Utjecaj bolesti COVID-19 na građanske postupke i postupke u području nesolventnosti

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Uredbom predsjednika Vrhovnog suda od 13. ožujka donesenom na temelju prijedloga ministra pravosuđa utvrđeno je da se prekida tijek postupovnih rokova, osim kad je riječ o hitnim predmetima.

Zakon o privremenim mjerama u sudskim, upravnim i drugim javnim pitanjima radi kontrole štete nastale zbog širenja virusa SARS-CoV-2 (COVID-19) donesen je 20. ožujka 2020. i stupio je na snagu 29. ožujka 2020. Sve mjere utvrđene u tom zakonu i sve druge mjere poduzete na temelju tog zakona bit će na snazi sve dok se odlukom Vlade ne utvrdi da su razlozi za te mjere prestali, ali najdulje do 1. srpnja 2020.

Zakonom su uvedene odredbe koje se odnose na sve rokove (materijalne i postupovne). Tijek rokova za podnošenje tužbe u sudskom postupku, koji su utvrđeni u zakonu, prekida se od 29. ožujka 2020. Tijek rokova u sudskim postupcima (postupovni rokovi) isto se tako prekida od 29. ožujka 2020., osim u hitnim sudskim predmetima.

Osim toga, prekida se tijek roka za podnošenje ustavne tužbe.

Rokovi će nastaviti teći nakon isteka mjera utvrđenih zakonom.

Zakon o izmjeni Zakona o privremenim mjerama u sudskim, upravnim i drugim javnopravnim pitanjima radi kontrole širenja zarazne bolesti koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 (COVID-19) donesen je 29. travnja.

Postupovni i materijalni rokovi i dalje ne teku, a mjerama se omogućuje postupni prijelaz na daljnje uobičajeno poslovanje te se istodobno štite najslabiji.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Zakon o izmjeni Zakona o privremenim mjerama u sudskim, upravnim i drugim javnopravnim pitanjima radi kontrole širenja zarazne bolesti koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 (COVID-19) pravna je osnova koju sudska i upravna tijela te druga javna tijela primjenjuju za održavanje usmenih rasprava i saslušanja te odlučivanje i uručivanje pismena u predmetima koji nisu hitni, no ipak u uvjetima stalne sigurnosti i neprekinutog rada zaposlenika i pružanja usluga strankama.

Sudovi i druga sudska tijela koji su tijekom tog vremena donijeli brojne odluke u predmetima koji se nisu smatrali hitnima te će odluke poslati ili uručiti strankama koje su na drugi način obaviještene o njima, no nisu dužne i obvezne na temelju stupanja na snagu tog zakona išta poduzeti ako to ne žele jer postupovni rokovi i rokovi materijalne prirode još ne teku. Međutim, ako tako žele, mogu poduzeti pojedinačne radnje koje će institucijama omogućiti neometano funkcioniranje te će tako svoja prava moći ranije ostvariti.

Kad je riječ o prisilnom izvršenju, ono se obustavlja. Nakon što izmjene stupe na snagu, sudovi će moći izdavati naloge za izvršenje i osiguranje te ih dostavljati strankama u predmetima koji nisu hitni i koji su pokrenuti prije uvođenja mjera zbog pandemije. Stranke u tim predmetima neće biti obvezne odgovoriti odmah jer rokovi u predmetima koji nisu hitni ne teku, a pravno rješenje na temelju kojeg je izvršenje još na snazi (osim u hitnim predmetima, kao što je naplata uzdržavanja) i dalje će biti na snazi za postupke izvršenja koji su prekinuti ili odgođeni zbog pandemije. Naravno, to ne znači da stranka koja želi odgovoriti to ne može učiniti.

Kad je riječ o području klasičnog građanskog prava ili parničenja, sudovi će moći izreći presudu te je i uručiti strankama ako su one bile stranke u parničnom postupku koji nije hitan prije uvođenja mjera, a glavna rasprava još nije održana. Strankama će se stoga uručiti presuda, no rokovi još neće teći. Takav način rada bitno će pridonijeti postupnom uklanjanju zastoja u radu sudova.

Isto tako se u području zemljišnoknjižnih predmeta na temelju prijedloga Ministarstva omogućuje postupno uzimanje predmeta u postupak. Odluka o zemljišnoknjižnom prijedlogu može postati pravomoćna bez obzira na to što rokovi ne teku, no samo ako se, na primjer, sve stranke odreknu prava na žalbu. Isto se primjenjuje na upis u zemljišne knjige. Stranke su dosad mogle dostaviti zemljišnoknjižni prijedlog te tako osigurati zaštitu naloga.

Novim prijedlogom o načinu rada za vrijeme trajanja pandemije stranke u postupku u slučaju nesolventnosti mogu dostaviti svoj zahtjev, izjavu ili dokument nakon roka, ako je razlog kašnjenja pandemija bolesti COVID-19 i ako sud još nije donio odluku, a takav zakašnjeli zahtjev svejedno će se razmotriti i sud ga neće odbaciti zbog propuštanja roka. Takva pravna osnova koja uključuje intervenciju i kojom se smanjuje razina ozbiljnosti i neopozivosti radnji u postupku u slučaju nesolventnosti isto će tako biti važna okolnost u eventualnoj procjeni koju će predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije obaviti kako bi taj postupak u slučaju nesolventnosti proglasio hitnim.

