivati u razdoblju od dva mjeseca nakon ukidanja izvanrednog stanja.

U razdoblju od dva mjeseca od ukidanja izvanrednog stanja ne naplaćuju se kamate i kazne u slučaju kašnjenja u plaćanju obveza privatnih subjekata, dužnika na temelju ugovora o kreditu i drugih oblika financiranja koje osiguravaju financijske institucije u skladu s člankom 3. Zakona o kreditnim institucijama, uz iznimku društava kćeri banaka, među ostalim u slučajevima u kojima potraživanja stječu banke, financijske institucije ili treće strane. Obveza se ne može proglasiti prijevremeno dospjelom / plativom na zahtjev i ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja obveza.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudske rasprave

Sve do ukidanja izvanrednog stanja sudske rasprave mogu se održavati na daljinu, pa na taj način stranke i sudionici mogu izravno i virtualno sudjelovati u postupku. Na ročištima se sastavlja zapisnik koji se bez odgode objavljuje te se čuva do roka za izmjenu i dovršetak zapisnika. Sud stranke obavješćuje o vremenu održavanja rasprave na daljinu.

Vrhovno sudbeno vijeće izdalo je naloge za osiguravanje potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje virusa u zgradama sudova, za dostavu dokumenata sudovima poštom ili elektronički te za telefonsko ili elektroničko savjetovanje. Kad je riječ o navedenim raspravama, poziv se uručuje telefonski ili elektronički.

Postupci koji se odnose na registar

Usluge koje se pružaju u okviru trgovačkog registra i registra neprofitnih pravnih subjekata te drugih registara dostupne su na internetu.

Javnobilježnički postupci

Javni bilježnici rade samo na hitnim postupcima. Kod javnog bilježnika obavljaju se isključivo žurni postupci i pritom se poštuju higijenski zahtjevi. Javnobilježnička komora raspoređuje javne bilježnike na dužnost tako da na 50 000 stanovnika usluge pruža najmanje jedan javni bilježnik za predmetno područje djelatnosti.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Međunarodnu pravnu pomoć i dalje pružaju Ministarstvo pravosuđa i sudovi, no moguća su kašnjenja u pružanju te pomoći.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Bugarskim nacionalnim zakonodavstvom propisana je obveza dužnika (njegove uprave) da podnese zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti u roku od 30 dana od nastupanja nesolventnosti/prezaduženosti (članak 626. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima).

Izvanredno stanje prekinuto je 13. svibnja 2020. za cijelo državno područje Republike Bugarske. Istekli su rokovi za provedbu svih posebnih mjera poduzetih u okviru Zakona o izvanrednom stanju. Navedene posebne mjere više se ne primjenjuju.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Izvanredno stanje prekinuto je 13. svibnja 2020. za cijelo državno područje Republike Bugarske. Istekli su rokovi za provedbu svih posebnih mjera poduzetih u okviru Zakona o izvanrednom stanju. Navedene posebne mjere više se ne primjenjuju.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Izvanredno stanje prekinuto je 13. svibnja 2020. za cijelo državno područje Republike Bugarske. Istekli su rokovi za provedbu svih posebnih mjera poduzetih u okviru Zakona o izvanrednom stanju. Navedene posebne mjere više se ne primjenjuju.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

-

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

U slučaju neplaćanja obveza na temelju bankovnih zajmova i drugih oblika financiranja (faktoring, forfetiranje itd.) dobivenih od banaka i financijskih institucija te na temelju ugovora o najmu, kamate i kazne ne naplaćuju se do ukidanja izvanrednog stanja. Nadalje, ne može se zahtijevati ranije ispunjenje obveze / plaćanje i ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja (članak 6. Zakona o izvanrednom stanju kako je izmijenjen i dopunjen 6. travnja 2020.).

Prethodno navedena mjera izmijenjena je izmjenama Zakona o izvanrednom stanju kako slijedi:

Tijekom dva mjeseca nakon ukidanja izvanrednog stanja, u slučaju kašnjenja u plaćanju obveza privatnih subjekata, dužnika na temelju ugovora o kreditu i drugih oblika financiranja dobivenih od financijskih institucija, uz iznimku društava kćeri banaka, među ostalim u slučajevima u kojima banke, financijske institucije ili treće strane stječu potraživanja, ne naplaćuju se kamate ni kazne, obveza se ne može proglasiti prijevremeno dospjelom i ugovor se ne može poništiti zbog neispunjenja obveza.

U skladu s novom odredbom Zakona o izvanrednom stanju, koja je stupila na snagu 17. veljače 2021., u vezi sa sredstvima koja su zaposlenicima isplaćena kao naknada na temelju akta Vijeća ministara u vezi sa svladavanjem posljedica pandemije bolesti COVID-19 tijekom dva mjeseca nakon ukidanja izvanredne situacije zbog pandemije ne smiju se uvesti mjere predostrožnosti niti provesti mjere izvršenja; nalozi za zapljenu potraživanja zaposlenika iz prve rečenice, uključujući na njihovim bankovnim ili drugim računima, ne smiju se izvršiti (članak 5. stavak 5. Zakona o izvanrednom stanju kako je izmijenjen i dopunjen 17. veljače 2021.).

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Kad je riječ o sudskim postupcima, izvršenjima ili postupcima u slučaju nesolventnosti, poduzeto je nekoliko mjera za olakšavanje gorućih problema građana. Raširena primjena postojećih odredbi postupovnih propisa o odstupanju od rokova u sudskim postupcima ako se rok propusti zbog ograničenja koja su posljedica izvanrednih mjera (obvezne karantene, ograničenja kretanja i okupljanja osoba).

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Ministarstvo pravosuđa preporučilo je odgodu svih sudskih rasprava. Ako odgoda nije moguća, rasprava se mora provesti strogo u skladu s Vladinom uredbom o izvanrednom stanju. Javnost se isključuje iz sudskih rasprava i smije se ograničeno kretati unutar zgrade suda.

Sudovi informacije pružaju telefonski/e-poštom.

Ministarstvo pravosuđa odgodu sudskih postupaka zbog primjene ovih preporuka neće smatrati kašnjenjem u izvršavanju njegovih nadzornih ovlasti.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Ured za međunarodnu pravnu zaštitu djece (Uredba Bruxelles II.a i Uredba o uzdržavanju): program rada Ureda provodit će se na način prilagođen izvanrednom stanju. Svi osobni kontakti s Uredom zamjenjuju se pisanim (obična ili elektronička pošta) i telefonskim kontaktima, a Ured radi samo ponedjeljkom i srijedom od 9:00 do 12:00.

Češko Ministarstvo pravosuđa (središnje tijelo u smislu uredbi o dostavi pismena i izvođenju dokaza): članovi osoblja (uključujući sve kontaktne točke) trenutačno uglavnom rade od kuće. Posebno se preporučuje elektronička komunikacija / komunikacija na daljinu. Svi bi rokovi trebali i dalje biti isti.

Jedina je komplikacija sve veći broj ograničenja u pogledu poštanskih usluga u nekim državama, a te probleme u dogovoru s Ministarstvom vanjskih poslova nastojimo prevladati upotrebom diplomatskih kanala za dostavu sudskih pismena. Inozemna središnja tijela trebala bi savjetovati sudove / nadležna tijela da sve zahtjeve za dostavu pismena i izvođenje dokaza upute izravno nadležnim sudovima, a ne posredstvom središnjeg tijela (Ministarstva pravosuđa) jer će se time trenutačno znatno skratiti rokovi za uspješno izvršenje zahtjeva.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Obustava dužnikove obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (ako je stečaj povezan s pandemijom bolesti COVID-19 nastupio u roku od šest mjeseci od prestanka izvanrednih mjera Vlade).

Datum isteka obustave produljuje se do 30. lipnja 2021.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Vjerovnikovo pravo na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti dužnika obustavlja se do 31. kolovoza 2020.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Izvanrednim moratorijem obustavljaju se nalozi za izvršenje i ostvarivanje prava kolaterala. Lako je dostupan dužnicima jer za prva tri mjeseca ne zahtijeva suglasnost vjerovnika, koja je zatim potrebna za produljenje za dodatna tri mjeseca.

Druga faza izvanrednih zahtjeva za moratorij započela je 13. studenoga 2020. (do 30. lipnja 2021. i samo za podnositelje koji prvi put podnose zahtjev). Za produljenje izvanrednog moratorija iz prve faze nije potrebna suglasnost vjerovnika.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Izvanredni moratorij dužnika štiti i od raskida ugovora o opskrbi energijom, sirovinama, robom i uslugama te mu omogućuje da prednost da plaćanju obveza koje su izravno povezane s održavanjem poslovanja u odnosu na starije dugove.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Ministarstvo pravosuđa preporučilo je da se odgode sve sudske rasprave kada je to moguće. Odstupanje od rokova u sudskim postupcima ako se rok propusti zbog trenutačnih ograničenja (kao što je obvezna karantena ili ograničenje kretanja).

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Rokovi za povrat sredstava koji su relevantni za tužbe radi pobijanja prethodno provedenih dužnikovih transakcija prekinuti su sve dok je obustavljena dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti. Propisana je pojačana zaštita dužnika od otkazivanja tekućih postupaka otpusta zbog pada prihoda.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Plaćanje obroka zajmova za razdoblje od travnja do listopada 2020. može se odgoditi, a trajanje ugovora automatski bi se produljilo. Tijekom razdoblja zaštite ne mogu se obračunati nikakve kazne ni zatezne kamate na dospjele neplaćene obveze.

Većina pojedinačnih ovršnih radnji koje provode sudski izvršitelji obustavljena je do 31. siječnja 2021.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Dosad nisu uvedene nikakve mjere u pogledu sudskih postupaka.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Danski sudovi uspostavili su izvanredni postupak za rješavanje određenih kritičnih pitanja. Riječ je o predmetima koje sudovi i dalje rješavaju na lokalnoj razini te koji su zakonom posebno vremenski ograničeni ili koji ne trpe odgađanja.

Sudovi moraju u svakom predmetu procijeniti ispunjava li predmet uvjete da bi se smatrao „kritičnim” te isto tako moraju organizirati svoj rad uzimajući u obzir okolnosti.

Odluka o davanju prednosti kritičnim predmetima znači da niz značajnih vrsta predmeta, uključujući predmete u pogledu kojih se inače održavaju ročišta uz fizičku nazočnost na sudu, neće biti prioritet. Ti se predmeti odgađaju do daljnjeg.

Danski sudovi nastoje obavljati što je više moguće posla od kuće tijekom razdoblja izvanrednog stanja. Danska sudska uprava svim je zaposlenicima omogućila rad od kuće. Osim toga, zaposlenici suda mogu (u ograničenoj mjeri) biti fizički prisutni na sudovima kako bi se pobrinuli za to da oni sami, ali i drugi djelatnici, mogu zadatke riješiti od kuće.

Sudovi se, koliko god je to moguće, koriste telefonskim konferencijama za pripremu predmeta iz nekoliko područja prava, uključujući predmete u području građanskog prava i predmete u kojima sudjeluju sudski izvršitelji. Obiteljski sudovi predmete rješavaju što je više moguće bez fizičke nazočnosti. Postoje i određeni ostavinski predmeti koji se mogu riješiti telefonski.

Odbor za krizne situacije (u čijem su sastavu Danska sudska uprava i skupina predsjednika sudova) pozvao je sudove i da razmotre, koliko je to moguće, trebaju li se u trenutačnoj situaciji još više upotrebljavati videokonferencije ako se to smatra opravdanim sa stajališta vladavine prava.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Danski sudovi u pravilu nastoje obavljati što je više moguće posla od kuće tijekom razdoblja izvanrednog stanja.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

N/P.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

N/P.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

N/P.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

N/P.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Danski sudovi uspostavili su izvanredni postupak za rješavanje određenih kritičnih pitanja. Riječ je o predmetima koje sudovi i dalje rješavaju na lokalnoj razini te koji su zakonom posebno vremenski ograničeni ili koji ne trpe odgađanja.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

N/P.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Danski parlament donio je niz paketa gospodarskih poticaja.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Utjecaj bolesti COVID-19 na građanske postupke i postupke u području nesolventnosti - Njemačka

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Dosad nisu donesene nikakve mjere o građanskopravnim rokovima. Jedine odredbe odnose se na produljene prekide u kaznenim postupcima. Njemački zakon o parničnom postupku sadržava fleksibilne odredbe o produljenju rokova, obustavi postupka i povratu u prijašnje stanje koje pomažu u provedbi parničnih postupaka tijekom krize povezane s bolešću COVID-19.

Dodatne informacije o zakonodavnim mjerama mogu se pronaći na internetskim stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa i zaštite potrošača.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Zakonskim odredbama o građanskom postupku sudovima se već daje velika mogućnost da fleksibilno reagiraju na trenutačnu izvanrednu situaciju. Predmetni sudovi i suci moraju odlučiti koje će mjere poduzeti u svakom pojedinom slučaju, npr. pisani postupak, izuzimanje od izvođenja dokaza, izvođenje dokaza putem videokonferencije. Zadržana je neovisnost sudstva.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Suradnja u obiteljskim predmetima (Uredba (EZ) br. 2201/2003):

Središnje tijelo u potpunosti je operativno u skladu s Uredbom (EZ) br. 2201/2003. Zahtjevi se mogu podnijeti u papirnatom obliku.

Suradnja u pitanjima uzdržavanja (Uredba (EZ) br. 4/2009):

Središnje tijelo u potpunosti je operativno u skladu s Uredbom (EZ) br. 4/2009. Zahtjevi se mogu podnijeti u papirnatom obliku.

Izvođenje dokaza (Uredba (EZ) br. 1206/2001) i dostava pismena (Uredba (EZ) br. 1393/2007):

Nema ograničenja u pogledu pravosudnih poslova. Zahtjevi za dostavu pismena i izvođenje dokaza izvršavaju se.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti kad je riječ o trgovačkim društvima, partnerstvima u kojima nijedan partner nema neograničenu odgovornost te udruženjima i zakladama ukinuta je 1. svibnja 2021. Međutim, još se primjenjuju određene pravne posljedice obustave, posebice proširena zaštita od žalbi na temelju članka 2. stavka 1. točki od 2. do 5. važeće verzije Zakona o obustavi postupaka u slučaju nesolventnosti zbog pandemije bolesti COVID-19 (COVID-19-Insolvenzaussetzungsgesetz – COVInsAG).

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Ograničenje vjernikova prava na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti primjenjivalo se samo do 28. lipnja 2020. Od 29. lipnja 2020. vjerovnik ima ponovno neograničeno pravo podnošenja zahtjeva ako ima pravni interes za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i ako dokaže da su njegovo potraživanje i razlog za pokretanje postupka vjerodostojni.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Dosad nisu poduzete nikakve mjere u pogledu rokova u građanskim postupcima. Nije potrebno poduzimati posebne mjere jer na temelju pravne situacije u Njemačkoj suci mogu na odgovarajući način odgovoriti na posljedice bolesti COVID-19 na sudske postupke koji su u tijeku.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Tijekom trajanja obustave obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti ublaženi su rizici od odgovornosti za rukovoditelje, vjerovnike i ugovorne partnere nesolventnih trgovačkih društava kako bi se potaknuo dotok dodatnog kapitala i nastavak poslovnih odnosa, vidjeti članak 2. Zakona o obustavi postupaka u slučaju nesolventnosti zbog pandemije bolesti COVID-19. Pojedinačna olakšanja i dalje se primjenjuju, kao što je pojašnjenje da se otplata novih zajmova odobrenih tijekom razdoblja obustave ne smatra štetnom za vjerovnike do 30. rujna 2023. (članak 2. stavak 1. točka 2. Zakona o obustavi postupaka u slučaju nesolventnosti zbog pandemije bolesti COVID-19). Isplate potraživanja koje su odgođene do 28. veljače 2021. također se ne smatraju štetnima za vjerovnike do 31. ožujka 2022., osim ako su postupci u slučaju nesolventnosti pokrenuti prije 18. veljače 2021. (članak 2. stavak 1. točka 5. Zakona o obustavi postupaka u slučaju nesolventnosti zbog pandemije bolesti COVID-19). Člankom 4. Zakona o obustavi postupaka u slučaju nesolventnosti zbog pandemije bolesti COVID-19 skraćuje se predviđeno razdoblje za test prezaduženosti do 31. prosinca 2021., a u istom se razdoblju primjenjuju razne olakšice u pristupu „samoupravnim” i „zaštitnim” postupcima (vidjeti članke 5. i 6. Zakona o obustavi postupaka u slučaju nesolventnosti zbog pandemije bolesti COVID-19).

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Obveze potrošača u vezi s potrošačkim kreditima odgođene su – pod određenim uvjetima – na tri mjeseca počevši od 1. travnja 2020.; pravilo je prestalo važiti 30. lipnja 2020.

Produljuju se rokovi za održavanje glavnih skupština iz propisa o trgovačkim društvima; uprava (dioničkog društva) može privremeno obustaviti pravo na fizičku prisutnost dioničara ili njihovih opunomoćenika.

Potrošačima i mikropoduzećima koji zbog krize nisu mogli izvršiti plaćanje odobreno je pravo da odbiju izvršenje „ključnih ugovora o ispunjenju trajne obveze” (uključujući, ali ne ograničavajući se na opskrbu plinom, vodom i električnom energijom te telekomunikacijske usluge), pod uvjetom da su takvi ugovori sklopljeni prije 8. ožujka 2020. Pravilo je prestalo važiti 30. lipnja 2020.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Opće informacije na engleskom jeziku moguće je pronaći na internetskim stranicama vlade.

Sudovi produljuju postupovne rokove ovisno o svakom pojedinom slučaju. Sudovi će uzeti u obzir dodatno opterećenje stranaka u postupku, njihove zadatke ili poteškoće koje proizlaze iz krize.

Ne postoji zakonodavstvo o produljenju rokova, ali suci imaju diskrecijsko pravo odrediti dulje rokove u budućnosti ili produljiti postojeće rokove.

Međutim, kako bi se spriječilo širenje virusa koji uzrokuje COVID-19 izbjegavanjem fizičkog kontakta među ljudima u ustanovama koje pružaju skrb, prekida se razdoblje na koje su mentalno oboljele osobe smještene u psihijatrijsku bolnicu ili ustanovu socijalne skrbi:

• u slučaju produljene privremene zaštite, dok traje izvanredna situacija
• u slučaju smještaja, dok traje izvanredna situacija te do dva mjeseca nakon prestanka izvanredne situacije.

Time se ne dovodi u pitanje obveza prestanka svakog smještaja i primjene privremene pravne zaštite nakon prestanka važenja preduvjeta za smještaj ili ako postane jasno da ti preduvjeti nisu ispunjeni.

U području obveznog prava trenutačno nema bitnih promjena. Ministarstvo pravosuđa analiziralo je različite pravne mogućnosti koje su već predviđene u estonskom zakonodavstvu i koje bi se mogle primijeniti u ovom teškom razdoblju. Naglasak je na pružanju objašnjenja i odgovaranju na zahtjeve za informacije. Pojavili su se i prijedlozi za izmjenu određenih pravila u području obveznog prava, no te su rasprave još u tijeku.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Izvanredno stanje proglašeno je za razdoblje od 12. ožujka do 17. svibnja.

Uspostavljene su virtualne prostorije za sastanke kako bi se povećao kapacitet Ministarstva pravosuđa, sudova, ureda javnih tužitelja i zatvora za održavanje videokonferencija. To se rješenje može primijeniti i na održavanje usmenih rasprava sa strankama u postupku. Osim toga, dostupna oprema za vidoekonferencije premještena je kako bi se odgovorilo na sve veću potražnju u sudnicama i zatvorima.

Nema zakonodavnih izmjena u pogledu sudskih postupaka. Vijeće za upravljanje sudovima objavilo je preporuke. Rad estonskih sudova reorganiziran je: radno vrijeme službi je radnim danom od 9:00 do 13:00, a sudnica do 14:00.

Ako je moguće, predmeti se rješavaju u pisanom obliku upotrebom informacijskog sustava sudova i digitalnog sustava za obradu sudskih spisa.

Hitne rasprave i postupci održavaju se s pomoću elektroničkih sredstava komunikacije. Ako to nije moguće, sud ovisno o svakom pojedinom slučaju donosi odluku o tome hoće li se rasprava ili postupak održati na sudu. Sljedeća pitanja mogu se smatrati hitnima: smještaj osobe u ustanovu zatvorenog tipa, razdvajanje djeteta od njegove obitelji, ostvarivanje skrbništva nad odraslom osobom. U predmetima koji nisu hitni sud se može koristiti elektroničkim sredstvima komunikacije (ili bilo kojim drugim potrebnim sredstvima), no u pravilu se preporučuje da sudovi odgode raspravu i/ili postupak.

U skladu sa Zakonom o parničnom postupku sud u iznimnim i hitnim predmetima povezanima s djecom može izdati preliminarni nalog / nalog za zaštitu bez saslušanja djeteta i mnogi su suci iskoristili tu mogućnost.

Preporučuje se da se dostava postupovnih dokumenata odvija upotrebom aplikacije e-Spis i e-poštom.

Javnobilježnička komora ovlastila je javne bilježnike za poduzimanje svih potrebnih mjera, kao što je upotreba usluge za ovjeru vjerodostojnosti na daljinu e-Notar kojom se omogućuje izvršavanje poslova javnobilježničke ovjere upotrebom videokonferencije. Dok su se do 6. travnja na daljinu mogle izvršiti samo određene vrste poslova ovjere (davanje punomoći, prodaja udjela društava s ograničenom odgovornošću i nekoliko drugih), od 6. travnja vjerodostojnost gotovo svih isprava može se ovjeriti na daljinu, a iznimke su sklapanje braka i razvod. Dakle, čak se i nekretnina može prodati i prenijeti uz elektroničku potvrdu vjerodostojnosti. Na isti će se način postupati i nakon prestanka izvanredne situacije. Estonska odvjetnička komora isto je tako potaknula svoje članove da rade na daljinu i da se koriste svim tehničkim sredstvima komunikacije kako bi i dalje mogli pružati pravno savjetovanje. Komora je naglasila i da je potrebno osigurati povjerljivost između odvjetnika i klijenta. Odvjetnička komora još je istaknula da ograničenja prava zbog izvanredne situacije moraju biti opravdana te da bi takva ograničenja trebalo osporavati ako je to potrebno u određenom slučaju. Odvjetnici su isto tako dužni brzo se prilagoditi promjenama u radnom okruženju, biti fleksibilni i inovativni te osigurati da se mogućnosti traženja produljenja rokova ne zloupotrebljavaju.

Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja objavila je da su i sudski izvršitelji i stečajni upravitelji reorganizirali svoje poslovanje kako bi radili na daljinu.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Estonsko središnje tijelo radi na daljinu od 13. ožujka. Komunikacija (poruke i dokumenti) odvija se elektroničkom poštom (u građanskim stvarima i većini kaznenih stvari). Ako je potrebno, izvornici dokumenata poslat će se zračnom poštom nakon završetka izvanredne situacije.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

-

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Trenutačno se analizira potreba za daljnjim izmjenama u području nesolventnosti (npr. u pogledu planova reorganizacije) koje bi mogle pridonijeti prevladavanju krize.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

-

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Nema posebnog zakonodavstva o rokovima. Pokretanje postupaka u pogledu kojih će zakonski rok za pokretanje isteći prije isteka razdoblja „ograničenja” smatra se ključnom aktivnošću (vidjeti drugi stupac).

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudske pisarnice bit će i dalje otvorene i primaju se samo hitni dokumenti. Osigurani su pretinci za ostavljanje dokumentacije pa se na taj način smanjuje potreba za kontaktom sa zaposlenicima na šalteru za javnost. I dalje postoji mogućnost kontaktiranja suda e-poštom ili slanjem obične pošte.

Građanski predmeti mogu se odgoditi davanjem suglasnosti e-poštom. U predstojećim tjednima rješavat će se samo hitni predmeti.

Dopušteni su zahtjevi koji se odnose na hitna pitanja iz područja obiteljskog prava, što uključuje naloge za zaštitu, privremene naloge za zabranu pristupa, hitne naloge za zabranu pristupa, produljenje naloga.

Zahtjevi se mogu podnositi i u slučaju ključnih aktivnosti, kao što su hitna pitanja skrbništva ili hitni zahtjevi za sudsko preispitivanje.

Svim osobama koje se trenutačno nalaze u pritvoru na temelju naloga predsjednika Visokog suda omogućuje se pojavljivanje pred sudom upotrebom videoveze.

U tijeku je pilot-projekt kojim bi se sudovima omogućilo održavanje rasprava na daljinu i upotrebom videoveze uz suglasnost stranaka.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Zaposlenici Ministarstva pravosuđa i ravnopravnosti i zaposlenici središnjih tijela uglavnom rade od kuće. Poželjna je komunikacija samo e-poštom.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Zakonom o trgovačkim društvima (u okolnostima bolesti COVID-19) iz 2020. (Ostale odredbe) donose se privremene izmjene Zakona o trgovačkim društvima iz 2014. i Zakonâ o trgovačkim društvima i dobrovoljnim organizacijama 1893. – 2014. kako bi se riješili problemi uzrokovani bolešću COVID-19.

Konkretno, kad je riječ o postupku sudske zaštite za društva u poteškoćama (examinership, preventivno restrukturiranje), njime se osigurava solventnost poduzeća tako što se razdoblje navedenog postupka sudske zaštite produljuje sa 100 na 150 dana i povisuje prag na temelju kojeg se smatra da društvo ne može otplatiti svoje dugove s 10 000 EUR za jednog vjerovnika i 20 000 EUR za ukupni dug prema vjerovnicima na 50 000 EUR za sve vrste duga.

Mjere na temelju tog Zakona trebale bi završiti 31. prosinca 2020., ali trenutačno se razmatra produljenje tih odredbi.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Dogovorene su mjere za potporu neometanom funkcioniranju sustava u slučaju nesolventnosti, među ostalim ublažavanje određenih sudskih pravila i, prema potrebi, određene odgode plaćanja.

Dodatne informacije dostupne su na sljedećoj poveznici: https://www.courts.ie/covid-19-notices

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Banke i nebankovni zajmodavci u ožujku su najavili koordinirane fleksibilne mjere restrukturiranja kako bi se pružila potpora klijentima na čiji je prihod utjecala bolest COVID-19. To je uključivalo odgodu plaćanja za hipotekarne i ostale kredite u prvotnom trajanju od tri mjeseca (kasnije produljeno na šest mjeseci) za koje je zahtjev podnesen prije 30. rujna 2020.

Tijekom listopada istekla je većina tih odgoda plaćanja.

Od 1. listopada restrukturiranje se temelji na pojedinačnoj procjeni financijskih okolnosti zajmoprimaca koju provode zajmodavci, odnosno na procjeni za svaki slučaj posebno. Zajmoprimcima je pružena dodatna financijska potpora / mogućnost restrukturiranja ili se od njih traži da popune standardni financijski izvještaj kako bi se utvrdila vrsta restrukturiranja koja je za njih najprikladnija. To može uključivati kratkoročne mjere, kao što su daljnje odgode plaćanja, ili dugoročnije mjere.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Dostupni su financijske potpore, osposobljavanje i usmjeravanje kako bi se poduzećima pomoglo u ublažavanju posljedica bolesti COVID-19 i sigurnom povratku na posao.

Programom subvencija za plaće zaposlenih osigurava se paušalna subvencija za potporu poslodavcima iz privatnog sektora koji se suočavaju sa znatnim gospodarskim poremećajima. Program subvencija za plaće zaposlenih zamijenio je Program privremenih subvencija za plaće i trajat će do 31. ožujka 2021.

Program potpore za ograničenja uzrokovana bolešću COVID-19 osmišljen je kako bi se pružila ciljana, pravodobna i privremena sektorska potpora poduzećima koja su prisiljena zatvoriti ili poslovati na znatno smanjenim razinama zbog ograničenja koja su im nametnuta u okviru odgovora na bolest COVID-19.

Programom kreditnog jamstva u okolnostima bolesti COVID-19 olakšava se kreditiranje prihvatljivih poduzeća u iznosu do 2 milijarde EUR. Zajmovi u okviru tog programa iznose od 10 000 EUR do 1 000 000 EUR za razdoblja do pet i pol godina.

Poslovni krediti za COVID-19 u iznosu do 25 000 EUR dostupni su putem programa Microfinance Ireland s nultom otplatom i nultom kamatom za prvih šest mjeseci te uz određene uvjete bez kamata u trajanju od dodatnih šest mjeseci.

Dodatne informacije o postojećim poslovnim potporama dostupne su na sljedećoj poveznici: https://dbei.gov.ie/en/What-We-Do/Supports-for-SMEs/COVID-19-supports/

Uveden je sustav „skladištenja dugova” u pogledu određenih poreza. Programom se omogućuje da se PDV i dugovi (poslodavca) u okviru sustava PAYE (pay as you earn - „plati kad zaradiš”) koji su nastali poduzećima tijekom razdoblja ograničenja poslovanja uzrokovanog bolešću COVID-19 stavljaju na mirovanje bez kamata u razdoblju od 12 mjeseci nakon ponovne uspostave poslovanja. Na kraju 12-mjesečnog razdoblja bez obračuna kamata, uskladišteni dug može se platiti u cijelosti bez kamata ili u okviru aranžmana postupnog plaćanja po znatno sniženoj godišnjoj kamatnoj stopi od 3%. To je usporedivo sa standardnom godišnjom stopom od 10 % koja bi se inače primjenjivala na takve dugove.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

-

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Na temelju ministarske odluke do 15. svibnja 2020. obustavljaju se svi postupci koji se vode pred grčkim sudovima i njihovim službama, a iznimka su hitne i važne tužbe i predmeti.

Postupci koji se vode pred okružnim građanskim sudovima i njihovim službama obustavljaju se do 10. svibnja 2020.

Pravosudne službe poduzimaju samo nužne radnje potrebne za obavljanje najvažnijih poslova i rješavanje hitnih predmeta.

Sastanci i druge aktivnosti povezane s pravosudnim poslovima odvijaju se na daljinu upotrebom tehnoloških sredstava, ako je to moguće. Zahvaljujući IT komunikacijskim alatima i aplikacijama osigurani su videokonferencija i rad sudaca, tužitelja i drugih pravnih subjekata na daljinu.

Elektroničko podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrda dostupno je na nekim glavnim sudovima. U tom slučaju građani i odvjetnici mogu ih primiti putem internetskog portala.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Grčka vlada donijela je mjere opreza i sprječavanja širenja kako bi umanjila opasnost od širenja koronavirusa, njegov učinak na društvo i gospodarstvo te osigurala dobro funkcioniranje tržišta i javnog sektora.

Ministarstvo pravosuđa, u svojstvu središnjeg tijela imenovanog na temelju konvencija/ugovora u području građanskog prava i u skladu s uredbama EU-a o pravosudnoj suradnji u građanskim i trgovačkim stvarima, uspostavilo je mješoviti sustav u kojem se izmjenjuju rad na daljinu i fizička prisutnost na radnome mjestu.

Središnje tijelo dosad je gotovo u potpunosti izvršavalo svoje poslove, iako su neizbježni povremeni zastoji u obradi nekih zahtjeva zbog zdravstvene krize koja i dalje traje.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Svi relevantni postupci obustavljaju se u razdoblju od 7. do 30. studenoga 2020.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Svi relevantni postupci obustavljaju se u razdoblju od 7. do 30. studenoga 2020.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Svi ovršni postupci obustavljaju se u razdoblju od 7. do 30. studenoga 2020.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Sve sudske rasprave privremeno su obustavljene zbog zaštite javnog zdravlja od 7. do 30. studenoga 2020. Obustava postupaka u slučaju nesolventnosti od 7. do 30. studenoga 2020.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Unija grčkih banaka i ministar financija dogovorili su da će se banke na zahtjev dužnika odreći otplate obroka glavnice na temelju ugovora o zajmu s poduzećima koja su pogođena pandemijom koronavirusa.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Za subjekte koji su pogođeni pandemijom koronavirusa i njihove zaposlenike (kao i pojedince koji iznajmljuju prostore takvim pogođenim poduzećima):

• produljen je rok za plaćanje poreza bez obračunavanja kamata ili kazni;
• produljen je rok za plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Obustavljaju se sva razdoblja, a rokovi predviđeni postupovnim propisima koji se odnose na sve sudske naloge prekidaju se i prestaju teći. Izračun rokova nastavit će se u trenutku kada produljenja Kraljevske uredbe 463/2020 postanu nevažeća.

Prekid tijeka postupovnog roka ne primjenjuje se na niz posebnih postupaka, uključujući zaštitu djece.

Sudac ili sud mogu odlučiti da će voditi sve sudske postupke koji su potrebni kako bi se izbjegla nepopravljiva šteta za prava i legitimne interese stranaka u postupku.

Kako biste saznali novosti o mjerama za sprječavanje širenja virusa koje su poduzela španjolska tijela, španjolsko Državno sudbeno vijeće na svojim je internetskim stranicama u posebnom odjeljku objavilo dokument naslova Opće informacije o bolesti COVID-19.

Internetske stranice sadržavaju cjelovite informacije, među ostalim opće informacije, smjernice i protokole, sporazume Stalnog odbora (od 11. ožujka 2020. do 5. svibnja 2020.), sudsku praksu, informacije Ministarstva pravosuđa i Ureda glavnog državnog odvjetnika, informacije Ministarstva zdravstva, čelnika države i Nadzornog odbora visokih sudova.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Rad u prostorijama suda znatno je smanjen. Osigurana su ili ojačana IT rješenja i komunikacijski alati kako bi se olakšao rad sudaca, tužitelja i drugih pravnih stručnjaka na daljinu.

Javni bilježnici i javni registri smatraju se ključnom javnom uslugom i njihov je rad zajamčen.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Španjolsko središnje tijelo ne može jamčiti uobičajenu obradu pristiglih zahtjeva (posebno zahtjeva u papirnatom obliku). Zahtjevi se moraju slati isključivo elektroničkim sredstvima.

• Izvođenje dokaza (članak 3. Uredbe br. 1206/2001): Obradit će se ozbiljni i hitni zahtjevi, a zahtjevi se moraju poslati na e-adresu rogatoriascivil@mjusticia.es. Svi ostali moraju poštovati uobičajeni postupak tako što će ih poslati izravno nadležnom španjolskom sudu u papirnatom obliku.
• Otmica djece i naplata uzdržavanja: Obrada zahtjeva može se jamčiti samo ako je zahtjev zaprimljen e-poštom. Izvršenje se provodi samo pod uvjetom da je hitno i uzimajući u obzir ograničenje kretanja za građane koje je na snazi. (sustraccionmenores@mjusticia.es) (SGCJIAlimentos@mjusticia.es)

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Odgoda obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti sve dok je na snazi izvanredno stanje (čak i ako je dužnik podnio zahtjev za predstečajni mehanizam predviđen člankom 5.a španjolskog Stečajnog zakona).

Članak 5.a Stečajnog zakona zamijenjen je člancima od 583. do 594. pročišćenog teksta Stečajnog zakona, koji je objavljen u Službenom listu 5. svibnja 2020. i stupa na snagu 1. rujna 2020.

U članku 6.3. Zakona 3/2020 od 18. rujna navedeno je „ako je do uključivo 31. prosinca 2020. dužnik obavijestio o otvaranju pregovora s vjerovnicima radi postizanja sporazuma o refinanciranju, izvansudske nagodbe ili ranog rješavanja sporova.”

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

U razdoblju od dva mjeseca od prestanka izvanrednog stanja stečajni sudovi neće prihvaćati zahtjeve za pokretanje potrebnih postupaka u slučaju nesolventnosti koje su vjerovnici / treće strane podnijeli tijekom izvanrednog stanja ili u tom dvomjesečnom razdoblju.

Tijekom dvomjesečnog razdoblja nakon izvanrednog stanja sudovi će zahtjeve dužnika za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti obrađivati žurno.

Člankom 6. Zakona 3/2020 od 18. rujna utvrđeno je da „do uključivo 31. prosinca 2020. suci neće dopustiti podnošenje zahtjeva za nužne postupke u slučaju nesolventnosti koje su vjerovnici / treće strane podnijeli od 14. ožujka 2020. Ako je do uključivo 31. prosinca 2020. dužnik podnio zahtjev za dobrovoljni stečaj, to će se prihvatiti za prioritetnu obradu, čak i ako je to učinio nakon podnošenja zahtjeva za nužni stečaj.”

Kraljevskom uredbom sa zakonskom snagom 34/2020 od 17. studenoga taj je moratorij produljen do 14. ožujka 2021.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Opći prekid postupovnih rokova. Sudske rasprave mogu se održati u hitnim slučajevima.

Obustava postupaka prestala je krajem lipnja. S obzirom na kolaps u području trgovačkog pravosuđa, koji je pandemija dodatno pogoršala, Zakonom 3/2020 od 18. rujna uspostavljena je prioritetna obrada određenih hitnih predmeta u okviru postupka u slučaju nesolventnosti (članak 9.).

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Osim toga, Kraljevskom uredbom sa zakonskom snagom od 31. ožujka, kojom su donesene hitne dodatne društvene i gospodarske mjere zbog bolesti COVID-19, utvrđena je i mogućnost da nesolventna trgovačka društva podnesu zahtjev za pokretanje postupka za privremenu regulaciju radnih odnosa („ERTE”) zbog više sile ili organizacijskih, tehničkih, gospodarskih i proizvodnih razloga u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19:

Svrha je te mjere spriječiti da gospodarska kriza uzrokovana bolešću COVID-19 bude dodatna prepreka održivosti nesolventnih poduzeća, što bi ih moglo spriječiti u izvršenju ili poštovanju sporazuma s vjerovnicima te dovesti do njihove likvidacije ili otežati mogućnost prodaje održive poslovne jedinice.

Zahtjeve ili obavijesti mora dostaviti nesolventno trgovačko društvo uz odobrenje upravitelja u slučaju nesolventnosti ili izravno upravitelj u slučaju nesolventnosti, ovisno o tome raspolaže li dužnik imovinom.

Isto tako, upravitelj u slučaju nesolventnosti sudjelovat će kao strana u savjetovanju. Ako se tijekom tog razdoblja ne postigne dogovor, primjenu ERTE-a mora odobriti upravitelj u slučaju nesolventnosti, ili on o tome izravno donosi odluku, ovisno o tome raspolaže li dužnik imovinom.

U svakom slučaju, stečajni sud mora biti odmah nekim sredstvom daljinske komunikacije obaviješten o zahtjevu, rješenju i primijenjenim mjerama.

U slučaju da tijelo nadležno za rad ne utvrdi postojanje više sile, trgovačko društvo može osporavati takvo rješenje pred sudom koji odlučuje o socijalnim pravima.

Stečajni sud bit će taj koji će odlučiti o osporavanju rješenja zbog prijevare, obmane, prisile ili zlouporabe prava ili ako radnici osporavaju odluku trgovačkog društva ili tijela nadležnog za rad o ERTE-u u slučaju da su željeli ostvariti nepripadna davanja. Takva osporavanja provodit će se u skladu s postupkom za slučajeve nesolventnosti u području rada, a na odluku će se moći podnijeti žalba (suplicación).

Zakon 3/2020 od 18. rujna i Kraljevska uredba sa zakonskom snagom 34/2020 od 17. studenoga (D. F. 10 o izmjeni Zakona 3/2020 od 18. rujna o postupovnim i organizacijskim mjerama za borbu protiv bolesti COVID-19 u području sudovanja) sadržavaju mjere za sprječavanje prijavljivanja neusklađenosti sa sporazumima ili sporazumima o refinanciranju te za omogućivanje, u oba slučaja, izmjene uvjeta tih sporazuma.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Španjolska vlada odobrila je mjere za privremenu obustavu ugovornih obveza proizašlih iz hipotekarnog zajma koji je ugovorila osoba koja se nalazi u financijski ugroženom položaju.

Moratorij na hipotekarni dug primjenjuje se samo na:

• uobičajene/obične stanove (tj. ne uključuje kuće za odmor ili vikendice);
• nekretnine povezane s gospodarskom djelatnošću kojom se bave poduzetnici i stručnjaci; i
• stanove u najmu koji nisu uobičajeni stanovi i za koje je hipotekarni dužnik, fizička osoba, vlasnik i najmodavac tih stanova, prestao primati prihode od najamnine od stupanja na snagu izvanrednog stanja ili ih ne primi u roku od jednog mjeseca od prestanka izvanrednog stanja.

Odobravanje moratorija podrazumijeva obustavu plaćanja obroka hipotekarnog duga (glavnice i kamata) u trajanju od tri mjeseca, a neće se primjenjivati ni klauzula o prijevremenoj otplati hipotekarnih zajmova. Neće se obračunavati ni zatezne kamate.

Dužnici su u financijski ugroženom položaju:

• ako postanu nezaposleni ili, kada je riječ o poduzetniku ili stručnjaku, pretrpe znatan gubitak prihoda ili smanjenje prodaje (za više od 40 %);
• ako ukupni dohodak obiteljske jedinice ne prelazi mjesečni indeks IPREM x 3 (537,84 EUR x 3) u mjesecu koji je prethodio primjeni moratorija. Taj se izračun povećava u slučaju djece, osoba starijih od 65 godina, invaliditeta, uzdržavanih osoba ili bolesti;
• ako obroci hipotekarnog zajma, uvećani za troškove i osnovne potrepštine, prelaze 35 % neto dohotka cijele obiteljske jedinice; i
• ako su se zbog izvanredne situacije uzrokovane bolešću COVID-19 financijske okolnosti obiteljske jedinice znatno promijenile u smislu napora potrebnih za pristup stanovanju (omjer hipotekarnih troškova i obiteljskog dohotka povećao se 1,3 puta).

Dužnici mogu podnijeti zahtjev za moratorij u roku od 15 dana od isteka jednog mjeseca nakon prestanka izvanrednog stanja (trenutačni je rok 27. svibnja). Zajmodavci će morati provesti takav moratorij u roku od najviše 15 dana od podnošenja zahtjeva i o njemu obavijestiti Španjolsku narodnu banku.

Za primjenu te odgode neće biti potrebno da na snagu stupi sporazum između stranaka niti obnova ugovora, a produljenje trajanja hipotekarnog zajma mora biti formalizirano javnom ispravom i upisano u zemljišne knjige.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Produljuju se (postupovni) rokovi, uključujući rokove zastare koji istječu u razdoblju od 12. ožujka do završetka razdoblja od mjesec dana koje započinje nakon završetka razdoblja izvanrednog stanja. Po isteku prethodno navedenog razdoblja svi rokovi nastavljaju teći uobičajeno, ali unutar ograničenja od dva mjeseca. Međutim, bez obzira na to što je razdoblje produljeno, stranke slobodno mogu tražiti pravni lijek ili ostvarivati svoja prava na pokretanje postupka na bilo koji način tijekom razdoblja izvanrednog stanja, koliko je to moguće.

U načelu nema učinka na obveze i rokove predviđene u ugovorima, a primjenjivat će se nacionalno zakonodavstvo koje se primjenjuje u slučaju posebnih okolnosti (viša sila itd.). Međutim, ugovorne sankcije za neispunjenje obveza dužnika (odredba o ugovornoj kazni, odredba o raskidu itd.) privremeno se ukidaju kako bi se uzele u obzir poteškoće u izvršenju.

Obustavljaju se i ugovorne kazne, produljenja ugovora i otkazni rokovi predviđeni u zakonodavstvu, ili se rokovi u tim slučajevima produljuju.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudovi su se od 17. ožujka do 10. svibnja bavili samo hitnim predmetima (rasprave u pogledu građanskih sloboda i skrbništva u građanskim stvarima, izvršenje, zaštita djece, hitni predmeti u nadležnosti obiteljskog suda, uključujući naloge za zaštitu i izvanredne postupke privremene pravne zaštite).

Sudovi od 11. svibnja postupno opet počinju obavljati svoje poslove u pogledu svih predmeta.

U slučaju da sud ne može raditi, može se odrediti drugi sud koji će preuzeti hitne predmete.

Stranke se o sudskim odlukama obavještavaju svim sredstvima, posebno e-poštom ili telefonski (odluke se neće smatrati dostavljenima primatelju).

Kad je riječ o mjerama zaštite djece i odraslih osoba, one koje istječu tijekom razdoblja izvanrednog stanja automatski se produljuju, osim ako sudac odluči drukčije.

Tijek rokova za istražne mjere i mjere posredovanja prekida se i produljuje za dodatna tri mjeseca počevši od 23. lipnja 2020.

Predsjednici sudova moći će urediti kretanje ljudi koji dolaze na sud i odrediti broj ljudi koji smiju ući u sudnicu kako bi se osiguralo poštovanje pravila o fizičkoj udaljenosti.

Osobe koje žele nazočiti raspravi kojoj je pristup ograničen mogu zahtjev u pogledu toga podnijeti predsjednicima sudova.

Ako se pri održavanju rasprave upotrebljavaju sredstva za audiovizualnu komunikaciju ili neka druga elektronička sredstva za komunikaciju, rasprava se ne smije održati na jednoj lokaciji.

Naposljetku, napominje se da se upotrijebljenim sredstvima za komunikaciju mora zajamčiti tajnost rasprava.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Kad je riječ o pravosudnoj suradnji, zahtjevi se obrađuju kao i inače.

