Europski ovršni naslov

1. Postupci za ispravak i povlačenje (članak 10. stavak 2.)

Zakonom o provedbi Uredbe (EZ) br. 805/2004 o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine („Zakon o provedbi europskog naloga za izvršenje”) dodane su sljedeće odredbe u Zakon o parničnom postupku (ZPO):

„Članak 1081.

Ispravak i povlačenje

1.          Zahtjev u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 805/2004 za ispravak ili povlačenje sudske potvrde podnosi se sudu koji je izdao potvrdu. Taj sud odlučuje o zahtjevu. Zahtjev za ispravak ili povlačenje javnobilježničke ili upravne potvrde podnosi se tijelu koje je izdalo potvrdu. Javni bilježnik ili upravno tijelo bez odgode prosljeđuje zahtjev okružnom sudu u čijoj nadležnosti ima sjedište.

2.          Dužnik može podnijeti zahtjev za povlačenje u roku od mjesec dana. Ako potvrdu treba dostaviti u inozemstvu, rok je dva mjeseca. Taj zakonski rok počinje teći od dostave potvrde, ali ni u kojem slučaju prije dostave naloga na koji se odnosi potvrda. U zahtjevu za povlačenje navode se razlozi zašto je potvrda očito izdana pogreškom.

3.          Članak 319. stavci 2. i 3. primjenjuje se mutatis mutandis na ispravak i povlačenje.”

Članak 319. stavci 2. i 3. glasi kako slijedi:

„Članak 319.

Ispravak presuda

1. ...

2.          Odluka o ispravku bilježi se u presudi i njezinim preslikama. Ako je odluka o ispravku donesena u obliku iz članka 130.b, mora se pohraniti u zasebnom elektroničkom dokumentu. Taj dokument mora biti neodvojivo priložen presudi.

3.          Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za ispravak nije moguća žalba; žalba protiv odluke o ispravku može se podnijeti odmah.”

2. Postupci za preispitivanje (članak 19. stavak 1.)

Prema važećim njemačkim propisima o parničnom postupku dužnik općenito, a ne samo u iznimnim slučajevima iz članka 19. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 805/2004, ima pravo zatražiti preispitivanje odluke koja je izdana jer nije uložio prigovor ili se nije pojavio (vidjeti članak 19. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 805/2004).

(a)   Presude zbog ogluhe i nalozi za izvršenje

U skladu s člankom 338. ZPO-a dužnik može zahtijevati ukidanje presude zbog ogluhe. Isti pravni lijek primjenjuje se na nalog izdan u okviru postupka za platni nalog (vidjeti članak 700. ZPO-a u vezi s člankom 338. ZPO-a). Zahtjev se podnosi u obliku prigovora sudu pred kojim se vodi postupak. Rok za podnošenje prigovora je dva tjedna. Taj zakonski rok počinje teći od dostave odluke. Ako je zahtjev dopušten, postupak će se vratiti u fazu u kojoj je bio prije ogluhe. Dopuštenost zahtjeva ne ovisi o razlozima zbog kojih dužnik nije osporio tražbinu ili se nije pojavio na ročištu.

Ako, u slučajevima iz članka 19. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 805/2004, nije samo nepravilno dostavljeno pismeno o pokretanju postupka ili jednakovrijedno pismeno ili poziv na ročište, nego postoje i propusti u dostavi same presude, primjerice zato što je dostava u oba slučaja izvršena na adresi na kojoj dužnik ne živi već dulje vrijeme, vrijedi sljedeće: ako se ne može dokazati da su presuda zbog ogluhe ili nalog o izvršenju propisno dostavljeni, ili ako je takva dostava nevažeća zbog povrede osnovnih pravila kojima je uređena dostava, dvotjedni rok za prigovor počinje teći tek od trenutka kad je dužnik stvarno primio presudu zbog ogluhe ili nalog o izvršenju. Osim toga, dužnik i dalje ima pravo tražiti ukidanje presude.

U slučajevima iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 805/2004, odnosno ako nije bilo propusta u dostavi, ali dužnik nije mogao uložiti prigovor na tražbinu zbog više sile ili izvanrednih okolnosti koje nisu njegova krivnja vrijedi sljedeće: ako se prepreka ukloni na vrijeme prije isteka roka za prigovor, dužnik može iskoristiti uobičajeno pravno sredstvo, odnosno uložiti prigovor (vidjeti gore). Ako se, primjerice, dužnik nije mogao pojaviti pred sudom zbog prometne nesreće, obično može u roku od dva tjedna od dostave presude sam uložiti prigovor ili opunomoćiti zastupnika da to učini u njegovo ime. Ako prepreka postoji i nakon isteka roka za ulaganje prigovora, dužnik na temelju članka 233. ZPO-a ima mogućnost tražiti da se postupak vrati u prethodno stanje. Te odredbe nisu ograničene na slučajeve više sile, nego stranci omogućuju da zatraži da se postupak vrati u prethodno stanje ako razlog za nepoštovanje zakonskog roka (ili drugih određenih rokova) nije bila njezina krivnja. Zahtjev za vraćanje postupka u prethodno stanje mora se podnijeti u roku od dva tjedna počevši od datuma kad je uklonjena prepreka. Nakon godinu dana od isteka propuštenog roka zahtjev više nije moguće podnijeti. O zahtjevu odlučuje sud koji je nadležan i za odluku o zahtjevu za ukidanje presude (odnosno sud pred kojim se vodi postupak), a mora se podnijeti u roku od dva tjedna.

