Utjecaj bolesti COVID-19 na građanske postupke i postupke u području nesolventnosti

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

U skladu s Uredbom o izvanrednom stanju br. 195/2020 i Uredbom o produljenju izvanrednog stanja br. 250/2020 rokovi zastare i prekluzivni rokovi tijekom izvanrednog stanja ne počinju teći ili se njihov tijek prekida.

Prekid rokova za podnošenje žalbi.

Izvanredno stanje završilo je 15. svibnja 2020.

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Izvanredno stanje proglašeno je 16. ožujka uz posebne mjere u pogledu organizacije pravosudnog sustava:

Obustavlja se sudska aktivnost u građanskim stvarima, osim kad je riječ o hitnim predmetima koji su određeni Odlukom Sudskog vijeća br. 417/24.3.2020.

Odluke se i dalje donose, a dokumenti stranaka i dalje se zaprimaju.

Potiče se korištenje videokonferencijom, među ostalim dostavom zamolnica, te održavanje rasprava zatvorenih za javnost ako je to moguće u određenoj situaciji.

Svi dokumenti stranaka šalju se sudovima elektronički, osim ako te osobe nemaju mogućnosti za to.

Prijenos spisa s jednog suda na drugi odvija se elektronički. Istim se načinom stranke obavještavaju o sudskim pismenima.

Ako se ne može sastaviti sudsko vijeće, dopušta se dodjeljivanje sudaca s drugog odjela suda.

Postupci u svim građanskim predmetima nakon 15. svibnja 2020. (završetak izvanrednog stanja) nastavit će se po službenoj dužnosti. Sudovi će u roku od 10 dana nakon završetka izvanrednog stanja poduzeti odgovarajuće mjere kako bi dogovorili nove datume rasprava i uputili pozive strankama.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Dio zaposlenika Ministarstva pravosuđa smije raditi od kuće. Utjecaj na pravosudnu suradnju u građanskim stvari bit će primjetan tijekom nepredvidivog vremenskog razdoblja. Kako bi kašnjenja bila što kraća, snažno se potiče elektroničko slanje zahtjeva za pravosudnu suradnju središnjem tijelu. Može doći do znatnih kašnjenja u obradi dokumentacije koja se dostavlja u tiskanom obliku.

Ministarstvo pravosuđa postupa na temelju članka 3. točke (c) Uredbe o dostavi pismena i Uredbe o izvođenju dokaza kao tijelo za slanje/zaprimanje u iznimnim slučajevima. Ministarstvo pravosuđa trenutačno obrađuje sve zahtjeve (dostava pismena, izvođenje dokaza, predmeti koji se odnose na uzdržavanje, predmeti koji se odnose na otmicu djece itd.) na uobičajen način i ne daje se prednost nekim predmetima.

Može se uputiti poruka na sljedeće e-adrese: dreptinternational@just.ro, ddit@just.ro.

Ministarstvo pravosuđa koje djeluje kao središnje tijelo općenito će nakon završetka izvanrednog stanja (15. svibnja 2020.) obavljati svoje aktivnosti na isti način kao tijekom izvanrednog stanja.

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Postupci u slučaju nesolventnosti tijekom izvanrednog stanja podliježu općim odredbama o obustavi svih sudskih aktivnosti u građanskim predmetima po službenoj dužnosti, osim u iznimno hitnim predmetima koji se ne mogu odgoditi. Dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti obustavlja se jer se tijekom izvanrednog stanja opći moratorij primjenjuje na sve rokove u građanskim stvarima, među ostalim i na rok od 30 dana u kojem je dužnik obvezan podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

Tijekom stanja pripravnosti ne primjenjuju se pravne odredbe kojima se uređuje dužnikova obveza podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti. Do prestanka stanja pripravnosti postupak se može pokrenuti na zahtjev dužnika ako dužnik odluči podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti.

To privremeno pravilo primjenjuje se na dužnike koji su bili nesolventni ili su postali nesolventni tijekom stanja pripravnosti. Rumunjska je u stanju pripravnosti od sredine svibnja nakon završetka izvanrednog stanja.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Vjerovnik i dalje ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, ali se takav postupak može pokrenuti tek nakon prestanka izvanrednog stanja.