Suradnja u obiteljskim predmetima (Uredba 2201/2003): Kad je riječ o međunarodnim otmicama djece i zaštiti djece, službenici francuskog središnjeg tijela rade na daljinu većinu vremena, a u ured dolaze najmanje jednom tjedno. To znači da se svi novi zahtjevi mogu poslati poštom, telefaksom ili e-poštom.

Izvođenje dokaza (Uredba 1206/2001): Zahtjevi se obrađuju kao i inače. Obrada može trajati nešto dulje jer službenici rade na daljinu i dolaze u ured jednom tjedno kako bi obradili zahtjeve zaprimljene poštom ili telefaksom.

Dostava pismena (Uredba 1393/2007): Dostava pismena može biti usporena u trenutačnim okolnostima. Elektronička dostava može se izvršiti pod uvjetom da je primatelj dao prethodnu suglasnost.

Francusko središnje tijelo imenovano na temelju tih triju uredbi (2201/2003, 1206/2001, 1393/2007) i dalje obavlja komunikaciju e-poštom (entraide-civile-internationale@justice.gouv.fr), ali i slanjem dopisa ili telefaksa.

Francusko središnje tijelo imenovano na temelju Uredbe (EZ) br. 4/2009 koja se odnosi na obveze uzdržavanja obavlja komunikaciju e-poštom: obligation.alimentaire@diplomatie.gouv.fr

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Uredbom 2020-596 predviđeno je da dužnik može od predsjednika suda zatražiti da odobri opću odgodu tijekom trajanja postupka mirenja. Tijekom tog postupka navode se i uvjeti za odobravanje razdoblja odgode.

Vidjeti Uredbu 2020-596 – 20. svibnja 2020.

Podsjetnik (mjere koje nisu specifične za kontekst bolesti COVID-19):

U okviru postupka sudske reorganizacije (procédures de sauvegarde ou de redressement judiciaire) primjenjuje se opća odgoda pojedinačnih ovršnih radnji (uz posebne iznimke).

Prije pokretanja postupka likvidacije (procédure de liquidation judiciaire) ili postupka sudske reorganizacije (procédure de sauvegarde ou redressement judiciaire) na zahtjev dužnika može se pokrenuti neslužbeni i povjerljivi postupak (postupak mirenja). Ako vjerovnik pokrene izvansudski ili sudski postupak protiv dužnika tijekom postupka mirenja, dužnik može od predsjednika suda zatražiti da mu odobri razdoblje odgode.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Podsjetnik (mjere koje nisu specifične za kontekst bolesti COVID-19):

U okviru postupka sudske reorganizacije (procédures de sauvegarde ou de redressement judiciaire), na temelju trgovačkog zakonika vjerovnici ne smiju raskinuti ili izmijeniti osnovne izvršive ugovore na štetu dužnika.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

-

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Uredbom 2020-596 predviđena je mogućnost da sud dužniku odobri izmjenu i produljenje trajanja plana sudske reorganizacije.

Davatelji novog ili privremenog financiranja tijekom postupka sudske reorganizacije mogu imati pravo na posebnu povlasticu (prednost plaćanja u slučaju naknadne nesolventnosti). Tu povlasticu dodjeljuje sud pod posebnim uvjetima.

Olakšan je pojednostavnjeni postupak likvidacije za samostalne poduzetnike i mala poduzeća.

Vidjeti Uredbu 2020-596 – 20. svibnja 2020.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Glavne su specifične mjere sljedeće:

gospodarske i financijske mjere za potporu poslovnim aktivnostima: državni sustav jamstava primjenjuje se na nove novčane zajmove koje odobravaju financijske institucije (s posebnim uvjetima koji se moraju ispuniti)

socijalne mjere: poduzeća mogu zatražiti program za djelomičnu aktivnost u neuobičajenim okolnostima.

Više informacija potražite na: https://www.economie.gouv.fr/covid19-soutien-entreprises/les-mesures

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Dana 18. travnja 2020. stupio je na snagu Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ("Narodne novine", broj 47/20) kojim je ovrha na računima fizičkih osoba obustavljena u razdoblju od 18. travnja 2020. do 18. listopada 2020. Izračun zakonskih kamata obustavljen je u istom razdoblju.

Dana 1. svibnja 2020. na snagu je stupio Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ("Narodne novine", broj 53/20 dalje u tekstu: Zakon o interventnim mjerama) koji je propisao zastoj s postupanjem u ovršnim postupcima koji je trajao u razdoblju od 1. svibnja do 18. listopada 2020.

Od 19. listopada 2020. ovrha se nastavila redovito provoditi. Međutim, Ministarstvo pravosuđa i uprave poslalo je preporuke javnim bilježnicima i zatražilo da počnu rješavati ovršne predmete podnesene u posljednjih šest mjeseci u tri faze: od 19. listopada 2020., 20. studenoga 2020. i 20. siječnja 2021. U prvoj fazi izdavale su se odluke o ovrsi donesene na temelju zahtjeva zaprimljenih do 30. lipnja 2020., odluke na temelju zahtjeva zaprimljenih do 31. kolovoza 2020. izdavale su se u drugoj fazi, a u trećoj fazi odluke donesene na temelju zahtjeva zaprimljenih do 18. listopada 2020.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Vlada Republike Hrvatske je dana 11. svibnja 2023. donijela Odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 objavljenom u „Narodnim novinama“ broj 51/2023 od dana 12. svibnja 2023., a kojom su prestale važiti i sve sigurnosne mjere prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 u odnosu na organizaciju pravosuđa i rada sudova u Republici Hrvatskoj.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Stranke svoje upite, zamolbe i zahtjeve moraju uputiti Ministarstvu pravosuđa i uprave tijekom redovnog radnog vremena e-poštom, pozivom na telefon i upotrebom poštanskih usluga.

Međunarodna pravna pomoć se pruža, no uz moguća kašnjenja.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

U skladu sa Zakonom o interventnim mjerama stečajni razlozi nastali za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (od 1. svibnja 2020. do 18. listopada 2020.) prestali su biti pretpostavka za podnošenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka.

Iznimno od navedenog, dužnik je mogao podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a Financijska agencija i vjerovnik mogli su podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Nakon isteka trajanja posebnih okolnosti (19. listopada 2020.) ponovno je uspostavljena obveza i ovlast za podnošenje prijedloga za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti u svim zakonom propisanim slučajevima.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

U skladu s Zakonom o interventnim mjerama zastalo se s postupanjem u svim ovršnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (od 1. svibnja do 18. listopada 2020.).

Iznimno su se nastavili provoditi ovršni postupci radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Osim toga, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti mogli su se provoditi ovršni postupci ako sudac s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja ocijeni da je navedene postupke nužno hitno provesti unatoč posebnim okolnostima.

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti poslodavci i državni mirovinski fond nisu obustavljali isplatu plaća/mirovina u korist vjerovnika osim u gore navedenim iznimnim slučajevima.

Izračun zakonskih kamata obustavljen je u istom razdoblju.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj je odgođeno otvaranje svih elektroničkih javnih dražbi u ovršnim postupcima i postupcima u slučaju nesolventnosti, osim onih u kojima je nadmetanje započelo najkasnije 24. ožujka 2020., a koje su se dovršile u skladu s objavljenim pozivima na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Svi neobrađeni zahtjevi za prodaju zaprimljeni nakon 13. ožujka 2020. počeli su se ponovno obrađivati po prestanku posebnih okolnosti prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19. (od 19. listopada 2020.)

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

-

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

-

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Tijek rokova za provedbu parničnih sudskih postupaka prvotno je prekinut u razdoblju od 9. ožujka do 22. ožujka (a zatim odgođen za 15. travnja).

Uredbom sa zakonskom snagom br. 23 od 8. travnja 2020. odgoda održavanja rasprava i prekid tijeka postupovnih rokova produljeni su do 11. svibnja 2020.

Ako bi rok inače počeo teći tijekom razdoblja prekida njegova tijeka, njegov se početak odgađa do kraja tog razdoblja.

Iznimke: posvojenje djece, maloljetnici bez pratnje, udomiteljska skrb, postupci koji se odnose na zaštitu maloljetnika i na uzdržavanje u kojima se dovodi u pitanje zaštita temeljnih potreba, obvezno liječenje, dobrovoljni prekid trudnoće, privremena izvršivost, izborni postupak i sva pitanja u pogledu kojih postoji rizik od ozbiljne štete za stranke.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Većina rasprava u parničnom postupku zakazanih u razdoblju od dana nakon stupanja na snagu Uredbe (9. ožujka 2020.) do 22. ožujka (zatim 15. travnja i konačno 11. svibnja) neće se održati zbog obvezne odgode.

Sve rasprave zakazane tijekom razdoblja krize odgodit će se (osim hitnih predmeta).

Lokalni sudovi mogu donijeti vlastite organizacijske mjere (ograničen pristup zgradama, zatvoreni uredi).

Konkretno, kad je riječ o aktivnostima koje nisu obustavljene (one koje su proglašene hitnima ovisno o svakom pojedinom slučaju ili one kojima se u zakonodavstvu daje najveća prednost), rasprave u parničnom postupku u kojima moraju sudjelovati samo odvjetnici ili stranke mogu se održati na daljinu ako se poštuje kontradiktorni postupak i stranke mogu djelotvorno sudjelovati. Za te potrebe voditelji sudskih službi trebaju donijeti odluku nakon savjetovanja s odvjetničkom komorom.

Od voditelja sudskih službi očekuje se da u razdoblju od 11. svibnja do 31. srpnja 2020. poduzmu niz organizacijskih mjera kako bi se izbjegla okupljanja ljudi na maloj udaljenosti i bliski kontakti među ljudima u svim uredskim prostorima.

Te mjere mogu uključivati:

• održavanje rasprava u parničnim postupcima koje zahtijevaju samo prisutnost odvjetnika ili stranaka ili pomoćnika suca sredstvima daljinske komunikacije, pod uvjetom da se poštuje kontradiktorni postupak i da stranke mogu djelotvorno sudjelovati te da je sudac fizički prisutan u uredu suda
• odgodu rasprava za razdoblje nakon 31. srpnja 2020.
• održavanje rasprava u parničnim postupcima koje zahtijevaju samo sudjelovanje tuženika primjenom pisanog postupka.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Zaposlenici Ministarstva pravosuđa znatan dio predmeta rješavaju od kuće.

Utjecaj na pravosudnu suradnju u građanskim stvari bit će primjetan tijekom nepredvidivog vremenskog razdoblja. Elektronička dostava zahtjeva za pravosudnu suradnju (uključujući zahtjev za obavijesti o stranom pravu u skladu s Londonskom konvencijom iz 1968.). Može doći do znatnih kašnjenja u obradi dokumentacije koja se dostavlja u tiskanom obliku.

Sva komunikacija šalje se na e-adresu ufficio2.dgcivile.dag@giustizia.it

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Stečajni postupci i općenito postupci u slučaju nesolventnosti obuhvaćeni su općim odredbama o odgodi, ne dovodeći u pitanje mogućnost da se na pojedinačnoj osnovi utvrdi što se ne može odgoditi kako bi se ispunili zahtjevi za zaštitu stranaka.

Posebne mjere u slučaju nesolventnosti donesene su člankom 10. Uredbe sa zakonskom snagom br. 23 od 8. travnja 2020.:

• nisu dopuštene žalbe na postupke u slučaju nesolventnosti podnesene u razdoblju od 9. ožujka do 30. lipnja 2020., osim onih koje je podnio državni odvjetnik ako su potrebne mjere predostrožnosti i mjere očuvanja u svrhu zaštite imovine ili društva te onih koje je zatražio sam poduzetnik u slučajevima kada nesolventnost nije posljedica pandemije bolesti COVID-19 ili bilo tko drugi u skladu s posebnim odredbama u postupku nagodbe s vjerovnicima (članak 162. stavak 2., članak 173. stavci 2. i 3. i članak 180. stavak 7. talijanskog Zakona o nesolventnosti).
• ako nakon proglašenja nedopuštenosti uslijedi proglašenje stečaja, razdoblje u kojem su zahtjevi nedopušteni ne uračunava se u rokove utvrđene u člancima 10. i 69.a Stečajnog zakona, koji se odnose na godišnje razdoblje u kojem se mora proglasiti stečaj trgovačkog društva izbrisanog iz registra trgovačkih društava i rok za podnošenje tužbe za pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Vidjeti stupac 1.1.A lijevo.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Rokovi za izvršenje svih radnji povezanih s parničnim i kaznenim postupcima, uključujući postupke izvršenja odluka u parničnim postupcima, prvo su prekinuti od 9. ožujka do 15. travnja, a zatim i do 11. svibnja 2020.

Tijekom tog razdoblja rasprave u građanskim postupcima, a time i rasprave koje se odnose na ovršne postupke, automatski se odgađaju do datuma nakon 11. svibnja 2020., a do tog se datuma prekidaju i rokovi za završetak svih radnji u građanskim postupcima.

U pogledu izvršenja, valja napomenuti da se tijekom razdoblja izvanrednog stanja mogu rješavati zahtjevi za prekid izvršivosti ili obustavu izvršenja pobijane presude (članak 283. talijanskog Zakonika o parničnom postupku) i zahtjevi za obustavu izvršenja presude protiv koje je podnesena žalba u kasacijskom postupku (članak 373. talijanskog Zakonika o parničnom postupku) te postupci čijim zakašnjelim rješavanjem može nastati ozbiljna šteta za stranke. U posljednjem slučaju hitnost proglašava voditelj sudske službe ili njegov zastupnik, dok se za predmete koji su već u tijeku hitnost proglašava odlukom suca ili predsjednika vijeća. Kako bi se ograničili negativni učinci epidemiološke krize uzrokovane bolešću COVID-19, na cijelom državnom području do 31. prosinca 2020. obustavljaju se svi postupci ovrhe nad nekretninama koje su glavno boravište dužnika.

Do 31. prosinca 2020. obustavljaju se i ovršni postupci koji se odnose na zajmove odobrene žrtvama kaznenih djela lihvarenja.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

U skladu s općom odredbom iz članka 3. stavka 6.a Zakona br. 6 iz 2020., radi isključenja odgovornosti dužnika uvijek se ocjenjuje jesu li poštovane mjere uvedene zbog ograničavanja pandemije, među ostalim i u pogledu primjene eventualnog gubitka prava ili kazni povezanih s odgođenim izvršenjem ili neizvršenjem.

U sporovima koji se odnose na ugovorne obveze, u kojima se usklađenost s mjerama za sprječavanje širenja zaraze ili u svakom slučaju s mjerama donesenima tijekom epidemiološke krize uzrokovane bolešću COVID-19 može ocijeniti u skladu sa stavkom 6.a, postupak mirenja uvjet je dopuštenosti svakog zahtjeva koji se podnese sudu.

Kada je riječ o određenim ugovorima, člankom 56. stavkom 2. točkama (b) i (c) Uredbe sa zakonskom snagom br. 18 iz 2020. propisano je produljenje dospijeća neobročnih zajmova bez ikakvih formalnosti do 30. rujna 2020., obustava plaćanja obroka zajmova ili plaćanja najma do 30. rujna 2020. i odgoda plana otplate obroka ili plaćanja najma koji podliježu obustavi.

Za 2020. obustavljaju se otplate hipotekarnih kredita odobrenih žrtvama kaznenih djela lihvarenja.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Svi postupci (uključujući postupke u slučaju nesolventnosti) prvo su po službenoj dužnosti odgođeni do 15. travnja ili 30. lipnja ako su tako odlučili voditelji službi, osim onih koje je sudac na pojedinačnoj osnovi proglasio hitnima ili onih koji se u skladu sa zakonom smatraju najvećim prioritetom.

Postupovni rokovi (među ostalim u ovršnim postupcima) prvo su prekinuti od 9. ožujka do 15. travnja, a zatim i do 11. svibnja.

Kad je riječ o aktivnostima koje nisu obustavljene, rasprave u parničnim postupcima koje zahtijevaju samo prisutnost odvjetnika ili stranaka, pod uvjetom da se poštuje kontradiktorni postupak i da stranke mogu djelotvorno sudjelovati, mogu se održavati sredstvima daljinske komunikacije.

Od voditelja sudskih službi očekuje se da u razdoblju od 11. svibnja do 30. lipnja 2020. poduzmu niz organizacijskih mjera kako bi se izbjegla okupljanja ljudi na maloj udaljenosti i bliski kontakti među ljudima u svim uredskim prostorima.

Te mjere mogu uključivati:

• održavanje rasprava u parničnim postupcima koje zahtijevaju samo prisutnost odvjetnika ili stranaka sredstvima daljinske komunikacije, pod uvjetom da se poštuje kontradiktorni postupak i da stranke mogu djelotvorno sudjelovati
• odgodu rasprava za razdoblje nakon 30. lipnja 2020.
• održavanje rasprava u parničnim postupcima koje zahtijevaju samo sudjelovanje tuženika primjenom pisanog postupka.

U skladu s člankom 221. Uredbe sa zakonskom snagom br. 34 iz 2020. (Decreto Rilancio) sudac može naložiti da se rasprave u parničnim postupcima za koje nije potrebna prisutnost drugih osoba osim branitelja stranaka zamijene elektroničkim podnošenjem pisanih bilješki koje sadržavaju samo instance i zaključke. U raspravama u parničnim postupcima mogu, na zahtjev zainteresirane stranke, sudjelovati i jedna ili više stranaka ili jedan ili više branitelja putem videokonferencije. Te su odredbe produljene do 31. prosinca 2020.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Rokovi za podnošenje tužbi za pobijanje dužnikovih pravnih radnji ne počinju teći tijekom razdoblja u kojem proglašenje nesolventnosti nije dopušteno.

Člankom 9. Uredbe sa zakonskom snagom br. 23 iz 2020. propisano je i da se rokovi za ispunjenje prethodnih sporazuma i odobrenih sporazuma o restrukturiranju koji istječu nakon 23. veljače 2020. produljuju za šest mjeseci.

U postupku odobrenja sporazuma o nagodbi koji je u tijeku dužniku je omogućeno da do zakazane rasprave o odobrenju podnese zahtjev za odobrenje roka od najviše devedeset dana za podnošenje novog plana i novog prijedloga ili novog sporazuma o restrukturiranju.

Člankom 9. predviđeno je i da dužnik može podnijeti zahtjeve za odobrenje novih rokova ili za daljnja produljenja već odobrenih rokova.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Uredbom sa zakonskom snagom br. 18 iz 2020. predviđen je niz mjera koje su posebno usmjerene na podupiranje likvidnosti preko bankarskog sustava (glava III.) i podupiranje likvidnosti kućanstava i poduzeća (glava IV.).

Od prvih valja spomenuti mjere financijske potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima predviđene člankom 56., među ostalim zabranu opoziva iznosa odobrenih za kredite koji podliježu opozivu i za zajmove odobrene na temelju predujmova za zajmove, produljenje do 31. siječnja 2021. ugovora o neobročnim zajmovima s rokom dospijeća prije 31. siječnja 2021. bez ikakvih formalnosti, obustavu plaćanja obroka zajmova i drugih kredita koji se otplaćuju u obrocima i obustavu otplate leasinga do 31. siječnja 2021. te odgodu plana otplate obroka, odnosno obroka koji podliježu obustavi.

Među potonjima treba spomenuti doznake u smislu plaćanja javnim upravama, uključujući one koje se odnose na doprinose za socijalno osiguranje i socijalnu pomoć te premije obveznog osiguranja, obustavu plaćanja poreza po odbitku, doprinosa za socijalno osiguranje i socijalnu pomoć te premija obveznog osiguranja i uvjete poreznih obveza i uplata te obveza i plaćanja doprinosa.

Člankom 11. Uredbe sa zakonskom snagom br. 23 iz 2020. propisan je prekid rokova isteka dužničkih vrijednosnih papira u razdoblju od 9. ožujka do 30. travnja 2020., koji je kasnije produljen do 31. kolovoza 2020.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Tijek postupovnih rokova prekida se do 30. 4. 2020.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sve rasprave i drugi postupci obustavljaju se do 30. 4. 2020. Iznimke: zahtjev za donošenje iznimno hitne privremene mjere, postupak izručenja i drugi postupci koji se odnose na ograničavanje osobne slobode (npr. nezakoniti pritvor, zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi).

Tajnik suda dopušta podnošenje tužbe samo ako se ona temelji na zahtjevu za donošenje privremene mjere te pod uvjetom da je prijeko potrebno donijeti odluku u tom predmetu. Sudac će razmotriti okolnosti i odlučiti je li predmet hitan.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

-

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Postupci za deložaciju i izvršenje naloga za deložaciju zbog neplaćanja najamnine u tekućem razdoblju obustavljeni su do 31. svibnja 2020.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

- Obustavljeni su sudski postupci od 16. ožujka 2020. do 30. travnja 2020., uz sljedeće iznimke:

U građanskim predmetima:

i. zahtjevi za donošenje privremenih mjera u iznimno hitnim slučajevima;

ii. žalbe na postupke dražbe za nepokretnu imovinu (i drugo).

- Prekid svih postupovnih rokova predviđenih pravilima o parničnom postupku i drugih rokova propisanih sudskim presudama i nalozima do 30. travnja 2020.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Odjel za nesolventnost proveo je izmjene Zakona o osobnom stečaju s odredbama o produljenju/obnovi odgode pojedinačnih ovršnih radnji koju zbog posebnih uvjeta nalaže sud. Osim toga, olakšana je i provedba odredbe o internetskim sastancima vjerovnika. Izmjene tog zakona stupile su na snagu u kolovozu 2020.

Nadalje, ubrzano je pojednostavnjenje postupaka, koje je još u tijeku, uključujući podnošenje obrazaca i plaćanje preko interneta. Međutim, očekuje se da će internetske usluge biti dostupne javnosti u drugoj polovini 2021.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

-

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Parnični postupak odvija se u pisanom obliku ako se time ne krše prava stranaka i ako sud smatra da je to moguće. Latvija je umjesto odgode sudskih rasprava prešla na pisani sudski postupak, osim ako je apsolutno potrebno održati uobičajenu sudsku raspravu ili iznimno hitno razmotriti predmet, ili ako postoji veliki rizik za ozbiljno kršenje prava.

Tijek rokova zastare (npr. prekluzija) prekida se u razdoblju od 12. ožujka do 1. srpnja.

Postupci izvršenja: najdulje trajanje dobrovoljnog ispunjenja obveza u skladu s presudom o vraćanju robe, povratu duga i deložacijama iz prostora produljuje se s 10 dana na 60 dana, osim u slučajevima u kojima bi se presuda trebala odmah izvršiti.