Uredba od 5. svibnja predsjednika Vrhovnog suda kojom se zamjenjuju prethodne uredbe:

Sudovi će nastaviti donositi odluke i održavati rasprave u hitnim predmetima u skladu s odredbama članka 83. Zakona o sudovima i nalogom predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda u okviru tog naloga od 5. svibnja 2020. proširuje raspon hitnih predmeta. Taj nalog uključuje i predmete prisilne nagodbe i stečaja u kojima je odluka o pokretanju postupka objavljena do 30. ožujka 2020.

Za vrijeme primjene posebnih mjera stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje žele dobiti informacije o određenom postupku, a nisu primili poziv za dolazak na sud, moraju se prethodno najaviti putem objavljenih e-adresa i pozivom na telefonske brojeve u radno vrijeme suda.

1. Postupak odlučivanja sudova u hitnim predmetima i predmetima koji nisu hitni

Zbog nastanka izvanrednog događaja, tj. pandemije zarazne bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), odnosno koronavirusom, koja može znatno spriječiti neometano ili redovito izvršavanje sudske ovlasti, te kako bi se spriječilo širenje pandemije te zarazne bolesti, zaštitili zdravlje i život ljudi i osiguralo funkcioniranje sudstva, svi sudovi od 5. svibnja 2020. održavaju rasprave, donose odluke i uručuju sudska pismena u sljedećim predmetima:

1. u predmetima koji nisu hitni u skladu s člankom 83. Zakona o sudovima i predmetima koji se ne smatraju hitnima u skladu s navedenim nalogom, ako su sudovi u mogućnosti osigurati izvršenje tih postupaka u skladu s uvjetima navedenog naloga i drugih mjera koje je na temelju tog naloga odredio predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije, na način da se sprječava širenje virusne infekcije i štiti zdravlje i život ljudi te
2. u hitnim predmetima predviđenima člankom 83. Zakona o sudovima, od kojih se, međutim, sljedeći ne smatraju hitnima:

b.1. predmeti koji uključuju osiguranje, uključujući radnje u kojima su potrebni osobni kontakti izvršitelja, zainteresiranih strana i drugih osoba u tom postupku, a izvršenje tih radnji nije nužno za sprječavanje opasnosti za ljudski život i zdravlje ili za imovinu veće vrijednosti

b.2. predmeti koji se odnose na protest mjenice i čeka te mjenične tužbe

b.3. popisivanje imovine pokojnika

b.4. predmeti prisilne nagodbe i stečaja u kojima do 30. ožujka 2020. nije izdana odluka o pokretanju postupaka.

2. Osnovne mjere za neometano izvršavanje sudske ovlasti u predmetima:

2.1. Pristup sudu

Sudovi određuju mjesto na kojem stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe ulaze u zgradu suda te mjesto na kojem suci i zaposlenici suda ulaze u zgradu suda, ako je to moguće izvesti s obzirom na prostorne mogućnosti. Na mjestima ulaska poduzimaju se sve potrebne preventivne mjere kako bi se spriječila virusna infekcija te se objavljuje pisana obavijest namijenjena svim osobama koje ulaze u zgradu o važećim preventivnim mjerama u prostorijama suda.

Osim u hitnim slučajevima, tijekom trajanja posebnih mjera stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe: 1. zahtjeve dostavljaju isključivo poštom ili preko nacionalnog portala e-Pravosuđe u postupcima u kojima je to moguće i 2. za komunikaciju sa sudovima koriste se objavljenim e-adresama i telefonskim brojevima u radno vrijeme suda.

Dok su na snazi posebne mjere, stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje zatraže informacije o postupcima, a nisu pozvani na sud, moraju se prethodno najaviti putem objavljenih e-adresa i pozivom na telefonske brojeve u radno vrijeme suda.

2.2. Zasjedanja suda, rasprave i saslušanja

Zasjedanja suda, rasprave i saslušanja održavaju se u pravilu videokonferencijom ako su ispunjeni tehnički i prostorni uvjeti.

Na zasjedanjima suda, raspravama i saslušanjima koji se ne održavaju videokonferencijom udaljenost između osoba mora biti najmanje dva metra, svi moraju nositi zaštitnu opremu i prostorija se mora dezinficirati.

2.3. Sudjelovanje javnosti u glavnoj raspravi

Kako bi se spriječilo širenje virusne infekcije, zaštitili zdravlje i život ljudi i osiguralo funkcioniranje sudova i izvršavanje prava i obveza, sudac i predsjedavajući sudac mogu privremeno isključiti javnost iz svih glavnih rasprava ili dijelova glavne rasprave.

2.4. Ostale mjere

Ostale mjere za sve sudove dodatno određuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije, a za svaki pojedini sud predsjednik tog suda.