Postupak u slučaju nesolventnosti može se pokrenuti za tražbinu od 50 000 RON (približno 10 200 EUR) jer je prag i za vjerovnike i za dužnike povećan s 40 000 RON.

Vjerovnici mogu podnijeti zahtjeve za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti protiv dužnika koji su tijekom izvanrednog stanja ili stanja pripravnosti potpuno ili djelomično prekinuli svoju aktivnost tek nakon što su razumno pokušali sklopiti sporazum o plaćanju, što se dokazuje dokumentima koje su stranke razmijenile bilo kojim sredstvom, uključujući elektroničkim putem.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Proračunska potraživanja (porezna i ostala, osim potraživanja koja proizlaze iz odluka u kaznenim stvarima) koja dospijevaju tijekom izvanrednog stanja ne mogu se prisilno naplatiti u tom razdoblju i 30 dana nakon prestanka izvanrednog stanja. Osim toga, mjere prisilne naplate proračunskih potraživanja obustavljene su ili se ne primjenjuju na proračunska potraživanja nakon uvođenja izvanrednog stanja, osim potraživanja povezanih s kaznenim postupcima.

Ovršni postupci / prisilno izvršenje u građanskim stvarima nastavljaju se samo ako je moguće poštovati pravila sanitarne discipline.

Privremene mjere koje se odnose na naplatu poreznih tražbina i koje su uvedene tijekom izvanrednog stanja i dalje su na snazi. Obustava prisilne naplate poreznih tražbina primjenjuje se do 25. prosinca i u roku od 30 dana nakon toga.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

Kako bi se očuvali ugovorni odnosi MSP-ova koji su (odlukom nadležnih tijela) zatvoreni ili im je privremeno obustavljen rad tijekom izvanrednog stanja (primjerice, restorani, hoteli), postoji posebna obveza da se pokuša ponovno pregovarati o ugovoru prije njegova prekida/raskida zbog više sile.

U određenim uvjetima MSP-ovi koji su odlukom nadležnih tijela zatvoreni ili im je privremeno obustavljen rad tijekom izvanrednog stanja mogu u svojem ugovornom odnosu iskoristiti pretpostavku više sile. Pretpostavka je oboriva bilo kojim dokaznim sredstvom.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

Tijekom izvanrednog stanja ne teku / prekidaju se bitni i postupovni rokovi. Sudska aktivnost u predmetima koji su u tijeku nastavlja se samo u iznimno hitnim predmetima koji se ne mogu odgoditi (žalbeni sudovi utvrđuju popis takvih predmeta za sve sudove u svojoj nadležnosti). Sudovi mogu odrediti kratke rokove i, ako je moguće, održati raspravu putem videokonferencije.

U postupcima u slučaju nesolventnosti koji su bili u tijeku na dan 16. ožujka sudska je aktivnost obustavljena po službenoj dužnosti i rješavaju se samo iznimno hitni postupci (privremena obustava ovršnih radnji protiv dužnika dok se ne donese odluka o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti na zahtjev dužnika, kao i drugi postupci koji se mogu riješiti u odsutnosti stranaka). U žalbenim postupcima protiv odluka stečajnog suca mogu se obustaviti određene izvršive odluke (žalbeni sudovi i dalje mogu obustaviti odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti protiv dužnika ili o pokretanju pojednostavnjenog stečajnog postupka / stečajnog postupka). Aktivnosti sudskih upravitelja / likvidatora u postupcima koji su u tijeku nastavljaju se, ako je to moguće, u skladu sa sanitarnim zahtjevima.

Izvanredno stanje završilo je 15. svibnja 2020. Stoga će se u svim građanskim predmetima po službenoj dužnosti nastaviti s postupcima. U roku od deset dana od prestanka izvanrednog stanja sudovi će donijeti odgovarajuće mjere kako bi se izradio novi raspored ročišta i dostavili pozivi strankama.

Kad je riječ o Ministarstvu pravosuđa kao središnjem tijelu, sve aktivnosti provodit će se u skladu s općim smjernicama kao i tijekom izvanrednog stanja.