Komercijalno jamstvo. Rokovi za donošenje odluke o izvršenju komercijalnog jamstva produljuju se s 30 dana na 60 dana.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Republika Latvija objavila je Smjernice za organizaciju rada okružnih (gradskih) i regionalnih sudova tijekom izvanrednog stanja. U tim se smjernicama preporučuje da se u žurnim predmetima hitne rasprave organiziraju, kad je to moguće, preko videokonferencije.

Ako se rasprava organizira uz nazočnost uključenih osoba, osigurava se potrebna udaljenost između osoba na raspravi te se poduzimaju druge mjere opreza (prostorije treba prozračiti itd.).

Sudovi mogu od 12. svibnja 2020. ponovno početi održavati rasprave uz nazočnost sudionika, uzimajući u obzir zahtjeve kabineta ministara o okupljanju u zatvorenim prostorima pri razmatranju predmeta.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

U hitnim slučajevima prihvaćaju se svi zahtjevi i priloženi dokumenti koji su poslani elektroničkim putem (e-poštom), zadržavajući njihovu vjerodostojnost. Zahtjevi za uzajamnu pravnu pomoć skeniraju se i pretvaraju u obrazac u formatu PDF te se prosljeđuju stranim zemljama sa službene adrese elektroničke pošte Ministarstva pravosuđa. Prihvaća se zahtjev koji je na isti način upućen iz drugih zemalja.

Pravosudna suradnja i dalje se odvija, na primjer izvršavaju se zahtjevi za dostavu pismena i održavaju se rasprave preko videokonferencije.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Vjerovnicima je do 1. ožujka 2021. zabranjeno podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti pravne osobe, osim u slučajevima koji su povezani s dužnikovim nepoštovanjem postupka pravne zaštite (postupak restrukturiranja).

Do 30. lipnja 2021. dužnik nije obvezan podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti pravne osobe, osim 1. ako je nesolventnost utvrđena na početku ili u tijeku likvidacije, 2. ako dužnik ne može ispuniti plan postupka pravne zaštite ili 3. ako dužnik nije platio punu naknadu zaposleniku, naknadu štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ili nije uplatio obvezne doprinose za socijalno osiguranje u roku od dva mjeseca od dana određenog za isplatu plaće.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Moratorij na naplatu duga ne primjenjuje se na upravne odluke koje se mogu prisilno izvršiti već od trenutka njihova stupanja na snagu bez čekanja da postanu neosporive. Ako je u ovršnom predmetu izdan nalog za zalog sredstava koja dužnik mora platiti, a utvrđeno je da dužnik ima bolest COVID-19 ili je podvrgnut karanteni, zaprisegnuti sudski izvršitelj može, na temelju zahtjeva dužnika, poništiti nalog upućen kreditnoj instituciji ili drugom pružatelju platnih usluga u pogledu zaloga novca. Nakon što se izda potvrda o zatvaranju bolovanja dužnika, zaprisegnuti sudski izvršitelj nastavlja s povratom novčanih sredstava dužnika kreditnoj instituciji ili drugom pružatelju platnih usluga pripremom i slanjem novog naloga za zalog novca kreditnoj instituciji ili drugom pružatelju platnih usluga, ovisno o uvjetima konkretnog ovršnog predmeta.

U ovršnim predmetima koji se odnose na stupanje u posjed nekretnine i u slučajevima koji se odnose na deložaciju osoba i imovine iz prostora, u obavijesti predviđenoj Zakonom o parničnom postupku koja se šalje dužniku u vezi s obvezom izvršenja sudske presude i napuštanja poslovnog prostora sudski izvršitelj određuje rok koji nije kraći od 30 dana. Ako se prostor ne napusti u roku koji je odredio zaprisegnuti sudski izvršitelj ili dužnik ne stupi u posjed u navedeno vrijeme, zaprisegnuti sudski izvršitelj određuje novi datum najranije tridesetog dana od datuma kada je poslao obavijest.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Umjesto da odgodi sudske rasprave, Latvija je prešla na pisani sudski postupak, osim kada je apsolutno nužno održati pravu sudsku raspravu. Sud odlučuje o organizaciji sudske rasprave prvenstveno putem videokonferencije, posebno u slučajevima kada u njoj sudjeluje pravna osoba, kao i u slučajevima kada predmet vodi odvjetnik.

Isto tako, dok god je epidemiološka sigurnost ugrožena zbog širenja bolesti COVID-19, zahtjevi za pokretanje postupaka pravne zaštite, postupaka u slučaju nesolventnosti pravne osobe i postupaka u slučaju nesolventnosti fizičke osobe mogu se podnijeti elektronički.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Izvršenje plana otplate duga (dio postupka u slučaju nesolventnosti fizičke osobe) može se obustaviti do 30. lipnja 2021., a rok za provedbu plana produljuje se za razdoblje obustave.

Sastanci odbora vjerovnika mogu se održavati na daljinu (primjenjuje se i dalje, ali je uključeno u Zakon o nesolventnosti kao trajna odredba).

Rok za provedbu plana mjera u okviru postupaka pravne zaštite može se do 30. lipnja 2021. odrediti na najviše četiri godine (za nove planove i planove čiji rok još nije produljen) ako se s time složi većina vjerovnika navedenih u Stečajnom zakonu. Do 30. lipnja 2021. planovi mjera u okviru postupaka pravne zaštite, koji su već jednom produljeni ili prvobitno utvrđeni na četiri godine, mogu se produljiti za još jednu godinu ako se s time složi većina vjerovnika navedenih u Zakonu o nesolventnosti.

Osim toga, ograničenje vjerovnika u pogledu podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti uzet će se u obzir pri donošenju odluke o namirenju potraživanja zaposlenika koje osigurava država.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Porezni obveznici kod kojih je došlo do prekoračenja roka za plaćanje poreza zbog širenja bolesti COVID-19 imaju pravo zatražiti od Porezne uprave odgodu plaćanja poreza (za razdoblje do tri godine) do 30. lipnja 2021. U tom se slučaju ne obračunava naknada za kašnjenje s plaćanjem.

Lokalne vlasti imaju pravo odrediti druge rokove za plaćanje poreza na nekretnine za 2020. i 2021. koji se razlikuju od rokova utvrđenih u Zakonu o porezu na nekretnine, i odgoditi ih na kasnije razdoblje u okviru predmetne porezne godine. Lokalne vlasti u ovom slučaju ne primjenjuju naknade za zakašnjelo plaćanje.

Programom za smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za poduzeća uzrokovanog presporim povratom preplaćenog PDV-a povećava se njihov raspoloživi obrtni kapital.

Produljuje se rok za plaćanje poreza na nekretnine (dostupno u 2020., 2021.).

Za poduzeća pogođena posljedicama bolesti COVID-19 i njihove zaposlenike dostupno je nekoliko programa potpore kako bi se osigurali oporavak i rast:

1. bespovratna sredstva za vrijeme obustave poslovanja, kako bi porezni obveznici mogli nastaviti s poslovanjem u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 (dostupna do 30. lipnja 2021.);
2. bespovratna sredstva za nastavak poslovanja poreznih obveznika u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 (dostupna do 30. lipnja 2021.);
3. bespovratna sredstva za poduzeća pogođena krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 kako bi se osigurao tok obrtnog kapitala (dostupna do 30. lipnja 2021.);
4. jamstva za velika poduzeća pogođena širenjem bolesti COVID-19 (dostupna do 30. lipnja 2021.);
5. zajmovi i subvencije za kamate za poduzeća radi promicanja konkurentnosti;
6. program mikrozajmova i zajmova za novoosnovana poduzeća za tokove kapitala i ulaganja za MSP-ove (dostupan do 31. prosinca 2023.);
7. jamstva za pružatelje turističkih usluga (do 31. prosinca 2023.);
8. jamstva za odgodu otplate glavnice kod zajmova (Loans Holidays Guarantees, do 30. lipnja 2021.);
9. zajmovi za obrtni kapital (do 30. lipnja 2021.);
10. jamstva za izvozne kredite (do 30. lipnja 2021.);
11. kapitalni fond za velika društva (dostupan do 30. lipnja 2021.);
12. program potpore za promicanje zapošljavanja u izvoznim poduzećima pogođenima posljedicama bolesti COVID-19 (dostupan do 31. studenoga 2020.);
13. program potpore za promicanje zapošljavanja u poduzećima turističkog sektora pogođenima posljedicama bolesti COVID-19;
14. potpora za operativne troškove hotela (dostupna do 18. prosinca 2020.);
15. naknada za prekid rada zbog širenja bolesti COVID-19 i ograničenja Vlade (dostupna do 30. lipnja 2020.);
16. program za promicanje međunarodne konkurentnosti i izvoza (dostupan do 31. prosinca 2023.);
17. osposobljavanje za poboljšanje vještina zaposlenika (dostupno do 31. prosinca 2023.).

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Litva nije donijela službene pravne akte kojima se prekida tijek postupovnih rokova ili produljuju takvi rokovi u građanskim predmetima. Sud koji vodi postupak ovisno o svakom pojedinom slučaju odlučuje o obnovi ili produljenju postupovnih rokova.

Sudbeno vijeće proslijedilo je preporuke sudovima pozivajući litavske sudove da „fleksibilno procijene zahtjeve pojedinaca za obnovu propuštenog roka za podnošenje postupovnog dokumenta ili za poduzimanje postupovne radnje” tijekom i nakon razdoblja karantene ako je izvanredno stanje proglašeno u Republici Litvi bilo prepreka izvršenju takvih radnji te je zbog tog stanja izmijenjena i organizacija rada u državnim institucijama. Osoba koja traži obnovu propuštenih rokova sudu uz zahtjev dostavlja podatke kojima potkrepljuje takve okolnosti.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudbeno vijeće objavilo je preporuke predsjednicima sudova povezane s organizacijom rada na njihovim sudovima tijekom razdoblja karantene, pri čemu je detaljan opis preporuka prepustilo odluci svakog predsjednika.

Parnični postupak provodi se na uobičajeni način, u pisanom obliku kad god je to moguće. U građanskim predmetima u kojima je usmena rasprava obvezna, a stranke su izrazile stajalište da žele sudjelovati u raspravi, zakazana usmena rasprava odgađa se bez određivanja novog datuma, o tome se obavještava stranke u postupku te se sa strankama dogovara o mogućim datumima održavanja pripremnog ročišta.

Usmeni postupci na sudovima održavaju se samo u slučaju građanskih predmeta koji se moraju odmah rješavati, kao što su građanski predmeti koji se odnose na odluku suda kojom se dopušta produljenje prisilne hospitalizacije i/ili prisilnog liječenja, odluku o mjeri udaljavanja djeteta iz nesigurnog okruženja te predmeti predviđeni u Zakonu o kaznenom postupku, a prednost se daje organizaciji usmenih sastanaka na daljinu ako sud ima sredstva da to učini.

Tijekom usmenih postupaka u hitnim predmetima poštuju se sigurnosne preporuke (fizički razmak, dezinfekcija sudnice).

Sudske postupovne odluke šalju se elektroničkim sredstvima komunikacije, a prednost se daje pravosudnom informacijskom sustavu. U iznimnim slučajevima dokumenti se šalju e-poštom i redovitom poštom osobama koje nemaju pristup pravosudnom informacijskom sustavu. Postupovni dokumenti i ostala korespondencija šalju se osobama koje nisu sudionici u postupku (npr. sudski izvršitelji, javni bilježnici) preko državnog sustava „e-dostava” ili e-poštom te samo u iznimnim slučajevima običnom poštom. Komunikacija/suradnja odvija se elektroničkim sredstvima komunikacije, telefonski.

Nakon obustave izravne dostave zaposlenicima na sudovima postupovni se dokumenti zaprimaju elektroničkim putem ili šalju običnom poštom.

Sudski izvršitelji: Nakon prelaska na rad na daljinu od 16. ožujka sudski službenici i dalje tijekom razdoblja karantene pružaju većinu svojih redovnih usluga vjerovnicima i dužnicima. Iako je izravan kontakt ograničen, sudski službenici i njihovi pomoćnici komunicirat će sa sudionicima u postupku telefonom, e-poštom, preko internetskih stranica http://www.antstoliai.lt/ ili redovnom poštom. Trenutačna karantena isto tako nije prepreka za podnošenje novih naloga za izvršenje. Pisani nalozi za izvršenje mogu se sudskim službenicima dostaviti poštom, a elektronički nalozi za izvršenje e-poštom ili internetom uz prijavu u informacijski sustav sudskih službenika na adresi http://www.antstoliai.lt/. Tijekom razdoblja karantene sudski službenici isto tako ne objavljuju nove dražbe.

Kad je riječ o organizaciji rada javnih bilježnika, u pripremi je nacrt izmjena Zakona o javnom bilježništvu i Građanskog zakonika. U njima se propisuje da će se većina javnobilježničkih usluga odsad obavljati na internetu i pružati na daljinu. U nacrtu izmjena predlaže se da se javnim bilježnicima omogući pravo na izvršenje poslova javnobilježničke ovjere na daljinu i pravo na izradu dokumenata u obliku elektroničkih javnobilježničkih isprava. Informacije će se prenositi u državne registre i informacijske sustave koji su već u radu. Uredi javnog bilježnika mogli bi se posjetiti isključivo radi izravne identifikacije osobe ili iskaza volje radi sastavljanja oporuke. Plan je ujedno omogućiti odbijanje sudjelovanje javnog bilježnika u potvrđivanju nekih jednostavnijih punomoći i omogućiti elektroničku registraciju punomoći koje ne trebaju biti u obliku javnobilježničke isprave. Usluge javnog bilježnika na daljinu neće uključivati ovjeru oporuka i njihovo preuzimanje na čuvanje ni potvrdu o tome da je određena osoba živa. Javni bilježnici isto tako ne bi trebali pružati usluge na daljinu ako smatraju da bi mogli osigurati bolju zaštitu legitimnih interesa klijenta samo ako se osobno sastanu s njim ili ako moraju dokumentirati volju osobe, objasniti posljedice poslova javnobilježničke ovjere ili utvrditi identitet osobe.

Kad je riječ o pružanju usluga pravne pomoći koju jamči država, preporuke su objavljene na internetskim stranicama posvećenima uslugama pravne pomoći za koju jamči država. Izričito se preporučuje izbjegavanje osobnog kontakta i organiziranje pružanja pravne pomoći s pomoću alata za rad na daljinu, tj. slanje svih zahtjeva e-poštom, savjetovanje telefonom, na internetu ili drugim telekomunikacijskim sredstvima. Kad u hitnim slučajevima odvjetnik treba sudjelovati u određenim istražnim postupcima prije suđenja ili u sudskim postupcima, nužno je postupati s dužnom pažnjom, pridržavati se nacionalnih smjernica za sprečavanje širenja bolesti COVID-19 (sigurna udaljenost, higijena itd.) i odbiti prisustvovati postupku ako nisu poduzete odgovarajuće zaštitne mjere (npr. prostorija se ne može prozračiti, nema dezinfekcijskog sredstva, javljaju se sumnje u pogledu zdravlja drugih osoba u prostoriji).

Litavska odvjetnička komora objavila slične preporuke i svim odvjetnicima koji rade u Litvi.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Većina zaposlenika javnih tijela radi na daljinu. I dalje se pruža međunarodna pravna pomoć, no pojedini postupci mogu dulje trajati.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Parlament je 21. travnja donio Zakon o utjecaju bolesti COVID-19 na nesolventnost pravnih osoba, koji uključuje: obustavu dužnikove obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka ili postupka restrukturiranja na razdoblje od tri mjeseca od završetka razdoblja izvanrednog stanja.

Vlada može produljiti to razdoblje do kraja 2020.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Zakon o utjecaju bolesti COVID-19 na nesolventnost pravnih osoba uključuje: ograničavanje vjerovnikova prava na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti tijekom razdoblja izvanrednog stanja.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

U kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 litavski sudovi primijenili su pisani postupak za rješavanje predmeta u slučajevima u kojima je to bilo moguće. Parnični postupak provodi se na uobičajeni način, u pisanom obliku kad god je to moguće. Važno je napomenuti da bi u skladu sa Zakonom o nesolventnosti pravnih osoba prednost trebalo dati pisanom postupku. Usmene rasprave u predmetima koji su povezani sa slučajevima nesolventnosti trebale bi se, u slučajevima kada je to potrebno, organizirati na daljinu uz primjenu modernih tehnologija.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Zakon o utjecaju bolesti COVID-19 na nesolventnost pravnih osoba uključuje: obustavu računanja vremena u kojem dužnik ne može provoditi odobreni plan restrukturiranja, zbog čega bi moglo doći do prestanka restrukturiranja, na razdoblje od tri mjeseca od završetka razdoblja izvanrednog stanja.

Vlada može produljiti to razdoblje do kraja 2020.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Mjere koje primjenjuju porezne uprave:

1. odgoda plaćanja poreza ili dogovaranje plaćanja poreza u obrocima u skladu s dogovorenim rasporedom bez plaćanja kamata;
2. zaustavljanje postupaka naplate poreznih dugova u skladu s kriterijima razumnosti;
3. oslobođenje poreznih obveznika od novčanih kazni i zateznih kamata zbog nepravodobnog ispunjavanja poreznih obveza.

U skladu sa Zakonom o kreditiranju nekretnina i Zakonom o potrošačkom kreditiranju, u određenim okolnostima (npr. ako korisnik kredita ostane bez posla ili izgubi najmanje jednu trećinu prihoda) davatelj kredita obvezan je na zahtjev korisnika kredita odgoditi plaćanje kreditnih obroka, osim kamata, na razdoblje od najviše tri mjeseca. Ta je obveza uvedena za davatelje potrošačkih kredita izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju 19. ožujka 2020.

Litavska vlada donijela je i opsežan paket gospodarskih mjera za poduzeća (programi državnih potpora, razne olakšice i subvencije, odgode plaćanja poreza i zajmova itd.).

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Na temelju Uredbe Velikog Vojvodstva od 18. ožujka 2020. o uvođenju niza mjera u kontekstu borbe protiv bolesti COVID-19 krizno stanje produljeno je za tri mjeseca Zakonom od 24. ožujka 2020.

Parlament se ne može raspustiti tijekom kriznog stanja, zadržava sve svoje zakonodavne ovlasti i može u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja od tri mjeseca donijeti zakon o završetku kriznog stanja. Uredbe koje su zakonito donesene tijekom tog razdoblja prestaju proizvoditi učinke na dan prestanka kriznog stanja.

Vlada je 25. ožujka 2020. u Vladinom vijeću donijela Uredbu Velikog Vojvodstva koju je sastavilo Ministarstvo pravosuđa, a kojom se obustavljaju rokovi u pravosudnim stvarima i prilagođavaju određena druga postupovna pravila.

Općom odredbom obustavljaju se svi propisani rokovi u postupcima pred ustavnim, redovnim, upravnim i vojnim sudovima. U tekstu su predviđene određene iznimke u pogledu oduzimanja slobode u kojima je propisano donošenje brzih odluka.

Rokovi u građanskim i trgovačkim stvarima

Luksemburg je obustavio rokove u sudskim postupcima i produljio određene rokove u posebnim postupcima.

Odredio je i neke iznimke, posebno za hitna pitanja koja ne dopuštaju obustavu rokova.

Obustavljeni su rokovi za žalbe ili prigovore.

• Kad je riječ o pitanjima najma, obustavlja se izvršenje naloga za deložaciju. Odredbom se obustavljaju deložacije u području najmova stambenih prostora. Obustavljaju se i rokovi za izvršenje deložacija u području najmova komercijalnih prostora kao i rokovi za pljenidbu i prisilnu prodaju.
• Kad je riječ o pitanjima građanskog statusa, obustavlja se i obveza prijave rođenja u roku od pet dana. U slučaju vjenčanih listova, s obzirom na mogućnost izostavljanja objave namjere sklapanja braka, ne postoji nikakvo vremensko ograničenje.
• Posebnom odredbom obustavljaju se rokovi u pitanjima nasljeđivanja izvan sudskih postupaka. Važno je očuvati prava građana jer je podjela nasljedstva vrlo formalistički postupak s brojnim rokovima.
• Planira se da se rokovi za podnošenje i objavu godišnjih financijskih izvještaja, konsolidiranih financijskih izvještaja i izvještaja trgovačkih društava produlje za tri mjeseca. To se odnosi samo na financijske godine koje su zaključene na dan završetka krize i u pogledu kojih rokovi za podnošenje i objavu nisu istekli prije 18. ožujka 2020.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudska uprava uvela je mjere potrebne u ovoj fazi pandemije kako bi, s jedne strane, osigurala funkcionalno pružanje usluga u smanjenom obujmu, a s druge strane, što više očuvala zdravlje zaposlenika.

Te su odredbe donesene strogo u skladu s Ustavom i međunarodnim obvezama Luksemburga, posebno onima koje se odnose na temeljna prava. One se primjenjuju u skladu s kriterijima nužnosti i proporcionalnosti.

U okviru borbe protiv koronavirusa brojne su države članice ograničile kretanje. Luksemburg je učinio isto te je ujedno predvidio niz iznimaka od tih ograničenja (na primjer za radnike u zdravstvenom sektoru i drugim ključnim sektorima u trenutačnoj krizi).

Jednom od tih iznimaka propisuje se da se rastavljenim roditeljima i dalje dopušta da napuste svoj dom radi izvršavanja roditeljske odgovornosti, posebno kako bi ostvarili pravo na kontakt sa svojim djetetom.

Sudovi u Luksemburgu rade sporije, ali dovoljno su aktivni pa uspijevaju riješiti ključna i hitna pitanja. Zahtjevi upućeni vijećima (chambres du conseil) okružnih sudova (tribunaux d’arrondissement) i Žalbenom sudu (cour d’appel) rješavaju se tijekom kriznog stanja na temelju pisanog postupka.

Javni bilježnici i dalje pružaju svoje usluge. Poduzete su mjere kojima se odobravaju odstupanja u određenim pravnim postupcima kako bi se smanjila potreba za fizičkim kontaktom.

Odvjetnici isto tako nastavljaju raditi i potiče ih se da se tijekom krize koriste elektroničkim sredstvima za komunikaciju sa sudovima.

Kako bi izbjegli fizički kontakt, sudski izvršitelji pismena ne dostavljaju primatelju osobno, nego ih ostavljaju u poštanskom sandučiću na adresi primatelja.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Središnje tijelo, glavni javni tužitelj (procureur général), potpisuje i izdaje sve instrumente u području pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima. Ritam rada ponešto je usporen kako bi maksimalan broj ljudi mogao raditi od kuće.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Zakonom je obustavljena obveza poduzeća da u roku od mjesec dana pri sudskom registru podnese službenu izjavu u slučaju obustave plaćanja, kojom bi započeo stečajni postupak.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Nije uveden opći moratorij na podnošenje zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka, što znači da vjerovnik i dalje ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, a poduzeće i dalje ima pravo proglasiti stečaj.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Luksemburški sudovi nadležni u području stečaja rješavat će samo hitne predmete.