Valjanost naloga i ostalih mjera

Navedeni nalog i ostale mjere koje se temelje na tom nalogu ostaju na snazi dok predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije ne objavi njihov opoziv.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Središnje tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 1393/2007 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 (Ministarstvo pravosuđa) uspostavilo je sustav rada na daljinu. Stoga bi se dopisi trebali što više slati e-poštom, umjesto poštom u papirnatom obliku, na sljedeću e-adresu: gp.mp@gov.si. Zbog posebnih okolnosti može doći do kašnjenja u slanju zahtjeva nadležnim sudovima u papirnatom obliku.

Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti, središnje tijelo na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003, uspostavilo je sustav rada na daljinu kojim se fizička prisutnost na radnim mjestima smanjuje na najmanju moguću mjeru. S obzirom na trenutačnu situaciju i sve dok ona traje, središnje tijelo ne može jamčiti uobičajenu obradu svih pristiglih zahtjeva. Obrada pristiglih zahtjeva može se jamčiti samo ako se ti zahtjevi zaprime e-poštom na adresu gp.mddsz@gov.si. Ta tijela posebno potiču da se sva komunikacija odvija elektronički. Izlazni zahtjevi šalju se isključivo elektroničkim sredstvima.

Zaposlenici Javnog fonda Republike Slovenije za stipendije, razvoj, invaliditet i uzdržavanje, središnjeg tijela na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 trenutačno poslove obavljaju na daljinu, od kuće. Stoga bi središnje tijelo cijenilo kad bi se dopisi upućivali e-poštom na sljedeću adresu: jpsklad@jps-rs.si. Središnje tijelo također će komunicirati i slati zahtjeve e-poštom.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Zakon donesen 2. travnja: odgoda obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti i pokretanje obveznog postupka nagodbe ako je nesolventnost nastala u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Oboriva pretpostavka nesolventnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 ako su vlada ili lokalna tijela na popisu djelatnosti naveli djelatnost predmetnog trgovačkog društva. Ako ne postoji pretpostavka, mora se dostaviti dokaz da je nesolventnost posljedica pandemije.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Ako je trgovačko društvo proglašeno nesolventnim zbog pandemije i kad to zahtijeva vjerovnik, rok za restrukturiranje (ili za zaključenje postupka u slučaju nesolventnosti) produljuje se za četiri mjeseca.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Kad je riječ o prisilnom izvršenju, ono se obustavlja. Nakon što izmjene stupe na snagu, sudovi će moći izdavati naloge za izvršenje i osiguranje te ih dostavljati klijentima u predmetima koji nisu hitni i koji su pokrenuti prije uvođenja mjera zbog pandemije. Stranke u tim predmetima neće biti obvezne odgovoriti odmah jer rokovi u predmetima koji nisu hitni ne teku, a pravno rješenje na temelju kojeg je izvršenje još na snazi (osim u hitnim predmetima, kao što je naplata uzdržavanja) i dalje će biti na snazi za postupke izvršenja koji su prekinuti ili odgođeni zbog pandemije. Naravno, to ne znači da stranka koja želi odgovoriti to ne može učiniti.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

-

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Postupci u slučaju nesolventnosti (osim dražbi) prvo su klasificirani kao hitni (od 13. ožujka), a zatim je utvrđeno da nije riječ o hitnim postupcima (od 31. ožujka) te su rasprave otkazane.

Tijekom pandemije stečajni sud neće pokretati postupke u slučaju nesolventnosti (moguće su određene iznimke u slučaju radnika čiji su ugovori otkazani zbog pandemije).

Novim sustavom u skladu sa Zakonom o bolesti COVID-19, donesenim 29. travnja, tijekom pandemije strankama u postupcima u slučaju nesolventnosti omogućuje se da svoj zahtjev, izjavu ili dokument podnesu nakon roka ako je razlog kašnjenja pandemija bolesti COVID-19, a sud još nije donio odluku u predmetu te se takav zakašnjeli zahtjev razmatra i nije odbijen nakon roka. Takva pravna osnova koja uključuje intervenciju i kojom se smanjuje razina ozbiljnosti i neopozivosti radnji u postupku u slučaju nesolventnosti isto će tako biti važna okolnost u eventualnoj procjeni koju će predsjednik Vrhovnog suda Republike Slovenije obaviti kako bi taj postupak u slučaju nesolventnosti proglasio hitnim.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Uvedena je dodatna neoboriva pretpostavka: ako poslodavac iskoristi posebne mjere uvedene zbog bolesti COVID-19 kako bi zaštitio plaće radnika, isplata se mora izvršiti najkasnije u roku od mjesec dana. Ako to nije slučaj, poslodavac se smatra nesolventnim. Mjera je na snazi četiri mjeseca nakon prestanka posebnih mjera.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Odgođeno je plaćanje kredita (posebna odredba).

Svi prihodi ostvareni na temelju posebnog zakonodavstva povezanog s bolešću COVID-19 isključeni su iz porezne i građanske ovrhe (uključujući osobni stečaj).