Člankom 111. Zakona br. 120 od 9. srpnja 2020. o izvršenju Zakona br. 304/2004 o organizaciji sudstva predviđeno je da se tijekom izvanrednog stanja pravosudna aktivnost može nastaviti samo u iznimnim, vrlo hitnim i propisno opravdanim situacijama povezanima sa zaštitom obiteljskih odnosa i mjerama naloženima uredbom koju je donio predsjednik Rumunjske.

Predmete o kojima će se suditi za svaku kategoriju sudova iscrpno će, nakon savjetovanja s upravnim kolegijima žalbenih sudova, utvrditi samo Vrhovno sudsko vijeće za žalbene sudove, sudove posebne nadležnosti i suce kolegija Visokog kasacijskog suda. Tijekom izvanrednog stanja ne počinju teći postupovni rokovi i rokovi zastare, a ako su počeli teći obustavljaju se.

Nacrtom zakona koji je nedavno donijela Vlada (19. studenoga 2020.) predviđena je mogućnost ograničavanja pravosudne aktivnosti nekog suda, djelomično ili u cijelosti, zbog razloga uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Dok je na snazi ograničenje koje ne bi moglo trajati dulje od 14 dana, pravosudna aktivnost nastavlja se u iznimno hitnim predmetima, a za ostale se zakonski odgađa. Sljedećih tjedana o nacrtu zakona raspravljat će se u Parlamentu, a ako bude donesen, ta će se mjera primjenjivati tijekom stanja pripravnosti i 30 dana nakon njega.

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Nakon ponovne uspostave sudske aktivnosti nakon izvanrednog stanja koje je završilo sredinom svibnja donesene su privremene mjere koje se primjenjuju na tekuće postupke u slučaju nesolventnosti i postupke koji im prethode, zakonom su produljeni određeni postupovni koraci i rokovi (rok za sastavljanje ponude za sporazum o prevenciji i pregovaranje o njoj s vjerovnicima produljen je za 60 dana, a izvršenje sporazuma za dva mjeseca); razdoblje promatranja i rok za podnošenje plana reorganizacije produljeni su za tri mjeseca; razdoblje sudske reorganizacije produljeno je za dva mjeseca, regulirana su nova prava povezana s pandemijom bolesti COVID-19 (dužnici imaju rok od tri mjeseca za podnošenje izmijenjenog plana reorganizacije ako se zbog pandemije bolesti COVID-19 promijene izgledi oporavka).

Dužnici su iskoristili dvomjesečnu obustavu plana reorganizacije ako je njihova aktivnost potpuno prekinuta zbog pandemije bolesti COVID-19.

Najdulje moguće trajanje plana reorganizacije produljeno je s tri na četiri godine, uz mogućnost produljenja za još jednu godinu, a da provedba plana ne traje dulje od pet godina.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

Dosad su poduzete dodatne mjere kako bi se smanjio pritisak financijske likvidnosti, kao što je mogućnost odgode određenih obveza plaćanja (kreditnih obroka ili poreznih obveza) koje dospijevaju tijekom izvanrednog stanja, te se očekuje da će se tim mjerama ublažiti neki nepovoljni učinci pandemije na solventnost poduzetnika.

Poduzete su i druge gospodarske mjere, kao što su povlašteni zajmovi za MSP-ove, među ostalim zajmovi za koje država jamči u udjelu od 90%, te druge mjere socijalne zaštite.

Za vrijeme izvanrednog stanja MSP-ovi koji su odlukom nadležnih tijela zatvoreni ili im je privremeno obustavljen rad mogu odgoditi plaćanje najma i komunalnih usluga za svoja sjedišta.

Uskoro će biti uvedene privremene posebne odredbe o održavanju glavne skupštine dioničara/članova trgovačkih društava tijekom izvanrednog stanja.

Od 30. ožujka 2020. zajmoprimci mogu zatražiti od vjerovnika da obustave njihovu obvezu plaćanja na razdoblje od jednoga do devet mjeseci, ali najkasnije do 31. prosinca 2020. (Izvanredna uredba Vlade br. 37/2020).