Luksemburg je obustavio rokove u sudskim postupcima i produljio određene rokove u posebnim postupcima.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Parlamentarni nadzor nad provedbom Direktive (EU) 2019/1023 stavljen je na čekanje. Međutim, Ministarstvo pravosuđa trenutačno razmatra bi li neki elementi Direktive mogli biti korisni u trenutačnom kontekstu i bi li ih se moglo uvesti u kratkom roku (npr. pojednostavnjeni mehanizam odgode ovrhe ili odredba o zaštiti novog financiranja).

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Kad je riječ o pitanjima najma, izvršenje presuda o deložaciji obustavlja se zbog očitih razloga.

Nakon izvanrednog stanja mjere za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 redovito su razmatrane kako bi ih se prilagodilo razvoju zdravstvene krize.

Nakon uvođenja niza hitnih mjera u kontekstu borbe protiv pandemije, Ministarstvo pravosuđa neke je od njih produljilo, prilagodilo ili ukinulo.

Ažurirane ili dodatne informacije o mjerama protiv pandemije bolesti COVID-19 dostupne su na posebnoj stranici Ministarstva pravosuđa:

https://mj.gouvernement.lu/fr/dossiers/2020/Covid-19/faq-mj.html

ili

u Službenom listu Velikog Vojvodstva Luksemburga:

Službeni list Velikog Vojvodstva Luksemburga - Legilux (public.lu)

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Potrebno je osigurati pristup pravosuđu i kontinuitet postupaka u tijeku. Zbog toga sudovi u Mađarskoj ne prekidaju s radom. Posebna postupovna pravila odobrena su kako bi se olakšale njihove aktivnosti, primjerice u slučaju epidemioloških mjera. Svi su sudovi operativni.

Rokovi u pravilu nastavljaju teći tijekom razdoblja opasnosti.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Osiguran je pristup pravosuđu i kontinuitet postupaka u tijeku; sudovi u Mađarskoj ne prekidaju s radom.

Osiguran je pristup pravosuđu i kontinuitet postupaka u tijeku; sudovi u Mađarskoj ne prekidaju s radom. Tijekom trajanja stanja opasnosti u pravilu se ne provode samo one postupovne radnje koje je potrebno obavljati na lokaciji koja podliježe epidemiološkoj mjeri. Ako je to opravdano epidemiološkim mjerama, rasprava se može održati i elektroničkim sredstvima ili drugim sredstvima kojima se mogu prenositi elektroničke slike i zvuk.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Središnja su tijela operativna.

Zahtjevi za pravnu pomoć mogu se izvršavati s odgodom u usporedbi s uobičajenom situacijom.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Mjere koje se odnose na trgovačka društva:

• postupak likvidacije može se pokrenuti samo ako je proteklo 75 dana od roka za plaćanje navedenog u nalogu za plaćanje
• postupak likvidacije može se pokrenuti samo za potraživanja koja premašuju 400 000 HUF
• u okviru postupka preispitivanja zakonitosti sud pri kojem se vodi registar trgovačkih društava ne može proglasiti prestanak društva
• postupci proglašenja prestanka društva koji se pokreću zbog ukidanja poreznog broja obustavljaju se do 30. lipnja 2021.
• kao opće pravilo, postupci obveznog brisanja obustavljaju se do 30. lipnja 2021. i ne mogu se pokrenuti zbog nedovršenog postupka likvidacije.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Uvodi se zakonski moratorij na plaćanja dužnika na temelju ugovora o kreditu, zajmu i financijskom leasingu do 31. prosinca 2020.

Zakonom CVII. iz 2020. rok se produljuje do 30. lipnja 2021. za dužnike iz nekih društvenih skupina (nezaposlene osobe, bivši sudionici programa javnih radova, roditelji koji odgajaju djecu, umirovljenici, sudionici u postupku osobnog stečaja).

Dužniku se u skladu s time na temelju postojećeg ugovora koji je potpisan i isplaćen prije 19. ožujka 2020. odobrava moratorij na otplatu glavnice, kamata i naknada.

Moratorij traje do kraja ove godine.

Rok za otplatu produljuje se za vrijeme trajanja moratorija, a sam se ugovor produljuje ako bi ugovor o kreditu normalno završio tijekom trajanja moratorija. I jamstva se produljuju za isto razdoblje (devet mjeseci).

Moratorij na otplatu duga primjenjuje se samo na kredite koje su isplatila domaća financijska društva te stoga ova mjera ne utječe na kredite međunarodnih financijskih institucija.

Moratorij na otplatu primjenjuje se i na zajmove zaposlenika. Moratorij na otplatu primjenjuje se i na dužnike u predmetima osobnog stečaja (parnični i izvansudski postupci) te na rasporede otplate duga koji se temelje na izvansudskoj nagodbi, na sudskoj nagodbi o podmirenju duga ili na odluci suda.

Kamate i naknade koje se ne plaćaju tijekom moratorija neće se kapitalizirati. Moraju se platiti nakon moratorija i pod istim uvjetima kako se zbog moratorija ne bi povećalo opterećenje kamatama i naknadama. U skladu s time produljuje se razdoblje otplate.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Obustavlja se raskid ugovora u slučaju neplaćanja (ugovori o zajmu, kreditu i financijskom leasingu koji su odobreni u okviru vjerovnikova poslovanja) do 30. lipnja 2021.– posebna obveza ponovnog pregovaranja o ugovoru (Zakon CVII. iz 2020., stupa na snagu 1. siječnja 2021.).

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Potrebno je osigurati pristup pravosuđu i kontinuitet postupaka u tijeku. Zbog toga sudovi u Mađarskoj ne prekidaju s radom. Posebna postupovna pravila odobrena su kako bi se olakšale njihove aktivnosti, primjerice u slučaju epidemioloških mjera. Svi su sudovi operativni.

Tijekom trajanja stanja opasnosti u pravilu se ne provode samo one postupovne radnje koje je potrebno obavljati na lokaciji koja podliježe epidemiološkoj mjeri.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

-

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

-

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Od 16. ožujka 2020. tijek svih zakonskih i sudskih rokova, uključujući rokove zastare u građanskim stvarima i sve prekluzivne rokove, prekida se do sedam dana od ukidanja Naloga za zatvaranje sudova.

Osim toga, dok su sudovi zatvoreni, prekinut je i tijek svih zakonskih rokova koje su obvezni primjenjivati javni bilježnici. Prekid tijeka rokova koji se odnose na javne bilježnike traje najviše 20 dana od ukidanja Naloga za zatvaranje sudova.

Prekid tijeka rokova za zaključivanje prodaje navedenih u upisanom predugovoru o kupoprodaji koji je uveden 16. ožujka 2020. povučen je 22. svibnja 2020. Prekid u trajanju od 20 dana koji se počeo primjenjivati 22. svibnja 2020. uveden je u odnosu na predugovore o kupoprodaji, a nakon toga će preostali dio razdoblja čiji je tijek prekinut nastaviti teći.

Odluka o zatvaranju sudova iz 2020. stavljena je izvan snage 5. lipnja 2020. Stoga će nastaviti teći svi zakonski i sudski rokovi, uključujući rokove zastare u građanskim stvarima i sve prekluzivne rokove. Kako bi se zaštitila prava sudskih korisnika, 5. lipnja 2020. stupio je na snagu kratki prekid: i. dvadesetodnevni prekid zakonskih i sudskih rokova za sudove, odbore, povjerenstva, vijeća ili subjekte koji ne rade u zgradama sudova i ii. sedmodnevni prekid zakonskih i sudskih rokova za sudove, odbore, povjerenstva, vijeća ili druge subjekte koji rade u zgradama sudova.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudovi i registri zatvoreni su od 16. ožujka, a među njima viši sudovi, niži sudovi i žalbeni sudovi, sva sudišta uspostavljena na temelju zakona koja rade u zgradi sudova te svi odbori, povjerenstva, vijeća ili drugi subjekti koji isto tako rade u tim zgradama sudova i pred kojima se vodi bilo kakav postupak.

Unatoč tom zatvaranju sudovi su ipak ovlašteni naložiti održavanje rasprave u hitnim predmetima ili u predmetima čije bi rješavanje prema mišljenju suda bilo u javnom interesu. Međutim, takav način rada ovisi o posebnim mjerama za zaštitu od širenja virusa o kojima sud može sam odlučiti.

Pristup tajništvima svih sudova omogućen je od 4. svibnja 2020. za potrebe podnošenja svih dokumenata povezanih sa sudskim postupcima (ne samo s obzirom na hitne predmete i predmete od javnog interesa).

Odluka o zatvaranju sudova iz 2020. stavljena je izvan snage s učinkom od 5. lipnja 2020. Stoga su svi sudovi ponovno otvoreni, uključujući više i niže sudove, žalbene sudove neovisno o njihovoj nadležnosti ili jurisdikciji, sve zakonom ustanovljene sudove te su s radom nastavili svi odbori, komisije, povjerenstva ili druga tijela pred kojima se održavaju saslušanja ili provode postupci koji podliježu zakonskim ili administrativnim vremenskim ograničenjima za podnošenje zahtjeva, odgovora na tužbu ili drugih akata.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Prekogranična pravosudna suradnja nastavila se odvijati uobičajeno – naravno, koliko je to moguće u sadašnjim okolnostima, posebno u kontekstu smanjene aktivnosti na sudovima i smanjenog međunarodnog putovanja.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Malteški sudovi zatvoreni su od 16. ožujka 2020. i dopušta se samo rješavanje hitnih predmeta ako sud odluči da bi to bilo u javnom interesu. Time je privremeno predviđena predstojeća situacija u pogledu određenih tužbi (protuzakonito poslovanje) koje bi mogle biti podnesene protiv direktora ako ne podnesu zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

Odluka o zatvaranju sudova iz 2020. stavljena je izvan snage 5. lipnja 2020. Svi su sudovi ponovno otvoreni.

Stoga će nastaviti teći svi zakonski i sudski rokovi, uključujući rokove zastare u građanskim stvarima i sve prekluzivne rokove. Kako bi se zaštitila prava sudskih korisnika, 5. lipnja 2020. stupio je na snagu kratki prekid: i. dvadesetodnevni prekid zakonskih i sudskih rokova za sudove, odbore, povjerenstva, vijeća ili subjekte koji ne rade u zgradama sudova i ii. sedmodnevni prekid zakonskih i sudskih rokova za sudove, odbore, povjerenstva, vijeća ili druge subjekte koji rade u zgradama sudova.

Zakonom XXXI. iz 2020. izmijenjen je Zakon o trgovačkim društvima (poglavlje 386. Zakonâ Malte) kako bi se nadležnom ministru dale nove ovlasti za omogućivanje privremene obustave obveze direktora da podnesu zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, sve dok se to bude smatralo potrebnim.

Dana 15. rujna 2020. objavljena je Pravna obavijest 373. iz 2020. pod nazivom Odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Obustava podnošenja zahtjeva za prestanak i likvidaciju društva). Tom se pravnom obavijesti predviđaju obustava podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i odgoda postupaka. Obje mjere stupaju na snagu retroaktivno od 16. ožujka 2020. Obustava uključuje predmete nezakonitog poslovanja koji se vode protiv direktora jer nisu pokrenuli postupak prestanka društva ili su u dobroj vjeri uzrokovali dugove u vrijeme kada je bilo vjerojatno da će društvo postati nesolventno. Obustava i odgoda ostaju na snazi neograničeno i u razdoblju od 40 dana od datuma kada ministar nadležan za gospodarstvo izda nalog za njihovo ukidanje.

Neovisno o obustavi i odgodi, sud još uvijek ima ovlast dopustiti pokretanje ili nastavak postupka ako na prvi pogled postoji prima facie dokaz da je nesolventnost nastupila prije 16. ožujka 2020.

Pravnom obavijesti predviđen je i sustav prema kojemu se datum koji se smatra datumom prestanka društva vraća na datum na koji bi imatelj zadužnice, vjerovnik ili vjerovnici podnijeli zahtjev za prestanak društva, ali im je to zbog obustave bilo zabranjeno. To će se primjenjivati na zahtjeve za likvidaciju podnesene u roku od šest mjeseci nakon ukidanja obustave.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Zatvaranjem sudova automatski je obustavljeno primjenjivanje vjerovnikovih prava na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti dužnika.

Odluka o zatvaranju sudova iz 2020. stavljena je izvan snage 5. lipnja 2020. Svi su sudovi ponovno otvoreni.

Zakonom XXXI. iz 2020. izmijenjen je Zakon o trgovačkim društvima (poglavlje 386. Zakona Malte) kako bi se nadležnom ministru dale nove ovlasti za omogućivanje privremene obustave prava vjerovnika da podnesu zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti dužnika, sve dok se to bude smatralo potrebnim.

Dana 15. rujna 2020. objavljena je Pravna obavijest 373. iz 2020. pod nazivom Odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Obustava podnošenja zahtjeva za prestanak i likvidaciju društva). Tom pravnom obavijesti opoziva se pravo vjerovnika na podnošenje zahtjeva za prestanak društva dužnika zbog nesolventnosti. Nadalje, obustavit će se postupci u slučaju nesolventnosti pokrenuti 16. ožujka 2020. ili kasnije. Međutim, Sud je ovlašten dopustiti suđenje ako se prima facie uvjerio da je nesolventnost nastupila prije 16. ožujka 2020.

Obustavljaju se i slučajevi nezakonitog poslovanja (koje nije prijevarno poslovanje) koji se vode protiv direktora zbog nepodnošenja zahtjeva za prestanak društva. Obustava i odgoda ostaju na snazi neograničeno i u razdoblju od 40 dana od datuma kada ministar nadležan za gospodarstvo izda nalog za njihovo ukidanje.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Isto tako, zatvaranjem sudova osigurana je automatska obustava ovršnih radnji koje su pokrenuli vjerovnici. Nadalje, vlada je naložila šestomjesečnu obustavu kredita koje su odobrile ovlaštene kreditne ili financijske institucije, među ostalim pozajmljivanje određenog novčanog iznosa u obliku predujma, prekoračenja ili zajma ili bilo koje druge kreditne linije, uključujući diskontiranje mjenica i zadužnica, jamstava, odšteta, akcepata i mjenica odobrenih per aval, ali isključujući kreditne kartice.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Zbog zatvaranja sudova, a time i nemogućnosti primjenjivanja prava dužnika na izvršenje ugovora, vlada je do daljnjega naložila privremeni prekid svih zakonskih i sudskih rokova određenih u sporazumima, među ostalim svih rokova za ispunjenje obveza utvrđenih u takvim sporazumima. To, među ostalim, uključuje tijek svih rokova koji su zakonom propisani javnom bilježniku za upis svih isprava, oporuka, akata ili privatnih pisanih isprava; tijek svih rokova u kojima javni bilježnik u skladu s primjenjivim pravom mora platiti poreze koje je naplatio pri obavljanju svoje djelatnosti; tijek svih rokova koji se odnose na porezne olakšice, poticaje ili izuzeća; tijek svih rokova u kojima javni bilježnik mora dostaviti sve informacije ili dokumentaciju bilo kojem nadležnom ili regulatornom tijelu u skladu s relevantnom javnobilježničkom radnjom; tijek rokova za ispunjenje bilo koje obveze sadržane u bilo kojoj ispravi ili privatnoj pisanoj ispravi, među ostalim u upisanom predugovoru o kupoprodaji; i tijek roka isteka bilo kojeg upisanog predugovora o kupoprodaji.

Odluka o zatvaranju sudova iz 2020. stavljena je izvan snage 5. lipnja 2020. Svi su sudovi ponovno otvoreni.

Stoga će nastaviti teći svi zakonski i sudski rokovi, uključujući rokove zastare u građanskim stvarima i sve prekluzivne rokove. Kako bi se zaštitila prava sudskih korisnika, 5. lipnja 2020. stupio je na snagu kratki prekid: i. dvadesetodnevni prekid zakonskih i sudskih rokova za sudove, odbore, povjerenstva, vijeća ili subjekte koji ne rade u zgradama sudova i ii. sedmodnevni prekid zakonskih i sudskih rokova za sudove, odbore, povjerenstva, vijeća ili druge subjekte koji rade u zgradama sudova.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Sudovi i pripadajući prijavni uredi zatvoreni su od 16. ožujka 2020. Međutim, sudovi su ovlašteni odrediti raspravu u hitnim predmetima ili u predmetima čije bi rješavanje prema mišljenju suda bilo u javnom interesu. Kao posljedica toga, svi zakonski i sudski rokovi, među ostalim rokovi zastare i svi prekluzivni rokovi, prekinuti su do sedam dana nakon ukidanja naloga za zatvaranje sudova. Takve mjere same po sebi služe kao automatski moratorij ili odgoda ovršnih radnji i postupaka u slučaju nesolventnosti trgovačkih društava te neposredne obveze direktora da podnesu zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

Odluka o zatvaranju sudova iz 2020. stavljena je izvan snage 5. lipnja 2020. Svi su sudovi ponovno otvoreni i sudski postupci se vode kao uobičajeno.

Zakonom XXXI. iz 2020. izmijenjen je Zakon o trgovačkim društvima (poglavlje 386. Zakonâ Malte) kako bi se nadležnom ministru dodijelile nove ovlasti za obustavu prava na podnošenje zahtjeva za likvidaciju i obustavu održavanja redovnih ili izvanrednih glavnih skupština i održavanja virtualnih godišnjih glavnih skupština i drugih sastanaka.

Dana 15. rujna 2020. objavljena je Pravna obavijest 373. iz 2020. pod nazivom Odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Obustava podnošenja zahtjeva za prestanak i likvidaciju društva). Tom se pravnom obavijesti predviđaju obustava podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i odgoda postupaka, koje stupaju na snagu retroaktivno od 16. ožujka 2020. Obustava uključuje predmete nezakonitog poslovanja koji se vode protiv direktora zbog nepokretanja postupka prestanka društva. Obustava i odgoda ostaju na snazi neograničeno i u razdoblju od 40 dana od datuma kada ministar nadležan za gospodarstvo izda nalog za njihovo ukidanje.

Neovisno o obustavi i odgodi, sud još uvijek ima ovlast dopustiti pokretanje ili nastavak postupka ako postoji prima facie dokaz da je nesolventnost nastupila prije 16. ožujka 2020.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Kad je riječ o Direktivi o nesolventnosti, vlada još uvijek ispituje situaciju i njezin učinak na trgovačka društva.

Pravna obavijest 192. iz 2020. pod nazivom Odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Fond za obnovu trgovačkih društava) objavljena je 12. svibnja 2020. kako bi se dopunio postupak oporavka društava predviđen člankom 329.B Zakona o trgovačkim društvima (poglavlje 386. Zakonâ Malte). Tom se pravnom obavijesti uspostavlja i uređuje rad Fonda za oporavak trgovačkih društava i upravljanje njime s ciljem olakšavanja postupka oporavka trgovačkih društava.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Vlada je već uvela tri paketa financijske pomoći na mjesečnoj osnovi kako bi održala likvidnost u poduzećima i financijski pomogla nizu sektora. Vlada nije samo uvela odgode plaćanja poreza već je obećala i državna jamstva za zajmove pod povoljnijim uvjetima te je izravno unijela gotovinu u poduzeća kako bi ona nastavila poslovati te bila zdrava i spremna za oporavak nakon ponovnog pokretanja gospodarstva. Osim toga, uveden je i niz socijalnih mjera, među ostalim dodaci na plaću. Sve se to čini kako bi se izbjegla nesolventnost, spasila održiva poduzeća, očuvala radna mjesta i u najvećoj mogućoj mjeri ograničili neprihodonosni krediti.

Konkretno, vlada je naložila šestomjesečnu obustavu kredita koje su odobrile ovlaštene kreditne ili financijske institucije, među ostalim pozajmljivanje određenog novčanog iznosa u obliku predujma, prekoračenja ili zajma ili bilo koje druge kreditne linije, uključujući diskontiranje mjenica i zadužnica, jamstava, odšteta, akcepata i mjenica odobrenih per aval, ali isključujući kreditne kartice.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Parlament (gornji i donji dom) prihvatio je privremeno zakonodavstvo o izvanrednom stanju. Primjenom tog zakonodavstva mogu se riješiti najhitniji problemi u funkcioniranju sudstva.

To je zakonodavstvo stupilo na snagu 24. travnja 2020.

Rasprave u građanskim i upravnim predmetima

Rasprave se održavaju uz upotrebu svih dostupnih sredstava za elektroničku komunikaciju ako zbog bolesti COVID-19 fizičke rasprave nisu moguće. Suci u svim predmetima odlučuju o načinu održavanja rasprave.

Nema izmjena zakonskih rokova u građanskim, upravnim ili kaznenim predmetima.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Svi su sudovi bili zatvoreni od 17. ožujka 2020. do 11. svibnja 2020., osim kad je bila riječ o izuzetno hitnim predmetima. Svi ostali predmeti rješavali su se u pisanom postupku ili primjenom audiokonferencija i videokonferencija.

Zgrade sudova ponovno će se otvoriti 11. svibnja 2020. kako bi se počeli rješavati svi predmeti iz područja kaznenog, maloljetničkog i obiteljskog prava. Sudbena vlast poduzela je sigurnosne i organizacijske mjere u skladu sa savjetima nacionalnih zdravstvenih tijela.

Koliko god je to moguće, i ostali predmeti rješavat će se uz fizičku nazočnost sudionika na sudovima. Ako to nije moguće, mogu se upotrebljavati videokonferencijska veza ili druga elektronička sredstva.

Međutim, javnost neće moći prisustvovati raspravama, osim kad je riječ o predmetima od velikog javnog interesa. Sudovi mogu zamoliti i Sudbeno vijeće da dogovori stručni prijenos uživo ako smatraju to nužnim za javni interes. Raspravi uvijek mogu nazočiti najviše tri predstavnika medija. Osim toga, sudstvo nastoji pisane presude što više objavljivati na internetu.

Sudstvo istražuje mogućnosti ispunjavanja obveze održavanja javnih i otvorenih rasprava i istodobnog poštovanja privatnosti uključenih stranaka.