Ako je dužnik podnio dopušten zahtjev za ukidanje presude, ali nije se pojavio na sljedećem ročištu, nema više mogućnost dodatnog prigovora protiv presude zbog ogluhe kojom se odbija njegov zahtjev (vidjeti članak 345. ZPO-a). Međutim, dužnik ima pravo, u ograničenoj mjeri, podnijeti žalbu. Prema članku 514. stavku 2. ZPO-a u takvim slučajevima može se u žalbi pozvati na činjenicu da razlog za nepojavljivanje nije bio nemar. Opća ograničenja o dopuštenosti žalbi (vidjeti članak 511. stavak 2. ZPO-a) ne primjenjuju se. Zahtjev se podnosi u obliku žalbe žalbenom sudu. Rok za podnošenje žalbe je mjesec dana. Taj zakonski rok počinje teći od dostave cjelovite presude, a najkasnije pet mjeseci nakon njezina izricanja. Budući da je riječ o zakonskom roku, dužnik može zahtijevati da se postupak vrati u prethodno stanje u skladu s člankom 233. ZPO-a ako razlog za nepoštovanje roka za žalbu nije bila njegova krivnja (vidjeti gore).

(b)   Presude na temelju sadržaja spisa

Ako se dužnik ne pojavi na raspravi, a sud ne donese presudu zbog ogluhe nego, na zahtjev vjerovnika, presudu na temelju sadržaja spisa (vidjeti članak 331.a stavak 2. ZPO-a), protiv te presude može se podnijeti žalba. Prema članku 511. ZPO-a žalba je moguća ako vrijednost tražbine premašuje 600 EUR ili ako je prvostupanjski sud dopustio žalbu na presudu zbog osobite važnosti (članak 511. stavak 4. ZPO-a). U pogledu formalnih zahtjeva za žalbu i prava na vraćanje postupka u prethodno stanje moguće je pozvati se na prethodno napisano.

3. Prihvaćeni jezici [članak 20. stavak 2. točka (c)]

Zakonom o provedbi europskog naloga za izvršenje dodane su sljedeće odredbe u ZPO:

„Članak 1083.

Prijevod

Ako se od vjerovnika traži prijevod u skladu s člankom 20. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 805/2004, on mora biti na njemačkom jeziku i mora ga ovjeriti osoba koja je za to ovlaštena u nekoj od država članica.”

4. Tijela ovlaštena za potvrđivanje autentičnih isprava (članak 25.)

U Njemačkoj su autentične isprave za potrebe članka 25. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 805/2004 izvršne isprave koje sastavljaju javni bilježnici i centri za socijalnu skrb za mlade. Zakonom o provedbi europskog naloga za izvršenje u novom članku 1079. kojim se dopunjuje ZPO ovlast za izdavanje potvrde europskog naloga za izvršenje za potrebe članka 25. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 805/2004 dodjeljuje se uredu koji je odgovoran za izdavanje izvršnog primjerka (vidjeti članak 724. ZPO-a). Te odredbe glase:

„Članak 1079.

Nadležnost

Potvrde u skladu s:

1.            člankom 9. stavkom 1., člankom 24. stavkom 1., člankom 25. stavkom 1. i

2.            člankom 6. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine (SL L 143, str. 15.) mogu izdavati sudovi, tijela ili javni bilježnici koji su odgovorni za izdavanje izvršnog primjerka.”

U skladu s člankom 797. stavkom 2. ZPO-a izvršni primjerak (a time i potvrdu europskog naloga za izvršenje) javnobilježničke isprave izdaje javni bilježnik kod kojeg je pohranjena isprava; ako je isprava pohranjena kod drugog tijela, nadležno je to tijelo. Isprava je obično pohranjena kod javnog bilježnika koji ju je ovjerio.

U skladu s člankom 60. stavkom 3. točkom 1. sveska VIII. (Skrb za djecu i mlade) Zakonika o socijalnoj skrbi, centar za socijalnu skrb za mlade koji ovjerava izjave o preuzimanju obveza nadležan je za izdavanje izvršnog primjerka isprave o socijalnoj skrbi za mlade. To znači da je centar za socijalnu skrb za mlade koji je izdao autentičnu ispravu nadležan za izdavanje potvrde europskog naloga za izvršenje. Zakonom o provedbi europskog naloga za izvršenje to je detaljnije objašnjeno tako što je revidiran članak 60. stavak 3. točka 1. sveska VIII. Zakonika o socijalnoj skrbi.

Stoga iz propisa o nadležnosti za izdavanje izvršnih primjeraka slijedi da u Njemačkoj svi javni bilježnici i svi centri za socijalnu skrb za mlade mogu izdavati potvrde europskog naloga za izvršenje. Budući da u Njemačkoj postoji oko 8000 javnih bilježnika i stotine centara za socijalnu skrb za mlade, ne smatra se primjerenim da se sastavi njihov popis radi objave u Službenom listu. Osim toga, troškovi ažuriranja takvog popisa bili bi nerazmjerni. Njemačka vlada zasad neće proslijediti takav popis te će umjesto toga poslati obavijest o regulatornim aranžmanima iz članka 1079. ZPO-a u vezi s člankom 797. stavkom 2. ZPO-a ili člankom 60. stavkom 3. točkom 1. sveska VIII. Zakonika o socijalnoj skrbi radi objave u Službenom listu. Na temelju tih informacija vjerovnik će bez poteškoća moći odrediti nadležno tijelo za potrebe članka 25. Uredbe (EZ) br. 805/2004. U velikoj većini slučajeva nadležno tijelo ionako će biti tijelo koje je izdalo autentičnu ispravu, kao što je prethodno objašnjeno.