Sudstvo je predvidjelo privremenu prilagodbu postupovnih propisa za sva područja nadležnosti te je na svojim internetskim stranicama izradilo stranicu s cjelokupnim aktualnim pregledom i uputama o načinu rada tijekom krize nastale zbog bolesti COVID-19.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Središnja tijela u Nizozemskoj uglavnom rade od kuće. Preporučuje se komunikacija e-poštom.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Nizozemska isto tako nije pobornik uvođenja obustave obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti jer postoji rizik da se neodrživa poduzeća održe na životu dulje nego što je to odgovorno. Time se nanosi šteta vjerovnicima. Nizozemska se umjesto toga usredotočuje na omogućavanje brzog i ranog restrukturiranja.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Trenutačno se ne razmatra obustava obveze plaćanja jer bi to moglo izazvati lančanu reakciju.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

-

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Brojne su banke dobrovoljno pristale na privremenu odgodu otkazivanja kreditnih aranžmana i mjera izvršenja (pod određenim uvjetima). U Nizozemskoj banke ni inače ne pribjegavaju često podnošenju zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Najavljene su opće izvanredne mjere kako bi se građanima i poduzetnicima omogućilo da nastave ispunjavati obveze plaćanja.

Taj paket uključuje mjere kao što su trenutačni prestanak naplate određenih poreza (poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a) i liberalni sustav odgode niza drugih poreza i mirovinskih doprinosa.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Zakon od 22. ožujka 2020., kako je izmijenjen

Postupovni rokovi koji počinju teći 22. ožujka 2020. ili koji u uobičajenim okolnostima trebaju početi teći nakon tog datuma prekidaju se i obustavljaju do 30. travnja 2020. Nakon toga će ponovno početi teći. To znači da rok od 14 dana istječe 15. svibnja 2020., a rok od četiri tjedna 29. svibnja 2020.

Iznimke (među ostalim): rokovi za plaćanje, prisilni psihijatrijski prijami. U slučaju neposredne opasnosti za sigurnost ili osobnu slobodu ili nepovratne štete, sud može obustaviti prekid ranije.

Rokovi zastare obustavljaju se u razdoblju od 22. ožujka 2020. do 30. travnja 2020.

Pregovori na internetu: određenim se skupinama može iznimno omogućiti sudjelovanje u saslušanju, podložno određenim odredbama, s pomoću tehničkih mjera za prijenos slike i zvuka.

Ovršni postupci: prisilna dražba pokretne i nepokretne imovine može se obustaviti ako je dužnik suočen s gospodarskim poteškoćama zbog pandemije bolesti COVID-19. Deložacije se mogu obustaviti na zahtjev ako bi dužnik u protivnom postao beskućnik.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Ograničavanje kontakata između sudova i stranaka, ovisno o stanju pandemije bolesti COVID-19.

Opće zatvaranje nekih sudova ako je potrebno, uz mogućnost prijenosa hitnih predmeta na druge sudove.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Službenici u središnjim tijelima radit će od kuće ovisno o stanju pandemije bolesti COVID-19. Preporučuje se komunikacija e-poštom.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti zbog prezaduženosti obustavljena je do 30. lipnja 2021.

Dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti u roku od 60 dana od nastupanja nemogućnosti plaćanja produljena je na 120 dana ako je do nemogućnosti plaćanja došlo zbog bolesti COVID-19.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Vjerovnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti dužnika zbog prezaduženosti obustavljena je do 30. lipnja 2021.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Može se zatražiti odgoda prisilne dražbe pokretne i nepokretne imovine ako je dužnik suočen s gospodarskim poteškoćama zbog trenutačne pandemije bolesti COVID-19 i ako su te poteškoće dovele do pokretanja ovršnog postupka.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Stečajni sud može produljiti razdoblje u kojem treće strane ne smiju raskinuti ugovore ili ostvariti prava na odvajanje ili odvojeno namirenje (na snazi do 30. lipnja 2021.).

Stambeni najmovi (pravo o najmu stanova) ne mogu se raskinuti zbog dospjelih neplaćenih obveza najamnine za razdoblje od travnja do lipnja 2020. koje su posljedica znatnog pogoršanja financijskih rezultata zbog bolesti COVID-19. Stanodavci mogu podnijeti tužbu zbog takvih dospjelih neplaćenih obveza tek nakon 31. prosinca 2020., ali kamate na njih ne smiju biti veće od 4 % godišnje.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Sud može produljiti postupovne rokove u postupcima u slučaju nesolventnosti za najviše 90 dana (na snazi do 31. prosinca 2020.).

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Dužnik koji u okviru plana restrukturiranja kasni s plaćanjem može zatražiti moratorij u trajanju od najviše devet mjeseci (na snazi do 30. lipnja 2021.).

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Odgodit će se plaćanje obroka zajmova potrošača ili mikropoduzeća koji dospijevaju od travnja do lipnja 2020. ako je zajmoprimac pretrpio gubitak prihoda zbog bolesti COVID-19 i stoga nije razumno očekivati da pravodobno plaća obroke zajma. Rok plaćanja automatski se produljuje za tri mjeseca, osim ako zajmoprimac želi normalno nastaviti s otplatom zajma.

Ne obračunavaju se kamate na dospjele neplaćene obveze od travnja do lipnja.

Ne primjenjuju se ugovorne kazne ako je ugovor sklopljen prije 1. travnja 2020., a dužnikovo kašnjenje posljedica je znatnog pogoršanja njegovih financijskih rezultata zbog bolesti COVID-19 ili su zbog bolesti COVID-19 nastala ograničenja u pogledu njegova rada.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

U posebnom poljskom zakonodavstvu omogućuje se, među ostalim, prekid tijeka još nezapočetih odnosno odgoda započetih:

• rokova zastare u pogledu izvršenja presuda
• rokova u postupcima i rokova za donošenje sudskih odluka u okviru sudskih postupaka, uključujući postupke izvršenja.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Donesene su posebne mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Omogućen je prijenos predmeta među poljskim sudovima (na temelju odluke pravosudnog tijela i tijekom određenog razdoblja kad je riječ o hitnim predmetima, kako je definirano posebnim zakonodavstvom o ublažavanju učinka pandemije bolesti COVID-19 na poljski pravosudni sustav).

Kategorija hitnih predmeta definira se na sljedeći način:

1. Postupci koji se odnose na maloljetnike, uključujući:

• postupke oduzimanja prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetnika ili skrbništva nad maloljetnikom
• postupke koji se odnose na smještaj stranog maloljetnika u ustanovu za skrb i obrazovanje
• postupke određivanja skrbnika koji će zastupati interese maloljetnika u sudskim postupcima
• postupke koji se odnose na smještaj ili produljenje boravka maloljetnika u centru za maloljetne osobe
• postupke izvršenja koji uključuju maloljetnike.

2. Postupci koji se odnose na mentalno bolesne i pravno nesposobne osobe.

Predsjednik svakog nadležnog poljskog suda može naložiti da se svaki predmet smatra hitnim ako zbog nedonošenja odluke u takvom predmetu može doći do sljedećeg: – može nastati opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja

• može nastati ozbiljna šteta javnom interesu
• može nastati neposredna i nepopravljiva materijalna šteta
• te kada u takvom predmetu treba u interesu pravde hitno donijeti odluku.

Pojednostavnjeno je raspoređivanje sudaca na druge sudove. Odluke u tom pogledu donose pravosudna tijela u skladu s načelom neovisnosti sudaca i na unaprijed određeno vremensko razdoblje. Sudovi koji imaju veći broj predmeta dobit će potporu na temelju takvih postupaka.

Obustava i odgoda sudskih postupaka isto je tako moguća u određenim slučajevima.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Zaposlenici Ministarstva pravosuđa koji su zaposleni u središnjem tijelu rade na daljinu.

Sva komunikacija s poljskim Ministarstvom pravosuđa kao središnjim tijelom (uključujući dostavu pismena i izvođenje dokaza) ili poljskom kontaktnom točkom u okviru Europske pravosudne mreže mora se odvijati elektronički uz slanje potrebnih priloga u skeniranom obliku.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Od 18. travnja 2020. obustavljena je obveza dužnika da podnese zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (ako je COVID-19 izravan uzrok nesolventnosti) tijekom cijelog trajanja rizika od pandemije.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Postupci u slučaju nesolventnosti klasificirani su kao „hitni predmeti” u razdoblju od 16. svibnja 2020. do 5. rujna 2020.

Nije bilo opće obustave rada sudova nadležnih za slučajeve nesolventnosti iako su mnoge rasprave otkazane.

Sudske rasprave održavaju se na internetu, osim u slučajevima u kojima osobni dolazak ne uzrokuje iznimnu opasnost za sudionike.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Postupci restrukturiranja obuhvaćeni Zakonom o restrukturiranju sadržavaju rješenja u okviru kojih se odvaguju interesi dužnika i njegovih vjerovnika i kojima se, s jedne strane, nastoji održati opstojnost dužnika i, s druge strane, što djelotvornije namiriti vjerovnike. Stoga se po definiciji ne bi trebali smatrati štetnima za dužnike.

Novi postupak restrukturiranja stupio je na snagu 24. lipnja 2020. (pojednostavnjeni postupak restrukturiranja). Njime se dužnicima omogućuje da započnu postupak restrukturiranja bez sudskog odobrenja kako bi mogli brzo i učinkovito djelovati u slučaju vjerojatnosti nastupanja nesolventnosti. Pokretanje tog postupka dovodi do opće odgode prisilne naplate potraživanja.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

U okviru nove „protukrizne zaštite” državna potpora može se dodijeliti poduzetniku u teškoj gospodarskoj situaciji (rizik od nesolventnosti) koji ispunjava kriterije poduzetnika kojem prijeti nesolventnost (članak 141. stavak 2. Zakona o restrukturiranju) ili je nesolventan (članak 11. Stečajnog zakona) te ispunjava i druge kriterije.

U cijelom razdoblju rizika od pandemije isključena je mogućnost deložacije fizičke osobe iz stambenog objekta.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Proglašeno je izvanredno stanje za razdoblje od 19. 3. 2020. do 2. 5. 2020.

Najznačajnije zakonodavstvo doneseno tijekom tog razdoblja bilo je sljedeće:

• Uredba 14-A/2020
• Uredba 17-A/2020
• Uredba 2-A/20
• Uredba 2-B/20
• Zakon 1-A/20, kako je izmijenjen
• Uredba sa zakonskom snagom 10-A/20, kako je izmijenjena.

Naknadno je proglašeno stanje krize za razdoblje od 3. 5. 2020. do 30. 6. 2020.

Najznačajnije zakonodavstvo doneseno tijekom tog razdoblja bilo je sljedeće:

• Odluka 33-A/20
• Odluka 33-C/20
• Odluka 38/20
• Odluka 40-A/20
• Odluka 43-B/20
• Odluka 51-A/20
• Zakon 1-A/20, kako je izmijenjen
• Uredba sa zakonskom snagom 10-A/20, kako je izmijenjena.

Stanje krize ponovno je proglašeno za razdoblje od 15. 10. 2020. do 8. 11. 2020.

Najznačajnije zakonodavstvo doneseno tijekom tog razdoblja bilo je sljedeće:

• Odluka 88-A/20
• Odluka 92-A/20
• Odluka 96-B/20.

Naknadno je proglašeno izvanredno stanje za razdoblje od 9. 11. 2020. do 30. 4. 2021.

Najznačajnije zakonodavstvo doneseno tijekom tog razdoblja bilo je sljedeće:

• Uredba 51-U/20
• Uredba 59-A/20
• Uredba 61-A/20
• Uredba 66-A/20
• Uredba 59-A/20
• Uredba 6-A/21
• Uredba 6-B/21
• Uredba 9-A/21
• Uredba 11-A/21
• Uredba 21-A/21
• Uredba 25-A/21
• Uredba 31-A/21
• Uredba 41-A/21

Posljedice na uređenje postupovnih rokova

U skladu s pročišćenom verzijom članka 7. Zakona 1-A/20, tijekom izvanrednog stanja i stanja krize, pravni režim sudskih rokova u osnovi je sljedeći:

• U sudskim postupcima koji nisu hitni, tijek rokova prekida se za razdoblje koje završava na datum koji se utvrđuje uredbom sa zakonskom snagom.
• Hitni sudski postupci traju bez prekida tijeka rokova ili radnji.
• Prekida se tijek rokova zastare i prekluzivnih rokova.
• Obustavljeni su otuđenja i ovrhe na nekretninama koje čine stambene objekte u vlasništvu stanara.
• Prekida se tijek rokova u kojima dužnici moraju podnijeti zahtjeve za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.
• Obustavljaju se sve radnje poduzete u vezi s postupcima izvršenja, uključujući mjere izvršenja, osim ako se time uzrokuje nepopravljiva šteta ili ugrožava egzistencija vjerovnika.
• U članku 15. Uredbe sa zakonskom snagom 10-A/20 navedeno je da se u slučaju zatvaranja suda u određenom području zbog pandemije na temelju odluke tijela tijek postupovnih rokova prekida (to se dogodilo u nekoliko slučajeva i u ograničenom razdoblju).
• Prekid tijeka sudskih rokova završio je 3. lipnja 2020. (članak 8. Zakona 16/2020 kojim se stavlja izvan snage članak 7. Zakona 1-A/2020).
• Kad je riječ o dostavi pismena, obveza pribavljanja potpisa primatelja obustavljena je i zamijenjena drugim prikladnim sredstvima identifikacije i stavljanja datuma dostave (Zakon 10/2020).
• Službeni prekid tijeka sudskih rokova završio je 3. lipnja 2020. (članak 8. Zakona 16/2020 kojim se stavlja izvan snage članak 7. Zakona 1-A/2020).
• Slijedom toga, Zakonom br. 4-B/2021 uspostavljeno je novo razdoblje prekida tijeka sudskih rokova s pravnim sustavom istovjetnim prethodnom, na temelju članka 6-B, koji je dodan Zakonu br. 1-A/20.
• Prekid tijeka sudskih rokova završio je 6. travnja 2021. u skladu sa Zakonom br. 13-B/2021.
• Trenutačno (svibanj 2021.) je zadržan izvanredni prijelazni pravni režim predviđen člankom 6-E Zakona 1-A/2020 u njegovoj najnovijoj verziji, kojim se posebno omogućuje održavanje rasprave upotrebom sredstava komunikacije na daljinu pod uvjetima utvrđenima u zakonu.

Najnoviju pročišćenu verziju Zakona 1-A/2020 (o odgovoru na epidemiološku situaciju uzrokovanu koronavirusom) možete pronaći ovdje.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Tijekom izvanrednog stanja

Glavni mehanizmi za organizaciju i upravljanje pravosudnim sustavom bili su sljedeći:

• krizni planovi koje su utvrdili predsjednici svakog suda
• smjenski rad uz fizičku prisutnost radi provedbe hitnih postupaka koji organiziraju predsjednici svakog suda
• virtualne sudnice na svim sudovima (prvostupanjski sud, žalbeni sud i Vrhovni sud) koje omogućuju održavanje svih rasprava upotrebom sredstava komunikacije na daljinu
• digitalni potpis presuda upotrebom sustava vođenja predmeta
• u slučaju presuda suda koji zasjeda u punom sastavu potpis ostalih sudaca može se zamijeniti izjavom suca izvjestitelja kojom se potvrđuje suglasnost ostalih sudaca (članak 15-A Uredbe sa zakonskom snagom 10-A/20)
• pristup sustavu vođenja predmeta preko VPN-a (virtualne privatne mreže)
• sve postupovne radnje izvršavaju se preko telekonferencije/videokonferencije
• kako bi se zatražile informacije od sudova, koristi se e-pošta umjesto telefona
• radi se na daljinu kad je priroda posla takva da je to moguće izvesti.

Posljedice izvanrednog stanja na pravosudnu aktivnost i dodjelu predmeta

Suci i dalje obavljaju svoj posao na daljinu, gdje imaju pristup sustavu vođenja predmeta i ostaju na raspolaganju sudovima kad god je to potrebno zbog prirode službe.

Na prvostupanjskim sudovima nikad nije obustavljena dodjela hitnih predmeta i onih koji nisu hitni.

Na žalbenim sudovima i na Vrhovnom sudu do 15. travnja 2020. dodjeljivali su se samo hitni predmeti. Od 16. travnja 2020. dodjeljuju se svi predmeti, neovisno o hitnosti.

Hitne radnje i postupci koji se odnose na temeljna prava mogu se obavljati uz prisutnost sudionika u postupku (hitna zaštita djece, postupovne radnje i suđenje protiv optuženika koji su u pritvoru) ili na daljinu upotrebom virtualnih sudnica.

Suđenja i postupovne radnje koji nisu hitni odgađaju se tijekom izvanrednog stanja, osim ako suci smatraju da je nužno održati rasprave, konkretno kako bi se izbjegla nepopravljiva šteta ili kad sve stranke pristanu na upotrebu telekonferencije / videokonferencije / virtualnih sudnica.

Presude u predmetima koji nisu hitni mogu se donijeti ako se sve stranke usuglase da daljnje istrage suda nisu potrebne.

Radnje i postupci koji se izvršavaju osobno odvijaju se u odgovarajućim prostorijama koje su stavljene na raspolaganje na svakom okružnom sudu i opremljene zaštitnom opremom i sredstvima za dezinfekciju. Sudac određuje broj nazočnih osoba u skladu s preporukama zdravstvenih tijela o ograničenjima.

Ne savjetuje se odlazak na sud, osim osobama koje su primile poziv da se pojave na sudu. U tom slučaju, u skladu s člankom 14. Zakona 10-A/20 predočenje liječničke potvrde o karanteni smatra se višom silom.

Vrhovno sudbeno vijeće naglašava da sudovi moraju ostati krajnji jamac temeljnih prava.

Tijekom stanja krize:

Glavni uspostavljeni alati za organizaciju pravosuđa bili su:

• postupno ukidanje ograničenja kretanja u skladu s Odlukom Vijeća ministara 33-C/20
• donošenje Mjera za smanjenje rizika od prenošenja virusa na sudovima – riječ je o zajedničkom dokumentu Visokog sudbenog vijeća, Glavne uprave za pravosuđe, Ureda glavnog državnog odvjetnika, Vrhovnog vijeća upravnih i poreznih sudova i Glavne uprave za zdravstvo, koji je dostupan na poveznici:
• svaki prvostupanjski i žalbeni sud, Vrhovni sud i Vrhovno sudbeno vijeće usvojili su raspored rada u smjenama kojim se predviđa naizmjenična fizička prisutnost i rad na daljinu, ne dovodeći u pitanje mjere potpore obitelji za određene radnike i obvezan rad na daljinu za suce i pravosudno osoblje u visokorizičnim skupinama.

Vrhovno sudbeno vijeće donijelo je sljedeće odluke kako bi se osigurala stabilnost ljudskih resursa na prvostupanjskim sudovima i riješilo pitanje povećanog radnog opterećenja nakon završetka prekida tijeka rokova u postupcima koji nisu hitni:

• mandati predsjednika prvostupanjskih sudova produljeni su do 31. prosinca 2020.
• godišnje zapošljavanje/promicanje/premještaj (movimentação) sudaca privremeno je ograničeno/obustavljeno radi stabilizacije ljudskih resursa i upravljačkih tijela na prvostupanjskim sudovima (odluke od 28. travnja 2020. i 5. svibnja 2020.).

Praktične informacije o funkcioniranju nacionalnih sudova tijekom izvanrednog razdoblja i razdoblja krize dostupne su na internetskim stranicama Vrhovnog sudbenog vijeća.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Tijekom izvanrednog stanja

• Tim kontaktne točke Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima trenutačno radi od kuće i što je brže moguće obrađuje sve zahtjeve za suradnju i informacije bez obzira na prekid tijeka sudskih rokova i razdoblja koje sudovi primjenjuju.
• Tim ima daljinski pristup spisima preko VPN-a (virtualne privatne mreže).
• Svaki član tima može otići na svoje radno mjesto kad god je to potrebno i u hitnim slučajevima.
• Kad je riječ o pravosudnoj suradnji, prednost se daje komunikaciji e-poštom na adresu correio@redecivil.mj.pt

Tijekom stanja krize i trenutačnog postupnog ukidanja ograničenja kretanja

• Tim kontaktne točke radi u smjenama uz fizičku prisutnost i rad na daljinu, osiguravajući da je najmanje jedan član tima fizički na radnome mjestu.
• U kontaktnoj točki u smjenama dežura Vrhovno sudbeno vijeće i poštuju se „Mjere za smanjenje rizika od prenošenja virusa na sudovima” koje su donesene kako bi se postupno okončalo ograničenje kretanja.

Učinci pandemije na opseg suradnje i zahtjeve za informacije koje obrađuje kontaktna točka

• Ukupni broj zahtjeva za pomoć koje su sudovi i druga tijela poslali kontaktnoj točki 2020. ostao je relativno nepromijenjen u odnosu na 2019. unatoč pandemiji; tijekom 2020. kontaktna točka primila je ukupno samo devet zahtjeva više nego 2019. Međutim, uzimajući u obzir svaku od mreža za suradnju čiji je Portugal član, došlo je do blagog smanjenja broja zahtjeva upućenih Europskoj pravosudnoj mreži u građanskim i trgovačkim stvarima, znatnijeg smanjenja broja zahtjeva upućenih mreži IberRede i povećanja broja zahtjeva upućenih Pravosudnoj mreži zemalja portugalskoga govornog područja (CPLP).
• Tijekom razdoblja izvanrednog stanja, krize i postupnog ukidanja ograničenja kretanja kontaktna točka odgovorila je na sve zahtjeve za suradnju i informacije bez promjene ili prekida tijeka redovnih rokova za odgovor.

Ukupan broj zahtjeva za suradnju i informacije u 2020.: 356

Podijeljeno na sljedeći način:

• Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima – 287
• IberRede – 4
• Pravosudna mreža zemalja portugalskoga govornog područja (CPLP) – 65

Ukupan broj zahtjeva za suradnju i informacije u 2019.: 365

Podijeljeno na sljedeći način:

• Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima – 328
• IberRede – 19
• Pravosudna mreža zemalja portugalskoga govornog područja (CPLP) – 17

Statističke informacije o aktivnostima kontaktne točke dostupne su ovdje.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

Vidjeti u nastavku kombinirani odgovor na pitanja pod 2.1. i 2.2.

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Kombinirani odgovor na pitanja pod 2.1. i 2.2.

U skladu s člankom 6-E Zakona 1/A/2020 (koji se nalazi ovdje u svojoj 12. i najnovijoj verziji nakon Zakona 13-B/2021), zadržava se izvanredni prijelazni postupovni režim. U okviru tog režima prekida se tijek sljedećih rokova:

• roka za pokretanje stečajnog postupka dužnika iz članka 18. stavka 1. Código da Insolvência e da Recuperação de Empresas (Zakonik o stečaju i povratu dobiti), kako je odobren u prilogu Uredbi sa zakonskom snagom 53/2004
• radnji koje treba poduzeti u okviru postupka izvršenja ili stečajnog postupka u vezi s provođenjem sudskog povratka obiteljske kuće
• roka zastare i rokova koji se odnose na prethodno navedenu ovrhu ili stečajni postupak
• u slučajevima u kojima radnje koje treba poduzeti tijekom provedbe stečajnog postupka u vezi sa sudskom prodajom i povratom nepokretne imovine mogu naštetiti egzistenciji stranke protiv koje se traži izvršenje ili osobe koja je proglašena nesolventnom, potonja može zatražiti odgodu postupka pod uvjetom da to ne uzrokuje ozbiljnu štetu za život stranke koja traži izvršenje ili vjerovnika nesolventne osobe ili nepopravljivu štetu i sud mora, nakon što sasluša drugu stranku, odlučiti o predmetu u roku od deset dana
• prekid tijeka prekluzivnih rokova i rokova zastare ima prednost pred bilo kojim pravilima kojima se određuju obvezni prekluzivni rokovi ili rokovi zastare, koji se produljuju za razdoblje koje odgovara prekidu tijeka.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Vidjeti u nastavku kombinirani odgovor na pitanja pod 2.3. i 2.4.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Kombinirani odgovor na pitanja pod 2.3. i 2.4.

Pokrenut je novi postupak izvanredne uprave u cilju osiguravanja održivosti poslovanja (PEVE) – vidjeti Zakon 75/2020 i Rezoluciju Vijeća ministara 41/2020

Zakon 75/2020:

• njime se uspostavlja izvanredan prijelazni režim za produljenje roka za zaključenje pregovora pokrenutih radi odobrenja plana oporavka ili sporazuma o plaćanju te za odobravanje vremena za prilagodbu predloženog plana nesolventnosti u kontekstu pandemije bolesti COVID-19
• njime se povlastica predviđena člankom 17.-H stavkom 2. Zakonika o stečaju i povratu dobiti (CIRE), kako je odobrena u Prilogu Uredbi sa zakonskom snagom 53/2004, proširuje na dioničare ili bilo koju drugu osobu koja je u posebnom odnosu s društvom koje financira svoju djelatnost tijekom posebnog postupka revitalizacije (PER)
• njime se predviđa primjena Programa izvansudskog oporavka poduzeća (RERE), kako je odobren Zakonom 8/2018, na poduzeća koja su trenutačno nesolventna zbog pandemije bolesti COVID-19
• njime se stvara novi postupak izvanredne uprave u cilju osiguravanja održivosti poslovanja za poduzeća pogođena gospodarskom krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19
• njime se utvrđuju obvezne djelomične raspodjele u svim postupcima u slučaju nesolventnosti koji su u tijeku ako su deponirani prihodi od likvidacije veći od 10 000 EUR
• njime se predviđa davanje prednosti obradi zahtjeva za oslobađanje vrijednosnih papira ili jamstava ponuđenih u okviru stečajnog postupka, posebnog postupka revitalizacije ili postupka posebnog sporazuma o plaćanju.

Završna napomena

Iako su ove informacije pažljivo prikupljene, treba provjeriti u primjenjivim pravnim tekstovima i njihovim izmjenama. S obzirom na članak 5. stavak 2. točku (c) Odluke 2001/470/EZ navedene informacije nisu obvezujuće za Vrhovno sudbeno vijeće, nacionalne sudove ili kontaktnu točku.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

U skladu s Uredbom o izvanrednom stanju br. 195/2020 i Uredbom o produljenju izvanrednog stanja br. 250/2020 rokovi zastare i prekluzivni rokovi tijekom izvanrednog stanja ne počinju teći ili se njihov tijek prekida.

Prekid rokova za podnošenje žalbi.

Izvanredno stanje završilo je 15. svibnja 2020.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Izvanredno stanje proglašeno je 16. ožujka uz posebne mjere u pogledu organizacije pravosudnog sustava:

Obustavlja se sudska aktivnost u građanskim stvarima, osim kad je riječ o hitnim predmetima koji su određeni Odlukom Sudskog vijeća br. 417/24.3.2020.

Odluke se i dalje donose, a dokumenti stranaka i dalje se zaprimaju.

Potiče se korištenje videokonferencijom, među ostalim dostavom zamolnica, te održavanje rasprava zatvorenih za javnost ako je to moguće u određenoj situaciji.

Svi dokumenti stranaka šalju se sudovima elektronički, osim ako te osobe nemaju mogućnosti za to.

Prijenos spisa s jednog suda na drugi odvija se elektronički. Istim se načinom stranke obavještavaju o sudskim pismenima.

Ako se ne može sastaviti sudsko vijeće, dopušta se dodjeljivanje sudaca s drugog odjela suda.

Postupci u svim građanskim predmetima nakon 15. svibnja 2020. (završetak izvanrednog stanja) nastavit će se po službenoj dužnosti. Sudovi će u roku od 10 dana nakon završetka izvanrednog stanja poduzeti odgovarajuće mjere kako bi dogovorili nove datume rasprava i uputili pozive strankama.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Dio zaposlenika Ministarstva pravosuđa smije raditi od kuće. Utjecaj na pravosudnu suradnju u građanskim stvari bit će primjetan tijekom nepredvidivog vremenskog razdoblja. Kako bi kašnjenja bila što kraća, snažno se potiče elektroničko slanje zahtjeva za pravosudnu suradnju središnjem tijelu. Može doći do znatnih kašnjenja u obradi dokumentacije koja se dostavlja u tiskanom obliku.

Ministarstvo pravosuđa postupa na temelju članka 3. točke (c) Uredbe o dostavi pismena i Uredbe o izvođenju dokaza kao tijelo za slanje/zaprimanje u iznimnim slučajevima. Ministarstvo pravosuđa trenutačno obrađuje sve zahtjeve (dostava pismena, izvođenje dokaza, predmeti koji se odnose na uzdržavanje, predmeti koji se odnose na otmicu djece itd.) na uobičajen način i ne daje se prednost nekim predmetima.

Može se uputiti poruka na sljedeće e-adrese: dreptinternational@just.ro, ddit@just.ro.

Ministarstvo pravosuđa koje djeluje kao središnje tijelo općenito će nakon završetka izvanrednog stanja (15. svibnja 2020.) obavljati svoje aktivnosti na isti način kao tijekom izvanrednog stanja.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Postupci u slučaju nesolventnosti tijekom izvanrednog stanja podliježu općim odredbama o obustavi svih sudskih aktivnosti u građanskim predmetima po službenoj dužnosti, osim u iznimno hitnim predmetima koji se ne mogu odgoditi. Dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti obustavlja se jer se tijekom izvanrednog stanja opći moratorij primjenjuje na sve rokove u građanskim stvarima, među ostalim i na rok od 30 dana u kojem je dužnik obvezan podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

Tijekom stanja pripravnosti ne primjenjuju se pravne odredbe kojima se uređuje dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti. Do prestanka stanja pripravnosti postupak se može pokrenuti na zahtjev dužnika ako dužnik odluči podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

To privremeno pravilo primjenjuje se na dužnike koji su bili nesolventni ili su postali nesolventni tijekom stanja pripravnosti. Rumunjska je u stanju pripravnosti od sredine svibnja nakon završetka izvanrednog stanja.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Vjerovnik i dalje ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, ali se takav postupak može pokrenuti tek nakon prestanka izvanrednog stanja.

Postupak u slučaju nesolventnosti može se pokrenuti za tražbinu od 50 000 RON (približno 10 200 EUR) jer je prag i za vjerovnike i za dužnike povećan s 40 000 RON.

Vjerovnici mogu podnijeti zahtjeve za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti protiv dužnika koji su tijekom izvanrednog stanja ili stanja pripravnosti potpuno ili djelomično prekinuli svoju aktivnost tek nakon što su razumno pokušali sklopiti sporazum o plaćanju, što se dokazuje dokumentima koje su stranke razmijenile bilo kojim sredstvom, uključujući elektroničkim putem.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Proračunska potraživanja (porezna i ostala, osim potraživanja koja proizlaze iz odluka u kaznenim stvarima) koja dospijevaju tijekom izvanrednog stanja ne mogu se prisilno naplatiti u tom razdoblju i 30 dana nakon prestanka izvanrednog stanja. Osim toga, mjere prisilne naplate proračunskih potraživanja obustavljene su ili se ne primjenjuju na proračunska potraživanja nakon uvođenja izvanrednog stanja, osim potraživanja povezanih s kaznenim postupcima.

Ovršni postupci / prisilno izvršenje u građanskim stvarima nastavljaju se samo ako je moguće poštovati pravila sanitarne discipline.

Privremene mjere koje se odnose na naplatu poreznih tražbina i koje su uvedene tijekom izvanrednog stanja i dalje su na snazi. Obustava prisilne naplate poreznih tražbina primjenjuje se do 25. prosinca i u roku od 30 dana nakon toga.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Kako bi se očuvali ugovorni odnosi MSP-ova koji su (odlukom nadležnih tijela) zatvoreni ili im je privremeno obustavljen rad tijekom izvanrednog stanja (primjerice, restorani, hoteli), postoji posebna obveza da se pokuša ponovno pregovarati o ugovoru prije njegova prekida/raskida zbog više sile.

U određenim uvjetima MSP-ovi koji su odlukom nadležnih tijela zatvoreni ili im je privremeno obustavljen rad tijekom izvanrednog stanja mogu u svojem ugovornom odnosu iskoristiti pretpostavku više sile. Pretpostavka je oboriva bilo kojim dokaznim sredstvom.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Tijekom izvanrednog stanja ne teku / prekidaju se bitni i postupovni rokovi. Sudska aktivnost u predmetima koji su u tijeku nastavlja se samo u iznimno hitnim predmetima koji se ne mogu odgoditi (žalbeni sudovi utvrđuju popis takvih predmeta za sve sudove u svojoj nadležnosti). Sudovi mogu odrediti kratke rokove i, ako je moguće, održati raspravu putem videokonferencije.

U postupcima u slučaju nesolventnosti koji su bili u tijeku na dan 16. ožujka sudska je aktivnost obustavljena po službenoj dužnosti i rješavaju se samo iznimno hitni postupci (privremena obustava ovršnih radnji protiv dužnika dok se ne donese odluka o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti na zahtjev dužnika, kao i drugi postupci koji se mogu riješiti u odsutnosti stranaka). U žalbenim postupcima protiv odluka stečajnog suca mogu se obustaviti određene izvršive odluke (žalbeni sudovi i dalje mogu obustaviti odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti protiv dužnika ili o pokretanju pojednostavnjenog stečajnog postupka / stečajnog postupka). Aktivnosti sudskih upravitelja / likvidatora u postupcima koji su u tijeku nastavljaju se, ako je to moguće, u skladu sa sanitarnim zahtjevima.

Izvanredno stanje završilo je 15. svibnja 2020. Stoga će se u svim građanskim predmetima po službenoj dužnosti nastaviti s postupcima. U roku od deset dana od prestanka izvanrednog stanja sudovi će donijeti odgovarajuće mjere kako bi se izradio novi raspored ročišta i dostavili pozivi strankama.

Kad je riječ o Ministarstvu pravosuđa kao središnjem tijelu, sve aktivnosti provodit će se u skladu s općim smjernicama kao i tijekom izvanrednog stanja.

Člankom 111. Zakona br. 120 od 9. srpnja 2020. o izvršenju Zakona br. 304/2004 o organizaciji sudstva predviđeno je da se tijekom izvanrednog stanja pravosudna aktivnost može nastaviti samo u iznimnim, vrlo hitnim i propisno opravdanim situacijama povezanima sa zaštitom obiteljskih odnosa i mjerama naloženima uredbom koju je donio predsjednik Rumunjske.

Predmete o kojima će se suditi za svaku kategoriju sudova iscrpno će, nakon savjetovanja s upravnim kolegijima žalbenih sudova, utvrditi samo Vrhovno sudsko vijeće za žalbene sudove, sudove posebne nadležnosti i suce kolegija Visokog kasacijskog suda. Tijekom izvanrednog stanja ne počinju teći postupovni rokovi i rokovi zastare, a ako su počeli teći obustavljaju se.

Nacrtom zakona koji je nedavno donijela Vlada (19. studenoga 2020.) predviđena je mogućnost ograničavanja pravosudne aktivnosti nekog suda, djelomično ili u cijelosti, zbog razloga uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Dok je na snazi ograničenje koje ne bi moglo trajati dulje od 14 dana, pravosudna aktivnost nastavlja se u iznimno hitnim predmetima, a za ostale se zakonski odgađa. Sljedećih tjedana o nacrtu zakona raspravljat će se u Parlamentu, a ako bude donesen, ta će se mjera primjenjivati tijekom stanja pripravnosti i 30 dana nakon njega.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Nakon ponovne uspostave sudske aktivnosti nakon izvanrednog stanja koje je završilo sredinom svibnja donesene su privremene mjere koje se primjenjuju na tekuće postupke u slučaju nesolventnosti i postupke koji im prethode, zakonom su produljeni određeni postupovni koraci i rokovi (rok za sastavljanje ponude za sporazum o prevenciji i pregovaranje o njoj s vjerovnicima produljen je za 60 dana, a izvršenje sporazuma za dva mjeseca); razdoblje promatranja i rok za podnošenje plana reorganizacije produljeni su za tri mjeseca; razdoblje sudske reorganizacije produljeno je za dva mjeseca, regulirana su nova prava povezana s pandemijom bolesti COVID-19 (dužnici imaju rok od tri mjeseca za podnošenje izmijenjenog plana reorganizacije ako se zbog pandemije bolesti COVID-19 promijene izgledi oporavka).

Dužnici su iskoristili dvomjesečnu obustavu plana reorganizacije ako je njihova aktivnost potpuno prekinuta zbog pandemije bolesti COVID-19.

Najdulje moguće trajanje plana reorganizacije produljeno je s tri na četiri godine, uz mogućnost produljenja za još jednu godinu, a da provedba plana ne traje dulje od pet godina.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Dosad su poduzete dodatne mjere kako bi se smanjio pritisak financijske likvidnosti, kao što je mogućnost odgode određenih obveza plaćanja (kreditnih obroka ili poreznih obveza) koje dospijevaju tijekom izvanrednog stanja, te se očekuje da će se tim mjerama ublažiti neki nepovoljni učinci pandemije na solventnost poduzetnika.

Poduzete su i druge gospodarske mjere, kao što su povlašteni zajmovi za MSP-ove, među ostalim zajmovi za koje država jamči u udjelu od 90%, te druge mjere socijalne zaštite.

Za vrijeme izvanrednog stanja MSP-ovi koji su odlukom nadležnih tijela zatvoreni ili im je privremeno obustavljen rad mogu odgoditi plaćanje najma i komunalnih usluga za svoja sjedišta.

Uskoro će biti uvedene privremene posebne odredbe o održavanju glavne skupštine dioničara/članova trgovačkih društava tijekom izvanrednog stanja.

Od 30. ožujka 2020. zajmoprimci mogu zatražiti od vjerovnika da obustave njihovu obvezu plaćanja na razdoblje od jednoga do devet mjeseci, ali najkasnije do 31. prosinca 2020. (Izvanredna uredba Vlade br. 37/2020).

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Uredbom predsjednika Vrhovnog suda od 13. ožujka donesenom na temelju prijedloga ministra pravosuđa utvrđeno je da se prekida tijek postupovnih rokova, osim kad je riječ o hitnim predmetima.

Zakon o privremenim mjerama u sudskim, upravnim i drugim javnim pitanjima radi kontrole štete nastale zbog širenja virusa SARS-CoV-2 (COVID-19) donesen je 20. ožujka 2020. i stupio je na snagu 29. ožujka 2020. Sve mjere utvrđene u tom zakonu i sve druge mjere poduzete na temelju tog zakona bit će na snazi sve dok se odlukom Vlade ne utvrdi da su razlozi za te mjere prestali, ali najdulje do 1. srpnja 2020.

Zakonom su uvedene odredbe koje se odnose na sve rokove (materijalne i postupovne). Tijek rokova za podnošenje tužbe u sudskom postupku, koji su utvrđeni u zakonu, prekida se od 29. ožujka 2020. Tijek rokova u sudskim postupcima (postupovni rokovi) isto se tako prekida od 29. ožujka 2020., osim u hitnim sudskim predmetima.

Osim toga, prekida se tijek roka za podnošenje ustavne tužbe.

Rokovi će nastaviti teći nakon isteka mjera utvrđenih zakonom.

Zakon o izmjeni Zakona o privremenim mjerama u sudskim, upravnim i drugim javnopravnim pitanjima radi kontrole širenja zarazne bolesti koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 (COVID-19) donesen je 29. travnja.

Postupovni i materijalni rokovi i dalje ne teku, a mjerama se omogućuje postupni prijelaz na daljnje uobičajeno poslovanje te se istodobno štite najslabiji.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Zakon o izmjeni Zakona o privremenim mjerama u sudskim, upravnim i drugim javnopravnim pitanjima radi kontrole širenja zarazne bolesti koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 (COVID-19) pravna je osnova koju sudska i upravna tijela te druga javna tijela primjenjuju za održavanje usmenih rasprava i saslušanja te odlučivanje i uručivanje pismena u predmetima koji nisu hitni, no ipak u uvjetima stalne sigurnosti i neprekinutog rada zaposlenika i pružanja usluga strankama.

Sudovi i druga sudska tijela koji su tijekom tog vremena donijeli brojne odluke u predmetima koji se nisu smatrali hitnima te će odluke poslati ili uručiti strankama koje su na drugi način obaviještene o njima, no nisu dužne i obvezne na temelju stupanja na snagu tog zakona išta poduzeti ako to ne žele jer postupovni rokovi i rokovi materijalne prirode još ne teku. Međutim, ako tako žele, mogu poduzeti pojedinačne radnje koje će institucijama omogućiti neometano funkcioniranje te će tako svoja prava moći ranije ostvariti.

Kad je riječ o prisilnom izvršenju, ono se obustavlja. Nakon što izmjene stupe na snagu, sudovi će moći izdavati naloge za izvršenje i osiguranje te ih dostavljati strankama u predmetima koji nisu hitni i koji su pokrenuti prije uvođenja mjera zbog pandemije. Stranke u tim predmetima neće biti obvezne odgovoriti odmah jer rokovi u predmetima koji nisu hitni ne teku, a pravno rješenje na temelju kojeg je izvršenje još na snazi (osim u hitnim predmetima, kao što je naplata uzdržavanja) i dalje će biti na snazi za postupke izvršenja koji su prekinuti ili odgođeni zbog pandemije. Naravno, to ne znači da stranka koja želi odgovoriti to ne može učiniti.

Kad je riječ o području klasičnog građanskog prava ili parničenja, sudovi će moći izreći presudu te je i uručiti strankama ako su one bile stranke u parničnom postupku koji nije hitan prije uvođenja mjera, a glavna rasprava još nije održana. Strankama će se stoga uručiti presuda, no rokovi još neće teći. Takav način rada bitno će pridonijeti postupnom uklanjanju zastoja u radu sudova.

Isto tako se u području zemljišnoknjižnih predmeta na temelju prijedloga Ministarstva omogućuje postupno uzimanje predmeta u postupak. Odluka o zemljišnoknjižnom prijedlogu može postati pravomoćna bez obzira na to što rokovi ne teku, no samo ako se, na primjer, sve stranke odreknu prava na žalbu. Isto se primjenjuje na upis u zemljišne knjige. Stranke su dosad mogle dostaviti zemljišnoknjižni prijedlog te tako osigurati zaštitu naloga.

Novim prijedlogom o načinu rada za vrijeme trajanja pandemije stranke u postupku u slučaju nesolventnosti mogu dostaviti svoj zahtjev, izjavu ili dokument nakon roka, ako je razlog kašnjenja pandemija bolesti COVID-19 i ako sud još nije donio odluku, a takav zakašnjeli zahtjev svejedno će se razmotriti i sud ga neće odbaciti zbog propuštanja roka. Takva pravna osnova koja uključuje intervenciju i kojom se smanjuje razina ozbiljnosti i neopozivosti radnji u postupku u slučaju nesolventnosti isto će tako biti važna okolnost u eventualnoj procjeni koju će predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije obaviti kako bi taj postupak u slučaju nesolventnosti proglasio hitnim.

Uredba od 5. svibnja predsjednika Vrhovnog suda kojom se zamjenjuju prethodne uredbe:

Sudovi će nastaviti donositi odluke i održavati rasprave u hitnim predmetima u skladu s odredbama članka 83. Zakona o sudovima i nalogom predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda u okviru tog naloga od 5. svibnja 2020. proširuje raspon hitnih predmeta. Taj nalog uključuje i predmete prisilne nagodbe i stečaja u kojima je odluka o pokretanju postupka objavljena do 30. ožujka 2020.

Za vrijeme primjene posebnih mjera stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje žele dobiti informacije o određenom postupku, a nisu primili poziv za dolazak na sud, moraju se prethodno najaviti putem objavljenih e-adresa i pozivom na telefonske brojeve u radno vrijeme suda.

1. Postupak odlučivanja sudova u hitnim predmetima i predmetima koji nisu hitni

Zbog nastanka izvanrednog događaja, tj. pandemije zarazne bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), odnosno koronavirusom, koja može znatno spriječiti neometano ili redovito izvršavanje sudske ovlasti, te kako bi se spriječilo širenje pandemije te zarazne bolesti, zaštitili zdravlje i život ljudi i osiguralo funkcioniranje sudstva, svi sudovi od 5. svibnja 2020. održavaju rasprave, donose odluke i uručuju sudska pismena u sljedećim predmetima:

1. u predmetima koji nisu hitni u skladu s člankom 83. Zakona o sudovima i predmetima koji se ne smatraju hitnima u skladu s navedenim nalogom, ako su sudovi u mogućnosti osigurati izvršenje tih postupaka u skladu s uvjetima navedenog naloga i drugih mjera koje je na temelju tog naloga odredio predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije, na način da se sprječava širenje virusne infekcije i štiti zdravlje i život ljudi te
2. u hitnim predmetima predviđenima člankom 83. Zakona o sudovima, od kojih se, međutim, sljedeći ne smatraju hitnima:

b.1. predmeti koji uključuju osiguranje, uključujući radnje u kojima su potrebni osobni kontakti izvršitelja, zainteresiranih strana i drugih osoba u tom postupku, a izvršenje tih radnji nije nužno za sprječavanje opasnosti za ljudski život i zdravlje ili za imovinu veće vrijednosti

b.2. predmeti koji se odnose na protest mjenice i čeka te mjenične tužbe

b.3. popisivanje imovine pokojnika

b.4. predmeti prisilne nagodbe i stečaja u kojima do 30. ožujka 2020. nije izdana odluka o pokretanju postupaka.

2. Osnovne mjere za neometano izvršavanje sudske ovlasti u predmetima:

2.1. Pristup sudu

Sudovi određuju mjesto na kojem stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe ulaze u zgradu suda te mjesto na kojem suci i zaposlenici suda ulaze u zgradu suda, ako je to moguće izvesti s obzirom na prostorne mogućnosti. Na mjestima ulaska poduzimaju se sve potrebne preventivne mjere kako bi se spriječila virusna infekcija te se objavljuje pisana obavijest namijenjena svim osobama koje ulaze u zgradu o važećim preventivnim mjerama u prostorijama suda.

Osim u hitnim slučajevima, tijekom trajanja posebnih mjera stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe: 1. zahtjeve dostavljaju isključivo poštom ili preko nacionalnog portala e-Pravosuđe u postupcima u kojima je to moguće i 2. za komunikaciju sa sudovima koriste se objavljenim e-adresama i telefonskim brojevima u radno vrijeme suda.

Dok su na snazi posebne mjere, stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje zatraže informacije o postupcima, a nisu pozvani na sud, moraju se prethodno najaviti putem objavljenih e-adresa i pozivom na telefonske brojeve u radno vrijeme suda.

2.2. Zasjedanja suda, rasprave i saslušanja

Zasjedanja suda, rasprave i saslušanja održavaju se u pravilu videokonferencijom ako su ispunjeni tehnički i prostorni uvjeti.

Na zasjedanjima suda, raspravama i saslušanjima koji se ne održavaju videokonferencijom udaljenost između osoba mora biti najmanje dva metra, svi moraju nositi zaštitnu opremu i prostorija se mora dezinficirati.

2.3. Sudjelovanje javnosti u glavnoj raspravi

Kako bi se spriječilo širenje virusne infekcije, zaštitili zdravlje i život ljudi i osiguralo funkcioniranje sudova i izvršavanje prava i obveza, sudac i predsjedavajući sudac mogu privremeno isključiti javnost iz svih glavnih rasprava ili dijelova glavne rasprave.

2.4. Ostale mjere

Ostale mjere za sve sudove dodatno određuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije, a za svaki pojedini sud predsjednik tog suda.

Valjanost naloga i ostalih mjera

Navedeni nalog i ostale mjere koje se temelje na tom nalogu ostaju na snazi dok predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije ne objavi njihov opoziv.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Središnje tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 1393/2007 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 (Ministarstvo pravosuđa) uspostavilo je sustav rada na daljinu. Stoga bi se dopisi trebali što više slati e-poštom, umjesto poštom u papirnatom obliku, na sljedeću e-adresu: gp.mp@gov.si. Zbog posebnih okolnosti može doći do kašnjenja u slanju zahtjeva nadležnim sudovima u papirnatom obliku.

Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti, središnje tijelo na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003, uspostavilo je sustav rada na daljinu kojim se fizička prisutnost na radnim mjestima smanjuje na najmanju moguću mjeru. S obzirom na trenutačnu situaciju i sve dok ona traje, središnje tijelo ne može jamčiti uobičajenu obradu svih pristiglih zahtjeva. Obrada pristiglih zahtjeva može se jamčiti samo ako se ti zahtjevi zaprime e-poštom na adresu gp.mddsz@gov.si. Ta tijela posebno potiču da se sva komunikacija odvija elektronički. Izlazni zahtjevi šalju se isključivo elektroničkim sredstvima.

Zaposlenici Javnog fonda Republike Slovenije za stipendije, razvoj, invaliditet i uzdržavanje, središnjeg tijela na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 trenutačno poslove obavljaju na daljinu, od kuće. Stoga bi središnje tijelo cijenilo kad bi se dopisi upućivali e-poštom na sljedeću adresu: jpsklad@jps-rs.si. Središnje tijelo također će komunicirati i slati zahtjeve e-poštom.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Zakon donesen 2. travnja: odgoda obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i pokretanje obveznog postupka nagodbe ako je nesolventnost nastala u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Oboriva pretpostavka nesolventnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 ako su vlada ili lokalna tijela na popisu djelatnosti naveli djelatnost predmetnog trgovačkog društva. Ako ne postoji pretpostavka, mora se dostaviti dokaz da je nesolventnost posljedica pandemije.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Ako je trgovačko društvo proglašeno nesolventnim zbog pandemije i kad to zahtijeva vjerovnik, rok za restrukturiranje (ili za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti) produljuje se za četiri mjeseca.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Kad je riječ o prisilnom izvršenju, ono se obustavlja. Nakon što izmjene stupe na snagu, sudovi će moći izdavati naloge za izvršenje i osiguranje te ih dostavljati klijentima u predmetima koji nisu hitni i koji su pokrenuti prije uvođenja mjera zbog pandemije. Stranke u tim predmetima neće biti obvezne odgovoriti odmah jer rokovi u predmetima koji nisu hitni ne teku, a pravno rješenje na temelju kojeg je izvršenje još na snazi (osim u hitnim predmetima, kao što je naplata uzdržavanja) i dalje će biti na snazi za postupke izvršenja koji su prekinuti ili odgođeni zbog pandemije. Naravno, to ne znači da stranka koja želi odgovoriti to ne može učiniti.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Postupci u slučaju nesolventnosti (osim dražbi) prvo su klasificirani kao hitni (od 13. ožujka), a zatim je utvrđeno da nije riječ o hitnim postupcima (od 31. ožujka) te su rasprave otkazane.

Tijekom pandemije stečajni sud neće pokretati postupke u slučaju nesolventnosti (moguće su određene iznimke u slučaju radnika čiji su ugovori otkazani zbog pandemije).

Novim sustavom u skladu sa Zakonom o bolesti COVID-19, donesenim 29. travnja, tijekom pandemije strankama u postupcima u slučaju nesolventnosti omogućuje se da svoj zahtjev, izjavu ili dokument podnesu nakon roka ako je razlog kašnjenja pandemija bolesti COVID-19, a sud još nije donio odluku u predmetu te se takav zakašnjeli zahtjev razmatra i nije odbijen nakon roka. Takva pravna osnova koja uključuje intervenciju i kojom se smanjuje razina ozbiljnosti i neopozivosti radnji u postupku u slučaju nesolventnosti isto će tako biti važna okolnost u eventualnoj procjeni koju će predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije obaviti kako bi taj postupak u slučaju nesolventnosti proglasio hitnim.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Uvedena je dodatna neoboriva pretpostavka: ako poslodavac iskoristi posebne mjere uvedene zbog bolesti COVID-19 kako bi zaštitio plaće radnika, isplata se mora izvršiti najkasnije u roku od mjesec dana. Ako to nije slučaj, poslodavac se smatra nesolventnim. Mjera je na snazi četiri mjeseca nakon prestanka posebnih mjera.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Odgođeno je plaćanje kredita (posebna odredba).

Svi prihodi ostvareni na temelju posebnog zakonodavstva povezanog s bolešću COVID-19 isključeni su iz porezne i građanske ovrhe (uključujući osobni stečaj).

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Zakonski rokovi, postupci izvršenja, zakonske kamatne stope:

Zakon br. 62/2020 o određenim izvanrednim mjerama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 i mjerama u području pravosuđa (dalje u tekstu „Zakon o bolesti COVID-19”) izmijenjen je 19. siječnja 2021. Tim zakonom uvedene su mjere ograničenja i druge mjere za koje je bila potrebna zakonska pravna osnova.

U skladu s izmijenjenim člankom 8. Zakona o bolesti COVID-19 tijek rokova propisanih zakonom u stvarima koje su uređene privatnim pravom privremeno je obustavljen (do 28. veljače 2021.) ili se od takvih rokova u određenim slučajevima odstupilo.

U skladu s člankom 2. Zakona o bolesti COVID-19 isto vrijedi i za postupovne rokove kojih se moraju pridržavati stranke u postupku. Ako rok nije moguće produljiti zbog opasnosti za život, zdravlje, sigurnost, slobodu ili opasnosti od znatne štete, sud može odlučiti da se ta odredba ne primjenjuje i da se zadani rokovi i dalje primjenjuju.

Odredbe o zakonskim kamatnim stopama nisu izmijenjene.

Primjena restriktivnih odredbi Zakona o bolesti COVID-19 bit će vremenski ograničena (do 28. veljače 2021.).

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Člankom 3. Zakona o bolesti COVID-19 ograničen je broj stupnjeva suda pred kojima je potrebno održavati rasprave te je ograničeno sudjelovanje javnosti za vrijeme izvanrednih okolnosti ili situacija. Ako se rasprava održava putem videoveze, audiozapis rasprave zakonski je obvezan i mora biti dostupan što prije nakon završetka rasprave.

Izmijenjeni Zakon sadržava i nove smjernice Ministarstva pravosuđa namijenjene sudovima (ažurirane 3. studenoga 2020.) u kojima se sudovima nalaže da:

• održavaju rasprave u mjeri u kojoj je to nužno u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Zakona o bolesti COVID-19, odnosno da održavaju rasprave u skladu s odgovarajućim postupkom (u svim predmetima),
• poštuju provedbene dekrete Javnozdravstvenog tijela / regionalnih javnozdravstvenih tijela pri održavanju rasprava,
• osiguraju poštovanje sanitarnih propisa, kao što su upotreba sredstava za dezinfekciju ruku i nošenje maski,
• koriste opremu za videokonferencije ili druga sredstva za komunikaciju na daljinu u skladu s člankom 3. Zakona o bolesti COVID-19.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Zakonom o bolesti COVID-19 nisu uvedena posebna ograničenja u području prekogranične pravosudne suradnje u građanskim stvarima, no u takvim se slučajevima primjenjuju opća ograničenja.

Središnja tijela mogu uvesti rad od kuće, ali moraju osigurati normalno funkcioniranje i na vrijeme obrađivati zahtjeve.

Budući da ne postoji metoda sigurne elektroničke dostave korespondencije, upotreba e-pošte pravno je dopuštena samo u određenim slučajevima. Osim toga, upotreba e-pošte uključuje sigurnosni rizik i rizik da bi se mogli otkriti osjetljivi osobni podaci. Problematično je i dobivanje dokaza o dostavi pismena. Slovačka bi pozdravila jedinstven pristup na razini EU-a kojim bi se ispunili kriteriji potrebni za prekograničnu pravosudnu suradnju.

Opći zahtjevi/pitanja mogu se slati središnjim tijelima e-poštom:

• središnje tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 1393/2007 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 (Ministarstvo pravosuđa):civil.inter.coop@justice.sk
• središnje tijelo u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 (Centar za međunarodnu pravnu zaštitu djece i mladih):info@cipc.gov.sk

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Zakon br. 62/2020 o određenim izvanrednim mjerama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 i mjerama u području pravosuđa (dalje u tekstu „Zakon o bolesti COVID-19”) stupio je na snagu 27. ožujka. U skladu s člankom 4. Zakona o bolesti COVID-19 rok u kojem dužnik mora podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka produljen je s 30 na 60 dana. To se primjenjuje samo na provjeru bilance stanja jer su dužnici obvezni podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka samo na toj osnovi.

Primjena restriktivnih odredbi Zakona o bolesti COVID-19 vremenski je ograničena ([do] 30. travnja 2020.), ali to bi se moglo produljiti u budućnosti (za izmjenu tog Zakona bit će potrebna suglasnost vlade i parlamenta).

Zakon o bolesti COVID-19 izmijenio je i dopunio Institut za privremenu zaštitu poduzetnika (članak 8. i dalje Zakona o bolesti COVID-19), a stupio je na snagu 12. svibnja 2020.

Svrha je privremene zaštite uspostaviti vremenski ograničen okvir mjera za potporu učinkovitom upravljanju negativnim posljedicama širenja opasne zarazne bolesti COVID-19 na poduzeća.

Poduzetnici koji su dužnici nisu obvezni podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka samo ako su podnijeli zahtjev za privremenu zaštitu i ako je sud odobrio tu zaštitu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Zakona o bolesti COVID-19 poduzetnici pod privremenom zaštitom nisu obvezni podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka nad svojom imovinom tijekom trajanja privremene zaštite; to se odnosi i na osobe koje moraju podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u ime poduzetnika. Međutim, dužnici mogu podnijeti zahtjev za privremenu zaštitu samo ako nisu bili nesolventni 12. ožujka 2020. i ako na dan podnošenja zahtjeva nema osnove za brisanje, a učinci proglašenja stečaja ili dozvole za restrukturiranje ne primjenjuju se na njih.

Prvotno je privremena zaštita trebala biti odobrena do 1. listopada 2020. (članak 18. Zakona o bolesti COVID-19), ali je Vladinom uredbom produljena do 31. prosinca 2020.

Nacrt zakona koji će, ako ga odobri Nacionalno vijeće Slovačke Republike, stupiti na snagu 1. siječnja 2021. sadržavat će slične odredbe.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Zaštita obustavom stečajnog postupka koji su pokrenuli vjerovnici može se odobriti samo dužnicima (poduzetnicima) koji su pod privremenom zaštitom (uvedena 12. svibnja 2020.). U skladu s člankom 17. stavkom 1. Zakona o bolesti COVID-19 postupci koji se odnose na vjerovnikov zahtjev za proglašenje stečaja u pogledu imovine poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom podnesen nakon 12. ožujka 2020. obustavljaju se; to se primjenjuje i na vjerovnikove tražbine za vrijeme privremene zaštite. Obustavljaju se i postupci u slučaju nesolventnosti koji su pokrenuti na temelju zahtjeva vjerovnika podnesenog nakon 12. ožujka 2020.

Nacrtom zakona predviđa se da za vrijeme privremene zaštite nije moguće donijeti odluku o pokretanju stečajnog postupka protiv poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Privremeno se zabranjuju ovrhe na temelju založnog prava ili hipoteke te sudske prodaje (do 31. svibnja) na temelju članaka 6. i 7. Zakona o bolesti COVID-19.

Slovački poduzetnici čije je poslovanje ugroženo zbog mjera povezanih s bolešću COVID-19 mogu zatražiti sudsku odluku koja ima slične učinke kao privremeni moratorij u postupcima restrukturiranja (u nastavku se nalazi detaljan popis). Poduzetnici (fizičke ili pravne osobe s boravištem ili registriranim uredom u Slovačkoj) koji nisu nesolventni, koji ne posluju nezakonito i protiv kojih se ne vodi ovršni postupak na dan 12. ožujka 2020. mogu zatražiti privremeni moratorij služeći se odgovarajućim obrascem (trgovačka društva i partnerstva moraju ispuniti obrazac elektronički, ali to ne vrijedi za fizičke osobe). Moratorij stupa na snagu nakon što sud izda odluku o odobrenju moratorija. Takve se odluke mogu osporavati na sudu (svatko to može učiniti) i moratorij se zbog toga može naknadno ukinuti. Moratorij je vremenski ograničen – može trajati najdulje do 1. listopada 2020. (ako se ne ukine prije).

Privremena zaštita traje do 31. prosinca 2020.

Ta nova vrsta moratorija ima učinke koji su usporedivi s moratorijem u postupcima restrukturiranja:

• obustavlja se obveza dužnika ili njegove uprave za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti,
• vjerovnici ne smiju podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti za svojeg dužnika,
• ovršni postupci pokrenuti nakon 13. ožujka obustavljaju se,
• založna prava protiv poduzeća ili dijelova poduzeća ne mogu biti predmetom ovrhe,
• postoje ograničenja u pogledu kompenzacija,
• obustavlja se mogućnost raskida ugovora.

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Zakona o bolesti COVID-19 ovršni postupci pokrenuti nakon 12. ožujka 2020. protiv poduzetnika koji su pod privremenom zaštitom radi namirenja potraživanja od njihove poslovne djelatnosti obustavljaju se tijekom trajanja privremene zaštite.

Zakonom o bolesti COVID-19 predviđa se i izvanredna odgoda ovrhe na zahtjev dužnika (članak 3.a), ali samo do 1. prosinca 2020.

Nacrtom zakona (koji je na snazi od 1. siječnja 2021.) predviđeno je da čak i ako se ovrha ne obustavi, tijekom trajanja privremene zaštite ovrha ne smije utjecati na poduzeće, pokretnine, prava ili drugu imovinu poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom, osim ako se ovrha odnosi na povrat nezakonite državne potpore.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

U skladu s člankom 17. stavkom 5. Zakona o bolesti COVID-19, nakon odobravanja privremene zaštite [ugovornoj stranci] druga stranka ne smije raskinuti ugovor, odustati od ugovora ili odbiti izvršenje ugovora zbog kašnjenja u izvršenju poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom ako je kašnjenje nastupilo u razdoblju od 12. ožujka 2020. do datuma stupanja na snagu tog Zakona i bilo je uzrokovano bolešću COVID-19; to se ne primjenjuje ako druga stranka izravno ugrožava poslovanje poduzeća. Time se ne dovodi u pitanje pravo druge ugovorne stranke da nakon stupanja tog Zakona na snagu raskine ugovor, odustane od ugovora ili odbije izvršiti ugovor zbog kašnjenja u izvršenju poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom.

Prema nacrtu zakona obustavit će se i mogućnost raskida ugovora.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

U skladu s člankom 1. Zakona o bolesti COVID-19 tijek rokova propisanih zakonom u stvarima koje su uređene privatnim pravom privremeno je obustavljen ili se od takvih rokova u određenim slučajevima odstupilo.

U skladu s člankom 2. Zakona o bolesti COVID-19 isto vrijedi i za postupovne rokove kojih se moraju pridržavati stranke u postupku. Ako rok nije moguće produljiti zbog opasnosti za život, zdravlje, sigurnost, slobodu ili opasnosti od znatne štete, sud može odlučiti da se ta odredba ne primjenjuje i da se zadani rokovi i dalje primjenjuju.

Obje mjere primjenjivale su se samo do 30. travnja.

Zakonom o bolesti COVID-19 predviđeno je da za vrijeme izvanrednog stanja sudovi održavaju ročišta, glavne rasprave i javne rasprave samo kad je to nužno. Zaštita zdravlja tijekom tog razdoblja opravdava isključivanje javnosti s ročišta, glavnih rasprava i javnih rasprava (članak 3.).

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Ako je poduzetnik pod privremenom zaštitom, tijek rokova za osporavanje pravnih akata obustavljen je dok traje privremena zaštita. Time se sprečava diskriminacija u korist dužnika.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

• financijska pomoć poduzetnicima fizičkim osobama te malim i srednjim poduzećima (moguća jamstva za zajmove ili plaćanja kamata na zajam), Zakon br. 75/2020,
• odgoda otplate hipotekarnih kredita za potrošače (devet mjeseci) u skladu sa Zakonom br. 75/2020,
• odgoda otplate zajmova za mala i srednja poduzeća te poduzetnike fizičke osobe (devet mjeseci) u skladu sa Zakonom br. 75/2020,
• odgoda plaćanja zdravstvenog, socijalnog i starosnog osiguranja za neke poslodavce i poduzetnike fizičke osobe (povezana sa smanjenjem prometa zbog mjera povezanih s bolešću COVID-19) u skladu sa Zakonom br. 68/2020,
• produljenje roka za poreznu prijavu u skladu sa Zakonom br. 67/2020.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Unatoč trenutačnoj krizi nisu uvedene izmjene zakonskih rokova koji se primjenjuju na sudske postupke.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Sudovi su i dalje neovisni. Međutim, Nacionalna sudska uprava sudovima daje smjernice i savjete o njihovu upravljanju.

Nacionalna sudska uprava dala je smjernice u kojima se sudovima preporučuje da nastave rješavati predmete uz mjere opreza, na primjer osobe bi trebale fizički biti prisutne samo ako je predmet hitan. Nacionalna sudska uprava sudovima preporučuje održavanje rasprava upotrebom videokonferencije ili drugih dostupnih i prikladnih tehnoloških sredstava. Nacionalna sudska uprava objavila je i savjete za sve sudove o upotrebi sredstava daljinske komunikacije u okviru suđenja. Taj se savjet primjenjuje samo u aktualnoj iznimnoj situaciji i njime se ne nastoje izmijeniti postojeće politike, upute ili preporuke. Učinkovitijom upotrebom sredstava daljinske komunikacije nastoje se umanjiti zdravstveni rizici tako što će se izbjeći okupljanja više ljudi. Te i buduće smjernice mogu se pronaći ovdje.

Finski okružni sudovi do 10. svibnja 2020. obustavili su održavanje rasprava u 1431 građanskom predmetu. Ažurirane informacije mogu se pronaći ovdje.

Potiče se ostvarivanje kontakata sa sudovima prvenstveno telefonom i elektroničkom poštom.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

I dalje se pruža međunarodna pravna pomoć, no sudovi odlučuju koji će predmeti biti prioritet u skladu s dostupnim resursima.

Većina službenika finskog središnjeg tijela (u smislu uredbi 2201/2003, 4/2009, 1393/2007 i 1206/2001) trenutačno radi na daljinu. Prisutnost u uredu ograničena je samo na hitne slučajeve. Kad god je to moguće, preporučuje se komunikacija e-poštom: central.authority@om.fi i maintenance.ca@om.fi (samo za pitanja uzdržavanja).

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Mogućnost proglašenja stečaja dužnika na temelju zahtjeva vjerovnika ograničena je na razdoblje od 1. svibnja 2020. do 31. siječnja 2021. Priprema se prijedlog kojim bi se dužnicima od 1. veljače 2021. omogućilo više vremena za plaćanje.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Mijenja se Ovršni zakon kako bi se olakšao položaj dužnika u razdoblju od 1. svibnja 2020. do 30. travnja 2021.

Izmijenit će se rok plaćanja i kriteriji za odobravanje mjeseci bez oduzimanja imovine. Predvidjet će se više vremena za izvršenje deložacija.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

-

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Vjerovnici su pozvani na opću odgovornost.

Finska svoje napore usmjerava i na izbjegavanje prezaduženosti privatnih osoba i kućanstava.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Privremena gornja granica kamatne stope od 10 % za potrošačke kredite i privremena zabrana njihova izravnog oglašavanja na snazi su od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. Priprema se prijedlog za produljenje tih privremenih mjera.

Predloženo je privremeno urediti troškove naplate duga za druga potraživanja osim potraživanja prema stanovništvu i ograničiti uporabu nacrta u odnosu na određene dužnike.

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Dosad nisu uvedene nikakve mjere u pogledu sudskih postupaka.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Švedski sudovi, koji su neovisni o vladi, poduzeli su različite mjere kako bi odgovorili na trenutačnu situaciju. Općenito je otkazano više rasprava nego inače, prvenstveno zbog bolesti stranaka, odvjetnika i svjedoka. Sudovi se više koriste videokonferencijom i telefonskom konferencijom. Postojeća pravila primjenjuju se kako bi poslovanje bilo što sigurnije i učinkovitije.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

-

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

-

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

-

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

-

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Nisu uvedene posebne mjere u pravnom sustavu.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

-

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Usredotočenost na gospodarske mjere za smanjenje rizika od dodatnih ovršnih postupaka.